Autor: shaka zulu - Listopad 20, 2009, 07:24:24 poslijepodne
http://www.esnips.com/doc/3ad8343b-3512-41a2-9d1e-b1fd4da2cce8/MALA-KAJKAVSKA-GRAMATIKA (http://www.esnips.com/doc/3ad8343b-3512-41a2-9d1e-b1fd4da2cce8/MALA-KAJKAVSKA-GRAMATIKA)
Autor: Marek - Veljača 25, 2010, 08:12:43 poslijepodne
Autor: shaka zulu - Veljača 25, 2010, 08:50:45 poslijepodne
Autor: Marek - Veljača 27, 2010, 06:48:47 poslijepodne
Autor: shaka zulu - Veljača 28, 2010, 01:26:17 prijepodne
Mislim.
Autor: Marek - Ožujak 07, 2010, 05:11:54 poslijepodne
Stran I
Napučenje za prav izgovarjati
DEL PERVI
Od slov i njihovoga glasa
Vsaka reč, to jest izgovor jedne misli more se na stanovite proste glasnike razvezati, vu kojih se nikaj več prostoga razlučiti nemre. Vzemimo za peldu reč: kip.
Ova rel je iz treh glasnikov skup spravlena i more se na nje pak razvezati: k-i-p. Tak prosti glasniki, iz šterih reči spravlene jesu i na štere se pak razvezati moreju, kak tulikaj vidljivlje znamenke, po šterih se ovi prosti glasniki vu knigah i pismih zaznamlaju, imenujemo slove.
Zvir: Napučenje za Horvatski prav čteti i pisati, 1808.
Napučenje za prav izgovarjati
DEL PERVI
Od slov i njihovoga glasa
Vsaka reč, to jest izgovor jedne misli more se na stanovite proste glasnike razvezati, vu kojih se nikaj več prostoga razlučiti nemre. Vzemimo za peldu reč: kip.
Ova rel je iz treh glasnikov skup spravlena i more se na nje pak razvezati: k-i-p. Tak prosti glasniki, iz šterih reči spravlene jesu i na štere se pak razvezati moreju, kak tulikaj vidljivlje znamenke, po šterih se ovi prosti glasniki vu knigah i pismih zaznamlaju, imenujemo slove.
Zvir: Napučenje za Horvatski prav čteti i pisati, 1808.
Autor: Marek - Ožujak 07, 2010, 05:20:08 poslijepodne
Treba je imati fundomenta da bi tak nekaj predaval drugem a ak ga ni treba bi organizerati školajne.Neznam do bi ga organizeral,za koga i do bi držal obuku.Če misliš drugač,il imaš kakove druge informacije podeli je znami.Od vučitelke neznam v terem % moremo govoriti da "aktivno" koriste kajkavski,most je vekši tal one kaj "pasivno" koriste il razmeju KAJ al te da teško moreju voditi biloKAj.
Mislim.
Kuliko znam, na Kroatistiki imeju nekaj predmeti, ili jeden, o izgovarjanju kajkavskih glasov, vnuter dijalektologije.
Poredbena gramatika bi se vsikak mogla predstajti. Tim več kaj je osnova pisanja denešnjeg jezika (i štokavskeg!) napisana na Kajkavskom.
Sam kaj ni baš popularno pokazivati ju jer bi se za njeno razumjevanje trebalo navčiti Kajkavski :D Pri tom se isto tak vidi da su osnove za pisanje štokavskog napisane na Kajkavskom, pak bolše to nikak ne spominjati, odnosno da je Kajkavski trebal biti službeni jezik v Hrvatski kak je do unda i bil! :o
Tak da je ta osnova pravopisanja hičena nekam v kramu povjesti kak i ostatek Kajkavskog jezikoslovlja, eventualno se sme pokazati 1. stran da se vidi kak tak nekaj postoji i to je dost! >:D
Autor: shaka zulu - Ožujak 24, 2010, 11:16:06 poslijepodne
Nekaj je bilo govora ob tem pred izbore,sad neznam jel bu kaj stoga.Al,moremo pitati!
Autor: Ljudevit Kaj - Ožujak 28, 2010, 12:55:07 prijepodne
Vučeniki Osnovně škôlě Sveti Križ Začretjě zborili su sě da v zebirne nâstave imaju zavičajni govor kak posebni predmet
Vuspeli su v svemu nâumu jel vučeniki 6. rěda, ne 14, v sve zebrine nâstave pod voctvom vučitelicě Marijě Smolič imaju dve vurě tjědno zavičajni govor.
Vučeniki dobivaju oceně, vupisuju sě v svedođbě, sě službeno kak spâda.
”Malo imamo problemov jel némamo gramatike i pravopisa. Vučitelica Smolić sâma jě osmislila program.
Obširnešě:
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg13968/#msg13968 (http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg13968/#msg13968)
Autor: shaka zulu - Travanj 11, 2010, 10:17:21 poslijepodne
Izvor: Wikizvor
< Povijest Hrvatske I. (R. Horvat)
21. Mutimir i Braslav
...
Slabe nam se vijesti sačuvaše i o posavskoj Hrvatskoj. Ovuda su god. 863, u Moravsku putovala sveta braća Ćiril i Metod. Oni su na poziv moravskoga kneza Rastislava pokrstili Slavene, koji stanovahu u području rijeke Morave, Njitre, Vaga i Grona. Istodobno (god. 861.—874.) je knez Kocel, sin Pribinin, vladao nad Slavenima oko Blatnog jezera. To bijahu t.zv. panonski Slaveni, od kojih se prigodom provale avarske (god. 568.) velik dio odijelio i nastanio po susjednim Alpama. Zato su još i u ovo doba Slovenci i panonski Slaveni govorili istim jezikom.
...
