Zomarova zemlja

[Stjepan]

X. ZOMAROVA ZEMLJA

Isprava kralja Andrije iz 1217. god. potvrđuje zagrebačkom kaptolu među ostalim njegovim zemljama i zemlju, koju mu je poklonio "quidam nomine Zomar filius Dazlai". Ime samog posjeda nije spomenuto. Opis granica vrlo je kratak i glasi:

Prima mcta terre, quam quidam nomine Zomar filius Dazlai contulit, incipit a fluuio Wlica de quo ascendit sursum usque ad uiam Pomneu et uadit usque ad metam Egidii comiti s et sic dirigitur ad dictum fluuium.

Taj opis sadržava u svemu dva geografska imena i označuje jednog susjeda.

Fluuius Wlica prema J. Ćuku je potok "Velika" južno od Starjaka u Vukomeričkim goricama.
Pomneu označuje prema j. Ćuku Vukomeričke gorice.
Meta Egidii također prema Ćuku zemlja je Egidijeva na potoku Kukelnjaku.
Dictus fluuius - potok Velika.

Prema citiranom autoru zagrebački je kaptol dobio od Zomara posjed u Vukomeričkim goricama oko potoka Velike. Nije moguće točnije odrediti položaj i veličinu posjeda, jer je spomenuti opis međa prekratak i ne daje dovoljno podataka.

Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, knjiga 286. (Zagreb 1952.).

Terra, quam quidam Zomar filius Dozlai contulit, incipit a fluvio Wlica, ascendit sursum in viam Pomneu usque ad metam Egidii comitis.

Ivan Kukuljević Sakcinski, Regesta documentorum regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae saeculi XIII.

Prima meta terrae, quam quidam nomine Zomanus, filius Daslai, contulit, incipit a fluuio Wlica, de quo ascendit sursum vsque ad viam Pomneu, et vadit vsque ad metam Egidii Comitis, et sic dirigitur ad dictum fluuium.

A. Ch. 1217. Idem Andreas metas Possessionum, ad Ecclesiam Zagrabiensem spectantium, definit.

[Stjepan]

http://www.zupa-pescenica.hr/html/prkItem.php?id=846

Iste 1217. spominje se Lekenik još jedanput od istog vladara, a što je još važnije ispravom koja je datirana u isti dan kao gorespomenuta isprava sa prvim spomenom mjesta. Andrija II. u toj diplomi oslobađa stanovitog Egidija i njegove nasljednike od jurisdikcije bana. Od sada Egidij mora plaćati daće jedino zagrebačkim biskupom. Sa tadašnjim biskupom Stjepanom i kaptolom Egidij je, čini se, bio u dobrim odnosima jer se i biskup Stjepan spominje kao svjedok povelje. Može se samo nagađati o motivima darovnice. Među imanja koje je Egidij «pred naše [kraljeve] uši sa svim međama dolazi prijaviti» (…que nostre audientie cum omnibus terminis ipse Egidius pro confirmatione recipienda declarunt) spominje se i Lekenik (u obliku Quiquinik). Južna granica dobra Lekenik započinje kod samog Lekenika i spušta se prema Lomnici, odanle se uspinje k potoku koji se zove Ses (teško danas odrediti gdje je taj potok). I druge odrednice međa dobra Lekenik teško je odrediti (dvopuće Pomneu, potok Wericam koji završava kod Caluucz-a).

prof. Stipica Grgić

Prima meta terre supradicte Quiquinik incipit ab ipsa Quiquinik et descendit in Lomnicam, inde ascendit in fluuium qui uocatur Ses, inde ascendit in biuium quod dicitur Pomneu, inde in Wericam fluuium, inde ascendit per uallem et redit in Caluucz.

Diplomatički zbornik Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije

[Tazika]

To vam je tu kod mene.

"...potok "Velika" južno od Starjaka u Vukomeričkim Goricama" - ja sam na tom potoku, jesam južno od Starjaka, i kako istražujem povijest (i sadašnjost ) ovoga kraja uočila sam na jednoj staroj karti komad (zapuštene) zemlje uz (zapuštenu) Crkvu koji se na toj karti zove "MH Paradus" ili "MK Paradus", neznam da li se radi o slovu H ili K.
Raspitala sam se pred par godina, i rečeno mi je da su ljudi znali pokloniti komad zemlje Crkvi, i tada bi Crkva dala tom komadu zemlje svoje ime, kao Sv.Duh, Prekrižje, ili skoro sve u Južnoj Americi.
Čula sam jednu stariju gospođu, rođenu ovdje, kako tu zemlju zove "Paraduš", sa naglaskom na "u".

Da li bi to mogla biti zemlja koju tražite?

Karta na kojoj sam pronašla Paraduš je ova:

SPECIALNA KARTA
ZAGREBA I OKOLICE
MJERILO 1:75.000

ST.KUGLI, KNJIŽARA KRALJ. SVEUČILIŠTA I JUGOSLAV. AKADEMIJE

[kuntakinte]

Nevidim kartu.

Da je recimo jeno dete otišlo za popa a po smrti roditelov i ono je, valda, dobilo svoje nasledstvo samo kaj se ono pisalo, most, na Cirkvu. Tak na Kravarske takove zemle ima more.
Ma teorija, znači ne mora biti poklonjeno moglo je biti i nasleđeno.
Ali bole da ne delamo račun bez Marka- on je stručnak za arhive.

[Mlačanin]

Stare karte...
http://www.lib.utexas.edu/maps/ams/western_europe/[/size]

[Tazika]

Ne vidiš kartu zato jer ju neznam postaviti ovamo, a držim ju u ruci, tj raširena mi je prek celog stola.
Puno je detaljnija od ovih do kojih se može doći prek gornjeg linka.

Privukla me ova tema jer, kako napisah, toponim "Paraduš" pokraj potoka Velika, a južno od Starjaka,
mogla bi biti ta Zomarova zemlja iz 13. stoljeća.

Zakaj ne?