Baština > Kajkavski
Prédlogi za PO(pu)larizâciju Turopola i turopôlskě kajkâvščině
Ljudevit Kaj:
Prédlogi za PO(pu)larizâciju Turopola i turopôlskě kajkâvščině
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
Turushit tjedna
Aleksandar Božić:
…. uvijek kreativni Zdravko plemeniti Lučić izumio je nekakav posebni turopoljski jezik kojega samo on razumije, pa je dvojezično tiskao letke, valjda s namjerom da pridobije ruralno stanovništvo za lijevu koaliciju. No, tko bi od Velikogoričana ozbiljno shvaćao inicijative uvođenja „turopoljskog jezika“ u osnovne škole ?!
Zvir: Reporter 256, str. 4., Lučićev kajkavski
Turopolski kajkavci podeleni su z citeranum Božićnum POslanicum (POslasticum).
Jeni su ushičeni i tumâče da je Božić (mâli Bog, Bogek) štel reči da su i turopolski kajkavci (vuz zâgorske) rođeni z mâlum maturum*** i da im kak takvem (maturopolcem) netreba iti v školu niti vučiti kajkavski.
Aleksandra Božića, Bogeka vide kak egipackoga boga sunca (Amon Ra)#.
Drugi su mišlejna da se tu podilazi punoletnem dijakem z pravom glasa, jel je poznato da vučeniki (dijaki) školu i nastavu najrajši imaju dok vučiteli štrajkaju ili pak za vreme školskoga ferija. Obečuvajne da se kajkavski nabu moral vučiti v škole je daklem čisto skuplajne jeftine političke bodov od strane Dijaka (tal. Dio = Bog, Božić).
Nekteri, poput suseda Vražića, Sašavi komentar, POgrešno, svačaju doslovno. Ne kuže da je Aleksić sinonim za nasmijavajne (srbski komičar Mija Aleksić Cule) .
Misle da se dela o Božićne poruge, o zagovârajnu, čak i na reginalne razine, nastâvlajna velikostandardnoga, velikoštok avskoga batijnajna i bičovajna teromu več jemput treba stati na kraj.
„Božić“ je, Bogec, slomplekseran ke je samo „mali Bog“, a štel bi biti „Bog i batina“.
(nem. štok, Stock = batina, palica,
Aleksandar of the Božić,
Božić Božji)
Pojnimi , Božić legitimitet za svu izjavu POgrešno crpi na delomičnomu ishodu zajne lokalne izborov dok tumači da se samo suprotnosti privlače, tak da „domači dečko“ sigurno nabu imal rad (suidentitet Turopola) „domači jezek“.
Vragolasti sused Vražić (mali Vrag, Vragek) doslovno tumači citeranu Božićnu izjavu ovak:
takvoga jezično-poritičkoga strava nebi se posramel ni neki drugi Aleksander (Kral Aleksander Karađorđević, potprecednik FNRJ Aleksander Ranković).
Alexandrescu (rum. varvarijanta imena Aleksandar), dok bu kral tuđa jezična prava, osečal bu se kak Kral Aleksander (lako je z tuđem turcom tuči po trjnu).
Štel bi biti Kral Aleksanader, neke kak Kral Aleksander Sanader.
Božić – mali Bog, Božek Ranković, Bože Kranković (nem. krank = betežen, bolestan, Boleslav)
Bogek Boleslav – God bless you – Nazdravje – Bogek na Zdraveka
Zdraveka pak mnogi POistovečuju z idealnem lokaj-patriotom.
Lokaj-patriot – peršona tera
- (pogotovo na regionalne razine) štuje i vupotreblava v javne komunikacije svoj zavičajni kajkavski jezek,
- ne srami se spiti si turopolčeka* – ak treba i na silu (pak je zlobniki drže sklone nasilu (engl. riot),
- morebitno je klučić (kluček) za razrešejne trenutočne pat-(o)pozicije (lopovzicije) v Gradu Velike Gorice (gradonačelnik z Desne Štefankov, gracko veče** z Leve Štefankov).
