Švicarska i EU: trejti put zmed pristupom EU i izolacijum

[Ljudevit Kaj]

Švicarska i EU: trejti put zmed pristupom EU i izolacijum                         


Vezano vuz diskusije o hasnovitosti (ne)pristupajna Hrvatske EU gustokrat se spomijne i švicarski model odnosa z EU.


Švicarska ne članica EU-a, neg žnjum ima 2 pakete bilateralne sporazumov (bilaterale I i II).

Tak je na priliku Švicarska z EU se dobe sklopila sporazum o medsobnomu slobodnomu kretajnu osob, ke je kesneše prešireno i na Bugarsku i Rumujnsku.

Glede slobode kretajna osob, poček od 7 let za državlane EU ze zemli članic tere su v EU vlezle leta 2004. je stekel lani (2011.) 1. svibna, a za Bugare i Rumune bu se zišel 1. sečna 2014.

Posle spomenute datumov, državlani spomenute EU zemli teri v Švicarske sklope važeči ugovor o delu, il se vujne moru samozaposliti il pak dokazati da imaju dovolno financijske sredstvi i da su zdravstveno osigurani, moru se nastaniti de oče v ove alpske države.


Švicarska je pristupila i Schengenu/Dublinu, s tem da ima određena procedura vu slučaju morebitnoga mejnajna stavki toga vugovora.

V nastavku sledi više člankov na temu.

[Ljudevit Kaj]

Kronologija odnosov Švicarske i EU


2011. 
01.01.2011. Sporazum o švicarskomu vušešču v programi EU-a za mladež i obrazovajne stupil provizorno na snagu


2010. 
- 07.09.2010 Potpisivajne sporazuma zmed Rumujnskum, Bugarskum i Švicarskum glede švicarskoga kohezijskoga doprinosa (pomoči) tem dvem zemlam.

- 15.02.2010 Potpisivajne sporazuma o vučešču Švicarske v programi EU-a za mladež i obrazovajne


2009.   
- 25.06.2009. Potpis novoga sporazuma o carinske sigurnosti. Sporazum se primejnuje od 1.7.2009.

- 29.03.2009. Vukinuče kontrole osob na (a)erodromi vu okviru pristupa Schengenu

- 08.02.2009. Švicarci zglasali dalno prakticerajne slobodnoga kretajna osob i proširejne na Bugarsku i Rumujnsku, z 59.6%


2008. 
- 12.12.2008 Početek operativnoga vučešča Švicarske v schengenskomu prostoru (vukidajne kontrole osob na zemalske granica)
 
- 01.03.2008. Sporazum o pristupu Schengen/Dublin-u formalno stupil na snagu
 
 
2006. 
26.11.2006. Švicarci zglasali zakon o pomoči istočnem zemlam Europe iliti kohezijski doprinos, z 53 %


2005. 
- 25.09.2005. Švicarci zglasali preširejne slobodnoga kretajna osob na 10 nove zemli članic EU, z 54 %

- 01.07.2005. Sporazum o oporezivajnu kamat stupil na snagu

- 05.06.2005. Švicarci zglasali pristupajne Schengenu/ Dublinu, z 56%


2004. 
26.10.2004. Potpisivajne 2. paketa bilateralne ugovorov (Bilaterala II)   
 

2002. 
- 01.06.2002. Bilaterala I stupila na snagu   


2000. 
- 21.05.2000. Švicarci zglasali Bilateralu I z 67.2%   
 

1999. 
- 21.06.1999.  Potpisivajne 1. paketa bilateralne ugovorov (Bilaterala I)


Zvir:
http://eeas.europa.eu/delegations/switzerland/eu_switzerland/chronology/index_de.htm

[Ljudevit Kaj]

Bilaterala I: Kretajne osob, istraživajne, poloprivreda

Sedem dosjeov (poglavli) z prvoga bilateralnoga sporazuma z EU odnose se na područja putničkoga prometa, kopnenoga prevoza, zračnoga prevoza, istraživajna, poloprivrede, javne nabav i tehničke preprek v trgovine.

Bilateralni sporazumi I stupili su na snagu 1. lipna leta 2002., nakon ke je je narod dve lete rajneše odobril z dvotrečinskum večinum. Bilateralni sporazumi I sadržavaju tzv. gil(j)otinsku klauzulu. Ona predviđa da celi ugovor postaje ništaven ak se teri od negve sedem područji kesneše opozove.


Sedam dosjeov (poglavli) bilateralne sporazumov I:

Slobodno kretajne osob
Državlanem  Švicarske i EU-a olakšava se vuzajamni pristup tržišču rada (dela) i nastajnejne (boravek). Saki on teri ima važeči ugovor o delu, samozaposlen je ili more dokazati da ima dovolno financijske sredstvi i da je zdravstveno osiguran, more se nastaniti de oče.

Slobodno kretajne osob je postupno uvedeno. Od leta 2004. imaju švicarski državlani sloboden pristup tržišču dela (rada) v EU, a od sredine leta 2007. slobodno kretajne je uvedeno na obadve strane v celosti.
8. veljače 2009. Švicarci su se (i)zjasnili za  nastavek ugovora i za negvo preširejne na Bugarsku i Rumujnsku.
 
