Tehnika narodu > Sam svoj majstor

Centralno grijanje

<< < (2/8) > >>

Mlačanin:
                                   Centralno grijanje i gubitak topline


Danas kad je energija sve skuplja potrebno je više voditi računa oko vrste i načina grijanja jer je stavka u kućnom proračuna za to isto grijanje vrlo velika i zahtjeva pažljivo planiranje potrošnje energenata.Sve donedavno, kao glavni energent bilo je zastupljeno lož ulje koje se danas zbog naglog porasta cijene polako zamjenjuje plinom.
Naša seoska domaćinstva problemu grijanja pristupaju na različite načine od klasičnog grijanja na kruta goriva-drvo,ugljen pa do grijanja na plin i slično.
No jedno je svima zajedničko ,a to je da svi nismo previše polagali pažnju na gubitak topline koji nije zanemariv u našem načinu izgradnje.
Da bi sačuvali dobivenu toplinu u našim prostorima potrebno je povesti računa o izolaciji same građevine.
Štednja energije postaje dio svakodnevnice i o njoj se sve više vodi računa.O boljem iskorištenju i manjoj potrošnji plina , nafte, struje odnosno drva sve izravnije ovisi ekonomičnost industrije i stanovanja i svakako životni standard stanovništva. I dok je promišljeno iskorištavanje svih vrsti energije u nekim zemljama standard koji se poštuje i strogo kontrolira kroz razne građevinske norme kod nas se o tome još uvijek teoretizira,a rezultati su zanemarivi.
Ipak u zadnje vrijeme vidljiv je pomak, kod novogradnji se vodi računa o toplinskim fasadama koje ipak smanjuju gubitak topline. Najviše topline gubimo kroz sami dimnjak,zatim prozori i stakla,zidovi ,krov i podrum.Nije zato dovoljno ugraditi samo nove prozore sa izo staklima,a zanemariti i ostale gubitke kao što su neizolirani stropovi prema tavanu ili podrumu i na kraju zidovi.
Najbolje i najbrže se na postojeću fasadu (ako nije termo fasada) polaže izolacija od stiropora koji se učvršćuje sa plastičnim tiplama na zid i građevinskim ljepilom. Na to se nanosi armirajuća mrežica koja se premaže i učvrsti isto sa građevinskim ljepilom i na kraju se nanosi fasadna žbuka ili fasadni premaz.Za izolaciju stropne konstrukcije također se koristi stiropor ili kamena vuna,a sve se prekriva tankim slojem 3-5 cm betonske glazure.U podrumu se na strop također lijepi stiropor i može se zaštiti sa gips pločama ili nekim tanjim premazom.Naravno na povrat uloženih sredstava možemo računati kroz nekoliko godina (ovisno o veličini objekta i samih troškova) u vidu smanjenih izdataka za lož ulje ili plin.
Svemu ovome možemo još dodati i solarno zagrijavanje, barem sanitarne vode u ljetu.
Ako nismo u mogućnosti izvesti sve ove dodatne radove na izolaciji možemo ipak učiniti nešto da smanjimo prolaz topline kroz zid iza samog radijatora.
Ukoliko na zid zalijepimo aluminijsku foliju zaustavili smo da nam jedan dobar dio topline izađe van i ista bude reflektirana u samu prostoriju. Ovo posebno vrijedi ako nam je iza radijatora stakleni zid ili staklena cigla.

U idućem postu više o vrstama i modelima centralnog grijanja.

Mlačanin:
                                             Kakav model grijanje odabrati

Poznato je da postoji jednocjevno i dvocijevno grijanje i da svako ima svoje prednosti i mane .Osobno dajem prednost dvocijevnom grijanju mada je u samom startu nešto skuplje zbog samih cijevi.Dalje možemo podijeliti po vrstama cijevi; crne čelične cijevi,bakrene cijevi i svim vrstama PEx cijevi ,pres  instalacija od bakra  itd.
Danas se instalacije od čeličnih cijevi rade jako rijetko u obiteljskim kućama i sve manje u kolektivnoj stambenoj izgradnji,prednost se daje primjeni  PEx cijevi iz PP-a i MP cijevi.
Sve to su tehničke oznake za razne vrste plastičnih  ili bakrenih cijevi.
PEx – cijevi od umreženog polietilena u kombinaciji sa aluminijskom zaštitom
PP – cijevi od zelene plastike, polipropilena
MP – metal pres ili pres cijevi i fiting-spojni komadi
Više o vrstama cijevi možete pogledati na stranicama samih proizvođača na primjer: http://hr.wavin.com , http://www.viega.com , http://www.geberit.hr …….