----------------------------------------------------------------------------------------
* Turopolski Zdravekospisi (Turopolski vekopisi / Zdravek, spi si)
Turopolski vekopisi (suvurednik Zdravko pl. Lučić):
http://openlibrary.org/b/OL19533617M/Turopoljski-vjekopisi
** veče, vetje, savetje, sovjet
*** …..rođeni z malom maturom
Poviedaju onie stareši da se za Zagorce velji da su se rodilji z malu maturu radi toga kaj su Zagorci čulji da se more kupiti nekakva gumica kaj nej baba rodila pune dece. Kak su odnavieke Zagorci bilji siromaki, alji i mudrijaši, niesu imelji peneze za gumičičke, gruntalji su kaj bi njim još moglje biti od pomoči. Unda su se doprimisljilji i onu mušku stvar zamatalji h novine, tere bi negde našlji ilji dobilji od gospočije. Ipak te baš nie doprineslje tomu kaj bi bilje menje dece. Zna se navieke da jedne zlo za nektere dobre pak su zate Zagorci imelji priljiku još gda su raslji pod maminem srčekem nafčiti slova. Nafčilji su slova i kaj česa prečitalji i rodilji se unda pismeni i vučeni.
http://www.forum.gorica.hr/index.php/topic,2278.msg98799.html#msg98799
# Aleksandar na grčkomu znači čoveči zaštitnik, ratnik, Branković (od alexein - braniti, i andros - čovjek) . More se slobodno prevesti kak nepobedivi, navek PO****bednik.
Ime je morebitno zvirno skovano od naziva (titule) božice Here, žene Boga Zeusa.
**** PO(T) Plemenita Občina (Turopolska)
http://www.turopolje.hr/
----------------------------------------------------------------------------------------
Kajkavski v škole:
PRIMJER METODIČKE PRIPREME ZA NASTAVNU JEDINICU: NARJEČJA GORSKOGA KOTARA
Jasminka Lisac, Delnice
Sažetak
U članku je opisan praktičan primjer izvođenja nastavne jedinice Narječja Gorskoga kotara održane 21. 03.. 2006. u Srednjoj školi Delnice. Cilj je nastavne jedinice upoznavanje i sistematizacija mjesnih govora Gorskoga kotara te motivacija učenika za očuvanjem tradicije, kako bi se nastojale očuvati posebitosti lokalnih govora. Izumiranjem i iseljavanjem stanovništva izumiru i mjesni govori, a da nisu sustavno istraženi i zabilježeni; stoga je nužno motivirati mlade ljude da upoznaju govor svoga kraja, emocionalno ga prihvate kao dio sebe, svoje obitelji, svoje kulture, nastojeći ga očuvati. Rezultati pokazuju da učenici pokazuju zainteresiranost na nastavi i aktivno sudjeluju u nastavnom procesu jer im je sadržaj blizak i prepoznatljiv, a dovoljno su intelektualno zreli da bi ga usustavili i usvojili.
Ključne riječi: narječje, interes, motivacija, upoznavanje, sistematizacija lokalnih govora, odumiranje, posebitosti, očuvanje
Obširneše
(bilo):
http://www.forum.gorica.hr/index.php/topic,2321.msg100365.html#msg100365
Ljudevit Kaj:
pl(a)menitašica.z.vg
19.06.09
Gladijator
Objavljeno u "Ni blizu ni daleko"
Vrlo malo je vjerojatno da nisam dobro pročitala i razumjela kaj je uvaženi gospon Ljudevit Kaj copyral na gradski forum. Jedini nerazumljivi dio citata skriva se u riječi Velikogoričani?
Na koga li se misli?
