Autor Tema: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna  (Posjeta: 333137 )

0 Članova i 4 Gostiju pregledava ovu temu.

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #150 : Veljača 18, 2010, 11:34:37 poslijepodne »


Večernji list 25.01.2010.

FAKAT

Ćiro prelazi na klopu sa štapićima


Slika:
*
(Foto: Goran Stanzl/Pixsell)


Maminjo je, veli, odavno prešišal svog učitelja. Uspio zaraditi veću lovu, s oproštenjem

autor: Zvonimir Milčec


U Ćirinim i mojim letima, bome, moramo paziti na ono kaj papamo. Nutricionisti, koje sve više počinjemo zarezivati, od nacionalnih kuhinja sigurno bi prst uprli u kinesku. Poznavajući Ćiru, a poznamo se, sumnjam da bi ga nutricionisti mogli napalili na klopu sa štapićima.

Dapače, u jednoj televizijskoj emisiji voditeljici (Mirna Berend) demonstrira svoju totalnu neprilagođenost ubadanju štapićima. Ta istočnjačka varijanta bešteka ne funkcionira na sklapanje, nego na štipanje. A Ćiro se u štipanju ne snalazi. A kak se bu snalašel u Kini, kamo se uputil sa svojim legendarnim trenerskim štapom? I možda s bijelim šalom koji ga je 1982. proslavil.

Te za Dinamo slavne godine i sam sam provel s Ćirom i dinamovcima, skupljajući građu za knjigu. Imal sam tak povlasticu iznutra i izbliza osjetiti cjelokupnu natjecateljsku atmosferu i omirisati pobjednički duh. I, naravno, upoznati Ćiru. Urođeni nemir mu ne dopušta sjedenje za stolom i mackanje po tanjuru. Kroz razgovor kupil bi samo mrvice.

Zato mi se čini da su baš štapići kao stvoreni za njegov temperament. Samo ne znam kak bu se priviknul na luksuzni hotelski apartman na pedesetom katu, koji ga u Šangaju čeka. Na takvoj visini, pa još s vrtom i bazenom idealno je za samotnički život. A Ćiro ni pet minuta nemre funkcionirati sam. Bez publike. Njegovo prirodno stanje je pun stadion i aktivan kontakt s igračima i navijačima. I siguran sam da bu i u Šangaju oko sebe uvijek imal navijača ko Kineza!

Zbog toga se valjda i odlučil za takav pustolovni korak. To ga i voditeljica pita: Zašto? A naš Ćiro odgovara: Zbog love. Pa se gledateljstvu ispričava na tak direktnom odgovoru. A ne vidim razlog isprikama. Pa nije ni političar ni menadžer u državnoj firmi. Radi poso gdje je sve transparentno specificirano na displeju s rezultatom. Koliko golova i pobjeda, tolko i love. Čista računica. Ćiro je u svojoj trenerskoj karijeri kao malo tko imal rezultata. Pa valjda i love.

A iz prve ruke znam da je uvijek bil galantan. I da mu je auto uvijek krcat poklonima. I nigdje se ne pojavljuje praznih ruku. A sjećam se njegovih zaposlenih ruku iz one slavne '82. U sarajevskom hotelu "Evropi" kao nove prvake dočekuju nas s metar visokom tortom. U stražnjoj hotelskoj sali razrezali smo tortu i raspalili onaj naš omiljeni repertoar s "Još Hrvatska ni propala", "Ustani bane" i "Vila Velebita". Igrači, stručni štab, članovi uprave i novinari - svi u isti glas. Svi osim Ćire, koji ispred zatvorenih vrata odrađuje logistiku. Tj. obrađuje organe narodne vlasti. Milicajcima na radnom zadatku dijeli stotke markona. Naravno, na onaj svoj teatralan način: "Ovo je za tebe, šine"! Mileki zadovoljni, a mi nastavljamo s "nenarodnim i neprijateljskim" repertoarom... To je Ćiro!

Ali i to kad se trener svih trenera na voditeljičino pitanje o Mamiću kao svom đaku ponovno ispričava. Maminjo je, veli, odavno prešišal svog učitelja. Uspio zaratiti veću lovu, s oproštenjem. No, daj se, Ćiro, u našim godinama prestani ispričavati! Lova je ipak samo lova, šine Ćiro...


Zvir:
* http://91.214.104.11/kolumne/ciro-prelazi-klopu-sa-stapicima-kolumna-83846

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Gospodine Milčec, jeste li vi posljednji Mohikanac kajkavštine u novinarstvu?

- Još se i suzdržavam i kajkavštinu upotrebljavam samo kada treba povezati rečenicu. Da pišem sve na kajkavskom, naježili bi se oni koji misle da bi samim čitanjem postali kajkavci i purgeri.


Zvir:
http://www.jutarnji.hr/clanak/art-2009,5,9,,162543.jl
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #151 : Veljača 18, 2010, 11:35:40 poslijepodne »


Varaždinskě vésti, br. 3395, 26.01.2010.

Klopotec

“Ne damo Varteksa!”

Daklem, “Ne damo Varteksa!” pisali su i polepili na aute Vajtstonsi, oni najverneši navijači našega kluba, i usput rečeno najfineši vu prvoj ligi, jerbo smo čuli da bi se moglo “Sveto ime Varteks” premeniti ime vu – ko zna kaj. Najme, fabrika “Varteks” nije lani dala niti prebite lipe za nogomet, jerbo im gazde i menadžeri tak gospodariju da nie dosta niti za poštene plače radnikima, a kam da još i plačaju reklamu, kak je drugdi inače red i običaj.


Gda sam prošloga tjedna prijepoldan krenul na svoj uobičajeni špancir prama Korzu, još vu Trakoščanskoj vulici videl sam na skoro sim autima na šoferšajbama pod brisačima nekakšni letek na kojem je pisalo “Ne damo Varteks!” Kak se ovih danov piše po novinama i slika na televiziji o našoj poznatoj fabriki “Varteks”, za koju govoriju da bu vsakoga dana vse menjša dok na nekakšnoj novoj lokaciji ne dostigne brojku malo vekšega šnajderaja, pomislil sam si kojekaj...

Nisu se valda radniki pobunili kak onda 1936. gda su “tivarovci” napravili najvekši štrajk vu onoj državi, koji je trajal mesec dana, i na kraju dobili kaj su iskali!? Moram priznati, malo sam se i splašil... jerbo, drugo je vrieme, nije sad štrajkati samo tak. Najme, 1936. je vu fabriki delalo pol Varaždincov a pol z okolnih sel (Kučana, Trnovca, Kneginca i tak dale), pak su oni seljaki i radniki liepo solidarno hranili svoje varaždinske prijatele.

Ipak, zeznal sam v gradu da ta parola ne ide na račun ove, negda najvekše tekstilne fabrike vu ovomu delu Europe, nego na njenoga imenjaka - Nogometni klub “Varteks”! Nije se v gradu puno niti znalo da nogometaši “Varteksa” nisu dobili plače par mesecov jerbo je kasa prazna, a gubitki poprilični. Mi smo samo gledali na rezultate tekmi, srdili se gda bi dečki po bedastoči zgubili a mogli su dobiti, i na kraju smo vu prosincu bili srečni da smo na jedanajstomu mestu, kajti je mogla prva liga imati i samo deset momčadi!

Daklem, “Ne damo Varteksa!” pisali su i polepili na aute Vajtstonsi, oni najverneši navijači našega kluba, i usput rečeno najfineši vu prvoj ligi, jerbo smo čuli da bi se moglo “Sveto ime Varteks” premeniti ime vu – ko zna kaj. Najme, fabrika “Varteks” nije lani dala niti prebite lipe za nogomet, jerbo im gazde i menadžeri tak gospodariju da nie dosta niti za poštene plače radnikima, a kam da još i plačaju reklamu, kak je drugdi inače red i običaj.