Kopneni prevoz
Z sporazumom su europske i švicarska prometna politika bole koordinirane. Ograničejna težine za kamione su do leta 2005. prilagođena europske razine od 40 ton. Zauzvrat je uvedena naknada na teška vozila ovisna o kubikaže.
 
Zračni promet
Švicarski zračni prevozniki moru leteti na bilo teri (a)erodrom v EU, zračne veze i cene ne-muraju se više dogovarjati z sakum članicum EU-a posebno.
 
Istraživajne
Švicarski (i)straživači v glavnemi EU-istraživačkemi programi zjednačeni su. Oni moru prevzeti i pelajne i imaju potpuni pristup rezultatem programov Europske unije.

Poloprivreda
Carinske barijere i trgovinska ograničejna na određene poloprivredne proizvode su smajnene. Olakšice se odnose na priliku na sir, mlečne prerađevine, voče i povrče. K tomu su propisi v području veterinarstva, zaštite bilja i bio-poloprivrede priznati kak ravnopravni.
 
Javna nabava
Švicarski gospodarstveniki i poduzeča z EU imaju međusobno bolši pristup naruđbam v javnomu sektoru. Tu se natečaji raspisuju po pravili Svetske trgovinske organizacije WTO.
 
Tehničke zapreke v trgovine
Z ugovorom je EU je mnoge industrijske standarde priznala kak jenako vredne. Pri izvozu švicarske proizvodov tak otpada dvostruko ispitivajne, ke pobolšava izglede za prodaju/plasman.


Zvir:
http://www.drs.ch/www/de/drs/nachrichten/schweiz/das-verhaeltnis-der-schweiz-zur-eu/98283.98284.bilaterale-i-personenverkehr-forschung-agrar.html

[Ljudevit Kaj]

Bilaterala II: Schengen i oporezivajne kamat

Drugi bilateralni pregovarački paket z EU, bilaterale II, stupile su postupno na snagu od leta 2005., nakon ke je glasači sprijeli leta 2004. Krajom 2008. zaživel je v prakse za sad zajni dosje Schengen / Dublin. Oprto je pitajne stupajna na snagu dosjea o borbe protiv prevar (utaj).

Schengen / Dublin
Z bilateralnem sporazumom o Schengenu / Dublinu priklučuje se Švicarska EU-suradne na području sigurnosti i azila. Najočitiji je ovaj paket sporazuma v putničkomu prometu: pristupom schengenskomu prostoru 12. prosinca 2008. otpale su sustavne granične kontrole. Osim olakšica v putničkomu prometu treba i prekogranični policijski i pravosudni posel biti ležeši.

Suzbijajne prevar (utaj)
Švicarska i EU teže tešneše suradne v borbe protiv prekgraničnoga kriminala. Z-tem EU oče zbeči gubitek porezne prihodov, a Švicarska spasiti ugled svega financijskoma placa. Ona oče sprečiti da bu zlorablana kak (središno) mesto za prevarantske posle i transakcije.

Sporna je naročito pravna pomoč pri utaje poreza (jer to tangera švicarsku poverlivost bankovne podatkov), te v borbi protiv prajna penez. Sporazum je Švicarska  ratificerala, al to još nesu napravile se države EU.

Oporezivajne šparajna
Državlani EU moraju na prihod od kamat teri zarađuju v Švicarske platiti v EU porez. Švicarska se obvezala zadržati do 35 posto prihodov od kamat kak zvirni porez. Automatske razmene informacij zmed porezni vlasti nabu, jer bi se tak prekršila švicarska bankovna tajnost. Pri sumna na poreznu prevaru, Švicarska bu  - na zahtev – službeno pomogla.

Prerađeni poloprivredni proizvodi
Švicarska poduzeča v prehrambene industrije moru sve proizvode bescarinski zvažati na tržišče EU. Za potrošače to tendencijalno znači niže cene za prerađene poloprivredne proizvode, kak ke su čokolada, testenina i slično.
 
Okoliš(ajne)
Švicarska i EU teže tešneše suradne v istraživajnu i politike zaštite okoliša. Kak član Europske agencije za okoliš (EEA), Švicarska ima pristup podatkem i osudređuje z jednaki pravi, na teremi područji se treba istraživati.
 
Statistika
Statistički podatki v Švicarske i EU obrađuju se prema istemi kriteriji. Podatki su tak usporedivi i moru se koristiti kak informacijska podloga za donošejne odluk v politike i poslovajnu. Švicarska bu dobila, zmed ostalem, pristup seeuropskem bazem podatkov v područjam kak su zapošlavajne, socijalna sigurnost, prometa ili okoliš.
 
Mediji
Švicarska sudeluje v podupirajučemu programu EU-a MEDIA, z terem se potpomažu europski filmi. Tak buju delatniki švicarske kini i televizij vubuduče jenako mogli imati koristi od podupirajuče mer EU.
 
Obrazovajne
Švicarski građani imaju pristup sledečemi programi EU-a: "Sokrat" (obrazovajne), "Leonardo da Vinci" (strukovno obrazovajne) i "Mladež" (vunnastavni posel (delo) z mladi). Z programi treba biti potikana mobilnost studentov, naučnikov i mladeži.
 
Penzije
Dužnosniki EU teri kak penzioneri žive v Švicarske, nabuju dvakrat oporezuvani - od EU i Švicarske. Ak se penzije oporezuju več v EU zvirno, odustaje Švicarska od drugoga (dodatnoga) oporezuvajna.