Svatopluk se junački održao do smrti svoje (god. 894.) Naslijediše ga njegovi sinovi (Mojmir i Svatopluk), koji se izmire s Arnulfom. Medjutim zaprijeti jednima i drugima velika pogibelj od Magjara. Ovima se naime dopade ugarska ravnica, u kojoj imade obilje paše za konje njihove. Pošto su im Bugari (g. 894.) poharali prijašnju domovinu, nastane se Magjari god. 896. u sredini današnje Ugarske. Odavle će sada punih 60 godina provaljivati u tudje zemlje, da robe i pale. Prva je postradala susjedna Panonija (izmedju Drave i Dunava). Zato kralj Arnulf (g. 896.) ovu nekadašnju Kocelovu državu predaje banu Braslavu, neka ju brani od Magjara. Tako je Braslav zavladao gotovo u cijeloj staroj (rimskoj) Panoniji od Kupe preko Save i Drave do Dunava. Ipak ju ni Braslav nije mogao dugo obraniti. Bježeći pred nasilnim Magjarima, dopriješe mnogi panonski Slaveni k banu Braslavu u posavsku Hrvatsku. Tako je ovdje miješanjem Hrvata s panonskim Slavenima postalo narječje kajkavsko.
http://hr.wikisource.org/wiki/Povijest_Hrvatske_I._(R._Horvat)/Mutimir_i_Braslav (http://hr.wikisource.org/wiki/Povijest_Hrvatske_I._(R._Horvat)/Mutimir_i_Braslav)
-
Bela je osobito nastojao oko toga, da se i u sjevernoj Hrvatskoj razvije gradjanski stalež. Zato ovamo doziva obrtnike iz tu-djine, osobito iz Njemačke. Ovi se stranci kao „gosti" (hospites) naroda hrvatskoga naseljuju u Zagreb, Varaždin, Samobor i u druga mjesta.
http://hr.wikisource.org/wiki/Povijest_Hrvatske_I._(R._Horvat)/Kralj_Bela_III. (http://hr.wikisource.org/wiki/Povijest_Hrvatske_I._(R._Horvat)/Kralj_Bela_III.)
Autor: Ljudevit Kaj - Studeni 06, 2010, 03:05:05 poslijepodne
Prvě kajkavskě gramatikě (na nemačkomu)
Prvu kajkavsku gramatiku (na njemačkome) napisao je Ignacij Szent-Mártony (Einleitung zur kroatischen Sprachlehre für Deutsche, Varaždin, 1783.), a na njemačkom su i gramatike Franza Korniga (Kroatische Sprachlehre oder Anweisung für Deutsche die kroatische Sprache in kurzer Zeit gründlich zu erlernen, 1795), Josipa Matijevića (Horvatzka Grammatika oder kroatische Sprachlehre, 1810.) i Ignaca Kristijanovića (Grammatik der Kroatischen Mundart, 1837.), dok je gramatika Josipa Đurkovečkog dvojezična (Jezičnica horvatzko-slavinzka - Kroatisch-slavische Sprachlehre, Pešta, 1837.).
http://hr.wikipedia.org/wiki/Kajkavsko_narje%C4%8Dje (http://hr.wikipedia.org/wiki/Kajkavsko_narje%C4%8Dje)
Autor: Ljudevit Kaj - Studeni 06, 2010, 03:08:52 poslijepodne
Izvorni znanstveni članak
Barbara Štebih:
Kajkavska gramatika Ivana Vitkovića
Puni tekst (Hrvatski) Str. 329 - 353:
(pdf, 142.89 KB)
http://hrcak.srce.hr/file/14439 (http://hrcak.srce.hr/file/14439)
Sažetak
U radu se prikazuje rukopisna gramatika Ivana Vitkovića Gründe der Croatischen Sprache zum Nutzen der deütschen Jugend verfasset iz 1779. godine. Razmatra se struktura gramatike, jezik koji se u njoj opisuje, gramatici dodan aneksni rječnik te mjesto te gramatike među ostalim kajkavskim gramatikama.
Ključne riječi
kajkavska gramatika; kajkavski književni jezik
http://hrcak.srce.hr/9406 (http://hrcak.srce.hr/9406)
Autor: Ljudevit Kaj - Studeni 06, 2010, 03:14:11 poslijepodne
Filologija, No.49 Prosinac 2008.
Izvorni znanstveni članak
Željka Brlobaš; Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, Hrvatska
Nada Vajs; Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, Hrvatska
Hrvatsko kajkavsko gramatičko nazivlje u gramatici latinskoga jezika Antuna Rožića
Puni tekst (Hrvatski) Str. 1 – 36:
(pdf, 258.68 KB)
http://hrcak.srce.hr/file/53628 (http://hrcak.srce.hr/file/53628)
Sažetak
Antun Rožić autor je gramatike latinskoga jezika koja je izdana u dvije knjige od kojih prva, Pervi temelyi diachkoga jezika za pochetnike vu domorodnom jeziku, Varaždin, 1821., uvodi u morfologiju latinskoga jezika, a druga, Kratko naputjenye vu kruto hasznoviteh, i zevsema potrebneh temelyih diachkoga jezika, Budim, 1820., donosi sintaktičke napomene o uporabi padeža, aktiva i pasiva, veznika i zamjenica te gerundiva i supina. Ti su opisi gramatičkih temelja latinskoga jezika za nas posebno zanimljivi jer su pisani hrvatskim kajkavskim književnim jezikom. Ta je gramatika zapravo hrvatska preradba gramatike latinskoga jezika Jozsefa Grigelya Institutiones Grammaticae in usum scholarum grammaticarum regni Hungariae et adnexarum provinciarum koja je objavljena u nekoliko izdanja (prvo 1809.), a izrađena je prema načelima gramatike Emmanuela Alvaresa. Rožićevo tumačenje latinske gramatike na materinskom jeziku umjesto Grigelyeve posve se uklapa u terezijansko-jozefinske reforme školstva započete u drugoj polovici 18. stoljeća u Habsburškoj Monarhiji.