Zato sad vu Gradu razmišlaju da bi trebalo raspisati natječaja za nekakšno novo ime nogometnomu klubu, pronajti mu novoga sponzora koji bi skup z drugima, pa i gradskim penezima, financiral naš nogometni pogon. Ne računaju da je ime “Varteks”, gda je reč o nogometu, sakomu domačem kibicu več od polovine prošloga stoletja (točneše od 1958. leta) pri srcu: od nas koji smo tam na breščecu z istočne strane igrališča navijali dok smo bili vu kratkim hlačama, pak do denešnje najmlajše generacije v kojoj su si oni najglasneši dali ime “Vajtstonsi”. Oni misliju, a ja se z njima slažem, da bi ime “Varteks” trebalo ostati, taman da fabrika istoga imena odide tam prama Knegincu, pak si zeme pokrovitelstvo nad njihovom “Dubravkom”, jerbo bi spadali vu – istu ligu.

A morti gradski poglavari računaju da nam i ne treba varaždinskih nogometašov v prvoj ligi. Istina je, Varaždin ima samo 50.000 stanovnikov. Ali kuliko imaju na priliku Šibenik, Koprivnica, Zaprešič, Čakovec ili – Sesvete? Nečem reči da našemu gradu ni trebala nova športska dvorana pri Dravi. No, samo v srpnju i kolovozu gda je bila čist prazna – kak sam čul - z gradske kase je odišlo za dvoranu skoro dva i pol milijona kuna. A lani smo proslavili ravno sto let nogometa vu Varaždinu. Daklem, nekaj bu treba zmisliti kak bi se i Nogometnomu klubu “Varteks” zadržalo ime...


Zvir:
http://varazdinske-vijesti.hr/3395/klopotec/“ne-damo-varteksa”?opcija=kolumnisti
ili
http://varazdinske-vijesti.hr/3395/klopotec/

Prelistajtě nôvi broj "Varaždinca"
(živopisano (online) izdâjně "Varaždinske vésti"):
http://varazdinske-vijesti.hr/online/Main.php?MagID=1&MagNo=1

pdf-pismohrana:
Varaždinskě vésti

http://varazdinske-vijesti.hr/pdf-arhiva
Županiske vésti
http://varazdinske-vijesti.hr/arhiva-zupanijske-vijesti

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Preštimani gospon KloPOTec - kajkavski call-um-nist z «Varaždinske vésti“ na tur-for-um-u
 (vupisati  Klopotec vu iskalicu v desnomu gôrnomu čošku na sledeče stranice):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Martina Dorak & Johannes Kalpers - Komm mit nach Varasdin 2006
(aus der Operette 'Gräfin Mariza' ...
Komm mit nach Varasdin! So lange noch die Rosen blüh'n, ...)
www.youtube.com/watch?v=Tp-9X50qz3M

Opširnešě
(« privremeno » nedostupno):
http://www.forum.gorica.hr/index.php/topic,2278.msg85330.html#msg85330 [/quote]

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Spot  Več tri dana varaždinske grupe Pot*
* Plemenita Občina Turopôlska
www.turopolje.hr
Pot Vec tri dana
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #152 : Veljača 18, 2010, 11:36:28 poslijepodne »


7 Plus – Regionâlni tjědnik Severozâpadně Hrvackě
26.01.2010., br. 297

Kolumna (Zločesta) Vrtoglavica

Ko koga upravlja v kombinatu


Veli Tomek da sindikata skoro nebu ni trebalo ni vu tragovima kajti je vu Varteksu radnikov sakog meseca sve manje. Negda je vu kombinatu delalo prek deset tisočakov tekstilcov a ve?

Pišě: RADAR 


Veli Štefek da je pročital da bu Varteks  prodal robne kuće i još nekaj od preostale imovine kaj nije pod hipotekom ili vu vlasništvu banki. Tak su odlučiti vrli Varteksovi šefi kaj navodno hoćeju spasiti fabriku od propasti. I dok je temeljni kapital kombinata iz meseca u mesec sve manjši niko pojma nema kaj na to veliju mali dioničari. I ni jasno ko pravzaprav upravlja z kombinatom. Precednik Nadzornog odbora Milanko Leksus Fimanko je već mesecima vu reštu v Remetincu a Štefu Igrecovom kaj je njegov zamenik su rekli da zapre gubicu za žurnaliste. Ostali člani odbora su tak ionak kak dekorativna kozmetika, ima ih ali bolie da ih nema kajti su više forma nek sadržaj. Tak nekak skoro zgledi i sindikat vu kombinatu. Veli Tomek da sindikata skoro nebu ni trebalo ni vu tragovima kajti je vu Varteksu radnikov sakog meseca sve manje. Negda je vu kombinatu delalo prek deset tisočakov tekstilcov a ve? Se njih zanima dokle bu išla ta rasprodaja Varteksa. I još više ko je (su)vlasnik kombinata. Varteks nije Podravka juha, nek više zgledi na čušpajz vu kojem ima sega i svačega. Red je da već neko reda i tu napravi. Da ne bi bilo kasno.


Zvir:
http://issuu.com/regionalnitjednik/docs/rt_297/44
ili
http://issuu.com/regionalnitjednik/docs/rt_297   , str 44
http://www.regionalni.com

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Pregled RADARSKE člankov «Vrtoglavica» na POTgoričkomu forumu:
(vupisati  RADAR vu iskalicu v desnomu gôrnomu čošku na sledeče stranice):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Vrtoglavica - V(e)rtig(lavic)aVertigo
Vertigo (1958) Trailer - Alfred Hitchcock, (kajler), 02:24 
Vertigo (1958) Trailer - Alfred Hitchcock

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

7 Plus – Regionâlni tjědnik Severozâpadně Hrvackě -aktuelni broj :
http://www.regionalni.com/index.php?option=com_content&task=view&id=1484&Itemid=59
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #153 : Veljača 18, 2010, 11:37:45 poslijepodne »


Međimurske novine, 26.01.2010., br. 751.

Premišlavanje Jožeka radnika

Ak ravnatelica odide tajeri morejo ostati ? ? ? ?!


Minuli tjeden smo preslavili jednoga od vekših vinogradarskih svecov, a to je sveti Vinci. Vsi koji imajo gorice, a isto tak i vsi mi šteri ljucko vino pijemo, znamo gda je sveti Vinci zaštitnik vinogradov i vinarov i gda tega dneva začnejo posli vu goricaj. Nejpredi je vu čakoskoj starešoj cirkvi Svetoga Mikloša bila meša na šteroj so bili vsi vinari šteri nekaj značijo vu našaj goricaj, jerbo čakoska cirkva, jedina vu Hrvaškoj, ima moči svetoga Vincija.

Piše: Jožek radnik


Čitam, gledim i poslušam vse to kaj se zdelavle vu pučkoj školi pre Sveti Jeleni i morem vam reči gda vam ne znam kaj reči. Najme kaj, vsi hičejo drvje i kameje na te tajere šteri na sebe vlečejo te podzemne vode ili pak nekše druge vražje coprarije, a ja vam vu temo ne vidim nikaj hudoga. Kak god je gospon Dejan Vinkovič rekev gda so tej tajeri prodavanje megle, morem vam reči gda so meni hasnili. Mene so vam na leta boleli križi i vsako jutro sam se stajav spotrti, kak gda me je nešči gaziv celu noč, a unda sam si kupiv toga tajera, podrinuv sam ga pod postelo i ve se stajam kak gda sam dvajsti let mlajši, očem reči, kak pravi dečko. To mi je i žena rekla. No, črvek mi je nej dauv mira, pak sam celi den i celo noč gruntav o Svetoj Jeleni i jivoj školskoj ravnateljici. Dok sam vse to na kup nametav, dok sam vse zbrojiv i oduzev kaj se dalo, a vse ono kaj je ostalo pak sam zkubicerav, vum mi je došla misel gda šenkovčari pravzaprav očejo zmeniti ravnateljico. Jerbo ak bi ona odišla tajeri bi mogli ostati. Nebrem kaj vam nebi rekev, ipak se predugo poznamo, dok sam vam ja kupiv toga bioenergatora unda sam si dopelav i drugo ženo, štera je petnaest let mlajša, tak gda vam ve nebrem zasigurno reči što mi je vejč hasniv ili tej tajer ili pak mlajše žensko telo?