Zvir:
http://www.drs.ch/www/de/drs/nachrichten/schweiz/das-verhaeltnis-der-schweiz-zur-eu/98283.98293.bilaterale-ii-schengen-und-zinsbesteuerung.html


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


Slično tumačejne z drugoga zvira


Devet bilateralne sporazumov II zmed EU i Švicarskum
                   
 • Policijska i pravosudna suradna, azil i migracija (Schengen / Dublin)
Švicarska sudeluje v Schengenskomu / Dublinskomu sustavu vu skladu z več postoječem modelom za Norvešku i Island. Švicarska more održavati sv(oj)e granične kontrole. Osim toga, garantera je se nejna bankovna tajna.

 • Oporezivajne kamat (na šparajne)
Švicarska oporezuje šparajne građanov z boravkom v EU. Garantera je se nejna bankovna tajna.

 • Suzbijajne prevar
Švicarska pomaže EU v borbe protiv carinske prevar i utaje neizravne porezov. I glede toga garantera je se nejna bankovna tajna.
 
 • Prerađeni poloprivredni proizvodi
Smajnejne carin na prerađene poloprivredne proizvode (npr. čokolade, kekse, juve, kavu topivu v vode).

 • Statistika
Bilateralni sporazum o suradne na području statistike regulera progresivno vusklađivajne statističkoga prikuplajna podatakov zmed  Švicarskum i EU.

 • Penzije
Švicarska se odriče oporezivajna penzionerane službenikov EU z mestom boravkom v Švicarske.  Trenut(o)čno se to odnosi na samo 50 osob.

 • Okoliš(ajne)
Švicarska je članica Europske agencije za okoliš.

• Mediji
Sudeluvajne Švicarske v europskomu programu MEDIA za promicajne razvoja i prodaje/distribucije zajedničke audiovizualne del i obrazovajna stručnakov na području audiovizualne programske industrije.

 • Obrazuvajne, osposoblavajne, mladež
Sudeluvajne Švicarske od leta 2007. na europskomu programu za vunapređejne mlade
SOCRATES (obče obrazuvajne), Leonardo da  Vinci (strukovno osposoblavajne) i MLADEŽ (vunškolsko delo z mladi).


Zvir:
http://www.unifr.ch/pol-wiss/lehre/cours%20bloc/Schwok/Textes/SCHWOK%20-%20BLOETZER.pdf

[Ljudevit Kaj]

Odličen članek (na nemačkomu):


Približuvajne mesto članstva
Švicarska i EU posle druge bilateralne sporazumov

Sadržaj:
Potrda trejtoga puta zmed pristupom EU i izolacijum                               str. 201
Razlogi švicarskoga euroskepticizma                                                        str. 201
       Nepostojajne povesne traume                                                              str. 202
       Paradoks neutralnosti                                                                           str. 203
       Politički sustav Švicarske i izravna demokracija                                     str. 204
       Gospodarske posebnosti Švicarske                                                       str. 205
 
Drugi bilateralni sporazumi - novi korak na trejtomu putu                       str. 206
       Osvrt na odluku za bilateralizem                                                            str. 206
       Pregled druge bilateralne sporazumov                                                  str. 207
 
Devet bilateralne sporazumov II zmed EU i Švicarskum                          str. 207
          • Policijska i pravosudna suradna, azil i migracija
             (Schengen / Dublin).
          • Oporezivajne kamat (na šparajne)
          • Suzbijajne prevar (utaj)
          • Prerađeni poloprivredni proizvodi
          • Statistika
          • Penzije
          • Okoliš(ajne)
          • Mediji
          • Obrazuvajne, strukovno osposoblavajne, mladež

      (Detalneše: )
          Policijska i pravosudna suradna, azil i migracija
             (Schengen / Dublin)                                                                       str. 208
                     Sadržaj i institucionalne posebnosti sporazuma                    str. 208
                     Politička ocena                                                                       str. 209
                     Kratka analiza referenduma održanoga 05. lipna 2005.        str. 210

          Oporezivajne kamat (na šparajne)                                                    str. 211
                     Sadržaj i institucionalne posebnosti sporazuma                     str. 212
                     Politička ocena                                                                        str. 213

          Suzbijajne prevar (utaj)                                                                     str. 214
                     Sadržaj i institucionalne posebnosti sporazuma                     str. 215
                     Politička ocena                                                                        str. 215

Zaklučki                                                                                                       str. 215


Vezilo na članek (pisan nemački)
http://www.unifr.ch/pol-wiss/lehre/cours%20bloc/Schwok/Textes/SCHWOK%20-%20BLOETZER.pdf

[Ljudevit Kaj]

Na nemačkomu
(za engleski pisane članke prejti na sledeči list)


1.1 Prospekt: Švicarska – EU (studeni 2010.), 2 stranice
2.1 Folije: Švicarska europska politika (prosinec 2011.), 38 stranic
3.1 Folije: Najvažneši bilateralni sporazumi Švicarske z EU, 28 stranic
4.1 Bilateralni ugovori zmed Švicarskum i Europskum Unijum (kwikipedia)