Ključne riječi
hrvatski kajkavski književni jezik; gramatičko nazivlje; gramatika latinskoga jezika Antuna Rožića
http://hrcak.srce.hr/33694 (http://hrcak.srce.hr/33694)
Autor: Ljudevit Kaj - Prosinac 19, 2010, 08:35:40 poslijepodne
Prvě kajkavskě gramatikě (na nemačkomu)
Prvu kajkavsku gramatiku (na njemačkome) napisao je Ignacij Szent-Mártony (Einleitung zur kroatischen Sprachlehre für Deutsche, Varaždin, 1783.), a na njemačkom su i gramatike Franza Korniga (Kroatische Sprachlehre oder Anweisung für Deutsche die kroatische Sprache in kurzer Zeit gründlich zu erlernen, 1795), Josipa Matijevića (Horvatzka Grammatika oder kroatische Sprachlehre, 1810.) i Ignaca Kristijanovića (Grammatik der Kroatischen Mundart, 1837.) , dok je gramatika Josipa Đurkovečkog dvojezična (Jezičnica horvatzko-slavinzka - Kroatisch-slavische Sprachlehre, Pešta, 1837.).
http://hr.wikipedia.org/wiki/Kajkavsko_narje%C4%8Dje (http://hr.wikipedia.org/wiki/Kajkavsko_narje%C4%8Dje)
Kajkavska gramatika* na nemačkomu Ignaca Kristijanoviča z leta 1837. i prilog** te gramatike z leta 1840. oblizéki su za nemački čitajûčě kajolubcě i lubicě.
Gramatika ima 274 stranice (vuklučivo predgovor), a prilog 264 stranice (vuklučivo réčnikě: horvatsko-nemački (oko 3200 reči), ter nemačko-horvatski (oko 1050 reči)).
V prilogu su zanimlivi dvojezično (horvatski i nemački) pisani sledeči sadržaji:
râzne poslovicě i govorâncijě, izrekě, spomenki rad véžbajna horvatskoga i rad pridobivajna fl(u)ě(n)tnosti v horvatskomu jeziku, râzně pripovesti, prijatelski listi ( pisma), pot(v)rdě i sl.
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
Gramatika
horvatskoga izvustja
Zmenil i vundal
Ignaz Kriztianovich
Vlč. pri cirkve v graničarske regimente sv. Jurja.
Zagreb,
tiskano pri Franzu Suppanu, c.k. priv. tiskara.
1837.
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
Grammatik
der
Kroatischen Mundart
Neu bearbeitet und herausgegeben
von
Ignaz Kriztianovich
Pfarrer zu Kapela im St. Georger Grenz-Regimente
Agram,
gedrückt bei Franz Suppan, k. k. priv. Buchdrucker.
1837.
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PR1 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PR1)
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
Inhalt / Sadržaj
Vorrede / Predgovor Seite / Str.
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PR11 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PR11)
Erster Theil / Prvi tal
Lehrregeln / Regule vučejna
1. Abschnitt – Von der Aussprache der Buchstaben
1. oddelek - Izgovor slov 1
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA1 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA1)
2. Abschnitt – Von den Tonzeichen oder Accenten
2. oddelek - Naglaski 3
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA3 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA3)
3. Abschnitt: Von Silben und Wörtern
3. oddelek - Slogi i reči 4
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA4 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA4)
4. Abschnitt: Von dem Wort- und Redetone
4. oddelek - Naglašavajne reči i rečenic 5
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA5 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA5)
Zweiter Theil / Drugi tal
Von den Redetheilen der kroatischen Sprache
Tali rečenice v horvackomu jeziku
Einleitung / Vuvod 6
Erstes Hauptstück / Glava prva
Von abänderlichen Redetheilen / Premenlivi tali rečenic
1. Abschnitt – Von dem Nennworte (Nomen)
1. oddelek - Ime (imenska reč) 6
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA6 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA6)
Einleitung / Vuvod
Vom Hauptworte / Imenica (= samostavno ime)
I Erklärung
I Objašnejne 7
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA7 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA7)
II Bestimmung des Geschlechtes der Hauptwörter
II Određivajne roda imenic 7
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA7 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA7)
III Bestimmung des Geschlechtes der Hauptwörter bei der vielfachen Zahl
III Određivajne roda imenic pri množine 9
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA9 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA9)
IV Zahl der Hauptwörter
IV Broj imenic 11
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA11 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA11)
V Endungen der Hauptwörter
V Padeži (padanja) imenic 12
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA12 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA12)
VI Abänderungsarten der Hauptwörter
VI Deklinacija imenic 12
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA12 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA12)
VII Unregelmässige Abänderungen
VII Neprvilne deklinacije 26
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA26 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA26)
Vom Beiworte / Pridev (= pridavno ime)
I Erklärung
I Objašnejne 30
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA30 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA30)
II Eintheilung
II Vrste (klasifikacija) 31
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA31 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA31)
III Ausgänge der Beiwörter
III Nastavki pridevov 32
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA32 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA32)
IV Bildung des Geschlechtes der Beiwörter
IV Tvorba roda pridevov 33
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA33 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA33)
V Abänderungsarten der Beiwörter
V Deklinacija pridevov 35
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA35 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA35)
VI Steigerung der Beitwörter
V Komparacija pridevov 39
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA39 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA39)
Vom Zahlworte / Broj (brojnik)
I Erklärung
I Objašnejne 42
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA42 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA42)
II Eintheilung und Abänderung
II Vrste (klasifikacija) i deklinacija 42
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA42 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA42)
2. Abschnitt – Vom Fürworte
2. oddelek - Zamenica (zaime)
I Erklärung
I Objašnejne 50
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA50 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA50)
II Eintheilung
II Vrste (klasifikacija) 50
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA50 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA50)
3. Abschnitt – Vom Zeitworte
3. oddelek - Glagol (vremenoreč)
I Erklärung
I Objašnejne 60
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA60 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA60)
II Arten der Zeitwörter
II Vrste glagolov 60
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA60 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA60)
III Zeiten der Zeitwörter
III Glagolska vremena 61
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA61 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA61)
IV Personen der Zeitwörter
IV Osobni i neosobni glagoli 62
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA62 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA62)
V Bildung der Zeitwörter
V Tvorba glagolov 70
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA70 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA70)
VI Abwandlungsarten der Zeitwörter
VI Konjugacija glagolov 82
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA82 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA82)
VII Zeitdauer der Zeitwörter
VII Trajanje (vremena) i glagoli 98
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA98 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA98)
4. Abschnitt – Vom Mittelworte
4. oddelek - Particip (delnoreč) 113
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA113 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA113)
Anhang von Vertretungs- und Lagewörtern, dann von den von Zeitwörtern gebildeten Nennwörtern
Prilog: gerundivi i supini, ter imena (imenske reči) napravlene z glagolov 115
Zweites Hauptstück / Glava druga
Von unabänderlichen Redetheilen / Nepremenlivi tali rečenic
1. Abschnitt – Vom Nebenworte
1. oddelek - Prilog (pristavek) 116
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA116 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA116)
2. Abschnitt – Vom Vorworte
2. oddelek - Predlog (predstavek) 132
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA132 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA132)
3. Abschnitt: Vom Bindeworte
3. oddelek - Veznik 139