Mam čim sam došev z posla sam se naobedovav, kak i vsaki den, a posle toga sam nažgav televizijo na domačemo čakoskomo kanalo. Počele so vesti štere je vodila ona fajna špikerica. Nejpredi nam je rekla kak je posle fčerašjega ostupanja Ivija Josipoviča z mesta novoga precednika države, novi precednika Milan Bandič, več denes došev vu Čakovec kaj se zahvali vsima šteri so ga podržali i šteri so mo dali glase. Novoga precednika je prvi dočekav čakoski gradonačelnik Branko Šalamon i oni so se jako srdačno pozdravili. I skušuvali so se. Malo mi je bilo čudno kak je gospon Šalamon dočekav novoga precednika vu črlenoj majci, brez ancuga i črlene kravate, ali je vu temo časo, vu gracko večnico došev i dogradonačelnik Biševac i tak je trupnuv z vrati, dok jiv je za sobom zapirav, kaj sam se zbudiv.

Dok smo devetoga januara obslužavali Spomenden na 1919. leto gda se naše Međimorje malo otrglo od Hungarije i pripojilo Hrvaškoj, kak predstavnik državne vlasti biv nam je Luka Bebič, precednik našega i hrvaškoga Sabora. Nej znati jeli Luka ima tak rad nas Međimorce kaj nam furt dohaja, jerbo je biv prinas dok smo postavljali Štebihovoga Mikloša Zrinskoga Sigeckoga, na skradnico vu čakoskomo parko. Kak bilo gda bilo, gospon Luka z Metkoviča je več hajdig pot biv prinas i kaj je najbole zapamtiv je to gda se mi Međimorci jako dobro slažemo  z Romima. Kak je rekev, po tom pitanjo nas je pofalila i Evropa, jer se niti jeden Rom šteri je prešav Dravo nej vrnuv nazaj, vu zadjih dvajsti let. Dok Luka dojde tretji ili pak četrti pot, mortik bode i nekaj drugo zapamtiv.

Minuli tjeden smo preslavili jednoga od vekših vinogradarskih svecov, a to je sveti Vinci. Vsi koji imajo gorice, a isto tak i vsi mi šteri ljucko vino pijemo, znamo gda je sveti Vinci zaštitnik vinogradov i vinarov i gda tega dneva začnejo posli vu goricaj. Nejpredi je vu čakoskoj starešoj cirkvi Svetoga Mikloša bila meša na šteroj so bili vsi vinari šteri nekaj značijo vu našaj goricaj, jerbo čakoska cirkva, jedina vu Hrvaškoj, ima moči svetoga Vincija. A vu petek, soboto i nedelo so se nastavile fešte vu goricaj z rezanjem prvih rozgvi i zalevanjem trsa z vinom dok po trsju visijo klobasi, špek, rebreca ili pak počrvina. Morem vam reči gda su, vu te dneve, po međimorskaj goricaj lojsali ljudi z cele Lejpe naše, a i naši sosedi Janezi, Mađerke, a bilo je i ljubitelja dobre kapljice i starinskih običajov tijam z Osterajha. Kuliko vidimo z poslima vu goricaj počeli so i posli za turističke težake. Bilo je čistam dobro, ali nej tak kaj nebi moglo biti i bolše. A bolše bode drugo leto, jerbo gda smo vidli kuliko je ljudi dojšlo, verjem gda smo se nekšega vraga i navčili. Nejbolšega mimohoda so i ovo leto meli planinari z Bundeka. Što zna kak se dela posel to se i vidi.

Što oče videti kak zgledi Gola istina Nives Celzijus nek si kupi jeno knigo, a što pak oče videti kak zgledi gola Nives, štera ima kaj pokazati, nek malo duže surfa po interneto, ali nek pazi kaj se ne zide z jenim možom Dinijom Drpičom.


Zvir:
Međimurske novine, 26.01.2010., br. 751., str. 61, elektrônsko izdâjně
http://mnovine.net/new/index.php?option=com_content&view=article&id=391:ak-ravnatelica-odide-tajeri-morejo-ostati&catid=68:joek-radnik&Itemid=127

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Jožek radnik v Međimurske novina:
http://mnovine.net/new/index.php?option=com_content&view=category&layout=blog&id=68&Itemid=127

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

 Međimurske novine, 26.01.2010., br. 751.
pregled pdf:
http://issuu.com/mnovine/docs/mnovine751i?mode=embed&documentId=080529141635-9953d9ac231e42788d00d2305b793e02&layout=grey
download pdf:
http://www.mnovine.net/pdf/751/mnovine751i.pdf

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Međimursko-novinski premišlant JOŽEK RÂDNIK na tur-for-um-u
(vupisati  Premišlavanje vu iskalicu v desnomu gôrnomu čošku na sledeče stranice):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Žiga i Bandisti - Međimurska Erotska, 04:09
Žiga i Bandisti - Međimurska Erotska
« Zadnja izmjena: Veljača 18, 2010, 11:40:28 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #154 : Veljača 18, 2010, 11:41:56 poslijepodne »


Glasnik Samobora i Svete Nedelje, 28.12.2009.

Život

Predbožićno druženje Mlinske i Erbežnikove ulice (sadašnje Hrvatske bratske zajednice) 

A bilo bu i spomenika

Dogovoreno je da se zglasaju nove Regule, uz obaveznu himnu koju su si pozabili, jer su se uz obilnu jedaču i pijaču bojali otpirat usta.

     Ove dvije ulice nastavlaju svoju već staru tradiciju (prek 35 let) druženja, ovaj put kod Pavlina - Koletića na Vrhovčaku, vu lepom i domačem ambijentu.
    Prva točka na dnevnom redu je bila nazočnost. Ustanovili smo da nas je kakti v Saboru (malo nas je, malo nas ni). Zbog 2 žuta kartona Joji Žokalu bumo poslali, po odgovarajućoj reguli, POSKOK-a (USKOK-a).
    Već na samom početku pozdravnog govora plemenitoga starešine Lojza Vranekovića šok za vse nas! Razriješen je dosadašnji precednik Ico Bradač ml. (kaj je pak on grdoga zgrešil?). Posle smo doznali (jer OZNA se dozna!) da starešina Lojz ni dobil pijaču na veresiju (vu Quattru, pri Iceku), jer je već od iste bil u komi.
    Sad se si bojimo da Ico nebu iskal otpremninu, kak oni menađeri iz Podravke ili iz Croatia Airlinesa.
    Drugo, novi precednik bu Pepa Kleščić. Nagađa se da je starešini dal mito (vu vidu novoga tek otkrivenoga vina visoke kakvoće zvanog Feferonac, a uz to je obećano nekaj kaj se bu okretalo na ražnju, valda ne vol).
    Treće veliko iznenađenje je da bu Pero Nosko (ima veliku turističko-putnu agenciju u Ljubičinom prolazu pri Griču) špendiral (poklonil) putovanje za vse iz Mlinske i Erbežnikove na daleku i poznatu destinaciju Jezera Bobovica pri Otoku, i to letom najnovijim avijonom IL (ILJUŠIN) 747BO (BOING). Sletna staza za taj avijon bi trebala bit pod mostom kod Otoka.
    Da ne pozabim napomenut da su naši dragi gosti bili prof. Josip Dujmović (koji se pofalil da mu se pes imenom Kora goni) i koji je zadužen za likovno-umjetnički doprinos projektu Spomenik u Mlinskoj.
    Isto tak, dragi gost je bil g. Kodrić Francek (koji se ispričal na zakašnenju, jer kakti dolazi iz Italije, al se posle odal da je bil s prijateljima v Klokočevcu na baušteli), koji se obavezal materijalno donirati za dotični spomenik vu Mlinskoj ulici.
    Na kraju radnog izveštaja dogovoreno je da se zglasaju nove Regule, uz obaveznu himnu koju su si pozabili, jer su se uz obilnu jedaču i pijaču bojali otpirat usta.
   
