Autor: Stjepan - Rujan 24, 2009, 10:01:48 prijepodne
Još jedna zanimljivost (iz OECD-ovog izvještaja) o visokom školstvu. Izgleda kao da u državama s najuspješnijim obrazovnim sustavima ljudi visoko školstvo ne shvaćaju kao prirodni nastavak srednjeg. Naime, ljudi tamo kasnije odlaze na fakultete, a prije toga nekoliko godina rade (npr. u Danskoj, Švedskoj, Finskoj je prosjek skoro 23 godine).
Jedini očiti izuzeci su Japan (18.6) i Korea (18.8).
Autor: Sledgehammer - Rujan 24, 2009, 11:30:26 prijepodne
Kao i u pitanju posjedovanja nekretnina, u Hrvatskoj postoji jaki osjećaj iskompleksiranosti kroz maksimu MORAM IMATI, MORAM BITI, bez obzira ima li to smisla, koliko to koštalo, te ono najdalje a i najvažnije - hoće li to društvu trebati, hoće li zajednica imati nešto od toga... najlakše bih to opisao kroz jednu od mojih omiljenih izreka - "dobar smetlar vrijedi više od lošeg pravnika, lošeg inženjera i lošeg liječnika zajedno!".
Volio bih da mi netko znanstveno pokaže i dokaže predispozitiranost za neko zanimanje kroz nasljedne osobine, tipa moj deda je bio advokat, tata je advokat - pa moram, ili ću i ja biti advokat... a sličnih "moram" usmjerenja ima još, pogotovo među liječnicima, stomatolozima, pravnicima, te uspješnim obrtnicima sa vrijednim pogonima i uhodanim tvrtkama.
Autor: repo - Rujan 24, 2009, 01:00:57 poslijepodne
i ak neko studira kaj voli, faks je uglavnom "zabava". kao i kad radis posao koji volis. upornost je ak naides na zaguljenog profesora.
talent? ima fakseva, i to dosta, koji svoje prijemne upravo baziraju na testiranju talenta (predispozicije ili kako god to nazvao) baš za određni faks i/ili studij/usmjerenje.
"dobar smetlar vrijedi vise od lošeg liječnika, pravnika...." bla.. tak možeš uspređivat loseg smetlara
sa dobrim doktorom. na karaju... sto bi ti rekao, tko vise vrijedi dobar smetlar ili dobar doktor? takve usporedbe uopce nemaju smisla.
na karaju, uopce nije vazno s koliko ljudi upisuju. al je istina da oni koji upisuju stariji, obicno brzo zavrse. odgovorniji su jednostavno.
Autor: Goričanka - Rujan 24, 2009, 01:05:33 poslijepodne
No, ovo sad je totalno drugi sistem od onoga po kojem sam nekad studirala.
Bolonja je zbilja olakšala puno toga, a i kad skupo platiš godinu teško da ćeš baš samo tak odustati ili se ne pripremati za ispite.
Iako ove forme Veleučilišta nisu baš neka konkurencija Sveučilištima, jer obrazuju usko kvalificirane stručnjake, dok Svučilišta ipak daju jednu širu naobrazbu.
No, sve ima svoje prednosti i mane.
Za nas u najboljim godinama, koji već imamo svoje mjesto pod suncem, ali bi htjeli naučiti nešto više o nekoj tematici i održati mozak u formi, Veleučilšta su odlična opcija.
A ima ih, fala Bogu, na svakom čošku :)
Autor: repo - Rujan 24, 2009, 01:21:16 poslijepodne
bolonja je nabrzaka sklepana. u osnovi je okej, ali ljudi koji zavrse tri godine nekog fakasa u dobrom
dijelu profesija nece biti konkuretni na natjecanjima za bilo kakav posao. mislim da ce iste probleme imati
i ljudi na veleucilistima. osobno mislim da veleucilista ima previse i da ih je vecina nabrzaka sklepana i ne pružaju mnogo (velim, vecina, ne sva).
bolonja opcenito ima prednosti i mana. za placanje studiranja nisam nikako. kad padnes godinu, okej, ali
placanje za sve- nije pravedno.
goricanka, svaka cast :)
Autor: Sledgehammer - Rujan 24, 2009, 02:06:11 poslijepodne
pretjerujes. osobno znam puno ljudi kaj su upisali neki faks jer ih zanima kaj su upisali.
Ne pretjerujem. Jer nisam tvrdio da su svi isti i da je svima isto, no najviše sam govorio o mentalitetu, iako ga nisam ni spomenuo.
talent? ima fakseva, i to dosta, koji svoje prijemne upravo baziraju na testiranju talenta (predispozicije ili kako god to nazvao) baš za određni faks i/ili studij/usmjerenje.
Da? Daj neki primjer!!
Trenutno se, osim već klasičnog DIF-a i obrazovanja za trenera, tj. prof. tjelesne i sportske kulture, ne mogu ničeg drugog sjetiti...
sto bi ti rekao, tko vise vrijedi dobar smetlar ili dobar doktor?
Ako su oba dobra, vrijede isto. Makar se tebi primarno vrti po glavi razlika u uloženim sredstvima da stvoriš jednog i da stvoriš drugog, ali doktor bez tog prljavog smetlara ipak ne bi mogao raditi svoj "superčisti" posao.
