GORNJI HRUŠEVEC Opis naselja i povijesti plemenitih predijalaca Hruševačih i naselja Gornji Hruševec
nedjelja, 24. svibnja 2009.
GORNJI HRUŠEVEC
Zemljopis [uredi]
Naselje je smješteno uz cestu D-31 Velika Gorica-Glina. Proteže se po južnim vrhovima središnjeg djela Vukomeričkih Gorica iznad doline potoka Kravaršćica.
Stanovništvo [uredi]
Prema popisu iz 2001. godine ima 261 stanovnika.
Uprava [uredi]
Mjesni odbor obuhvaća niz zaseoka (Godinići, Grebenci, Kostadini, Milatovići, Brezovci i Švabeci), koji pripadaju naselju Gornji Hruševec, a nastali su kao posjedi plemenitih obitelji po kojima nose imena ( Godinić , Grebenac , Kostadin , Brezovec ).
Povijest [uredi]
U Starom vijeku na prostoru Gornjeg Hruševca na lokalitetu zvanom Gradišće nalazilo se Rimsko naselje Ad Fines čiji mnogobrojni ostaci cigle i lončarije još i danas leže netaknuti na tom prostoru pod šumom, nakon prvih preliminarnih istraživanja utvrđeno je da je AD FINES bilo veliko trgovačko središte opasano zidinama ponad srma brijega zvanog "vražja jama" a u središnjem dijelu imalo je žrtvenik stožastog oblika visok iznad desetak metara koji se je isticao od ostatka grada, objekti u gradu bili su dijagonalno poredani od zidina prema središtu.
U srednjem vijeku naselje Gornji Hruševec nalazi se na granici posjeda Topuske Opatije i Plemenite Općine Turopolje, stanovnici su bili slobodni plemići predijalci, što bilježe stare crkvene knjige. Gornji Hruševec spominje se u XIII stoljeću kao praedia Felsew Hrusewecz, a slobodu koju su imali Hruševljani od ranije potvrdio im je 1213. godine kralj Andrija II što su zapisali i naknadno potvrdili Toplički (Topuski) Opati u starim crkvenim listinama iz 1334.godine. Svaki Hruševečki plemić trebal je u slučaju vojne kao konjanik služiti u vojnem banderiju velikoga Topličkog Opata. Hruševečki plemiči predijalci su na svojim predijima imali i nadničare iz okolnih sela (colloni) koji su delali za nadnicu na njiove zemle.
Meje plemenitoga predia Hruševačkog
Na severu se predi Hruševečki mejil z Turopolskim posedom "Selin-Chiche" gospodarov grofov Erdödy koji su imali sela (Pustzike, Novo Brdo, Chakenetz,Milichic, Barbaric,Podvornicza,Kravarsko et Gladovecz), a meja je išla po potoku "Kravašćice" do izvora, a od tuda po gore "Pomene" (vodna razdjelnica) prema posede od još nektere Cerke predijalcev i dalše opatov Ivanovcov teri su bili gospodari zemle Pešćenske i Lekenske. Istočna meja bila je z posedom Miholje (Stari Farkašić) teri je pripadal gospodarom Jelačićem. Na zapadu i prema jugu Hruševec se je mejil z mestima Gornja Opatija (na zapadu) i Donja Opatija (na jugu), ovo su bili posedi velike opatije Toplica (Topuskpo).
Sam Hruševec imal je dva poseda, jeden je pripadal plemenitem jobagionom - slobodnjakom (nad Kravašćicom i pod gorom pomenom) to je bil severni posed a drugi manjši je pripadal grofom Eisner (na jugu), od navek je tu bilo kavge za meje med njemi i dosta suda je tu bilo. Tak je jedna zgoda z suda pripoveda kak je na sudu završila parnica med jobagionom Godinićem i grofom Eisnerom. Grofi Eisneri imali su trdi grad na drugomu bregu (tam de je denes škola), a pod gradom u doli "Kraljeva Draga" park z lepemi drvorede sekakvoga lepoga drveća (koji je i denes još tam ze sve tem zapušćanem lepotam). Čez park su bili perivoji, kupališća, ribnjaki i još sešta, ali taj park je bil ob same meje z šumskim posedom "Gaj" jobagiona Godinića teri su tu tovili svoje svinje z žirom, bukvicami i kostajnem. Gusto su svinje meju prešle i rovale po perivojem od grofa a grof ni smel z svojemi slugami svinje fundati rebo su ti predijalci bili konjaniki vični sablje i kubare pa su gospoda Eisneri svoju šumu u Lukami i na Gradišću ponudili za Godinićev Gaj...