Izvještaj podnosi:
    H.J. zvani Klinsman


Zvir:
http://www.samoborskiglasnik.net/zivot.asp?datum=20091228#487
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #155 : Ožujak 04, 2010, 01:20:45 prijepodne »


zvirek.net / essayi

O stanju svieta i Svetskoj ekonomskoj krizi
(24.04.09)

Slika:
http://zvirek.net/Site/essayi/Entries/2009/4/24_o_stanju_svieta_i_Svetskoj_ekonomskoj_krizi_files/konji_small-filtered.jpg


Industrija uništavanja propada. Uništavanja resursi i duha. Drma se. Industrija smerti. Bezrazložno uništavanje ove planete i njenih resursi, i zagađivanje. Nekomu se nie svidjela. Industrija ili zemlja?
Kralj Svieta to ne promatra bez reakcije. Rene Guenon veli, da je njegva uloga “uredbena i regulatorna”. Kralj Svieta “gledi vođe ovog svieta, i ak oni delaju v njegvom smjeru, unda ih podržava. A ak delaju protiv, unda on djeluje tak kaj oni propanu.” Naravno, samozaljubljeni, zgubljeni v Mayi, udaljeni od vsake stvarnosti, osim one samokreirane iluzije, v lancima od industrije smerti v šteru su hičeni, oni ga ni ne primječuju, Kralja Svieta, spuščeni zemaljski Tao; nit primečuju smer v kojem v lancima idu i vleču druge za sobom, uspavane neproBuddiene.

Nâstavek:
http://zvirek.net/Site/essayi/Entries/2009/4/24_o_stanju_svieta_i_Svetskoj_ekonomskoj_krizi.html
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #156 : Ožujak 04, 2010, 01:22:31 prijepodne »


Zagorski list br. 332 / 26.02.2010.

ZA DUŠU, ZA SPOMENEK

'Tako mi Bog pomogao'


„Tako mi Bog pomogao!“, bile su rieči z terami su poklje zakletve našega predsednika, na dan zakletve i poklje prisiganja, započele sake viesti. Nie bilje niti jednuga radija, ni jedne teljevizije terem te rieči niesu bile prve, gda su ljudem prenašalji kak je te bilje na fešte gde se je predsednik zakljinjal pred ljudmi. Ne bi tuj bilje nič čudnuga da se dobre nezna da naš denešnji predsednik nie vernik, nek, rekel je agnostik. Hnogi niesu razmelji kaj te je za čoveka. Razmelji su same da je on čovek teri ne hodi k meše, ne veruje da Bog postoji onak kak si oni zamišljaju i mam su se obrnulji protif njega.

Piše: Nevenka Gregurić
 
Slika:
http://www.zagorje.com/thumb.ashx?path=/ckfinder/userfiles/images/komentatori/greguric.jpg&width=430&height=250



Od vajkada je bila stara navada, gda je čovek krenul na kaef posle, da h pomoč pozove draguga Boga. Sake jutre gda su se ljudi zbudilji i išlji z hiže van niesu krenulji, a da se na pragu niesu prekrižilji i reklji: „Bog mi pomozi!“

Pri tomu su misljilji da njim si poslji teruga su tie dan trebalji napraviti prejde po sreče. Orataj, gda je došel z svoji konji ilji volji na njivu orat, pljunul je h šake prie nek je priel za plug, prekrižil se i rekel: „A zdej pomozi nam Bože!“

Z takvem zazivnjem Boga h pomoč  započinjale su i babe gda su krenule nakasat na njivu, žet, pretepat ilji delat bilje kakef posel. Z temi su rečami ljudi živelji, od onuga najmenjšuga,  do najstariejšuga i rabilji jih saki dan, i več put če je triebalje. I gda bi se nekterom fejst kihnulje, znalje se reči : „Krieži božji, Bok pomozi!“

„Tako mi Bog pomogao!“, bile su rieči z terami su poklje zakletve našega predsednika, na dan zakletve i poklje prisiganja, započele sake viesti. Nie bilje niti jednuga radija, ni jedne teljevizije terem te rieči niesu bile prve, gda su ljudem prenašalji kak je te bilje na fešte gde se je predsednik zakljinjal pred ljudmi. Ne bi tuj bilje nič čudnuga da se dobre nezna da naš denešnji predsednik nie vernik, nek, rekel je agnostik. Hnogi niesu razmelji kaj te je za čoveka. Razmelji su same da je on čovek teri ne hodi k meše, ne veruje da Bog postoji onak kak si oni zamišljaju i mam su se obrnulji protif njega. Još dok su trajale halabike oko biranja novuga predsednika posprdavalji su se ž njim onie teri su se nafčilji križati prie par ljiet i zdej se dielaju važni, malje menj od „pape“. Još mi navike po pameti špancieraju sljike z ne baš tak daljejkuga cajta gda se je delalje na sve crkvene svetke. Moji pajdaši na poslu i ja poskrivečki sme si stisnulji ruke i čestitalji svetke, šunjalji se po oklna cirkva kaj nas teri „pes“ na njuhal. Nu gda su počelji prihajatui drugi cajti, si su najemput počelji poviedati kak su se h cierkva ženilji, krstilji decu i postalji veči vierniki od si one teri su se pred njimi moralji poskriveki križati.

Iste tak hnogi teri su se furt križalji, držalji za srca i govorilji :“Pomozio mi Bože“, mirne duše delalji su posle tere bi se trebalji sramiti ne same oni sami, nek i si njihovi još par pokoljenja. Morti su misljilji da moreju delati se, same radi toga kaj su pozvalji Božju pomoč. Kak drugač misljiti o sie one teri su se do prie per cajte rievalji okolji oltare, a iste vrieme cosralji po žepe onieh teri su njim veruvalji i za nje delaji. Kak su se moglji, i moreju, hjutre lukati špigelj i ne videti krila, nek roge z teremi bodeju se oko sebe. I baš, največ tekvi, moreju sumnjati h poštenje ljudi, same zate kaj su za zericu drukčeši i drugač misljiju. Saki takef po njim nie dobre i nemre biti.

Zesmejavalji su se hnogi hu ovem cajtu i spitavalji e bu novi predsednik, agnostik, mogel reči: „Tako mi Bog pomogao!“

Rekel je da bu mogel reči. I rekel je. I nie pri tomu hekavel. Poklje su reklji da je negde malje krive poviedal pri prisiganju, alji zadnje rieči rekel je glatke, jasne i glasne. Hnogi mu sigurne niesu veruvalji, alji te njim naj bu na duše. A unda su počele čestitke i kušuvanje. Kuljike je same stiskanje ruk i kušljece bilje „Judine“. Za nadati se da jih bu on, kak pametni čovek znal prepoznati i hititi na stran. One kaj morti veselji sakuga teiri mu veruje je njegava radost i  topljina kak familjijarnuga muža.

Si oni Judini kušljieci nemreju mu naškoditi gda oko njega zrače kušljeci njegve životne pratilje i deteca. Tuljike topljine, ljubavi i ljepote h njihovem same jednem pravem kušljecu moreju ga čuvati od sie zloče tere buju vesele nad njegvu glavu. Kak rada verujem h poštenje ljudi, nemam razloga da te ne napravim i ovie put. A kak viernica unda mu morem same reči: "Pomozi Ti Bože!“


Zvir:
http://www.zagorje.com/clanak/7102/za-dusu-za-spomenek-tako-mi-bog-pomogao--.aspx

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Pregled člankov « ZA DUŠU, ZA SPOMENEK » gospě Nevenkě Gregurić na POTgoričkomu forumu:
(vupisati  Gregurić v iskalicu v desnomu gôrnomu čošku na sledeče stranice):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Provizorna pismohrana člankov « ZA DUŠU, ZA SPOMENEK » v Zagorskomu listu:
http://www.zagorje.com/pretraga/?cx=005765998322074358781%3Ahserwgt4jb8&cof=FORID%3A11&ie=UTF-8&q=ZA+DU%C5%A0U%2C+ZA+SPOMENEK&sa.x=10&sa.y=5&sa=Tra%C5%BEi&siteurl=www.zagorje.com%2F#1160

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

"Božě prâvdě" z Pantovčâka, 02:24
http://www.forumgorica.com/general-discussion/%27boze-pravde%27-z-pantovcaka/
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #157 : Ožujak 04, 2010, 01:23:37 prijepodne »


Zagorski list br. 332 / 26.02.2010.

IZ BAKINE PUČKE BILJEŽNICE

Ak ti zvoni vu lijevomu vuhu, čul buš loš glas


Slika:
http://www.zagorje.com/thumb.ashx?path=/ckfinder/userfiles/images/komentatori/baka.jpg&width=430&height=250


Piše: Zoran Gregurek


Praznovjerjem se danas nazivaju mnoge pojave u koje su vjerovali naši stari. Puna narodnih mudrosti i čarobnih savjeta bila je naša hraščisnka baka Ivka.