Mene su odgajali, i ja tako odgajam svoju djecu, da su sva zanimanja jednako vrijedna, i da su svi ljudi jednako vrijedni. Umišljene veličine zbog svojeg posla su najniža vrsta ljudi koji mogu hodati zemljom...
Žena, koja je svojedobno bila najbolja studentica Pedagoške akademije i dobitnica nagrade dekana, imala je za predavača i jednog majmuna koji je svima na predavanjima tumačio svoje stavove, koji su bili otprilike ovakvi: "ljudi bez fakulteta se ne bi trebali ni razmnožavati, jer isti manje vrijede!"... na to su ga studentice redom popljuvale, no on ih je uvjeravao da će "shvatiti s vremenom"... i takav smrad svjetski predaje na fakultetu!! Rekoh joj tada, dok je još studirala, da pita budalu je li i njegov djeda, pa i pradjeda, bio fakultetski obrazovan, tako da znamo - ako netko izmisli vremeplov za povratak u povijest - koga uškopiti na živo dok još nije počeo stvarati lozu potpunih kretena...
Autor: Bilaj - Rujan 24, 2009, 02:16:47 poslijepodne
talent? ima fakseva, i to dosta, koji svoje prijemne upravo baziraju na testiranju talenta (predispozicije ili kako god to nazvao) baš za određni faks i/ili studij/usmjerenje.
Svi umjetnički + arhitektura :-\
Autor: Sledgehammer - Rujan 24, 2009, 02:25:09 poslijepodne
Svi umjetnički + arhitektura :-\
Znači, NITI JEDAN od onih zanimanja koje smo spominjali u postovima... >:D
Autor: repo - Rujan 25, 2009, 09:49:52 prijepodne
ali sva zanimanja nisu ista. i ne vrijede isto.
zanimanja nisu ista jer doktor moze i lijeciti ljude i cistiti ulicu. smetlar ne moze lijeciti ljude. u tome je razlika.
a da ima loših i dobrih, nepostenih i poštenih, lijenih.. ima u svakom zanimanju, i kod smetlara
i kod doktora..
previse generaliziras. nijedan faks nema prijemni za bez veze, ne znam od kud ti uopce palo na pamet tako nesto.
i pusti ljude da upisuju sto zele, ne znam kaj te žulja ako sin nekoga doktora upisuje isto medicinu. ako upadne, njegov izbor i njegovo znanje. mislim... kaj ak se moj deda bavio poljoprivredom, ja ne smijem?! ili ako je bio smetlar, kaj to znaci da je neki problem ako sam i ja? ::)
Autor: Sledgehammer - Rujan 25, 2009, 11:23:07 prijepodne
i pusti ljude da upisuju sto zele, ne znam kaj te žulja ako sin nekoga doktora upisuje isto medicinu. ako upadne, njegov izbor i njegovo znanje. mislim... kaj ak se moj deda bavio poljoprivredom, ja ne smijem?! ili ako je bio smetlar, kaj to znaci da je neki problem ako sam i ja? ::)
Sorry, ali ti očito imaš problema sa shvaćanjem, iako se stvarno potrudim detaljno reći što konkretno mislim.
Zar sam ja branio nekome da se upisuje negdje, kada veliš "pusti ljude..."?? Kaj ja nekoga držim?? Moja intencija nije braniti ikome išta (kao da bih to i mogao... ::) ::) ::) ) - već da ti isti pojedinci uče, rade i studiraju na temelju relanih pretpostavki, vezanih uz njihove osobne sposobnosti, te interese društva, naravno - u tom dijapazonu bi uvijek bilo dovoljno mogućnosti i za osobne želje. I vjerujem da ne bi bilo razočaranih, ili da bi ih bilo neusporedivo manje negoli ih ima danas... kada tisuće i tisuće ljudi dočeka i penziju a da nisu imali dana radnog staža u svojoj pravoj struci! Eeee, to je prava šteta, koju treba prevenirati kroz zdrave principe. Koji poštuju osobne želje, ali i nedaju istima da budu isključivi kriterij.
Ako za nekaj znaš da je i teoretski nemoguće, zakaj posežeš za takvim tumačenjem??
Mene uopće ne žulja kaj tko upisuje, konkretno me boli đoko i briga za pojedince i njihove fakultete, i jel sin od nekoga upisuje isto što i njegov otac. Ja o tome nisam ni govorio kao o konkretnim osobama, već o principima koji uglavnom ne donose ništa dobra - sve ostalo je tvoje samovoljno i posve netočno tumačenje.
Ja sam - ako nisi razumjela, a očito nisi! - govorio o PRINCIPIMA (reci ako i to ne razumiješ!!), i to principima na kojima počiva naš mentalitet, te o praksi kao posljedici tog mentaliteta. Moglo bi se još govoriti samo o generalnim posljedicama takvih odluka po cijeli sistem i zajednicu, no sigurno je - isti ne nosi sa sobom kvalitetu i veličinu, nosi sa sobom samo jad... država sa toliko doktora nekakve znanosti grca u gluposti - eto, to ti je rezultat onoga o čemu sam govorio!! Jel' sad shvaćaš?? Dozvoljava se da puno krivih ljudi bude na krivim mjestima, samo zato jer nema regulatornih instituta koji bi usmjeravali nečije interese i sposobnosti od samog starta u interes društva i zajednice u cjelini... brdo njih se školuje za već nepostojeća zanimanja, ili za zanimanja koja imaju tisuće nezaposlenih na burzama, a što je veliki teret državi i zajednici. Trebaš konkretne primjere?