* * * * * * * * 


1.1 Prospekt: Švicarska – EU (studeni 2010.), 2 stranice
Faltblatt Schweiz- EU (November 2010)
http://www.europa.admin.ch/themen/00499/index.html?lang=de&download=NHzLpZeg7t,lnp6I0NTU042l2Z6ln1acy4Zn4Z2qZpnO2Yuq2Z6gpJCDdoF2fWym162epYbg2c_JjKbNoKSn6A--


****************************************************************


2.1 Folije: Švicarska europska politika (prosinec 2011.), 38 stranic
Folien: Schweizerische Europapolitik (Dezember 2011)
http://www.europa.admin.ch/themen/00499/index.html?lang=de&download=NHzLpZeg7t,lnp6I0NTU042l2Z6ln1acy4Zn4Z2qZpnO2Yuq2Z6gpJCDdYF_fGym162epYbg2c_JjKbNoKSn6A-- 


****************************************************************


3.1 Folije: Najvažneši bilateralni sporazumi Švicarske z EU, 28 stranic
Folien "Die wichtigsten bilateralen Abkommen Schweiz-EU"
http://www.europa.admin.ch/themen/00500/index.html?lang=de&download=NHzLpZeg7t,lnp6I0NTU042l2Z6ln1acy4Zn4Z2qZpnO2Yuq2Z6gpJCDdXt,gmym162epYbg2c_JjKbNoKSn6A--


****************************************************************


4.1 Bilateralni ugovori zmed Švicarskum i Europskum Unijum (kwikipedia)
 (k)wikipedia
Bilaterale Verträge zwischen der Schweiz und der EU
http://de.wikipedia.org/wiki/Bilaterale_Vertr%C3%A4ge_zwischen_der_Schweiz_und_der_EU

[Ljudevit Kaj]

Na engleskomu
(za nemački pisane članke otiti na prethodni list)


1.2 Prospekt: Švicarska – EU (studeni 2010.), 2 stranice
2.2 Folije: Švicarska europska politika (prosinec 2011.), 38 stranic
3.2 Folije: Najvažneši bilateralni sporazumi Švicarske z EU, 28 stranic
4.2 Bilateralni ugovori zmed Švicarskum i Europskum Unijum (kwikipedia)


* * * * * * * * 


1.2 Prospekt: Švicarska – EU (studeni 2010.), 2 stranice
Folder Switzerland – EU (November 2010)
http://www.europa.admin.ch/themen/00499/index.html?lang=en&download=NHzLpZeg7t,lnp6I0NTU042l2Z6ln1ad1IZn4Z2qZpnO2Yuq2Z6gpJCDdoF2fWym162epYbg2c_JjKbNoKSn6A--


****************************************************************


2.2 Folije: Švicarska europska politika (prosinec 2011.), 38 stranic
Presentation “Swiss Policy on Europe “ (December 2011)
http://www.europa.admin.ch/dienstleistungen/00553/index.html?lang=en&download=NHzLpZeg7t,lnp6I0NTU042l2Z6ln1ad1IZn4Z2qZpnO2Yuq2Z6gpJCDdYF_fGym162epYbg2c_JjKbNoKSn6A--


****************************************************************


3.2 Folije: Najvažneši bilateralni sporazumi Švicarske z EU, 28 stranic
Presentation "The major bilateral agreements Switzerland-EU"
http://www.europa.admin.ch/dienstleistungen/00553/index.html?lang=en&download=NHzLpZeg7t,lnp6I0NTU042l2Z6ln1ad1IZn4Z2qZpnO2Yuq2Z6gpJCDdXt,gmym162epYbg2c_JjKbNoKSn6A--


****************************************************************


4.2 Bilateralni ugovori zmed Švicarskum i Europskum Unijum (kwikipedia)
Switzerland–European Union relations
http://en.wikipedia.org/wiki/Switzerland%E2%80%93European_Union_relations

[Ljudevit Kaj]

Panorama | 26.09.2005
Švicarska otvara svoje granice

Na jučerašnjem referendumu Švicarci su prihvatili postupno otvaranje tržišta rada za građane iz deset zemalja koje su prošle godine postale punopravnim članicama Europske unije. Za takav korak glasovalo je 56 posto Švicaraca.

Pitanje o slobodnom kretanju građana novih članica Europske unije u Švicarskoj je izazvalo jednu od najvećih političkih rasprava u posljednjih nekoliko desetljeća. Samo švicarsko gospodarstvo u kampanju je uložilo na desetke milijuna švicarskih franaka. Pojedine kantonske vlade, krovne organizacije i većina političkih stranaka u svojim kampanjama govorili su čak o postavljanju pitanja povjerenja.

Rezultat je na kraju bio kao i većina posljednjih referenduma – prilično tijesan. 56 posto od 4,6 milijuna Švicaraca izjasnilo se za otvaranje švicarskog tržišta rada i time učinilo još jedan korak prema europskim integracijama.

Poraz za protivnike EU-a

Po peti puta za redom protivnici švicarskog članstva u EU-u bili su neuspješni. Švicarska prihvaća 2001. godine prvi bilateralni sporazumni paket u kojemu je dogovoreno slobodno kretanje građana tadašnjih 15 zemalja članica Europske unije. Nakon jučerašnjeg referenduma i nakon slobodnog kretanja Nijemaca, Francuza i Britanaca uskoro će to u Švicarskoj na tržištu rada biti moguće i za Poljake, Estonce i Slovence koji će svoj novac moći zarađivati u švicarskim bankama, uredima ili bolnicama. Od 2011. godine vrijedit će potpuna i neograničena sloboda kretanja radne snage iz novih zemalja članica.