- Ak ti zvoni vu lijievomu vuhu, čul buš loš glas. Če zvoni ili čuješ pesmu vu desnomu, lijiepe buš vijesti prijel. Ake te, pak, zasrbi desni dlan na ruke, penezi budu od tebe otajali. Če te zasrbi lijievi, penezi pedu k tebe došli -  govorila je baka. Starica je znala i kakve bi se stvari mogle dogoditi po ponašanju životinja, posebno peradi.

- Ake kokoš na dvorišču zapopijieva kak kokot, zlo se bu pri hiži dogodile i takvu kokoš mam treba zaklati, i tuo predi nek se neke lošega ne zgodi. Če kokot popijieva i z pijiesmu duojde vu hižu, za lete dan nešči bu pri te hiži vmrl. Iste tak vu petek se nije smijiela blagu davati suol jer se rekle da nedu onda zdrava. Vu petek nije dobre niš delati od velike važnosti. Niti dečku nije spametne da vu petek ide puce vu snuboke, jer mu ne duobra žena čeju vu petek snubi - govorila je baka. Nekad su u Zagorju po danu mogli znati kojeg roda će im krava tele donijeti na svijet.

- Ake se krava pelja na pripust vu neelju, srijedu ili sobotu, otelila bu ženske tele – mujcicu, a čeje pripust vu panidijilek, tork, četrtek ili petak, otelila bu mujceka. Zate su i naši starina tuo psoebne pazili: ake im se štele teleta za trštve (prodaju), onda su pripasuvali da se mujecek zleže da bi ga dobre prodali, jer mujceki bolje nabiraju. Vu slučaju da su imeli dobru pasminu i šteli si takvu kravicu doma ostaviti, složili bi da se rodi ženske tele. Je, to ti je tak bile - mudrozborila je baka.


Zvir:
http://www.zagorje.com/clanak/7097/iz-bakine-pucke-biljeznice-ak-ti-zvoni-vu-lijevomu-vuhu-cul-bus-los-glas.aspx

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Pregled člankov „IZ BAKINE PUČKE BILJEŽNICE“ gospona Zorana Gregurka na POTgoričkomu forumu:
(vupisati  Gregurek vu iskalicu v desnomu gôrnomu čošku na sledeče stranice):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Provizorna pismohrana člankov „IZ BAKINE PUČKE BILJEŽNICE“ v Zagorskomu listu:
http://www.zagorje.com/pretraga/?cx=005765998322074358781%3Ahserwgt4jb8&cof=FORID%3A11&ie=UTF-8&q=IZ+BAKINE+PU%C4%8CKE+&sa.x=0&sa.y=0&sa=Tra%C5%BEi&siteurl=www.zagorje.com%2F#986
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #158 : Ožujak 04, 2010, 01:24:45 prijepodne »


Zagorski list br. 332 / 26.02.2010.

Dnevnik tate Bena

Revizija


Gracia je ko ovi naši političari. Puno pripoveda, a malo ju razmemo. Dobro, svakim danom ju razmemo se več i več. A počela je i sama jesti.

Piše: Tomislav Benčić-Ben
 
Slika:
http://www.zagorje.com/thumb.ashx?path=/ckfinder/userfiles/images/komentatori/bencic.jpg&width=430&height=250



H nedelju je žena uz moju malu pomoč napravila reviziju sobe od Patricije i od Sandre. Prema očekivanju nalaz revizije nije bil baš dobar. U ormarima stvari samo nabacane, med školskim knjigama hrpa raznih gluposti i papereka, flašice od soka, posudice kaj su si gdo zna gda zele nekaj za grickati, i da ne nabrajam kaj se se nije našlo. Našla se tu i hrpa različitih igrački i igrica, od kojih neke nisu niti raspakirane, a neke su samo raspakirane kaj se pogledalo kaj to je i natrag pospravljeno h kutiju. Bitno je da su deca znala daviti da one to hočeju i da im se nekaj kupi. Bar za Graciu nem moral tolko toga kupovati. Jedino š čim su se njih dvije zbilja igrale su legači. Njih su još do nedugo slagale. Ali sad su najemput zrasle i više im to nije zanimljivo.

Gracia je ko ovi naši političari. Puno pripoveda, a malo ju razmemo. Dobro, svakim danom ju razmemo se več i več. A počela je i sama jesti. Flašicu več neko vrijeme sama drži. H nedelju je za obedom odbijala hranjenje i sama si je iz zdelice grabila jesti. Prvo je zbirala grašak. Nekak su joj se te zelene kuglice dopadale. Onda je počela grabiti se po redu. Več neko vrijeme sama i pije. I to ne s flašice z dudom nego iz normalne male flašice. Sama odpre štoplin, potegne si, če je voda ne preveč, a če je nutra sok poteže dok ne sprazni.

Neku večer sam pak videl vrhunsku demonstraciju neorganiziranosti u izvedbi hažea. Dojdem nakon posla hvečer na stanicu h Zagrebu i vidim da tam gde inače stoji motorka plava tera pelja čez Zabok stojiju dvije manje motorke. Spojene. Jedna narančasta, jedna žuta. H narančastoj je mrak i zaprta je, dok je žuta puna ljudi i h njoj se svjetli. Ja stojim na peronu i pušim. Znam da me mesto h cugu čeka, a i karta mi je h žepu. I kad najemput h tu žutu ulazi kondukter i tira se ljudi van. Si ljudi kaj su bili h tom žutom prejdeju van. Pa je kondukter odprl narančastog, a jen tam željezničar je odspojil ta dva. Narančasti je ostal, a žuti je nekam prešel. Nije prešlo par minut, da se vrača strojovođa s drugim narančastim, kojeg su spojili s onim prvim. Sad meni nije jasno nič. Zakaj su onoga teri vozi zaklenuli, a onaj teri je trebal ostati h Zagrebu je ostal otvoren? Ipak je taj slučaj samo kap u moru željezničkih nelogičnosti.

Zato me precednica vlade djelom razveselila. Ljepa je vijest to kaj je rekla da bu nam dala ostatak od lanjske božičnice. Ali je rekla da se bumo morali odricati. Drugim riječima ljetes nemo dobili božičnicu. A čini mi se niti regres. A morti nam još malo smanji plaču.

I onda se štovani kolege novinari čudiju kak je nešči nekaj hrkal da ima kaj dati deci za jesti. A takvih bu se več. Se ide gore. Poskupel je plin. Još malo i struja bu poskupela. Kad struja poskupi, poskupelo bu se. Nije se tak črno. Nejde se gore. Standard na primjer ide prema dole.


Zvir:
http://www.zagorje.com/clanak/7090/dnevnik-tate-bena-revizija.aspx

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Zâgorsko-lisnati kolumnist Tomislav Benčić-Ben na tur-for-um-u
(vupisati  Benčić vu iskalicu v desnomu gôrnomu čošku na sledeče stranice):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Provizorna pismohrana člankov „Dnevnik tate Bena“ v Zagorskomu listu:
http://www.zagorje.com/pretraga/?cx=005765998322074358781%3Ahserwgt4jb8&cof=FORID%3A11&ie=UTF-8&q=Dnevnik+tate+Bena&sa.x=14&sa.y=8&sa=Tra%C5%BEi&siteurl=www.zagorje.com%2F#906

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Hura Ben! Ben Tur Hur

Ben-Hur (1959) Trailer Kajler, 04:04
Ben-Hur (1959) Trailer
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #159 : Ožujak 04, 2010, 01:25:43 prijepodne »


Večernji list 22.02.2010.

FAKAT

Strančarenje odmah van iz kuće!


Slika:
Ivo Josipović polaže predsjedničku prisegu
http://www.vecernji.hr/fw3k/util_scripts/get_slika_varijacija.php?slika_id=121558&var_suff=640x348
Foto: Željko Lukunić/PIXSELL


I sad, jesu li moji unuci manje vrijedni ili, možda, manje sretni zato što ne znaju tko od političara pripada kojoj stranci. Tko je hadezeovac, a tko esdepeovac? Čist sumnjam.

autor: Zvonimir Milčec


Na dan inauguracije novog hrvatskog predsjednika Ive Josipovića nekoliko kadrova na malim ekranima zašlopilo me. Ne toliko izgovorenim riječima i porukom, koliko zato kaj su riječi izašle iz nevinih dječjih usta. Otvoren i bistar osnovac iz školske klupe procjenjuje najveću državničku svečanost na Markovu trgu ocjenom upravo ustoličenog predsjednika – da ne zna je l’ izbor baš dobar ak se zna da je novi predsjednik deset godina bil esdepeovac i komunist!