No, očito da se u ovoj zemlji ima previše prava - i premalo obveza! A i njih nitko ne ispunjava baš najbolje...
Ja nisam mali čovjek da se zamaram sa drugim ljudima. Isti me ne zanimaju, ne naslađujem se njihovim jadom ili probitkom, mrzim žuti tisak i mentalitet koji ga prati. Drugi ljudi - kao pojedinci - mi skoro ništa i ne znače... zanimaju me ideje, zanimaju me principi. Jer u njima - kada su postavljena na zdrave temelje - leže rješenja za svekoliku dobrobit. Pojedinac to ionako ne može ostvariti. Ali zajednica može.
Pročitaj ponovo ono što sam boldao iz tvog teksta, koji sam citirao, i odgovori mi - tko tu generalizira??
Autor: repo - Rujan 25, 2009, 11:45:55 prijepodne
a mozda si ti ljubomoran na goricanku ;) salim se...
oni koji odlucuju o necemu u ovoj drzavi su politicari (imali titulu ili ne), a ne znanstvenici
koji rade po fakultetima ili mjestima gdje politika vodi glavu riječ. mozda bi tu trebao napraviti razliku. ne stavljati sve u isti kos...
znanje i znanost drzava ne koristi previse. gotovo nikako. mozda je u tome problem, kaj ti velis?
Autor: Sledgehammer - Rujan 25, 2009, 01:55:49 poslijepodne
oni koji odlucuju o necemu u ovoj drzavi su politicari (imali titulu ili ne), a ne znanstvenici koji rade po fakultetima ili mjestima gdje politika vodi glavu riječ. mozda bi tu trebao napraviti razliku. ne stavljati sve u isti kos...
Možda si malo (i) neupućena??
Pogledaj profile aktualnih i donedavnih ministara u Vladi, pa reci da političari iznanstvenici nisu jedno te isto, utjelovljeno u istoj osobi?
Govoreći konkretno o resorima obrazovanja i stručnosti - spomenut ću samo neka prezimena - Primorac, Hebrang, Karamarko, Šimonović... sve profesorski kadar, blizak znanosti, koji vodi politiku... tako da nema distinkcije stručnosti i politike. Kao što nema ni isprike da znastvenici ne odlučuju o svemu.
Jer - ODLUČUJU! To JE isti koš...
Autor: repo - Rujan 25, 2009, 02:31:32 poslijepodne
al znam sto je politika, a sto znanost. nije sigurno isto.
ako gledas politicara procjenjuj ga kroz njegovu politicku djelatnost.
a ne njegov znanstveni rad kroz politiku!!
to je isto kao da velis- ovaj znanstvenik je los jer nije dobar politicar!!!! alo....
Autor: Sledgehammer - Rujan 25, 2009, 04:53:36 poslijepodne
"to je isto kao da velis- ovaj znanstvenik je los jer nije dobar politicar"...
Sorry, ali nešto ovako glupo već dugo nisam pročitao... :o :o :o
Jel ti uopće znaš o čemu pričaš, ili blebećeš, onako - bez veze, zato jer ti je dosadno na poslu? Sudeći po postovima, teško da znaš...
Autor: repo - Rujan 28, 2009, 09:49:40 prijepodne
covjek može biti vrhunski pjevač, vrhunski sportaš, vrhunski smetlar,vrhunski poduzetnik. a los političar.
znanost i doktorati nemaju veze s politikom. znas li sto je uopce doktorat, docent,
sto je znanstvena djelatnost, područja znanosti, po kojim kriterijima i uvjetima se
dolazi do tih titula. to nema veze s politikom. to je kao da povezuješ igru jednog nogometaša s činjenicom da je doktorirao nekaj. :P
tuzno je kad to ljudi ne razlikuju.
Autor: Sledgehammer - Rujan 28, 2009, 10:23:27 prijepodne
No problem je u tebi, jer prvo sama povežeš te dvije stvari, tvrdnjom da se politika ne odvija tamo gdje se odvija znanost:
oni koji odlucuju o necemu u ovoj drzavi su politicari (imali titulu ili ne), a ne znanstvenici koji rade po fakultetima ili mjestima gdje politika vodi glavu riječ.
a onda ideš raditi odvajanje tih pojmova, iako ISTI ljudi sjede i rade na oba mjesta... no ako misliš da je neki pojedinac, na svom putu od Sabora do fakulteta zaboravio politiku i da je političar, kao i da je na putu od fakulteta zaboravio da je profesor i znanstvenik, onda si debelo u krivu... ja ti kažem samo da im je sadržaj u glavi isti, način rada isti, i da na fakultetima nisu "politički neuki ljudi, koji nemaju pojma o politici", već da su tamo itekako vezani, a i praksa to potvrđuje nebrojeno puta...
Ja dobro znam razlikovati što je akademska titula, a što je rezultat rada. No povlačenje jednog reza, koji bi politiku i znanost odbojio na crno i bijelo, da bi ti to mogla lakše razlikovati i shvaćati, nije moguće, i u praksi ne postoji.