Za odbijanje referenduma zalagala se konzervativna vlada u Bernu, a za prihvaćanje većina ostalih velikih stranaka, sindikati, ali i gospodarske udruge.

Švicarska izbjegla „posljedice“

Švicarska je od 1999. godine s Europskom unijom sklopila sedam bilateralnih sporazuma. S proširenjem Europske unije u svibnju prošle godine šest postojećih sporazuma prošireno je i na nove članice. Kod ugovora o slobodnom kretanju osoba Švicarska je tražila dodatni protokol koji ograničava doseljavanje radnika. Rezultat glasi da je sada na snazi prijelazno razdoblje od 2011. godine.

Da su Švicarci na jučerašnjem referendumu glasovali negativno, Europska bi unija poništila sporazum, a time vjerojatno i sve ostale sporazume. Europska je komisija uoči referenduma upozorila Švicarsku da bi odbijanje otvaranje tržišta rada imalo „posljednice“ za obostrane odnose.


 
Alen Legović
http://www.dw-world.de/dw/article/0,,2281732,00.html

[Ljudevit Kaj]

Panorama | 12.12.2008
Švicarska postala dio šengenske zone

Švicarska je od danas (12.12.2007.) članica šengenske zone. To znači ukidanje sustavne putničke kontrole na granicama s članicama Europske unije, no kako će se to konkretno odraziti u praksi?

Ulaskom u šengensku zonu Švicarska se približila Europskoj uniji i bez članstva. No, tko je očekivao da će sada bageri sravniti sa zemljom carinarnice na švicarskim granicama prema EU, bit će razočaran. Za putnike se vrlo malo toga mijenja, kaže zamjenik direktora Švicarskog saveznog ureda za pravosuđe, Luzius Mader i ističe: "Švicarska nije u carinskoj uniji, pa će švicarski carinici na granici i dalje provoditi kontrole robe."

Ono čega više nema je sustavna kontrola osoba, mada ni tu neće biti znatnih promjena u odnosu na dosadašnju praksu. Luzius Mader objašnjava: "Postotak putnika koje se kontroliralo na granici i do sada je bio mali. A kada se odustane od sustavne kontrole, onda to nije nešto što će se znatno odraziti na one koji dolaze u Švicarsku.

Šengen zanimljiv iz sigurnosnih razloga

Švicarci su već nekoliko puta odbili ponuđeno članstvo u Europskoj uniji, ali su bilateralnim sporazumima uspostavili usku suradnju. Bern je izričito zatražio da se u te sporazme uključi i šengenski režim, i to prvenstveno zbog sigurnosnih razloga. Jer, time se švicarskoj policiji daje pristup bazi podataka Šengenski informacijski sustav (SIS), što znatno pomaže u istragama kod prekograničnih kaznenih djela.


Očekuje se smanjivanje broja izbjeglica
(LK: malo morgen. Leta 2011. broj izbeglic je pak rekorden (arabsko proleče))

Šengenski režim predstavlja jedinstveni vizni sustav, a njime je istovremeno u Švicarskoj stupio na snagu i Dublinski sporazum kojim se uređuje pravo azila u EU-u. Švicarska je jedna od europskih zemalja s najvećim brojem izbjeglica, a sada će na temelju tog sporazuma potencijalnim azilantima već na granici moći zabraniti ulazak u zemlju. Naravno, samo u slučajevima kada je ta osoba stigla iz neke druge članice šengenskog režima gdje su podnijela zahtijev za dodjelu azila. To bi trebalo dovesti do smanjivanja broja azilanata u Švicarskoj, mada u to mnogi ne vjeruju. Jedan od njih je i šef Akcije za neovisnu i neutralnu Švicarsku Hans Fehr koji kaže da već sada mnogi uspijevaju ilegalno ući u zemlju, jer se prema jugu kontrolira samo 30 posto granica.

No, mnogima ni taj korak u približavanju nije dovoljan. Recimo, Novi europski pokret Švicarska već se godinama bori za ulazak svoje zemlje u Europsku uniju. Šanse su male, jer na svim dosadašnjim referendumima Švicarci su se izjasnili protiv punopravnog članstva.


Pascal Lechler, Ženeva (ajg)

http://www.dw-world.de/dw/article/0,,3869963,00.html

[Ljudevit Kaj]

09.02.2009.

SLOBODA KRETANJA
Europa iznenađena Švicarskim 'da'


Švicarci su na referendumu glasovali za pravo na slobodu kretanja svih građana EU-a u Švicarskoj. Gotovo 60 posto Švicaraca nema ništa protiv da i Bugari i Rumunji imaju jednaka prava u Švicarskoj kao i svi iz EU-a

Švicarci su vrlo jasno ali ipak neočekivano na referendumu se izjasnili za užu suradnju s Europskom unijom, proširivši pravo na kretanje i za građane iz najnovijih članica Unije – Bugarske i Rumunjske. Time je svim građanima Europske unije dozvoljeno da se nastane i rade Švicarskoj. Tako je odlučilo na referendumu 59,6 posto građana Švicarske.