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA139 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA139)
4. Abschnitt: Vom Zwischenworte
4. oddelek - Uzvik (medstavek) 142
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA142 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA142)
Dritter Theil / Trejti tal
Von der Wortfügung
Tvorba rečenice 146
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA146 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA146)
Erstes Hauptstück / Glava prva
Von der Wortfügung der Übereinstimmung / Tvorba rečenice i vusklađenost
1. Abschnitt – Von der Übereinstimmung der Nennwörter
1. oddelek - vusklađenost imen (imenske reči) 146
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA146 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA146)
I Hauptwörter
I Imenice 147
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA147 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA147)
II Beiwörter
II Pridevi 150
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA150 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA150)
III Zahlwörter
III Glagoli 151
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA151 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA151)
2. Abschnitt – Von der Übereinstimmung der Fürwörter
2. oddelek - vusklađenost zamenic (zaimen) 153
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA153 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA153)
3. Abschnitt – Von der Übereinstimmung der Zeitwörter
3. oddelek - vusklađenost glagolov 160
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA160 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA160)
Anhang / Prilog
I Von den unabänderlichen Redetheilen
I Nepremenlivi tali rečenic 180
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA180 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA180)
II Von der Redenart im Kroatischen
II Vrste rečenic v Horvatskomu 185
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA185 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA185)
Zweites Hauptstück / Glava druga
Von der Wortfügung der Abhängigkeit / Tvorba rečenice i gramatička ovisnost 186
1. Abschnitt – Von der Abhängigkeit der Nennwörter
1. oddelek - gramatička ovisnost imen (imenske reči) 186
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA186 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA186)
I Hauptwörter
I Imenice 186
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA186 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA186)
Anhang / Prilog
Von der Zeitbestimmun im Kroatischen
Određivajne vremena v horvatskomu 193
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA193 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA193)
II Von Hauptwörtern, die eine Stadt, ein Dorf, ein Land bedeuten
II Imenice, tere znače grad, selo, zemlu 198
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA198 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA198)
III Beiwörter
III Pridevi 199
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA199 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA199)
IV Zahlwörter
IV Broji 202
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA202 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA202)
2. Abschnitt – Von der Abhängigkeit der Fürwörter
2. oddelek - Gramatička ovisnost zamenic (zaimen) 204
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA204 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA204)
3. Abschnitt – Von der Abhängigkeit der Zeitwörter
3. oddelek - Gramatička ovisnost glagolov (vremenoreči) 205
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA205 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA205)
4. Abschnitt – Von der Abhängigkeit der Mitelwörter
4. oddelek - Gramatička ovisnost participov (delnoreči) 214
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA214 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA214)
5. Abschnitt – Von der Rection der Nebenwörter
5. oddelek - Rekcija prilogov (pristavkov) 215
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA215 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA215)
6. Abschnitt – Von der Rection der Vorwörter
6. oddelek - Rekcija predlogov (predstavkov) 216
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA216 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA216)
7. Abschnitt – Von der Rection der Bindewörter
7. oddelek - Rekcija veznikov 217
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA217 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA217)
8. Abschnitt – Von der Rection der Zwischenwörter
8. oddelek - Rekcija uzvikov (medstavkov) 217
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA217 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA217)
Drittes Hauptstück / Glava trejta
Von der Wortfolge / Redosled reči v rečenice 218
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA218 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA218)
1. Abschnitt – Von der Nennwörter
1. oddelek - imena (imenske reči) 218
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA218 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA218)
I Hauptwörter
I Imenice 219
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA219 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA219)
II Beiwörter
II Zamenice 220
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA220 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA220)
III Zahlwörter
III Broji 222
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA222 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA222)
2. Abschnitt – Von der Fürwörter
2. oddelek - zamenice (zaimena) 222
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA222 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA222)
3. Abschnitt – Von der Zeitwörter
3. oddelek - glagoli (vremenoreči) 224
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA224 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA224)
4. Abschnitt – Von der Mittelwörter
4. oddelek - participi (delnoreči) 225
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA225 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA225)
5. Abschnitt – Von Nebenwörter
5. oddelek - Prilogi (pristavki) 225
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA225 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA225)
6. Abschnitt – Von der Vorwörter
6. oddelek - Predlogi (predstavki) 227
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA227 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA227)
7. Abschnitt – Von der Bindewörter
7. oddelek - Vezniki 227
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA227 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA227)
8. Abschnitt – Von der Zwischenwörter
8. oddelek - Uzviki (medstavki) 229
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA229 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA229)
Vierter Theil / Četrti tal
Die Orthographie
Ortografija 230
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA230 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA230)
1. Abschnitt – Einleitung
1. oddelek - vuvod 230
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA230 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA230)
3. Abschnitt – Allgemeine Grundsätze der Orthographie
3. oddelek - Obča načela ortografije 231
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA231 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA231)
I Gebrauch der Selbstlaute
I Vuporaba samoglasnikov 232
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA232 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA232)
II Gebrauch der Mitlaute
II Vuporaba suglasnikov 236
1 Im Allgemeinen / Občenito
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA236 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA236)
2 Im Besonderen / Posebni slučaji 237
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA237 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA237)
4. Abschnitt – Vom Gebrauche der grossen Buchstaben
4. oddelek - Vuporaba velike slov 242
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA242 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA242)
5. Abschnitt – Von der Abtheilung der Silben
5. oddelek - Rastavlajne slogov 243
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA243 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA243)
6. Abschnitt – Von der Unterscheidungszeichen
6. oddelek - Znaki razlikuvajna 245
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA245 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA245)
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
Zvir:
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PR1 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PR1)
Nâstavek na sledečomu listu.