Davno rekoh da nečiji akademski stupanj, dapače i završen fakultet, ne znače apsolutno ništa, osim činjenice da je isti bio uporan da ga završi... fakultetska diploma ne znači da dotični istom dobiva kulturu, ljepotu, bogatstvo, sposobnost, spremnost za posao, dapače - najčešće ne dobiva ni stručnost, ni znanje da bi išta znao ili mogao napraviti, a definitivno ništa od toga ne dobiva u imalo većoj mjeri da bi isti mogao samostalno raditi neki stručni posao za koji se školovao...! Dobiva samo papir kojim može zadovoljavati određene službene ili društvene zahtjeve za stručnom spremom, čime se rješava birokratski dio zaposlenja... Tako da su mi tvoji infantilni navodi čudni (infantilni zato jer su tvoji navodi jasni i maloj djeci, pa ne znam zašto mene pitaš takve bedastoće)...
I znam razlikovati stručne od akademskih stupnjeva, tako da ne brineš...
A da znanost i doktorati nemaju veze sa politikom - odmakni se od definicija, možda ti se ukaže cijeli novi svijet... jer ništa nije crno-bijelo, bez obzira što bi ti htjela da bude upravo tako, da ti bude lakše razlikovati... no onda bi i svijet i život bili prejednostavni...
Autor: Bilaj - Rujan 28, 2009, 10:51:33 prijepodne
fakultetska diploma ne znači da dotični istom dobiva kulturu, ljepotu, bogatstvo, sposobnost, spremnost za posao, dapače - najčešće ne dobiva ni stručnost, ni znanje da bi išta znao ili mogao napraviti, a definitivno ništa od toga ne dobiva u imalo većoj mjeri da bi isti mogao samostalno raditi neki stručni posao za koji se školovao...! Dobiva samo papir kojim može zadovoljavati određene službene ili društvene zahtjeve za stručnom spremom, čime se rješava birokratski dio zaposlenja...
Oprosti ovo je bedastoća. Ali totalna.
Ne treba biti nuklearni fizičar da se utvrdi da one zemlje koje imaju jako puno ljudi s ovakvim papirima su redovito bogatije od onih zemalja koje imaju jako malo ljudi sa ovakvih papirima.
Autor: repo - Rujan 28, 2009, 11:03:24 prijepodne
mi se cinilo da ne znas.
i ako ti je to jasno, cudi me zasto prebires po titulama politicara, radije prebiri po plodovima njihova političkog rada. ili nerada. ovako se cini, kao da su tebi njihovi doktorati nesto strasno, kao i visoko brazovani ljudi... u svakom slucaju, pozitivno je kad covjek zavrsi fakultet i stekne doktorat, zar ne... ?
Autor: Točkica - Rujan 28, 2009, 12:30:48 poslijepodne
Davno rekoh da nečiji akademski stupanj, dapače i završen fakultet, ne znače apsolutno ništa, osim činjenice da je isti bio uporan da ga završi... fakultetska diploma ne znači da dotični istom dobiva kulturu, ljepotu, bogatstvo, sposobnost, spremnost za posao, dapače - najčešće ne dobiva ni stručnost, ni znanje da bi išta znao ili mogao napraviti, a definitivno ništa od toga ne dobiva u imalo većoj mjeri da bi isti mogao samostalno raditi neki stručni posao za koji se školovao...! Dobiva samo papir kojim može zadovoljavati određene službene ili društvene zahtjeve za stručnom spremom, čime se rješava birokratski dio zaposlenja...
S ovim se Sledgeovim navodima u potpunosti slažem! Njegove riječi do sada su nebrojeno mnogo puta potvrdili mnogi koji su sa akademskih institucija izašli s poprilično manjkavim znanjem, nesnalažljivi i dezorijentitrani kada je stečeno znanje iz knjiga trebalo pretočiti u smisleno rješavanje problema u praksi.
Bilaj, oprosti, ali tvoja konstatacija kako
ne treba biti nuklearni fizičar da se utvrdi da one zemlje koje imaju jako puno ljudi s ovakvim papirima su redovito bogatije od onih zemalja koje imaju jako malo ljudi sa ovakvih papirima.
jednostavno ne stoji. Nije uopće stvar u broju diploma. HRvatska, uostalom, i nema baš tako malo ljudi s diplomama, no taj broj ne znači ama baš ništa. Bitno je znanje koje iza tih papira stoji. U bogatim zemljama, na koje se pozivaš, nitko te na prvu loptu neće pitati kakav papir imaš, nego što znaš raditi. Možeš imati pet diploma, ali ako se nakon mjesec dana na radnom mjestu pokaže da ti je znanje manjkavo i da ne ispunjavaš svoje radne zadatke kako poslodavac to od tebe očekuje, letiš!
E vidiš, u tome je razlika između bogatih zemalja i Hrvatske. U Hrvatskoj je u većini slučajeva (a u državnoj službi pogotovo!) uglavnom važno da doneseš papir, diplomu, a što znaš nitko te ne pita. Čak i ako se pokaže da nemaš pojma o poslu koji radiš, svejedno ostaješ na radnom mjestu. Neki tako rade godinama!