Prihvaćanje vladina prijedloga bilo je iznimno važno, jer bi odbijanjem došlo do domino efekta. U tom slučaju bi svi bilateralni ugovori između Švicarske i EU-a postali bi nevažeći. Protivnici proširenja prava na kretanje upozoravali su na sve veću stopu nezaposlenosti i kriminala u Švicarskoj te da sada prijeti opasnost od velikog doseljavanja iz istočne Europe.

Proširenje prava na kretanje koje uključuje Bugarsku i Rumunjsku odvija se postupno i traje sedam godina, dakle do 2016.moguća su ograničenja doseljavanja, a nakon toga otvoren je prostor i za zaštitnu klauzulu koja može trajati još tri godine. Ovo je bio treći referendum u Švicarskoj o slobodnom kretanju osoba u devet godina piše Deutsche Welle.

Švicarska je od 2002.godine vrlo tijesno povezana se Europskom unijom. Kroz nekoliko bilateralnih sporazuma određeno je slobodno kretanje osoba, suzbijanje kriminala, suradnja na području istraživanja te poljoprivredne i prometne politike. Dogovorom su profitirali mnogi građani Europske unije, posebice na desetke tisuća Nijemaca koji su u proteklih nekoliko godina doselili u Švicarsku i tamo rade. Od prosinca 2008.godine Švicarska je prihvatila i Sporazum o zajedničkom nadzoru granice, takozvanom Schengenski sporazum. Od tada ukinuta kontrola osoba na graničnim prijelazima između Švicarske i njezinih susjeda – Njemačke, Francuske i Italije.

Socijaldemokrati i zeleni nakon ovako jasnog rezultata na referendumu žele ponovno tematizirati pitanje švicarskog članstva u Europskoj uniji. Bilateralni sporazumi s Bruxellesom samo su zamjena za punopravno članstvo, naglašavaju švicarski zeleni. Kampanju za članstvo u EU namjeravaju pokrenuti i švicarski socijalisti.

Češko predsjedništvo EU-a pozdravilo je odluku Švicaraca, kao i predsjednik Europske komisije Barroso koji ga smatra "ključnim" za odnose između Švicarske i EU-a“. I njemački ministar vanjskih poslova Steinmeier je zadovoljan kako će prestati sadašnje ograničene dozvole i Švicarska otvoriti vrata i za boravak i za rad. Pozitivne reakcije stigle su i iz Rumunjske. Ministarstvo vanjskih poslova u Bukureštu je sa zadovoljstvo primilo na znanje da "negativni stereotipovi" i "strahovi" koji su neki širili u predreferendumskoj kampanji u Švicarskoj, nisu mogli ugroziti postojeću vrlo dobru suradnju između Švicarske i Rumunjske.


Zvir:
http://www.tportal.hr/vijesti/svijet/8903/Europa-iznenadena-svicarskim-da.html

[Ljudevit Kaj]

Četvrtak, 04.02.2010.

Diskrecija ili indiskrecija
Postoji li još bankovna tajna?

Najnoviji spor između Švicarske i Njemačke o ukradenim podacima osoba koje su svoj imutak sakrile u Švicarsku još jednom je otvorio i pitanje bankovne tajne. Postoji li ona uopće - i ako da, koliko će dugo još postojati?

Piše: Boehne / aš

Banke su obavezne na šutnju kada je riječ o podacima svojih korisnika. To je osnova bankovne tajne i novčarske institucije moraju samo u slučajevima koji su propisani zakonom - na primjer u slučaju krivičnog djela - otkriti te podatke. Čak i njemački zakon o porezu načelno poštuje bankovnu tajnu, mada ovisi o državama, kako će - i da li će zakonski ograničiti tu šutnju bankara.

Zapravo u Njemačkoj ne postoji pisani propis o bankovnoj tajni, ali postoje drugi propisi. Tako su banke dužne poreznom uredu prijaviti dobit od uloženog kapitala pa tako poreznicima nije teško niti izračunati, kolika je i ukupna svota koju je netko uložio. Zato Nijemci koji ne žele da im država gleda u novčanik ipak radije iznose novac u inozemstvo, osobito u zemlje u kojima utaja poreza nije krivično djelo - poput Švicarske.

Ona nipošto nije jedina zemlja koja privlači novac stranaca svojom šutnjom i popis je još uvijek veoma dug: od Bahama, Urugvaja i Malezije, ali su tu i zemlje poput Rusije ili Saudijske Arabije. Male zemlje su izložene i mnogo većim pritiscima razvijenih koji traže jedinstveni obrazac za razmjenu podataka među poreznim uredima ili nude bilateralni sporazum protiv dvostrukog oporezivanja gdje je dovoljno platiti porez u jednoj zemlji pa da to zadovolji i drugu.

Trese se alpska utvrda

Švicarska se nećka potpisati takav ugovor i sa Njemačkom a nakon ovog skandala sa ukradenim popisom njemačkih građana sa imutkom u Švicarskoj je tek odlučna otezati sa potpisom što duže. U toj alpskoj zemlji se čuju i najteže optužbe protiv svog sjevernog susjeda i poručuju Berlinu kako, obzirom da je riječ o ukradenim podacima, onda neće niti pružiti pravnu pomoć u potrazi za počiniteljima. Ali malo kome u Berlinu se baš "tresu gaće" od tih prijetnji - baš kao što je nedavno sličan slučaj doveo do ozbiljnih razmirica i između Švicarske i Francuske.