Turushit tjedna
Aleksandar Božić:
…. uvijek kreativni Zdravko plemeniti Lučić izumio je nekakav posebni turopoljski jezik kojega samo on razumije, pa je dvojezično tiskao letke, valjda s namjerom da pridobije ruralno stanovništvo za lijevu koaliciju. No, tko bi od Velikogoričana ozbiljno shvaćao inicijative uvođenja „turopoljskog jezika“ u osnovne škole ?!
Zvir: Reporter 256, str. 4., Lučićev kajkavski
Zašto građani grada (a tu valjda spada i "cijenjeni" pisac ovih plavih redova) podrazumijevaju da je Turopolje u Velikoj Gorici, a sukladno tome po njima je i vlast i djelovanje (naravno nakon izbora) koju gradonačelnik i ostala svita obavljaju rezervirana za područje od stadiona Radnik pa to Betonirke. Čak se ni ostale gradske četvrti, po takvima, ne podrazumijevaju u grad, a o ostalim naseljima po Turopolju nema niti potrebe razmišljati, to tak i tak nisu građani, to su ljudi koji žive u selima, vjerojatno su za njih seljaci.
Ljudi, Velika Gorica je u Turopolju, a ne Turopolje u Velikoj Gorici.
A u Turopolju ljudi govore kajkavski, turopoljski, dijelom urbanom kajkavštinom što god se pod tim podrazumijevalo.
Učiti djecu u školi različitost hrvatskog jezika, naročito domicilnog dijalekta je itekako potreba. Učiti ih čitati, izgovarati, pisati, a ponajprije govoriti kajkavskim turopoljskim dijelektom je najpozitivnije što se na tradicionalnu "kajkavsku" kulturu može nadovezati tj to bi trebao biti početak. Ljudi se moraju moći sporazumijevati govorom, pa tek onda ljubavlju.
Uvijek se čudim ljudima koji ne vide svoje dvorište. Još sam izbezumljena onom rečenicom da bi se u domu zdravlja već jednom moralo prestati "kajkati" i početi govoriti "rvackim jezikom".
Dobro di su ti načitani rvati koji će me u mojem Turopolju naučiti govoriti?
Do sad sam valjda bila nijema pa sam se sporazumijevala znakovima i ne mogu dočekati da me netko nauči govoriti. Kako ja nemam sreću naći se u VIP loži kad takvi gladijatori stupe u arenu? Pola Turopolja, (ne VG) bi čulo kak ja ne govorim, ili možda ipak, govorim rvacki.
A jedan takav načitani je i pisac onih plavih redova. Ne znam u kojim novinama piše, i koje teme su mu obožavane za obradu, ali nekako mi se čini da je riječ o politici.
Da su ga u školi učili bar malo turopoljski onda bi razumio što je pisalo na HNS-ovim lecima. Mene nisu učili, ali sam se sama trudila razumijevati govor kraja u kojem živim, pa vrlo malo riječi napisanih na letku nisam mogla prevesti, ali u kontekstu se baš sve razumije. Naravno, tko hoće.
I ne samo da djeca trebaju učiti govor, običaje, tradiciju, povijest kraja u kojem žive, nego je nasušna potreba kajkavskog i turopoljskog dijalekta na televiziji TVG, kazališnih predstava na Sceni Gorica, i razgovora uživo na svakom koraku.
I još ima.... oni koji bi mogli (i morali) razumjeti govor svojih predaka s njima posebno treba razgovarati domicilnim turopoljskim govorom, a ukoliko im dođe da i oni ponukani govornikom počnu razgovarati/odgovarati takvim riječima, svakako ih ispraviti u svakoj riječi koju ne upotrijebe ispravno.
E to mi bude domaća zadaća za cijelo ljeto i iduću školsku godinu. A ako ostanem bez posla (što je vrlo moguće u današnje vrijeme) otvorit ću savjetovalište za Turopolje.