Ta činjenica i omogućava jednom broju ljudi da kupuje falsificirane diplome, iza kojih ne stoji znanje. Te su diplome ionako dovoljne da ti ljudi dođu na određena radna mjesta.
Zašto to kupovanje diploma u bogatim zemljama nije toliko rašireno kao kod nas? Zato što tamo poslodavca ne možeš smuljati. Vrlo se brzo neznanje otkrije.
O sustavu školovanja u razvijenim zemljama da i ne govorimo!
Autor: Tur - Rujan 28, 2009, 12:33:03 poslijepodne
fakultetska diploma ne znači da dotični istom dobiva kulturu, ljepotu, bogatstvo, sposobnost, spremnost za posao, dapače - najčešće ne dobiva ni stručnost, ni znanje da bi išta znao ili mogao napraviti, a definitivno ništa od toga ne dobiva u imalo većoj mjeri da bi isti mogao samostalno raditi neki stručni posao za koji se školovao...! Dobiva samo papir kojim može zadovoljavati određene službene ili društvene zahtjeve za stručnom spremom, čime se rješava birokratski dio zaposlenja...
Doktor je navek više stručen od vozača hitne.
Autor: Bilaj - Rujan 28, 2009, 12:46:34 poslijepodne
U bogatim zemljama, na koje se pozivaš, nitko te na prvu loptu neće pitati kakav papir imaš, nego što znaš raditi. Možeš imati pet diploma, ali ako se nakon mjesec dana na radnom mjestu pokaže da ti je znanje manjkavo i da ne ispunjavaš svoje radne zadatke kako poslodavac to od tebe očekuje, letiš!
Ali si zaboravila jednu malu činjenicu.
Ljudi zapošljavaju one koji imaju diplome jer oni u prosjeku više znaju od onih bez ikakvih diploma.
Banalni primjer- bili ti zaposlila dostavljača bez vozačkog ispita.
Uvijek ima devijacija i obratnih primjera, ali daleko bolje je imati diplomu koja znači i poslodavcima nego ne imati diplomu. A iza diplome najčešće stoje godine učenja i usavršavanja.
Autor: Goričanka - Rujan 28, 2009, 02:30:41 poslijepodne
Sledge i Točkica su apsolutno u pravu.
Autor: repo - Rujan 28, 2009, 02:50:36 poslijepodne
no poznato kakva su dostignuca zemalja u kojima je stanovnistvo neobrazovano, slabo obrazovano ili
sa vrlo malim udjelom visoko obrazovanih.
kaj se tice poslodavaca... svi gledaju kakvog si obrazovanja i dal imas "papir". puno lakse se zaposliti
sa diplomom nego bez nje, i kod nas i vani.
na kraju, u ovoj drzavi je bitnije postignuce nekog nižerazrednog nogometnog kluba nego vrhunska postignuca i priznanja znanstvenika. to je tuzno. tako i u nasem gradu odnosno gradskim glasilima. jeste li ikada procitali da je koje turopoljski dijete dobilo sveucilisnu rektorovu ili dekanovu nagradu. to nije interesantno. mislim, sta ce nam to, odmahnut cemo rukom.. ionako papir nije bitan...
i kakva su ovo pitanja goricanka? dakle mlade ljude ne treba zaposljavat. i kaj ak je ta trgovkinja 20 godina lose radila,ono lijena..? prije ce ta mlada pohvatat posao, nego se ta starija oducit od lijenosti... glupa rasprava..
Autor: Bilaj - Rujan 28, 2009, 03:18:00 poslijepodne
A bi li ti Bilaj radije zaposlio u svojoj trgovini gospođu koja radi u trgovini 20 godina iako je završila samo osnovnu školu, ili bi radije zaposlio klinku koja je bila solidan učenik u trgovačkoj, ali nema ni dana iskustva?
Postavila si loš primjer jer se ne traži određeno znanje i stavila si različite startne pozicije.
Da budu startne pozicije iste pitaj ovako:
Bili ti zaposlila frizerku ili maserku u svojem salonu koja ima frizersku ili masersku (fizioterapeutsku?) srednju školu ili onog samo sa osnovnom školom. Svi sa iskustvom nula.
Autor: Sledgehammer - Rujan 28, 2009, 03:44:42 poslijepodne
fakultetska diploma ne znači da dotični istom dobiva kulturu, ljepotu, bogatstvo, sposobnost, spremnost za posao, dapače - najčešće ne dobiva ni stručnost, ni znanje da bi išta znao ili mogao napraviti, a definitivno ništa od toga ne dobiva u imalo većoj mjeri da bi isti mogao samostalno raditi neki stručni posao za koji se školovao...! Dobiva samo papir kojim može zadovoljavati određene službene ili društvene zahtjeve za stručnom spremom, čime se rješava birokratski dio zaposlenja...
Oprosti ovo je bedastoća. Ali totalna.
Ne treba biti nuklearni fizičar da se utvrdi da one zemlje koje imaju jako puno ljudi s ovakvim papirima su redovito bogatije od onih zemalja koje imaju jako malo ljudi sa ovakvih papirima.
da?? daj me razuvjeri u to na hrvatskom primjeru... ::) ::) ::)
Pa da vidimo onda - što je bedastoća... mislim da razgovaramo o Hrvatskoj, i mislim da razgovaramo o konkretnim stvarima, ne nekakvoj svjetskoj statistici...