Podsjetimo: i tamo se navodno radilo o ukradenim podacima Francuza sa imutkom u Švicarskoj, a i tamo je Švicarska prijetila kako onda neće potpisati sporazum o dvostrukom oporezivanju. Epilog te priče jest da je Pariz vratio ukradene nosioce podataka Švicarcima - ali neka svi Francuzi koji u toj zemlji imaju novac sami zaključe, da li je francuski porezni ured zadržao kopiju tih podataka.

Posebna priča su Sjedinjene Američke Države gdje se švicarska bankovna tajna posve rastopila u slučaju bankara, Bradleya Birkenfelda. Sada Washington traži na tisuće podataka o svojim građanima iz švicarske banke UBS i Bern tek pokušava zaustaviti bujicu podataka izjavama kako bi "trebalo još pregovarati".

Washington pak ne misli da se o tome ima što pregovarati jer zabrinutim Švicarcima tvrdi kako im se javilo još službenika švicarskih banaka koji su spremni predati odgovarajuće podatke.


Izvor: Deutsche Welle

http://www.monitor.hr/clanci/postoji-li-jos-bankovna-tajna/28105/

[Sledgehammer]

Ne smeta me što bankarska tajna ne postoji u slučajevima kaznenih djela. Tko jebe te debele lopove koji špilagu gospodu, a sva pamet im je u izigravanju zakona i opljačni novac iznositi van države.

[Ljudevit Kaj]

Referendumsko pravo v Švicarske (1)
 
Alpska glas(ova)nost

Švica(rska) ne (mučeča) Schwei(g)z

Švicarska je domaja modernoga referenduma (pogleč : Povest referendumu ) i država v tere se održava najviše referendumov na u svetu. Referendumsko pravo jeno je od stupov (temelov)  švicarske konkordansne (suglasne) demokracije z svojem kolegijal(nos)nem, kolektivnem principom, kajti i zakonodavna i (i)zvršna delatnost bez potpore večinine stanovništva moguča ne. Čez referendumsko pravo su švicarski parlamenti na sem razinam obvezni, pri promenam zakonov, najti kompromis med sem glavnem interesnem grupam. No, to vredi samo v slučaju da su protivniki predloženoga zakona dost jaki da skupe potrebne potpise i da postoji šansa da referendum protiv zakona pri provoceranomu glasuvajnu dobi večinu. Referendumska pretna gustokrat je jako oružje, tero se rabi več v predparlamentarne faze i parlamentarne rasprave. Dobar rezultat je obično beglajtan (pračen) z jenem (o)srednem, vumerenem nezadovolstvom. To znači da levica gustokrat odustaje od referenduma, ak i desnica ne oduševlena z novem zakonom, i obratno.

Vetoromanski
Referendumsko pravo v Švicarske ima karakter sličen vetu. Zato mu se za politički proces pripisuje vusporavajuči i zadržavajuči vučinek, kajti blokera il odgađa stupajne na snagu promen tere dohajaju z parlamenta ili od vlade. Švicarsko referendumsko pravo se zato gustokrat označava kak "bremza v rukam naroda" i vidi kak nedopujnavajuči pandan narodne inicijative , "motoru politike." Posebno gustokratni referendumi o financijskemi pitajni imaju pozitiven vučinek na vučinkovitost vladine delatnosti i dokazivo pobolšavaju raspodelu pravičnosti.[ 13 ]


Kojnfederalna ražina

Na savezne razine, Švicarska ima obvezni i zbirajuči (fakultativni) referendum. Se promene švicarskoga saveznoga ustava , ali i mnoge savezne odluk i pristupajne kolektivnem sigurnosnem organizacijam ili nadnacionalnem institucijam podležu obveznomu referendumu. Tum prilikum mora promena biti privačena i od večine grajanov teri su zišli na glasuvajne („Volksmehr”) (kak temel se zimlu samo važeči listeki) i od večine kantonov („Ständemehr”). Isto vredi i pri potpune promene ustava.

Savezni zakoni, neke savezne odluke i neki mednarodni ugovori podležu dodatnomu referendumu. Iste obično iniceraju interesne grupe, ali je moru iskati i kantoni v rame (okviru) tzv. kantonskoga referenduma (ke se do sad, metem, zgodilo samo jemput (leta 2003.) Na glasuvajne po pitajnu fakultativnoga referenduma ide se da to zaišče najmejne 50.000 one z pravom glasa ili pak 8 (od 26) kantonov, vu roku od 100 dan. Za privačajne predloška dosti je da ga privati večina grajanov teri su zišli na glasuvajne („Volksmehr”) (kak temel se zimlu samo važeči listeki) [14].


Kantonalna razina – pogleč(te) zvirni nemački pisan članek

Občinska razina – pogleč(te) zvirni nemački pisan članek


Zvir:
http://de.wikipedia.org/wiki/Referendum


Vezani članki:
Volksmehr - večina grajanov teri su zišli na glasuvajne (kak temel se zimlu samo važeči listeki)
http://de.wikipedia.org/wiki/Volksmehr

Ständemehr -večina kantonov
http://de.wikipedia.org/wiki/St%C3%A4ndemehr


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *   

Max Lässer & das Überlandorchester - "Überland", 06:23

Max Lässer & das Überlandorchester - "Überland"

[Ljudevit Kaj]

Referendumsko pravo v Švicarske (2)

Pojmi


Zbirajuči (fakultativni) referendum

Večina zakonov i predloškov tere švicarski parlament zglasa, stupa na snagu "bezopozicijski" (bez protivlejna). Ali, ak ste protiv kakve odluke (dekreta), morete se sprotiviti i pokrenuti referendum protiv ne(ga). Pripoveda se o "zbirajučemu (fakultativnomu) referendumu", kajti mugučnost pokretajna referenduma, doduše, postoji, al se ne rabi navek. Ak dojde do referenduma predmetni se zakon – il neka druga ustavom predviđena odluka (dekret) podnosi narodu na glasuvajne.
Referendum more iskati i osem kantonov skup.