Kod novogradnje ili veće adaptacije uputno je cijevi za centralno položiti u sami pod  i nakon toga postaviti estrih ili završnu glazuru. Ovakav način ima višestruku prednost nad klasičnim vođenjem cijevi po zidovima izvana.Kako i na koji način se to radi najbolje pogledati kod samih proizvođača   http://hr.wavin.com , http://www.viega.com , http://www.geberit.hr gdje se mogu vidjeti svi načini polaganja i primjene cijevi i dobiti tehničke upute.
Na kraju nam iz zida ili poda vire samo dvije cijevi na koje spojimo radijatore. Postoji vrlo velika i široka paleta ponude samih radijatora koji mogu danas zadovoljiti svačiju ukus i potrebe.Kvaliteta je kod svih radijatora zadovoljavajuća i tu se treba odlučiti za onaj proizvod koji nam najviše odgovara ili po cijeni ili po izgledu.
Dovoljno je kliknuti na tražilicu „ radijatori“ i samo treba izabrati.

Kako znati koliko nam treba radijatora za pojedinu prostoriju ili za cijelu kuću?

Prvo treba izračunati m3 –duljina x širina x visina = m3       

6m x 4m x 2,5 =60m3 x 70 = 4,200wata
70 – je koeficjent koji se uzima za naše područje a može biti od 60 – 80 ovisi o tome kakva  je fasada i ostala izolacija na kući.Ukoliko imamo toplinsku fasadu i novu Izo stolariju uzima se manji koeficjent

To izračunamo za svaku prostoriju,zbrojimo rezultate i ukupan zbroj nam daje potrebnu jačinu peči ili bojlera. Sve ovo možemo sami izraditi na stranicama :
 http://www.kspromet.hr/radson_radijatori.htm ,svakako pogledati.

Nakon odabira radijatora još samo treba odabrati bojler ako ima mogućnost plinske instalacije ili jačinu peči ako se loži na drva,odnosno plamenik za lož ulje.

Bilaj:

--- Citat: mlačanin - Siječanj 15, 2010, 09:19:33 poslijepodne ---6m x 4m x 2,5 =60m3 x 70 = 4,200wata
--- Kraj citata ---

Joj ja ne volim ovakva odokativna računanja.
Ja sam ipak pobornik ajmo mi to sve lijepo izračunati pa onda na papir da se točno zna koliko gubimo topline.

Zašto ja ne volim ovakva računanja. Ako se uzme ovakva odokativna računica, sa dobro napravljenom fasadom u odnosu na one koji nemaju fasadu uopče razlike mogu biti i do tri puta. Tri puta toplije ili hladnije se može itekako odraziti na to kakvu vrstu grijanja postaviti te koliko radijatora staviti.
Ova računica je točna ali samo za odokativnu računicu. Za točnu je bolje pratiti što je kak napravljeno pa izračunati + izbrojati kak idu luftanja zraka.

Mlačanin:
Da slažem se da je to odokativan izračun i da postoje velike razlike i ovakvom i da tako kažem pravilnom izračunu.Odmah treba reći da za točan proračun treba i znanja i vremena i da se za njega treba i platiti.
Ovdje ču pokušati ,naravno u skraćenoj verziji prikazati jedan takav proračun za centralno.

Dakle možemo reći da je to približan proračun gubitka topline.

Onaj tko ne poznaje ili nije možda studirao (ovo mislim uvjetno) termodinamiku i ostale discipline ove znanosti teško će izračunati sve toplinske gubitke neke prostorije. U takav izračun treba uzeti jako puno raznih elemenata iz raznih tablica  - radi lakšeg i bržeg računanja postoje gotove tablice za pojedine vrijednosti i koeficjenti.U mnogim priručnicima za grijanje postoje savjeti za razne slučajeve ,ali nema točnih uputa (osim u stručnoj literaturi) kako da se sve to poveže i prati.
Važno je napomenuti da se proračun radi za svaku prostoriju posebno prema njezinom položaju u kući i prema stranama svijeta i prema željenoj temperaturi u toj prostoriji.

Ukupni toplinski gubitk se izračunava prema formuli

Qu = P x K1 x K2 x K3 (W)

Gdje su : P = Površina prostorije za koju se računa toplinski gubitak uz prosječnu visinu prostorije od 2,6met.
Kada su te visine prostorije različite od pretpostavljene – 2,6m uzimaju se slijedeče vrijednosti:
P = P stv. x 0,8 (visina ispod 2,4 met)
P = Pstv x 1,0 (visina 2,4 – 2,7 met)
P = Pstv  x 1,2 (visina 2,7 – 3,2 met)

K1 – koeficjent gubitka topline – najvažnije element proračuna i treba ga pažljivo odrediti prema stanju , vrsti zidova i eventualne toplinske izolacije na kući.