Autor: Sledgehammer - Rujan 28, 2009, 03:46:44 poslijepodne
Doktor je navek više stručen od vozača hitne.
Ako misliš da rade isti posao, doktor je stručniji, jer vozaču liječenje i obrada pacijenata nije ni posao, pa je time i usporedba bedasta... vozač i doktor nemaju isati posel, BTW... ::)
BTW, vozač je stručniji od doktora. Za vožnju, naravno...
Autor: Sledgehammer - Rujan 28, 2009, 03:53:05 poslijepodne
Ali si zaboravila jednu malu činjenicu.
Ljudi zapošljavaju one koji imaju diplome jer oni u prosjeku više znaju od onih bez ikakvih diploma.
Banalni primjer- bili ti zaposlila dostavljača bez vozačkog ispita.
Uvijek ima devijacija i obratnih primjera, ali daleko bolje je imati diplomu koja znači i poslodavcima nego ne imati diplomu.
I ti si zaboravil par sitnica... kao prvo, za koje poslove bi ljudi prije zaposlili nekoga sa diplomom naspram onoga bez diplome??
I koji su to poslovi u kojima su ljudi sa diplomom jednako konkurentni kao i oni bez diplome?? Daj malo konkretno!!
Uzmimo primjer dućana, obrta, proizvodnje... tamo je osoba sa diplomom slabije rangirana, jer je poslodavcu jasno da isti bude radio (ako bude radio) samo dok si ne nađe nešto bolje. Time je njegov radni učinak lošiji, njegov interes za posao slabiji, njegova želja za stručnošću, usavršavanjem i napretkom slabija. Gazda bi rekel - ja trebam šljakera, ne nekoga tko bu mi preksutra okrenul leđa! I to ti je čista životna praksa, koja negira tvoje tvrdnje.
Sa druge strane, dostavljač bez vozačkog ispita nije dobra usporedba za dokaz konkurentnost ljudi sa i bez diplome. Dapače, potpuno je pogrešna...
Autor: Sledgehammer - Rujan 28, 2009, 03:56:18 poslijepodne
no poznato kakva su dostignuca zemalja u kojima je stanovnistvo neobrazovano, slabo obrazovano ili sa vrlo malim udjelom visoko obrazovanih.
Da? Kakva? ::)
Daj mi objasni na primjeru, npr. Njemačke... osobito poslijeratne...
Autor: Bilaj - Rujan 28, 2009, 05:46:31 poslijepodne
no poznato kakva su dostignuca zemalja u kojima je stanovnistvo neobrazovano, slabo obrazovano ili sa vrlo malim udjelom visoko obrazovanih.
Daj mi objasni na primjeru, npr. Njemačke... osobito poslijeratne...
Njemačka od 1870 pa na ovamo (uključujući i posljeratnu njemačku) je temeljila svoj gospodarski razvitak na izuzetno dobrim tehničkim i majstorskim školama. O čem mi govorimo Sleđ ???
Ne treba biti nuklearni fizičar da se utvrdi da one zemlje koje imaju jako puno ljudi s ovakvim papirima su redovito bogatije od onih zemalja koje imaju jako malo ljudi sa ovakvih papirima.
da?? daj me razuvjeri u to na hrvatskom primjeru... ::) ::) ::)
Pa da vidimo onda - što je bedastoća... mislim da razgovaramo o Hrvatskoj, i mislim da razgovaramo o konkretnim stvarima, ne nekakvoj svjetskoj statistici...
Ak ne vjeruješ onda evo link: http://www.moj-posao.net/jseeker_wiki.php?wikiName=VisinaPlacaRez2006 (http://www.moj-posao.net/jseeker_wiki.php?wikiName=VisinaPlacaRez2006)
Citat:
Rast plaća sa stupnjem obrazovanja
Osobe sa završenim fakultetom ili akademijom imaju 45,2% veću plaću od osoba sa završenom srednjom školom. Razlika je još veća s višim stupnjem obrazovanja. Osobe s magisterijem ili doktoratom imaju 71,3% veću plaću, a osobe s diplomom MBA ili slične poslovne škole imaju čak 115,7% veću plaću u odnosu na SSS.
Uzmimo primjer dućana, obrta, proizvodnje... tamo je osoba sa diplomom slabije rangirana, jer je poslodavcu jasno da isti bude radio (ako bude radio) samo dok si ne nađe nešto bolje. Time je njegov radni učinak lošiji, njegov interes za posao slabiji, njegova želja za stručnošću, usavršavanjem i napretkom slabija. Gazda bi rekel - ja trebam šljakera, ne nekoga tko bu mi preksutra okrenul leđa! I to ti je čista životna praksa, koja negira tvoje tvrdnje.
Vrlo vjerojatno u slučaju dučana sa robom široke potrošnje ili proizvodnjom čavala će visokoobrazovani čovjek biti nezadovoljan - ali to je sve nezadovoljan.
Ali kaj s prodajom lijekova, prodajom toplinskih/klimatizacijskih sustava od po 50 i više kW. Projektiranjem strujnih instalacije, projektiranjem nosivih konstrukcija. U kakvoj su tu situaciji oni sa završenom osnovnom školom i oni koji su završili fax ::)
Autor: Točkica - Rujan 28, 2009, 06:10:13 poslijepodne
Bilaj, dušo, mislim da ne razumiješ o čemu se ovdje razgovara. ???