Autor: Ljudevit Kaj - Prosinac 19, 2010, 08:38:03 poslijepodne
Prilog gramatike
horvatskoga izvustja
Vuklučeno:
Zbirka potrebne reči (rečnik)
v
horvatsko-nemačkomu i nemačko-horvatskomu izvustju
ter
razni izrečni izrazi i načini govora, izreke, spomenki rad vežbajna horvatskoga i rad pridobivajna fl(u)e(n)tnosti v horvatskomu jeziku, razne pripovesti, prijatelski listi ( pisma), pot(v)rde i sl.
Zmenil i vundal
Ignaz Kriztianovich
Vlč. pri cirkve v graničarske regimente sv. Jurja.
Zagreb,
tiskano pri Franzu Suppanu, c.k. priv. tiskara i prodaja knig.
1840.
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
Anhang zur Grammatik
der
kroatischen Mundart
Enthaltend:
Eine Sammlung der notwendigen Wörter
in der
kroatisch-deutschen und deutsch-kroatischen Mundart,
nebst
verschiedenen sprichwörtlichen Ausdrücken und Redenarten, Sprichwörtern, Gesprächen im Umgange zur Übung im Kroatischen und zur Erlangung der Geläufigkeit in der kroatischen sprache, verschiedenen Erzählungen, freundschaftlichen Briefen, Zeugnissen ec.
Neu bearbeitet und herausgegeben
von
Ignaz Kriztianovich
Pfarrer zu Kapela im St. Georger Grenz-Regimente
Agram,
gedrückt bei Franz Suppan, k. k. priv. Buchdrucker u. Buchhändler.
1840.
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
Inhalt / Sadržaj:
Sammlung der notwendigen Wörter *
Zbirka potrebne reči (rečnik)
A) Kroatisch - deutsche
A) Horvatsko-nemački 1-79
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=RA1-PA1 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=RA1-PA1)
B) Deutsch-kroatische
B) Nemačko – horvatski 80-139
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=RA1-PA80 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=RA1-PA80)
Verschiedene sprichwörtliche Redensarten und Ausdrücke
Razni izrečni načini govora i izrazi 140-160
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=RA1-PA140 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=RA1-PA140)
Sprichwörter (Prirechja)
Izreke 161-186
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=RA1-PA161 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=RA1-PA161)
Gesprächen im Umgange zur Übung im Kroatisch-Reden und zur Erlangung der Geläufigkeit in der kroatischen Sprache
Spomenki rad vežbajna govorejna horvatskoga i rad pridobivajna fl(u)e(n)tnosti v horvatskomu jeziku 187-222
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=RA1-PA187 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=RA1-PA187)
Vermischte Erzählungen
Različite pripovesti 223-238
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=RA1-PA223 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=RA1-PA223)
Verschiedene Briefe
Razni listi (pisma) 240-261
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=RA1-PA240 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=RA1-PA240)
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
Zvir:
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA253 (http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA253)
Autor: Ljudevit Kaj - Lipanj 15, 2011, 11:31:07 poslijepodne
Prikazi i osvrti
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 29 (2003), str. 423-464
Prvi dvojezični hrvatski pravopis
(Kratki navuk za pravopiszanye horvatzko za potrebnozt narodnih skol, Institut za hrvatski jezik
i jezikoslovlje, Biblioteka Pretisci, knjiga 4, Zagreb 2002, 71 str.)
Kad se Kratki navuk za pravopisanje horvatsko (...) 1779. iznova čita i prouči, s današnjega gledišta fonetike, fonologije i pravopisa, s pravom se može reći da je taj pravopis bio (i ostao) dokazom izgrađenosti hrvatskokajkavskoga standarda u sjevero-zapadnoj Hrvatskoj, pravopis iz kojega su participirali kasniji autori sličnih pravopisa štokavske osnovice u drugoj polovici 19. stoljeća.
Taj pravopis pokazuje da je u bližoj i daljoj prošlosti učinjena kulturološka nepravda kajkavskome književno-jezičnome korpusu prešućivanjem i nepoznavanjem višestruke koristi i vrijednosti kroz tri i pol stoljeća njegove opstojnosti.
