'DOŠAŠĆE ILI ADVENT
Povijest Došašća
Riječju Došašće prevodi se latinski liturgijski izraz adventus - dolazak. To su četiri liturgijska tjedna prije Božića u kojima se Crkva priprema za slavlje rođenja Krista dok istovremeno iščekuje njegov drugi dolazak. Iz Evanđelja po Luki
PAZITE DA VAM SRCA NE OTEŽAJU U PROŽDRLJIVOSTI, PIJANSTVU I U ŽIVOTNIM BRIGAMA TE VAS IZNENADA ZATEKNE ONAJ DAN JER ĆE KAO ZAMKA NADOĆI NA SVE ŽITELJE PO SVOJ ZEMLJI. STOGA BUDNI BUDITE I U SVAKO DOBA MOLITE DA UZMOGNETE UMAĆI U SVEMU TOMU ŠTO SE IMA ZBITI I STATI PRED SINA ČOVJEČEGA.''
Biskup Perpetuus iz Toursa 490. g. službeno je proglasio Došašće pokorničkim vremenom u franačkoj crkvi naređujući post u tri dana svakog tjedna od 11. studenog, blagdan Svetog Martina, do Božića. Ovo četrdesetdnevno vrijeme posta, slično korizmi, originalno se nazivalo – Četrdesetdnevni post Svetog Martina. Čitanja prilikom euharistijskog slavlja uzimala su se iz korizmenog vremena.
Vrijeme Došašća Rimske liturgije, koja se razvila stoljeće nakon one franačke crkve, nije bilo pokorničko, nego slavljeničko, vrijeme radosti i priprema za Božić. Kada je crkva ujedinila liturgijsko vrijeme, ne pokornička priroda rimskog Došašća bila je u sukobu sa dužom i pokorničkom praksom galskog Došašća.
U 13. stoljeću postignut je kompromis, koji je kombinirao post i pokornički karakter galskog običaja s misnim tekstovima i kraćim četverotjednim ciklusom rimske liturgije Došašća. Liturgija Došašća ostala je nepromijenjena sve od Drugog vatikanskog koncila, koji je uveo manje izmjene kako bi jasno odredio duh korizme i vremena Došašća.
II Što je Došašće
Došašće je vrijeme u crkvenoj godini kada se kršćani intenzivnije pripremaju za svetkovine Božića i Bogojavljenja. To je istodobno vrijeme očekivanja Kristova dolaska na kraju vremena – Sudnji dan. Vrijeme Došašća nije toliko obilježeno pokorom koliko radosnim i povjerljivim očekivanjem. Počinje nedjeljom koja pada između 27. studenog i 3. prosinca te obuhvaća tri tjedna i dane između četvrte nedjelje Došašća i samog Božića. Prvu nedjelju Došašće karakterizira ponovni Kristov dolazak, drugu i treću osoba Ivana Krstitelja a četvrta predstavlja Mariju, Djevicu i Majku, koja je rodila Krista. Prvom nedjeljom Došašća počinje i nova liturgijska godina. Kroz Došašće svećenici nose ljubičaste misnice čime se naglašuje tema pokore. Vjernici bi trebali otići na ispovijed tijekom vremena Došašća, kako bi se pripremili za dolazak Krista, jer se ne može slaviti rođenje onoga ''koji je svojom mukom i križem otkupio ljudske grijehe'' a da se ne priznaju i ispovjede grijesi u vlastitom životu.
U Došašću Crkva ima pred očima dvostruki dolazak Krista Spasitelja - onaj dolazak njegov koji se zbio u vremenu i dolazak na koncu vremena, kada će doći kao sudac živih i mrtvih. U Došašću nam je dano da iskusimo čežnju starozavjetnih vjernika za Spasiteljem, za obećanim Mesijom ali nam je također dano da iskusimo ljepotu blagoslova koji je na nas došao po Spasitelju. Kroz cijelo Došašće provlači se tiha radost nadanja.
No, Došašće je i pokorničko vrijeme jer nam se pred oči stavlja i onaj drugi dolazak koji moramo dočekati budni i spremni jer Krist dolazi kao sudac koji će svakome suditi po njegovim djelima. Stoga je vrijeme iščekivanja ujedno i vrijeme koje nam je darovano da okajemo svoje grijehe i da činimo djela pokore, kako ne bi strepili od toga drugog dolaska, već ga iščekivali u miru i radosti. Tako su ova dva dolaska isprepletena a Crkva nam pred oči stavlja Betlehemsko djetešce kako bi u nama osvijestila da je to dijete došlo da nas spasi od propasti i suda.
U župi Sv. Barbare, djevice i mučenice u Velikoj Mlaki ti dani imaju posebnu radost i razlog za slavlje.