Hruševljani su se iskazali i u borbama protiv Turaka, tako je znano za jednu dogodovštinu kad su Turci i Vlaji zapalili "KAPELU SV.JURJA" i pobegli prema Kravarskom, kad su jih Hruševljani dostigli več su bili palili KRAVARSKU CIRKVU, ali su jih plemenitaši Hruševečki potirali i na "crvene zemlje" pod Kravarskom sabljami sasjekli, odunda više Turci nisu palili po kraju.
Gospodarstvo
Nekada je Hruševec imao tvornicu ukrasnih štapova za kišobrane i razne drvene drške, velike silose za proizvodnju stočne hrane te ogromne površine vočnjaka i trsja (vinograda) koje su se protezale u nedogled. Podno staroga grada Hruševca proizvodila se riba u ribogojilištima. Danas je sve ostalo na privatnoj proizvodnji jer su u tijeku drugog svijetskog rata spaljene tvornice, pilana i uništen dobar dio dobara.
Stanovništvo je većinom zaposleno u obližnjim gradovima, Zagrebu i Velikoj Gorici. Dio stanovništva bavi se poljodjelstvom, vinogradarstvom, voćarstvom, stočarstvom, šumarstvom i u novije vrijeme seoskim turizmom, na bazi prirodne proizvodnje zdrave hrane. Uzgajaju se domaće sorte vrsnih vina čije podrijetlo treba tražiti u Francuskoj, te sorte su na ovo područje donjeli Cisterciti nakon osnutka Topličke opatije u Topuskom.
Poznate osobe
Književnik Slavko Kolar, živio je i radio u Gornjem Hruševcu. Opisao je život stanovnika Gornjeg Hruševca i okolnih sela u novelama "Breza" i "Svoga tela gospodar" koje su kasnije pretočene u poznate filmove.
Povjesničar Juraj Ćuk, podrijetlom je iz Gornjeg Hruševca.
Književnik Einsner unuk grofa Hermana iz Hruševca napisao je jednu od najpoznatijih svijetskih bescelera "MOBI DIC".
Spomenici i znamenitosti
Ostaci nekadašnjeg Rimskog grada Ad Fines leže u blizini naselja na visoravni zvanoj "Gradišće".
U naselju Gornji Hruševec ima još sačuvanih objekata stare turopoljske arhitekture.
Ispod naselja u dolini potoka Kravaršćica nalazi se rezervat sive ćaplje (Popov Gaj).
Obrazovanje
Naselje ima osnovnu školu "Slavko Kolar" koja je izgrađena 1939. godine na temeljima starije (Područna škola osnovne škole Kravarsko).
Kultura
Na području Gornjeg Hruševca djeluje kulturno umjetničko društvo Vukomeričke Gorice, koje čuva tradiciju stare Hruševačke čipke.
Također na prostoru Gornjeg Hruševca ima dosta sačuvanih objekata stare Turopoljske arhitekture od kojih se istiću čardaci, kuće i kleti sa specifičnostima u proizvodnji autohtonih sorti vina.
Drvena kapela "Svetog Jurja" na najvišem brijegu Jurašćak (213m) nadgledala je zaseoke Hruševca raštrkane po okolnim brijegima.
šport
DANAS U GORNJEM HRUŠEVCU DJELUJE NOGOMETNI KLUB "NK Gornji Hruševec"
http://hrusevec.blogspot.com/-
1 komentari:
antonio.tnin kaže...
Urođena hrabrost i vojna vještina plemenitih potomaka Hruševečkih iskazala se je i u Domovinskom ratu. U ljeto 1991. nakon pada Gline i okupacije niza hrvatskih sela prema rijeci Kupi organizirana postrojba dragovoljaca iz Gornjeg Hruševca stala je na prva na put četničkom okupatoru te je zaustavljen daljnji prodor preko rijeke Kupe.
U "Domovinskom ratu" život za domovinu Hrvatsku dala je 1/4 mladića naselja Gornji Hruševec kako bi zaustavili prodor četničkih okupatora i oslobodili vojarne u okolici.
26. lipnja 2009. 06:49
http://hrusevec.blogspot.com/2009/05/gornji-hrusevec.html#comments-
Jel se kak more scukati ova slika?
http://1.bp.blogspot.com/_4-gfZD_UncM/ShlfMCDd5VI/AAAAAAAABDE/-ZX6qX0ZkTo/s1600-h/Ostaci+AD+FINESA.jpg