Hrvatskoj i slavenskoj filologiji, Institut
za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu
ovoga nam je ljeta (2003) podario i četvrtu
knjigu iz niza pretisaka. 1 Riječ je o, dosad
malo ili nikako poznatom, prvom hrvat
skom dvojezičnom pravopisu kajkavske
osnovice iz daleke 1779. godine. Kratki
navuk za pravopiszanye horvatzko za
1 Dosad je u Biblioteci Pretisci Institut za hrvatski
jezik i jezikoslovlje u pretisku objavio djela: Institutio-
num linguae illyricae libri duo... 1604./ Osnove ilir
skoga (hrvatskoga) jezika Bartola Kašica (1575-1650)
s pogovorom Darije Gabrić Bagarić i prijevodom na
hrvatski jezik Sanje Perić Gavrančić; Nova Ricsoslo-
vica ilirska ... (1812) Šime Starčevića (1784-1859) s
pogovorom Branke Tafre; Pravopis jezika ilirskoga
(1850) Josipa Partaša (1820-1865) s pogovorom
Lade Badurina. Svim je pretiscima urednicom Marija
Znika. Doista, treba pozdraviti takav projekt izdavanja
izvornih hrvatskih jezikoslovnih djela jer su nam ona
neophodna pri proučavanju hrvatskoga jezika kako u
dijakroniji tako i sinkroniji.
str. 440
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
pdtrebnozt narodnih skol/ Anleitung zur
kroatischen Rechtschreibung, zum Gebra-
uche der Nationalschulen im Königreiche
Kroatien (...)»Ofen (...) 1779. Pogovor pre-
tisku potpisuju Nada Vajs i Vesna Zečević.
Kao što su autorice pogovora spomenule,
Kratki navuk (1779) plod je školskih odre-
daba što ih je uAustro-Ugarskoj Monarhiji
kroz reformiranje školstva provodila carica
Marija Terezija. Odredbe o ustroju
objelodanjene su na latinskom jeziku: Ra-
tio educationis totiusquae rei leteraturae
per regum Hungariae et provinciae eidem
adnexast I. Vindobonae 1777.
Da se podsjetimo. U 3. knjizi Nikola
Škrlec-Lomnički (izd. HAZU, Zagreb,
2001: 769), uz ostalo čitamo: "Dne 1.
svibnja 1778. sastali su se svi vrhovni
ravnatelji nauka među njima i Nikola pl.
Škrlec-Lomnički, pod predsjedništvom na-
dbiskupa Adama baruna Patačića iz Kalo-
če 2 na konferenciju u Budimu, da vijećaju o
načinu raširivanja boljih školskih prilika i
izboru školskih knjiga." 3 Uz nazočne je,
član povjerenstva za izobrazbu bio prisutan
i nadzornik narodnih škola, Slavonac Antun
Mandić (1740-1815).
Kao što je poznato, sljedeće 1779.
godine Mandić je u Budimu objelodanio
dvojezični udžbenik Uputjenje k'slavonsk-
omu pravopisanju za potrebu narodnieh
ucsionicah u kraljestvu Slavonie/Anleitung
zur slawonischen Rechtschreibung zum Ge-
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
brauche der Nationalschulen in dem Koni-
greich Slawonien (...), Ofen (...) 1779. 4
Iste je godine tiskana i kajkavska verzija
Kratki navuk... o kojem je ovdje riječ. Sla-
vonska i kajkavska (horvatska) verzija pra-
vopisanja bila je u skladu s III. dijelom Ratio
educationis.. . (1777). U njemu se, naime, uz
ostalo, određuje da žitelje zemlje Austro-
-Ugarske krune treba svrstati prema nacio-
nalnosti, vjeri i društvenoj pripadnosti. Sva-
ka nacija treba dobiti posebne škole u kojima
će nastavu voditi učitelji koji dobro govore
materinski jezik dotičnoga kraja (naselja) i
one jezike koji se češće rabe u zemlji.
Prema tome, dvojezični školski udžbe-
nik Kratki navuk.. . i Uputjenje. .. 1779.
proizašli su iz navedenih odredaba. Jasno,
bilo je i drugih udžbenika kao što su: ABC
iliti knjižica slovoznanja... ABC oder Na-
menbiichlein (Ofen, 1779), Uputjenje k
lepopisanju (Budim, 1780), Uputjenje u
brojo-znanje (Budim, 1780), ABC knižica
za potrebnost narodnih škol (Ofen, 1779),
Čtenja kniga odpravo-tvornosti... (Budim,
1780), Napučenje vu brojo-znanje (1780),
dakle slavonska i horvatska (kajkavska)
verzija školskih udžbenika.
Kratki navuk... (1779), kao što se vidi,
pisan je hrvatskim jezikom kajkavske
književne osnovice i latiničnom grafijom
toga doba te obuhvaća 52 stranice dvoje-
zičnoga teksta, na lijevoj hrvatski a na de-
snoj stranici njemački. Nakon naslovnice
slijedi tabelarni prikaz onoga o čemu je u
pravopisu riječ - zavjetek tabelni navuka
za pravopisanje (11 Str.); potom slijedi na-
vuk za pravopisanje vu horvatskom jeziku
(sadržava četiri dijela, 12-52). Tako se u I.
dijelu govori od pravoga potrebuvanja slov
2 Adama Patačića (1718-1784) znamo kao autora
rukopisanoga rječnika o kojemu je pisao Ljudevit Jonke
(1907-1979): Dictionar Adama Patačića, Rad JAZU,
275, Zagreb, 1949,71-175.
3 Usp. Peter Kiraly (1980) Die erste Schulbücher
der Ofner Universitäts-druckerei in sprachlicher und
orthographischer Hinsicht, Studia Slavica Hungarlca,
XXVI, 507-524, Budapest
4 Pretisak te knjige objavila je Matica hrvatska u
Osijeku 1998. s pogovorom Ane Pintarić.
str. 441
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
pri pisanju rečih (14-34)/ o pravoj uporabi
slova u pisanju riječi/, drugi dio govori
od narednoga rečih na slovke deljenja i
slovkih prenašanja (34-36)/ o pravilnom
rastavljanju riječi na slogove i njihovom
prenošenju u novi red/, treći dio donosi
pravila od prikladanoga razluke znamenj
postavlenja (38-47)/ o prikladnom postav-
ljanju interpunkcijskih znakova/, četvrti
dio donosi popis - pravopisni red (48-52)/,
popis riječi koje su slične ali različite u zna-
čenju te ih valja pravilno pisati. Kad je riječ
o definiciji pravopisa, onda je njome rečeno
ono što Kratki navuk i obuhvaća u pravilima
tumačeći ih: Ortografija ili pravopisanje je
znanje: riječi pravim slovima pisati, njih
prenašanju slogova pravilno dijeliti i ra-
zličite interpunkcijske znakove prikladno
upotrebljavati: Ortografija, iliti pravopisa-
nje je znanje: reči z pravemi slovami pisati,
nje vuprenašanju slovkih dobro razdeluvati
i razlučnosti znamenja prikladno potrebu-
vati (str. 12) [moja transkripcija].