Naša drvena Turopoljska ljepotica ima na glavnom oltaru svetu Barbaru,a blagdan svete Barbare koji se slavi 4.12 započinje sa trodnevnom pripravom. Ove godine svete mise na trodnevnicama predvodi Turopoljski arhiđakon Ivan Hren. Prva misa bila je u subotu, dok se druge dvije održavaju u ponedjeljak i utorak .
Na prvoj nedjelji Došašća u našoj se župi već tradicionalno predstavljaju učenici trećih razreda osnovne škole, kao kandidati za primanje sakramenta svete pričesti.
Tijek predstavljanja kandidata prije svete mise:
ŽUPNIK:
Draga braćo i sestre, danas su u središtu misnog slavlja djeca trećeg razreda, i njihove obitelji.
Ova djeca će danas izraziti želju da ih se primi među kandidate za primanje sakramenta svete pričesti.
Po tom sakramentu oni će biti još dublje sjedinjeni sa Isusom Kristom i još prisutnije uključeni u život naše zajednice i cijele Crkve. Poslušajmo što oni mole i obećavaju.
PRVOPRIČESNIK:
Gospodine župniče
Stojimo danas ovdje pred svima Vama sa željom da nas primite među kandidate za primanje sakramenta svete pričesti.
Poštovani vjeroučitelju, dragi naši roditelji, draga braćo i sestre.
Pomozite nam da se za taj sakrament što bolje pripremimo. Još smo mali i zato nam treba vaša pomoć i strpljenje.
Obećavamo da ćemo se za sakrament svete pričesti ozbiljno pripremati redovitim dolascima na župni vjeronauk, i na svete mise nedjeljom i blagdanom. Slušat ćemo mamu i tatu.
Biti ćemo dobra djeca. Marljivo ćemo učiti ne samo vjeronauk nego i ostale predmete.
VJEROUČITELJICA:
Gospodine župniče
Nakon što su započeli bližu pripravu za sakramente svete ispovijedi i svete pričesti, u kojoj trebaju biti poučeni vrijednosti života po vjeri u zajedništvu sa Kristom i župnom zajednicom, te cijelom Crkvom, smatram da sljedeća djeca mogu biti primljena kao kandidati za primanje sakramenta svete pričesti:
ŽUPNIK: neka se predstave okupljenoj zajednici.
Vjeroučiteljica čita imena kandidata, koji stoje pred svojim roditeljima i župljanima ispred oltara.
Prvopričesnici odgovaraju sa : Evo me.
ŽUPNIK: Djeco, što tražite od Crkve?
PRVOPRIČESNICI: Vjeru
ŽUPNIK: Što van daje vjera?
PRVOPRIČESNICI : Život vječni:
ŽUPNIK : Draga djeco, Ovo je život vječni:
Da upoznate pravoga Boga i onoga kojega je on poslao, Isusa Krista.
Da biste Isusa bolje upoznali treba vam posebna priprava putem vjeronauka i svetih misa. Valja vam se također odricati zavodljivosti zla grijeha Sotone da živite u slobodi djece Božje.
To je put vjere kojim će vas Krist povesti u ljubavi da imate život vječni.
Jeste li dakle spremni da pod Kristovim vodstvom stupite na taj put?
PRVOPRIČESNICI . Jesmo.
ŽUPNIK . A vi , dragi roditelji, draga braćo i sestre, jeste li spremni pomagati ovoj djeci, molitvom i primjerom svoga kršćanskog života, da Krista nađu i za njim idu?
SVI : Jesmo.
ŽUPNIK . Draga djeco, Ova okupljena zajednica Vas prima kao kandidate za primanje sakramenta svete pričesti.
Sada se zajedno sa Vama svi želimo odreći grijeha.
Zato vas pitam, a svaki u svoje ime osobno odgovorite . odričem:
Odričete li se grijeha da živite u slobodi djece Božje?
Odričete li se zavodljivosti zla da vas grijeh ne nadvlada?
Odričete li se Sotone, začetnika i vođe grijeha i raznih ovisnosti?
Na svako pitanje svi odgovaraju: Odričem.
Župnik nastavlja : Smilovao nam se svemogući Bog,
Otpustio nam grijehe naše i priveo nas u život vječni.
Amen
ŽUPNIK : Blagi oče, zahvaljujemo ti za ovu djecu.
Mnogovrsni tvoj dar pretjecao ih je i potakao da te potraže. Danas si ih pozvao i oni su pred nama odgovorili .
Slava ti i hvala Gospodine.
Draga djeco, Znamenujem vas znakom križa da čujete glas Gospodnji
Da vidite sjaj Božji
Da odgovorite riječi Božjoj
Da po vjeri Krist stanuje u vašem srcu
Da ponesete slatki jaram Kristov,
Da u ime Oca + i Sina i Duha Svetoga
Živite u vijeke vjekova
SVI : Amen.