PS - namjerno je cijeli ovaj tekst na ovom blogu gdje pišem književnim (službenim) hrvatskim jezikom, a ne tamo u kajkavskom dijelu Veno-vevo da bi svi koji još ne razumiju mogli bez prevoditelja razumjeti napisano.
Ne mogu odoljeti da ne skrenem pozornost na ovaj link (uključite zvučnike):
http://www.visperideri.com/
Zvir:
http://plemenitashica.iz.vg/ni-blizu-ni-daleko/2009/06/19/znakovi-i-savjetovali-te
Ljudevit Kaj:
Turopôlski govor
V turopôlskomu govoru râzlikuju sě tri govorně skupině turopôlskoga tipa: istočna grupa z središčem v Bâpču, središna v Mraclinu i zâpadna v Vukomeričke gorica (oko Dubrânca).
Kuliko sě izdvojenost i delomična prometna izoléranost očituju v govoru, odnosno v râzlika, nâjbolšě kâžu sela v turopôlskomu Vrhôvju - v Vukomeričke gorica. Vutemi su seli ščuvani brojni arhaizmi teri su sě na ostalomu području zgubili. Poznâti su, na priliku, stâri kajkavski nâzivi pojedine meséc v letu. Nû, sěnôk vutecaj standardnoga jezika i grackoga govora né vu vekše mere vutecal na turopôlski govor. Selski sě govor prenâša z generâcijě na generâciju z nekterem izmenam, ali sě glâvně karakteristikě sěnôk održâvaju vusprkos brojnem vutecajem. Vekši su vutecaji prisutni jedino vu urbane sredina, tj. v Velike Gorice tera jě v suvremenu dôbu odredišče jakšoga doselâvajna i z vudalěneše krajov od sâmě turopôlskě regijě, posebno z ratom vugrožene područji Hrvackě te sûsedně Bosně i Hercegovině.
Zvir:
Meridijâni, broj 94 (+), trâven 2005.
http://www.meridijani.com/?meridijan=magazines&id=115&brief=750
shaka zulu:
I of mesec niš za široke narodne mase,još mesec dan posta.I bedaku dosta...
PROGRAM DOGAĐANJA U ZAGREBAČKOJ ŽUPANIJI –LISTOPAD 2009.
http://www.forumgorica.com/dogadaji/program-dogadanja-u-zagrebackoj-zupaniji/msg3233/#msg3233
Trs:
--- Citat: Ljudevit Kaj - Rujan 23, 2009, 01:16:27 prijepodne ---
pl(a)menitašica.z.vg
19.06.09
Gladijator
Objavljeno u "Ni blizu ni daleko"
Vrlo malo je vjerojatno da nisam dobro pročitala i razumjela kaj je uvaženi gospon Ljudevit Kaj copyral na gradski forum. Jedini nerazumljivi dio citata skriva se u riječi Velikogoričani?
Na koga li se misli?
Turushit tjedna
Aleksandar Božić:
…. uvijek kreativni Zdravko plemeniti Lučić izumio je nekakav posebni turopoljski jezik kojega samo on razumije, pa je dvojezično tiskao letke, valjda s namjerom da pridobije ruralno stanovništvo za lijevu koaliciju. No, tko bi od Velikogoričana ozbiljno shvaćao inicijative uvođenja „turopoljskog jezika“ u osnovne škole ?!
Zvir: Reporter 256, str. 4., Lučićev kajkavski
--- Kraj citata ---
Na promociji Trumbetašove knjige "Pušači i nepušači" 14. studenog 2009. godine u Društvenom domu Kuče, Zdravko Lučić je rekao da priprema knjigu "Turopolski rečnik" i da će ju tiskati iduće godine.
Kako bi mene veselila ta knjiga, pozvao sam sve prisutne u dvorani da mu pljeskom daju podršku i da mu taj pljesak bude podsjetnik na obećanje.
Navigacija
[0] Lista Poruka
Idi na punu verziju