Nâstavek na sledečomu listu.
Autor: Ljudevit Kaj - Lipanj 15, 2011, 11:39:55 poslijepodne
Nâstavek z prethodnoga lista:
Budući da su autorice pogovora pretiska
Kratkoga navuka... (1779) opisale njegov
sadržaj, valja na ovome mjestu izdvojiti ne-
koliko njegovih specifičnosti zbog čitatelja
koji pretisak još nema u ruci. Uz ostalo,
autorice su s pravom primijetile, pišući:
"Osim toga, u Kratkom navuku se
termin period, za koji se inače govori da
ga nema u hrvatskim priručnicima. Termin
objetje iliti perioduss naziv je za mnogostru-
ko složenu rečenicu (...). Posebno treba ista-
ći da Kratki navuk u terminologiji također
prednjači pred drugima, jer u podjeli gla-
sova na samoglasnike i suglasnike on već
ima slovo glasovito ili samoglasnik i slovo
neglasovito ili skupglasnik. U literaturi se
dosad smatralo da su nazive samoglasnik i
skupglasnik iz Ričoslovice Šime Starčevića
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
(1812) preuzeli kajkavci Josip Đurkovečki
i Ljudevit Gaj." No treba reći daje Gaj, po-
hađajući u Varaždinu školu, učio horvatski
jezik upravo iz Naputčenja za horvatski
prav čteti i pisati (...) 1808. u kojem su, uz
nešto modificiranosti, ista pravila kao i u
Kratkom navuku... (1779).
Tako ćemo u Kratkom navuku (1779)
naći pravilo o razlikovanju minimalnih
parova. Autor će reći, da riječi koje glasa
skoro jednoga imaju, jedno vendar ne zna-
menuju, tj. riječi istoga glasovnog sastava
nisu u svom značenju iste: bolye, polye itd.
/bolje ~ polje/.
Kratki navuk navodi razlikovnu funkciju
: brat, brat; bol, bol; dug, dug; niti,
niti; peszek, peszek. Danas bismo bilježili:
brat-brat, bol-bol, dug-dug, niti-niti,
pesek-pesek.
Vrlo je važan fonetski opis digrama:
d+y, g+y, l+y, n+y. Autor ističe da njihov
izgovor s y postaje mekši; nastaje novi glas
između ta dva glasa (đ, lj, nj). Veli da bi
se loše pisalo: rogyen, vigyen, regyen, jer
te riječi dolaze od: rodim, vidim, redim.
Prema tome treba pisati: rodyen, vidyen,
redyen, dakle piše se prema etimologiji, ali
ostaje gyungy (đunđ) jer u toj riječi nema
etimološkog d. Još je jedno, nadasve suvre-
meno pravilo što ga uočavamo u Kratkom
navuku (1779). Naime, prijedlog z+I; bolje
je z ostaviti, kada orudelje, pomoč jedino
znamenuje; bolje je rečeno i pisano: pali-
cum, kamenom, šakum je ga vudril, nego
z-palicum, z-kamenom itd. Kao što je po-
znato, to je pravilo norma i u današnjem
hrvatskom jeziku.
Kad je riječ o pisanju rečeničnih inter-
punkcijskih znakova, Kratki navuk (1779)
donosi pravila po kojima se zarez stavlja: 1.
u nabrajanju riječi i u kratkim rečenicama;
str. 442
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
2. točka i zarez: a) u dužim rečenicama kada
se što želi pojasniti ili dodati, b) kada se
polovica objetja (perioduša), tj. višestruko
složene, dijeli na svoje dijelove; 3. dvoto-
čje se stavlja: a) između dva dijela objetja
(perioduša), b) ispred navoda tuđih riječi, c)
između izgovora, tj. rečenica koje povezuju
različite sadržaje; 4. točka se stavlja na kra-
ju svake rečenice i u kraticama. Za skraći-
vanje riječi može se rabiti i crta iznad riječi
Gpa sestra. U 5. i 6. točki riječ je o uporabi
zagrada i paragrafa kao znaka.
Za razlučiti izgovore /razlikovanje
rečenice/ upotrebljavaju se znakovi: ?
- znamenje pitanja; ! - znamenje iskriča-
nja; " - znamenje donašanja /navodnici/, *
- znamenje paske /bilješke za što se mogu
uzeti i slova ili brojevi - cifre; — znamenje
za prestanje iliti pauza; za pauze znamenu-
vati jemlu se takaj nekuliko potezecov " " "
" ali piknic....navlastito vu pretergnjenem
govorenju.
Kad se Kratki navuk za pravopisanje
horvatsko (...) 1779. iznova čita i prouči,
s današnjega gledišta fonetike, fonologije i
pravopisa, s pravom se može reći da je taj
pravopis bio (i ostao) dokazom izgrađenosti
hrvatskokajkavskoga standarda u sjevero-
zapadnoj Hrvatskoj, pravopis iz kojega su
participirali kasniji autori sličnih pravopisa
štokavske osnovice u drugoj polovici 19.
stoljeća.
I na kraju. Budući da u nijednom izdanju
pravopisa (1779, 1780, 1808, 1830, 1832)
nije naveden autor/priređivač, opravdano
se nameće pitanje tko je mogao biti autor
dvojezičnoga Kratkoga navuka (1779).