Predmetna odluka (dekret) parlamenta il vlade stupa na snagu ak protivlejne  iste referendumomom bu odbito. Za oditavajne je dost jednostavna večina grajanov teri su zišli na glasuvajne („Volksmehr”) (kak temel se zimlu samo važeči listeki).


Obvezni referendum

Određene odluke (dekreti) parlamenta, posebno izmene saveznoga ustava , nužno moraju biti dane narodu na glasuvajne . To se zove " obvezni referendum ".

Za privačajne promen ustava potrebno je ZA od večine grajanov teri su zišli na glasuvajne („Volksmehr”) (kak temel se zimlu samo važeči listeki) i ZA od večine kantonov („Ständemehr”).


Do more pokrenuti referendum?

Referendum more inicerati bilo tera osoba z pravom glasa v Švicarske, čak i ako ima prebivališče v inozemstvu .


Kak pokrenuti referendum?

1.
Osnujte referendumski odbor. Če očete, o osnivajnu obavestete saveznu kancelariju i imenujte kontaktnu osobu. Ne treba priobčiti broj članov odbora, nijov identitet niti organizacije tere su vuklučene. Protiv istoga zakona ili iste parlamentarne odluke more se osnovati više referendumske odborov .

2.
Pre neg sporni zakon ili sporna odluka bu vundana v Saveznomu listu ( BBI) odbor pripravla obrazec za skuplajne potpisov. Savezna kancelarija, na zahtev, referendumskomu odboru stavla na raspolagajne obrazec za skuplajne potpisov. Ovi obrasci nužno moraju sadržavati određene podatke, a posebno točan naslov spornoga zakona ili odluke, ter datum usvajajna v Savezne skupščine. Ak referendumski odbor oče, može obrazec za skuplajne potpisov dati Savezne kancelarije na proveru.

3.
Z skuplajnem potpisov sme se početi tek nakon ke je sporni zakon il sporna odluka publicereana v Saveznomu listu. Od toga momenta odbor ima 100 dan vremena skupiti 50'000 potpisov, dati je občinam na overu i dostaviti Savezne kancelarije. Veruvatno nesu si potpisi važeči . Zato je preporučlivo prikupiti više od 50.000 potpisov . Imajte na umu da je proveravajne potpisov  zahtevni posel, za teroga občine trebaju određeno vreme. Prosimo dostaviti potpise pri občinam na vreme i, ako je moguće, kontinuirano (paralelno, progresivno z skuplajnem potpisov), kajti je rok od 100 dan konačen.

4.
Referendum bu održan ak je najmejne 50.000 važeče potpisov se dostavleno Savezne kancelarije. Če je tomu tak, sporna odluka (dekret) se podnosi na narodno glasuvajne.


Kantonalni i opčinski referendum

Postoji referendum i na razine kantonov i opčin. Popis predmetov protiv tere se referendum more pokrenuti, gustokrat je dukši neg na savezne razine. Na priliku, v više kantonov postoji mogučnost financijskoga referenduma (za izdatke teri prelaze određeni iznos).

Na stranicam kantonov more se proveriti protiv čega se, vuz tere pretpostavke, more pokrenuti referendum.


Zvir:
https://www.ch.ch/de/referenden/


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *   

Max Lässer & das Überlandorchester - "Voralpeglüe", 07:29

Max Lässer & das Überlandorchester - "Voralpeglüe"

[kuntakinte]

...Naime, nakon jednogodišnje pripreme, krajem prošlog tjedna u Švicarskoj je započela kampanja za referendum na kojem će građani 30. studenog odlučiti o sudbini zlatnih rezervi švicarske središnje banke (SNB). Referendumsku inicijativu pokrenula je desna Švicarska narodna stranka koja je već uspješno pokrenula inicijativu zahtijevajući zabranu gradnje džamija. Sada traži zaštitu švicarskog zlata.Inicijativa pod nazivom "Spasimo naše zlato" ima tri glavna zahtjeva. Prvi je da 20 posto imovine središnje banke bude u zlatu, a drugi je da svo zlato bude pohranjeno u Švicarskoj jer je sada trećina pohranjena u Engleskoj i Kanadi. Na kraju, SNB-u bi se zabranila prodaja zlatnih rezervi. Prvi zahtjev ujedno je i najkontroverzniji.
...
Komentari...
 Ovo je protuustavno pitanje.
Pitajte Grbina, Šeksa, Bauka, Milanovića i slične.
Švicarci pojma nemaju.
http://www.poslovni.hr/trzista/svicarski-referendum-o-zlatu-prijeti-da-zavije-hrvate-u-crno-282339#

Mi nemamo "zlatne" problemov. Rešili smo je (se) zdavna.