Od cijelog tog blistavog glamura s plotunom gričkog topa, zvonjavom crkvenih zvona, crvenim tepihom i bijelim stručno odabranim cvjetovima, do postrojenih vojnika u svečanim odorama i uglednih stranih i domaćih uzvanika, jedan zagrebački dječak ima potrebu da revolveraškim potezom pred kamerom izvuče svoje stranačko mjerilo. Naravno da dečec nije kriv.

Pogotovo ako se zeme da je u toj dobi najvažnije biti originalan i drukčiji od drugih. Ali otkud takva “originalnost”? Pitanje je očekivano koliko i odgovor. Otkud, ako ne iz rodne kuće i familije, gdje se pred djecom neodgovorno strančari. I gdje se ljudi valjda dijele po stranačkoj pripadnosti, na lijeve i desne, na crvene i crne, a ne na poštene i lopove, sposobne i odane, naočite i kretene.

Moja unuka Jana, vršnjakinja istog dječaka, iako odlikašica, sigurno ne zna iz koje stranke dolazi novi predsjednik. Kao što nikad nije saznala kojoj je pripadao naš sada već bivši predsjednik. A nisam siguran da zna kojoj stranci pripada premijerka. Dok je bila mala preferirala je Račana i Mesića, ali sigurno ne radi stranačke pripadnosti, nego zato kaj “imaju bradu kao i njed deda”! A njen, napol mlađi, braco Ivek simpatiziral je “našeg Ivu”. I to samo zato kaj imaju isto ime.

I simpa mu je “teta Jadranka” jer ga podsjeća na tete iz vrtića. I sad je, naravno, zadovoljan da se i novi predsjednik zove isto kao i on. I za svaki slučaj pita da ne bu valjda i novi Ivo dal ostavku kao onaj stari? “Ne boj se, Ivek”, tješim ga. “Predsjednik Ivo po horoskopu je Djevica, kao i tvoj deda. A Device ti nikad ne odustaju...”

I sad, jesu li moji unuci manje vrijedni ili, možda, manje sretni zato što ne znaju tko od političara pripada kojoj stranci. Tko je hadezeovac, a tko esdepeovac? Čist sumnjam. Kad se sjetim svog djetinjstva, u mojoj kući na Bukovcu tema razgovora, bar pred nama djecom, nikad nije bila politika. Sjećam se samo jednom kak je moj otac Valent susjedu Tinči promrmljal da ne šmeka te komuniste, i to zato kaj ne idu v crkvu.

A zamislite da ja kao osnovac nisam znal da je preštimani gost mojeg dede Slavka iz Remeta gradonačelnik Veco Holjevac takav komunist. Jer moj deda, koji je bil gradski odbornik, nije bil komunist, pa sam mislil da ni gradonačelnik nije. Za gradonačelnika Vecu sam samo znal da obožava pedalj visoku toplu bakinu orehnjaču. I reš pečene dedine šindlbratne. I naravno, originalni domaći remećak s prst debelim vijencem. I sve to na glavicama trsja, gdje o Partiji i politici, kolko se sjećam, negdar nije bilo riječi...


Zvir:
http://www.vecernji.hr/kolumne/strancarenje-odmah-van-kuce-kolumna-100048

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Gospodine Milčec, jeste li vi posljednji Mohikanac kajkavštine u novinarstvu?

- Još se i suzdržavam i kajkavštinu upotrebljavam samo kada treba povezati rečenicu. Da pišem sve na kajkavskom, naježili bi se oni koji misle da bi samim čitanjem postali kajkavci i purgeri.


Zvir:
http://www.jutarnji.hr/clanak/art-2009,5,9,,162543.jl
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #160 : Ožujak 04, 2010, 01:27:43 prijepodne »


Varaždinskě vésti, br. 3399, 23.02.2010.

Klopotec

Gdi su snegobrani?

Gda smo več pri snegu i parolama, na vratima vu zgradi  Županije naletel sam na natpis na kojemu je pisalo “Brisati noge!” Zato nisam znal je li bi išel nutri ili ne bi, kajti si noge brišem saku večer nakon kaj si jih operem, a osim toga pred vrata sam došel vu – cipelama. Da je bar pisalo “Molimo, brisati noge. Hvala!” još bi razmel da je napisano krivo, ali bar pristojno. Ovak, tu smo si na “TI”.


Na početku prošloga tjedna imali smo snega do kolena, ali se, kuliko vidim, vu subotu i nedelju skoro pa čist otopil, kaj ne znači da ga ove zime više ne bu. No je li bu curel ili ne bu, to bumo čuli od meteorologov, ali ja sam štel nekaj drugo pisati. Najme, sneg kak je i red, curi z oblakov, ali mene zanima, a valda i vas, dragi čitateli, on sneg koji curi z – krova!

Najme, ovih je danov nacurelo malo više snega nego je to obično. Zato ste skoro po celoj gradskoj jezgri mogli  na vulicima videti kojekašne natpise, koji vas upozoravleju da pazite na sebe i da gledite - namesto pred sebe - nekam gori v zrak. Zakaj? Zato da bi se pravovremeno meknuli ako vidite da se z krova kakšne lepše barokne palače počne skladati sneg koji se je taman počel otapljati...

Baš mi je bilo zgodno čitati razne naputke, obično na šrek postavlenu kakšnu staru letvu ili kolec, na kojemu je bila cedula koja nas oštro upozoravle da bi mogli dobiti nekaj - po glavi! Negdi je, na priliku, pisalo “Pazi sneg”, drugdi “Pazi, opasnost od snega z krova”, a malo dalše sam prečital samo “Sneg!!!” itd. Vse samo čisti imperativi, kaj se gramatike dotikavle, i to vu jednini, kak bi mogel đak vu školi objasniti profesoru z hrvatskoga.

Daklem, same naredbe, kak da smo tekstopisci i ja išli skup v razred ili smo morti skupa negdi krave pasli. Nigdi neje pisalo, na priliku: “Molimo, pazite na opasnost od snijega”. Ili slučajno još i “Hvala!” Kaj god. A natpisi z tim komandama bili su i na zgradama od kojih se to čovek ne bi nadal. Na priliku, v Kačičevoj vulici na Robnoj hiži, na Franjevačkom placu na Patačički (vu kojoj je jedna vugledna banka), a slična je komanda i na stupima pred haustorom Županijske palače, da sad ne nabrajam dale...

Zakaj pred nekim zgradama pišeju takšna upozorenja, a drugima ne pišeju? Samo zato kaj su oni drugi na zgradama  postavili na kraj krova snegobrane, one male železne ograde ili črepe koji su napravleni tak fruglasto da moreju snega zadržati kaj se ne posajnkne dol, nekomu ravno - na glavu.

Ako se dobro zmislim, postoji jedna gradska komunalna odluka o postavlanju takšne zaštite na palače i druge zgrade koje su višeše od jednoga kata. A gdi je odluka, tu je i obaveza vlasnikov ili korisnikov da takšne snegobrane postaviju. Odluka obično ima i one svoje zadnje članke na kraju, gdi piše kulika je “tarifa” za krov bez snegobranov. Zato bi, kaj se mene dotikavle, takšnima mam poslal opomenu nek te branike postaviju. Sigurno im ne bi poslal poruku vu imperativu “Postavi snegobrane!”, niti onu vu infinitivu “Postaviti zaštitu od snega”, nego liepo: članak taj i taj, odluke ta i ta, rok taj i taj...

Gda smo več pri snegu i parolama, na vratima vu zgradi  Županije naletel sam na natpis na kojemu je pisalo “Brisati noge!” Zato nisam znal je li bi išel nutri ili ne bi, kajti si noge brišem saku večer nakon kaj si jih operem, a osim toga pred vrata sam došel vu – cipelama. Da je bar pisalo “Molimo, brisati noge. Hvala!” još bi razmel da je napisano krivo, ali bar pristojno. Ovak, tu smo si na “TI”.