Ne pričamo i ne raspravljamo o visini plaće, nego o kvaliteti i znanju koje stoji iza svake diplome.
Autor: Bilaj - Rujan 28, 2009, 06:17:38 poslijepodne
Ne pričamo i ne raspravljamo o visini plaće, nego o kvaliteti i znanju koje stoji iza svake diplome.
Želiš li reći da poslodavci više cijene zaposlenike koji su manje kvalitetni i manje znaju pa im daju veće plače ::)
Autor: Točkica - Rujan 28, 2009, 07:37:53 poslijepodne
(http://i165.photobucket.com/albums/u44/koskisa/6a.gif)
Autor: Bilaj - Rujan 28, 2009, 07:44:27 poslijepodne
Autor: Sledgehammer - Rujan 28, 2009, 08:39:07 poslijepodne
Njemačka od 1870 pa na ovamo (uključujući i posljeratnu njemačku) je temeljila svoj gospodarski razvitak na izuzetno dobrim tehničkim i majstorskim školama.
Ona je temeljila svoj napredak na odličnom obrtništvu i kvalitetnom radu, dok njihove škole baš nisu ništa ekstra bile ni onda, a nisu ni danas. Njihovi industrijski giganti sami školuju svoje kadrove, otvaraju vlastite fakultete (svaki veliki auto-proizvođač ima svoj vlastiti strojarski fakultet!!), jer im državni ne daju ni izbliza potrebnu kvalitetu i stručnost.
A i te tehničke i majstorske škole profiliraju obrtnike i majstore, a ne inženjere. Drugim riječima, vrhunske majstore automehanike (šljakere) i inih vještina obrtništva, na što su jako ponosni.
Osobe sa završenim fakultetom ili akademijom imaju 45,2% veću plaću od osoba sa završenom srednjom školom. Razlika je još veća s višim stupnjem obrazovanja. Osobe s magisterijem ili doktoratom imaju 71,3% veću plaću, a osobe s diplomom MBA ili slične poslovne škole imaju čak 115,7% veću plaću u odnosu na SSS.
To je točno - no oni ne participiraju u istim zanimanjima!! Tako da opet ne možeš uspoređivati...
Svaka struka ima svoje standarde. Stoga ako nekom stomatologu za vlastitu ordinaciju treba doktorat znanosti, kaj ću mu ja? On zna dokle mora ići, odlučio se za takve razine akademskog obrazovanja, i nije usporediv sa majstorima u obrtu. No to ne znači da više vrijedi od bilo koga. Moji dobri obiteljski prijatelji su svi stomatolozi - (sada pokojni) otac, žena mu, te dva sina... imaju dvije ordinacije. No kaj ću mu ja - ja ni za kakvu lovu ne bih raskapao po tuđim gupcima, mindžama i prao ima glave te slagao frizure... Ja ne bih nekom smradu brusio krnje ni za duplu plaću tog stomatologa... vrijedim li ja zbog toga manje?
Ta statistika se može gledati i drugačije - ta uspješnost je i u zavisnosti od ukupnog udjela visokoškolovanih naspram srednje spreme... da ih ima fifty:fifty, diplomci bi bili gladniji... mada i sada nisu daleko.
Autor: Sledgehammer - Rujan 28, 2009, 08:41:50 poslijepodne
Ne pričamo i ne raspravljamo o visini plaće, nego o kvaliteti i znanju koje stoji iza svake diplome.
Tako je.
Reci mi - kako zemlja sa tolikim doktorima, navodno smo sa doktorima po glavi stanovnika u samom svjetskom vrhu - kruha gladni, zašto grcamo u gluposti i kriminalu??
Gdje je ta elita, visokovrijedna materija??
Autor: Bilaj - Rujan 28, 2009, 08:56:37 poslijepodne
Ona je temeljila svoj napredak na odličnom obrtništvu i kvalitetnom radu, dok njihove škole baš nisu ništa ekstra bile ni onda, a nisu ni danas.
Zato je i njemačka imala toliko nobelovaca iz područja kemije i fizike... :-\
Njemačke škole i fakulteti su jako dobri. Pogotovo u usporedbi sa našima.
Za finsku se govori kako je ona uspjela napraviti takav gospodarski razvoj- a oni na to govore da su kopirali obrazovni sustav njemačke. To mi je dovoljni dokaz koliko vrijede ili ne vrijede njemačke škole.
Autor: Sledgehammer - Rujan 28, 2009, 10:06:50 poslijepodne
Jel ti kakav dokaz činjenica da niti jedan strojarski fakultet nije priznat u SAD-u. dok zagrebački je?
Autor: repo - Rujan 29, 2009, 08:40:12 prijepodne
vrlo jednostavno - radi se ono sto politicari vele, ne struka. nijedna odluka nede sa
fakulteta ili slicnih instuticija. na žalost.
