Zagorski list br. 305 / 21.08.2009. / županija (papérnato izdâjne)
ZA DUŠU, ZA SPOMENEK
Stare povedePovedi ima pune. Triba se na nje zmisljiti i rabiti jih. Nekteri za spomenek, a nekteri za hasen.Piše: Nevenka Gregurić
Slika:
http://www.zagorje.com/thumb.ashx?path=/ckfinder/userfiles/images/komentatori/greguric.jpg&width=430&height=250Denes nekteri znaju, a nekteri neznaju kaj znači poveda tera velji da je nekaj Sizifof posel. Za one teri neznaju te je žmehki posel teruga furt dielaš i dielaš i na kraju posla si nič nie napravil. Konec posla je i početak novuga teškuga posla. Te je po onem pripoviedanju da je čovek po imenu Sizif bil kažnjen tak kaj je moral rievati veljiki kamen na brieg. Gda bi ga narievel na brieg bil bi oslobđen od kazne. Alji vrapca, gda je došel z kamenem na brieg, on bi se skorutal na drugu stran nazaj nah dol. Unda je moral početi z novič rievati kamen k bregu. I pak, gda je došel na brieg kamen se skorutal nazaj nah dol. Radi toga se za teški posel bez nekakve koristi velji da je te Sizifov posel. I prinas ima sakojačke povede tere se rietke čujeju, a gda se čujeju malje gdoj zna kaj značiju.
Pune naše povede denes i te kak moreme rabiti. One su tak važeče kaj jih moreme h sakem cajtu nekomu povedati. „
Naj mlatiti praznu slamu", poveda teru bi moglji bar par put saki dan reči onem kaj same pripoviedaju, obečavaju, a od toga nikakve koristi nišče nema.. Te znači da nešče furt nekaj pripovieda, pripovieda, obečava, a na kraju s toga nič. Iste kak da se mlati prazna slama. Ž nje nigdar nemre zajti zrnjiča.
„
Naj kazati mesec h vode", poveda teru nam denes kažeju h nogi. Nikakva korist od meseca teri se luče h vode. Njegova svetlost nema nikakve vajde i nemre nam svietljiti putece. „
Za vratem imaš žrvenjski kamen", poveda teru veljime unda gda je nekomu čez življenje tak teške kak je teški žrvenjski kamen.
„
Kaj bulazniš", reklje se nekomu gdoj je poviedal nekaj bez veze, a več put i gda se je zlagal. Takaj, gda je nešče fejst pripoviedal o nečemu ilji nekomu, a znalje se dobre da laže, on gdoj ga več nie mogel poslušati bi mu rekel: ,,
I kaj je unda bilje gda si se zbudil?" On gdoj je pripoviedal bi se posramil i prestal bi povedati dalje. „
Gdoj se jemput speče i na mrzlje furt puše", poveda tera se prisličava hnogem posljem teri niesu baš dobre ispalji. Rabilje se i unda, ak si nekomu posudil peneze, a nije ti vrnul. Drugi put si dobre gruntal e buš komu več posudil. Če te pak gdoj hkanil, takaj si pazil da se te več ne dogodi i dobre gruntal e buš nazaj veruval ili neš.
„
Pak si se po riti otpeljal k meše", denes se več retke čuje. Nišče tu povedu več ne rabi, makar se te denes furt i furt dogaja. On gdoj napravi nekakef posel, a za te ne dobi nič, reklje se da se je popeljal po riti k meše. Gda bi tak bilje rezdrl si bi ves tur kaj bi ž njega vesilje krpinje, a unda bi još ostal „
bez gač i hlač". Takvuga bokca nešče je nekuga dobre"
oženil" radi posla. Još bi se za njega reklje da je bil tak bedast kaj su ga vodilji ženjuga prek vode ilji da je bedast kaj čuje kak trava raste. Prisljičiti denes takvuga nekaj nekomu, borme nie teške najti.
„
Skupi i škrti dvaput plačaju", reklje se za one teri su škrtarilji gda su nekaj kupuvalji. Lukalji su da buju nekteru robu kupilji jeftiniejše, a takva je roba večinu bila faljižna. Brze se potrgala ilji zrabila i unda se morala kupiti znovič, druga. „
Ljieni dvaput hodiju", reklje se za onuga čoveka teri je negda zel i nesel na kole jeden snop šenice, meste dva ilji tri kaj je mogel. Nie jih zel h ruke več, jer je bil ljien. Unda je radi toga moral iti več put.
Gda bi nešče negda nekam del kakef halat, motiku, vile, srp ilji vinjak, a unda nie mogel najti, popital bi svoje hižne e su gde te vidlji pospravljene. Hižni mu nej odgovorilji i povedalji meste gde bi te moglje biti nek su mu se narugalji zate kaj je pozabil kam je del ilji nie dobre pospravil. A unda bi odgovor bil:
„
Je, vidlji sme vidlji. Dva su te neslji na hludu i pitalji e ima još toga". Gdoj je dobil takef odgovor nie mu preostalje nič druge nek da poiskava i dalje.
Povedi ima pune. Triba se na nje zmisljiti i rabiti jih. Nekteri za spomenek, a nekteri za hasen.
Zâgorski list (délomično, živopisano izdâjně):
http://www.zagorje.com* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
Pregled člankov « ZA DUŠU, ZA SPOMENEK » gospě Nevenkě Gregurić na POTgoričkomu forumu:
(vupisati
Gregurić v iskalicu v desnomu gôrnomu čošku na sledeče stranice):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/