Za zid od opeke debljine 25 cm + 6cm ili više toplinske izolacije na vanjskom zidu (stiropor,tervol toplinska fasada…………….50

3-6 cm topl.izolacije na vanjskom zidu (toplinska fasada) ………..70

Do 3 cm toplin. Izolacija u fasadi odnosno do 6 cm toplinske žbuke na vanjskom zidu……….90

Zid bez ikakve topl. Izolacije ( samo obična žbuka)………..110

Za debljine zida od opeke 15 cm bez ikakve toplinske izolacije………….130

Posebni dodaci:

-Ako je jedan zid od prostorije okrenut prema sjeveru……………+15
-ako je susjedna prostorija negrijana ……………………………..+5
- ako prostorija ima balkon ……………………………………….+15
- ako prostorija ima velike staklene površine ili samo jednostruke prozore…………..+15
-ako je volumen prostorije-iznad 200 m3……….+10
                                          - iznad 400m3……….+20
Koeficjent K1  predstavlja  zbroj „prvog“ podatka i nekih dodataka ,prema stanju u kući.

K2 – klimatski koeficjent

Ovaj koeficjent ovisi o lokaciji objekta u kojem se nalazi naša prostorija za koju izračunavamo gubitak.
Kod toga se misli na geografski položaj, nadmorsku visinu.Vrijednosti se određuju prema tablici vanjskih projektnih temperatura (t). To su tablice koje su izrađene na temelju zimskih klimatskih zona

Tako imamo tri građevinske zone:

III građ. Zona Karlovac ,Osijek,Varaždin ………..-24 C
II građ. Zona Zagreb,Sisk, Slavonski Brod………-18 C
I građ. Zona Rijeka, Zadar do Dubrovnika …….-12 C
 Dalje su podjele odnosno koeficjent za :
t = -22 C………………K2 = 1,5
     -20 C………………K2 = 1,4
      -18 C………………K2 = 1,3
    - 15 C………………K2 = 1,15
    - 12 C………………K2 = 1,0
    - 10 C………………K2 = 0,9
    - 8 C…………………K2 = 0,8
     - 6 C…………………K2 = 0,7

Posebni dodaci
Za nadmorske visine do 400 m treba dodati +0,05
Od 400 – 800 m …….+ 0,10
Iznad 800 m …………….+0,20

Koeficjent sobne temperature K3

Ako je u sobi 24 C tada je K3 = 1,3
22 C………………………K3 = 1,2
20 C………………………K3 = 1,1
18 C………………………K3 = 1,0
15 C………………………K3 = 0,85
10 C………………………K3 = 0,60

Kad unesemo sve ove vrijednosti u formulu za Qu, možemo približno izračunati gubitke temperature.Ovo je dosta pojednostavljeni proračun,jer je on u stvarnosti još kompliciraniji i teško se u svemu snalaziti,ako to nismo radili ili savladali na neki drugi način. Ali su gubitci i dobivene vrijednosti daleko točnije od one odokativne metode. Nakon tih izračuna koje moramo unositi u tablice za svaku željenu prostoriju ( možemo radi lakšeg snalaženja napraviti tlocrt kuće ili stana) da na kraju izračunamo i potreban broj članaka ili kompaktnih radijatora ( Radson,ili slične pločaste radijatore).
Zbroj dobivenih članaka daje nam potrebnu jačinu peči ili bojlera ili plamenika.
Za vrijednost pojedinih pločastih radijatora ili članaka u watima, treba potražiti na stranicama proizvođača ili u trgovinama.

Mlačanin:
Za izbor radijatora može se pogledati nekoliko proizvođaća:

Lipovica - http://www.lipovica.hr/joomlahr/index.php?option=com_content&view=article&id=18&Itemid=20&lang=hr

Radson - http://www.kspromet.hr/radson_radijatori.htm - Ovdje imaju dosta veliki izbor radijatora i može se vidjeti i cijene svih radijatora - http://www.radson.com/re/products/panels.htm

Zatim razni radijatori i pribor za njih Termocommerc - http://www.termocommerce.hr/



Navigacija

[0] Lista Poruka

[#] Slijedeća stranica

[*] Prethodna stranica

Idi na punu verziju