Poznati mađarski slavist Laszlo Hadrovics
(1910-1997) navodi kako je Antun Mandić
"i sam kao inspektor narodnih škola u svo-
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
je vrijeme sastavio pravopis za horvatske i
slavonske škole".5
No, bilo je tu i drugih kompetentnih
za takav posao. Mirko Vory (1752-1819)
zagrebački kanonik, koji je nakon 1775. bio
i ravnatelj glavne pučke škole u Zagrebu, a
1788. nadzornik pučkih (ladanjskih) škola,
za nj se spominje da je autor horvatsko-nje-
mačke gramatike. Možda se pod time krije
dvojezični Kratki navuk (1779)? Do danas
nije poznat naslov takve gramatike s njego-
vim imenom. Tu je i Ignacije Szentmartony,
ml. (1745-1806). Svakako, o autorstvu Kra-
tkoga, navuka (1779) trebat će tražiti poda-
tke po svemu sudeći ipak u Budimpešti.
Bez obzira na dosad nepoznatog autora
toga pravopisa, on je "uočio i opisao mnoge
bitne fonetsko-fonološke i pravopisne činje-
nice u jeziku koje nisu primjenjive samo
na kajkavski književni jezik. One su, istina,
pisane za njega, ali su općejezične i dokaz su
izgradenosti kajkavskoga standarda. Po svo-
jim je kvalitetama dostojan preteča kasnijim
pravopisima predilirskoga i ilirskoga doba",
s pravom su zaključile autorice pogovora
Kratkoga navuka za pravopisanje horvatsko.
Taj pravopis pokazuje da je u bližoj i daljoj
prošlosti učinjena kulturološka nepravda kaj-
kavskome književno-jezičnome korpusu pre-
šućivanjem i nepoznavanjem višestruke kori-
sti i vrijednosti kroz tri i pol stoljeća njegove
opstojnosti. Stoga je još jednom za pozdraviti
projekt Instituta za hrvatski jezik i jezikoslov-
lje u Zagrebu što je, objavljivanjem spome-
nutoga pretiska, spašeno još jedno hrvatsko
jezikoslovno djelo bez kojega nema cjelovite
povijesti hrvatskoga pravopisa i jezika.
Alojz Jembrih
5 Cit. Mijo Brlek (1987) Leksikograf Joakim Stulli, Djela JAZU, 60, Zagreb, str. 75.
str. 443
Zvir:
hrcak.srce.hr/file/102690
Autor: Ljudevit Kaj - Siječanj 24, 2013, 11:40:31 poslijepodne
USPOREDBA HRVATSKOG I SLOVENSKOG PADEŽNOG NAZIVLJA
Na leksičkoj je razini u suvremenom standardnom hrvatskom jeziku (6) padežno nazivlje jasno određeno — postoji sedam padeža i za njih se rabe latinski nazivi nominativ, genitiv, dativf akuzativ, vokutiv, lokativ, instrumental. Latinsko je nazivlje prisutno i u starijim hrvatskim gramatikama, ali se u njima rabe i domaći padežni nazivi, no s današnjega aspekta zastarjeli jer se ne primjenjuju u suvremenim gramatikama. Tih je naziva prilično, za svaki se latinski padež mogu naći barem dvije domaće zamjene, a u njihovoj su primjeni najdosljedniji bili gramatičari XIX, stoljeća Joakim Stulli, Vjekoslav Babukić i Fran Mažuranić. O tome je detaljno pisao Tomo Maretić u »Pregledu srpskohrvatske gramatičke terminologije XVII, XVIII, i XIX vijeka« (7). Tako u starijim gramatikama nalazimo nazive imeniteljni padež ili imenovnik za nominativ, prisvajni ili roditeljni padež za genitiv, dajevnik ili dateljni padež za dativ, tužnik, tužiteljni ili viniteljni padež za akuzativ, zovnik, zvanik, zvateljan padež za vokativ, odnosnik za ablativ (spominje ga jedino Kašić, 1604/2002, te Đurkovečki, 1826 (8 )), propozicional ili skazateljni padež za lokativ te društveni padež, orudni, oruđni, tvoriteljni padež te orudelnik za instrumental (9)
Istodobno, suvremeni slovenski padežni nazivi (10) potvrđuju ranije navedenu konstataciju o primjeni domaćega jezikoslovnoga nazivlja. Zastupljeni su domaći nazivi za padeže - imenovalnik, rodilnik, dajalnik, tožilnik, zvalnik, mestnik, orodnik te, iako, kao i hrvatski, slovenski padežni sustav nema ablativ, spominje se njegov slovenski naziv ločilnik. Latinsko se nazivlje i međunarodne padežne kratice navode u uvodnom dijelu poglavlja o padežima.
(6) Rad se prije svega temelji na. analizi Hrvatske gramatike iz 1997, skupine autora (Eugenija Barić Mijo, Lončarić, Dragica Malić, Slavko Pavešić, Mirko Peti, Vesna Zečević, Marija Znika), ali su konzultirane i druge gramatike i jezični priručnici, što je navedeno u popisu literature,
(7) Rad JAZU 243, 1932,
(8 ) Đurkovečki, Jezichnica horvatzko-slavinzka...
(9) Detaljnije se povijesnim gramatičkim nazivljem bave druge kolegice (Željka Brlobaš i Marijana Horvat, Ljiljana Kolenić, Diana Stolac, Anastazija Vlastelić, Adela Ptičar i Nada Vajs Vinja), a za temu ovoga rada nije potrebno potanko raščlanjivati nazivje svakoga pojedinoga gramatiča.
(10) Osnova za analizu slovenskoga nazivlja jest četvrto izdanje Slovenske slovnice JožeToporišiča.
Zvir:
http://hrcak.srce.hr/file/34697 (http://hrcak.srce.hr/file/34697)