P.S. Ne mislite valda da nisam imal kakšnu drugu temu, ali more sneg još opasti, ako ne ove a ono druge zime. Zato je i protuletje prilika da se snegobrani ipak postaviju!


Zvir:
http://varazdinske-vijesti.hr/3399/klopotec/gdi-su-snegobrani?opcija=kolumnisti
ili
http://varazdinske-vijesti.hr/3399/klopotec

Prelistajtě nôvi broj "Varaždinca"
(živopisano (online) izdâjně "Varaždinske vésti"):
http://varazdinske-vijesti.hr/online/Main.php?MagID=1&MagNo=1

pdf-pismohrana:
Varaždinskě vésti

http://varazdinske-vijesti.hr/pdf-arhiva
Županiske vésti
http://varazdinske-vijesti.hr/arhiva-zupanijske-vijesti

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Preštimani gospon KloPOTec - kajkavski call-um-nist z «Varaždinske vésti“ na tur-for-um-u
 (vupisati  Klopotec vu iskalicu v desnomu gôrnomu čošku na sledeče stranice):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Martina Dorak & Johannes Kalpers - Komm mit nach Varasdin 2006
(aus der Operette 'Gräfin Mariza' ...
Komm mit nach Varasdin! So lange noch die Rosen blüh'n, ...)
www.youtube.com/watch?v=Tp-9X50qz3M

Opširnešě
(« privremeno » nedostupno):
http://www.forum.gorica.hr/index.php/topic,2278.msg85330.html#msg85330 [/quote]
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #161 : Ožujak 04, 2010, 01:28:53 prijepodne »


7 Plus – Regionâlni tjědnik Severozâpadně Hrvackě
23.02.2010., br. 301

Kolumna (Zločesta) Vrtoglavica

Državne mature i vremena za sranje


Na kraju treba obavezno pustiti vodu. Kajti i sranje na maturi grdo smrdi.

Pišě: RADAR 


Da je u državi Hrvackoj fakat se moguće i da stoka sitnoga zuba mora gutati i najvekša g...., to već i vrapci na grani znaju. A kaj sve moraju gutati profesori i učeniki vu srednjim školama, to više ni pes z mašću pojesti ne mre. A se po naputku nekakvog magistrata kaj ga pišeju za obrazovanje. To su oni fest pametni po temu da jen put davleju besplatne knjige za školu pa onda dugo, dugo ništ, kaj sakoga meseca drugi uđbenik za isti predmet štampaju i drugim pizdarijama. Kojima kraja nema. Ve učeniki kaj na maturu ideju i vučitelji kaj kak kak oberštrumfireri paziju na njih, moraju dobro pratiti i sranja. Tak dežurni vučitelj po naputku ili PPS-u kaj su dobili za maturu z magistrata, moraju vu posebni formular evidentirati kulko je dugo djak kaj mu se na maturi prisralo, sedel na školjki ili pišal vu zahodu. Minutažu za velku i malu nuždu, kaj god to značilo, magistrat ni propisal kajti je radna skupina ocenila da je to ipak preveč subjektivna aktivnost kaj vremenski varira od pritiska vu črevima, težine i agregatnog stanja govna. Na kraju treba obavezno pustiti vodu. Kajti i sranje na maturi grdo smrdi.


Zvir:
http://issuu.com/regionalnitjednik/docs/rt_301/52
ili
http://issuu.com/regionalnitjednik/docs/rt_301 , str. 52
http://www.regionalni.com

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Pregled RADARSKE člankov «Vrtoglavica» na POTgoričkomu forumu:
(vupisati  RADAR vu iskalicu v desnomu gôrnomu čošku na sledeče stranice):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

7 Plus – Regionâlni tjědnik Severozâpadně Hrvackě -aktuelni broj :
http://www.regionalni.com/index.php?option=com_content&task=view&id=1484&Itemid=59

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Vrtoglavica - V(e)rtig(lavic)aVertigo
Vertigo (1958) Trailer - Alfred Hitchcock, (kajler), 02:24 
Vertigo (1958) Trailer - Alfred Hitchcock
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #162 : Ožujak 04, 2010, 01:31:12 prijepodne »


Međimurske novine, 23.02.2010., br. 755.

Premišlavanje Jožeka radnika

I seljaki bodo morali vu škole hodati, a što bo unda delav???


Nebrem veruvati gda denes čovek nebode mogev biti niti seljak brez škole, očem reči, što bode štev rovati vu zemli, orati, kopati…, morav bode predi završiti nekše škole vu Pučkom navučilištu. Kuliko vidimo vsi bodemo nekše škole završili sam ne znam što pak bude onda delav. Pak gda ste vidli nekoga kaj hoda vu škole sam zbogradi tega kaj bode posle delav? Navek so delali oni šterima je škola nej išla. Znate, brzčas, kak so negda rekli: škola mo nejde, tej bode ostav doma, na zemli, kaj nebo sramotiv familijo, a za to mo nej tre škola.

Piše: Jožek radnik


Na samo fašinsko nedelo, dok so nešterni noreli kak maškori, a maškorima je vse dopuščeno, očem reči, morejo delati kaj očejo, a isto tak morejo pripovedati vse kaj jim na pamet padne, drugi so se bavili s onim lepšim delom toga dneva. Najme kaj, ovo leto je tak bilo kaj se na tej den obslužavalo godovno svetoga Valentina ili pak Zdravkija, a to je i Den zaljubljenih. Ne znam kuliko znate, ali svetomo Valenitno so zbog radi tega kaj je služiv Božeko odsekli glavo, pak se zbog radi tega na jegovo godovno svetkuje i den zaljubljenih, jerbo oni šteri so zaprav zaljubljeni hodajo po sveto kak brez glave. Nebi vam ja znauv reči jeli je to, brzčas, točno tak, ali dauko od toga je nej, jer gde ga jega dima tam mora negdi biti i ogej. Onda pak je onima šteri so zaprav zaljubljeni Valentinovo vsaki den.!? Prepovedav mi je pajdaš Tonča kak se je on prepravlav za Valentinovo i kak je vse to na zadje zišlo. Veli on: nekaj mi je nejlepše gda na tej den mojo ljubljeno, štero imam rad, otpelam na obed i donesem joj malo vekši pušlek cvetja, skušuvlem jo, malo si buteljkico spijemo i kak taubeka dva, se malo pošmajhlamo. Tak sam vse splanerav i ovo leto. Ali je moja ljubljena ovo leto nej mogla iti z menom, a posle sam zazvediv gda i ona ima svojega ljubljenoga tak gda so oni bili skupa kak globeki. Biv sam najgerek kaj je Tonča, itak, napraviv toga dneva gda mo je vse palo vu vodo? Kaj sam napraviv, postupiv sam po rezervnomo plano, a to je: ako ljubljena grlica nema čas ili pak i ona ima svojega ljubljenoga globeka, unda ideš na večerjo z ženom, a pušlek cvetja je malo menši, a mesto buteljke se pije vino z vrča. Kuliko vidimo, pajdaš Tonča je ves vražji, kak gud ga hitiš na noge padne.

Nej znati kaj se naši sosedi Janezi tuliko špinčijo z svojom Deželom i z tem kak so oni Evropska zemlja i to poštejaki kakših ga nej jeden falat kugle zemaljske, a z druge strane več dvajsti let druzgajo naše hrvaške peneze štere smo mi negda zašparali vu Ljubljanskoj banki. Zeli so nam Raskrižje, držijo se Svete Gere kak pijanec plota, šteli bi Piranskoga zaljeva i bez srama se hačijo i za našo Štrigovo, a nikak jim na pamet ne padne misel kajbi naše peneze poslali tua otkod so došli. Negda so nejglasneše popevali: svoje nedamo, a ljucko nečemo, a ve, več na leta, z nas hrmake delajo, em nedajo naše peneze, em jemlejo našo zemljo, brege, more, ribe… Nej znati kaj jim je to vu glavo vudrilo i zakaj?

Nebrem veruvati gda denes čovek nebode mogev biti niti seljak brez škole, očem reči, što bode štev rovati vu zemli, orati, kopati…, morav bode predi završiti nekše škole vu Pučkom navučilištu. Kuliko vidimo vsi bodemo nekše škole završili sam ne znam što pak bude onda delav. Pak gda ste vidli nekoga kaj hoda vu škole sam zbogradi tega kaj bode posle delav? Navek so delali oni šterima je škola nej išla. Znate, brzčas, kak so negda rekli: škola mo nejde, tej bode ostav doma, na zemli, kaj nebo sramotiv familijo, a za to mo nej tre škola.

Meuv sam priliko prečitati lanjskoga raporta naših hrvaških turističkih težakov. Kajkaj vsega sam zazvediv, ali vam morem reči gda je jedino hotel Remetinec meuv popujene kapacitete črez celo leto i to prek 130 procentov. Turistički težaki so se falili gda so dostik gostov, šteri so pod silom šteli vu hotel Remetinec, morali odbiti jerbo so bili prepujeni. No, kuliko sam mev za čuti, remetinečki hotel otpira izdvojeni pansion Mala Kapela, tak gda bode tam mogev prijeti vse šteri bodo meli voljo, željo, a ispunjavali bodo vse uvjete za smještaj. Najme kaj, zbog slaboga prometa bode se jedna cev tunela Mala Kapela zaprla i tu bode dostik placa za vse zaslužne hrvaške građane. Isto tak znamo gda je tej tunel na novo prefarbani i to četrnaest pot tak, gda nutri nebode niti zima. Čim se otpre tej pansion bode se rasteretiv i glavni hotel vu Remetinco, a gosti si bodo mogli zbirati jeli očejo biti vu našoj metropoli ili pak na friškomo ličkomo zrako. Makar smo nej veruvali, ali pomalem se dela na odluci naše vlade gda je turizam naš strateški pravac razvoja i gda nas sam on more zvleči z krbulje vu štero smo pali.


Zvir:
Međimurske novine, 23.02.2010., br. 755., str. 61, elektrônsko izdâjně
http://www.mnovine.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=600:i-seljaki-bodo-morali-vu-kole-hodati-a-to-bo-unda-delav&catid=68:joek-radnik&Itemid=127

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Jožek radnik v Međimurske novina:
http://mnovine.net/new/index.php?option=com_content&view=category&layout=blog&id=68&Itemid=127

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

 Međimurske novine, 23.02.2010., br. 755.
pregled pdf:
http://issuu.com/mnovine/docs/mnovine755i?mode=embed&documentId=080529141635-9953d9ac231e42788d00d2305b793e02&layout=grey
download pdf:
http://www.mnovine.net/pdf/755/mnovine755i.pdf

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Međimursko-novinski premišlant JOŽEK RÂDNIK na tur-for-um-u
(vupisati  Premišlavanje vu iskalicu v desnomu gôrnomu čošku na sledeče stranice):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Žiga i Bandisti - Međimurje, kak si lepo zeleno, 03:55
Žiga i Bandisti - Međimurje, kak si lepo zeleno
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #163 : Ožujak 19, 2010, 12:10:27 prijepodne »


(svr)ab.endblatt.hr, 13.03.2010

(vr)agnosticizem


Goran Gerovac

ZADNJI VEZNI

Drevni je običaj da se agnostik u korizmi odrekne pisca govora
Rječnik stranih riječi: agnostik je osoba koja ne vjeruje u Boga, ali to, zbog straha da ne izgubi izbore, ne želi pošteno priznati



Žnora je cijelo prijepodne nazivao Pantovčak.

– Dobar dan, Ured predsjednika, izvolite – ljubazan glas s druge strane.

– Dobar dan, predsjednika Milanovića bih molio.

– Ispričavam se, ali vjerojatno ste mislili predsjednika Josipovića... – ženski glas je i dalje bio strpljiv.

– Ne, ne, dobro sam ja rekao. Trebam ga radi pisanja govora – Žnora nije odustajao.

– Gledajte, dobili ste Ured predsjednika – ženski glas pomalo iznervirano.

– Znam ja koga sam dobio, samo vi ne znate tko je predsjednik – veza se prekinula.

Onda se priča ponavljala sve dok strpljivu tajnicu, nakon devetog poziva, nije zamijenio muški glas i priprijetio kako će si tajne službe dati truda, saznati tko to naziva i staviti ga u obradu.

Kaj to znači u obradu? – Gajba je gurkao Žnoru. Žnora je slegnuo ramenima. Pravio se da je ravnodušan, ali je prestao s pozivima.

Kaj si htio? – nije da sam umirao od znatiželje.

– Recesija, ono jel, pa da se nešto honorarno zaradi. Čujem, čovjek ostao bez pisca govora i mislim si, imam ja nešto za reći, a i da ne traži okolo – nisam znao podjebava li ili ga je prebacilo.

– I ti bi predsjedniku pisao govore? – veli Gajba.

Zakaj ne? Ako on može biti predsjednik, mogu mu ja pisati govore. Kaj sam ja, gluplji?!

Mislio sam potvrditi, samo zašto? Nema smisla istjerivati logiku i argumente u vremenu bez logike i argumenata. Umjesto toga okrenuo sam na šalu.

– To samo tebi može pasti na pamet kada si je se odrekao u korizmi – potapšao sam ga po ramenu da primjedbu ne shvati preosobno. Pogledao me poprijeko. Dijagonalno.

– Čega si se ti odrekao! Ovoga! – s obje se šake uhvatio za međunožje i tako u poskocima klimao prema meni. Smijali smo se.

– Jebiga, ja nisam vjernik. U zemlji nazovivjernika ja se kao nevjernik ne moram odricati ničega. To je privilegij – mudrovao sam.

– Svatko se nečega odrekao. HDZ Sanadera, Jadranka vlastitog ja, Kerum Cetinskog. Čak i predsjednik – Gajba je nešto mozgao.

– On je agnostik – Žnora suho. – I? A je l se odrekao onog svog pisca govora – Gajba je bio netipično politički lucidan.

Bome je. Samo, stari je običaj da se agnostici u korizmi odriču pisaca govora. Je l kontate kaj je to agnostik? – nadovezao sam se.

– Neznalica – opalio je Žnora. Gajba je šutio.

– Ja sam još u izbornoj kampanji malo konzultirao strane rječnike i tamo piše: agnostik je osoba koja ne vjeruje u Boga, ali to, zbog straha da ne izgubi izbore, ne želi pošteno priznati – smijuljio sam se.

– Po kojem rječniku? – Gajba je bio sumnjičav.

– Sulić – Ančiću – pokušao sam.

– To je pravopis – Žnora me očito slušao na pola. U trenu je problijedio i ukočio se.

– Što mislite čega se Bog odrekao u korizmi? – promucao je.

– Hrvatske – Gajba i ja viknuli smo uglas.


Zvir:
http://www.vecernji.hr/kolumne/drevni-je-obicaj-da-se-agnostik-korizmi-odrekne-pisca-govora-kolumna-110328
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #164 : Ožujak 19, 2010, 12:15:37 prijepodne »


Zâgorski list
(i) kajkavski pisaně call-umně
(stâlna POveznica (vezilo))
http://www.zagorje.com/rubrika/65/kolumne.aspx

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Provizorna pismohrana člankov « ZA DUŠU, ZA SPOMENEK » v Zagorskomu listu:
http://www.zagorje.com/pretraga/?cx=005765998322074358781%3Ahserwgt4jb8&cof=FORID%3A11&ie=UTF-8&q=ZA+DU%C5%A0U%2C+ZA+SPOMENEK&sa.x=10&sa.y=5&sa=Tra%C5%BEi&siteurl=www.zagorje.com%2F#1160


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Provizorna pismohrana člankov „IZ BAKINE PUČKE BILJEŽNICE“ v Zagorskomu listu:
http://www.zagorje.com/pretraga/?cx=005765998322074358781%3Ahserwgt4jb8&cof=FORID%3A11&ie=UTF-8&q=IZ+BAKINE+PU%C4%8CKE+&sa.x=0&sa.y=0&sa=Tra%C5%BEi&siteurl=www.zagorje.com%2F#986

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Provizorna pismohrana člankov „Dnevnik tate Bena“ v Zagorskomu listu:
http://www.zagorje.com/pretraga/?cx=005765998322074358781%3Ahserwgt4jb8&cof=FORID%3A11&ie=UTF-8&q=Dnevnik+tate+Bena&sa.x=14&sa.y=8&sa=Tra%C5%BEi&siteurl=www.zagorje.com%2F#906
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549