2. velika vecina nasih vrhunskih strcnjaka i najboljih diplomanata idu van- jer se ovdje ne cijene, nit oni sami nit
njihov rad. nit se ovdje mogu razvijati. (tu spada i ona nama bliska -lakse je ljubiti covjecanstvo kao takvo nego
vlastitog susjeda).
nisam nikad cula da su ljudi s diplomama ili doktoratima neka posebna i izdvojena kategorija losih radnika,
niti sam cula da ijedan grad ili drzava destimulira obrazovanje i napredak. naprotiv, stimilira se, potice i cini
vrijednost za svako drustvo. nisam cula da je ijedna drzava ili drustvo propada zbog visoko obrazovanih ljudi ::) upravo suprotno.
onima koji rastu rogovi i koje zuljaju tude diplome i cinjenica da svako drustvo napreduje upravo zbog znanja, evo jedna staro latinska: ako ne napredujes, nazadujes! :)
Autor: Tur - Rujan 29, 2009, 08:47:33 prijepodne
Ako misliš da rade isti posao, doktor je stručniji, jer vozaču liječenje i obrada pacijenata nije ni posao, pa je time i usporedba bedasta... vozač i doktor nemaju isati posel, BTW... ::)
BTW, vozač je stručniji od doktora. Za vožnju, naravno...
Lik predaje u školi, a ima završenu samo srednju školu (ima i toga). Isti predmet predaje profesor z diplomom. Pa kej nije za očekivati da bu ovaj z diplomum stručneši i da se bolje razme vu struku od ovoga sa srednjum školum? To je pisec štel reči. Ne mora biti da je stručneši, ali u 95% to je tak.
Autor: Bilaj - Rujan 29, 2009, 09:03:39 prijepodne
Jel ti kakav dokaz činjenica da niti jedan strojarski fakultet nije priznat u SAD-u. dok zagrebački je?
Ako govoriš o tome da njemački studij traje 4,5 godine (to je ovaj prije bolonje) i da američani studij koji traje manje od 5 godina smatraju višom onda da. Jednako je i sa hrvatskim diplomama.
Inače ne vjerujem u ovu tvoju tvrdnju.
Autor: domovinesin - Rujan 29, 2009, 09:39:30 prijepodne
Autor: pegla - Rujan 29, 2009, 10:03:49 prijepodne
Autor: Sledgehammer - Rujan 29, 2009, 12:00:26 poslijepodne
Lik predaje u školi, a ima završenu samo srednju školu (ima i toga). Isti predmet predaje profesor z diplomom. Pa kej nije za očekivati da bu ovaj z diplomum stručneši i da se bolje razme vu struku od ovoga sa srednjum školum? To je pisec štel reči. Ne mora biti da je stručneši, ali u 95% to je tak.
Gledaj, ovdje je u prvom redu o kršenju zakona. Kada se to riješi, rješit će se i tvoja dvojba.
Autor: Sledgehammer - Rujan 29, 2009, 12:03:01 poslijepodne
Inače ne vjerujem u ovu tvoju tvrdnju.
Ne trebaš vjerovati, ja ne googlam kada iznosim neke podatke, već iste dajem iz real lifea, iz osobnog iskustva ili iskustva mojih bliskih, za mene Wikipedija nije nikakav izvor ni pokazatelj bilo čega, pa ju i ne koristim, a molim i druge da mi ne serviraju podatke iz Wikipedije pod nekakve dokaze vlastitih tvrdnji, jer to ne priznajem.
Autor: repo - Rujan 29, 2009, 03:59:45 poslijepodne
http://www.bankamagazine.hr/Naslovnica/Vijesti/Hrvatska/tabid/102/View/Details/ItemID/51728/ttl/Hrvati-na-dnu-po-dodatnom-obrazovanju/Default.aspx (http://www.bankamagazine.hr/Naslovnica/Vijesti/Hrvatska/tabid/102/View/Details/ItemID/51728/ttl/Hrvati-na-dnu-po-dodatnom-obrazovanju/Default.aspx)
"Visoko obrazovanje i tržište rada-Zašto je tržištu rada potrebno povećanje broja visokoobrazovanih?
Prema mišljenju Nacionalnog vijeća za konkurentnost, kao i Nacionalne zaklade za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske, u Hrvatskoj je potrebno podići broj visokoobrazovanih na najmanje 30%, jer je sadašnji broj diplomiranih studenata gotovo tri puta manji od broja potrebnog za brži gospodarski rast....
Kako obrazovanje utječe na zapošljivost?Ulaganjem u obrazovanje, posebice visoko obrazovanje, pridonosi se i rješavanju nezaposlenosti, koja je u Hrvatskoj još uvijek visoka. Trajnu zapošljivost u uvjetima globalizacije moguće je ostvariti samo kontinuiranim obrazovanjem i usavršavanjem tijekom cijelog radnog vijeka.
No, Hrvatska i tu znatno zaostaje za europskim prosjekom; samo je 2,3% radno aktivne populacije u Hrvatskoj sudjelovalo u programima cjeloživotnog učenja, naspram 10,8% u EU ili pak više od 40% u SAD-u. Stoga hitnom postaje izrada cjelovite strategije razvoja cjeloživotnog učenja u Hrvatskoj."
http://www.iro.hr/hr/javne-politike-visokog-obrazovanja/visoko-obrazovanje-i-trziste-rada/ (http://www.iro.hr/hr/javne-politike-visokog-obrazovanja/visoko-obrazovanje-i-trziste-rada/)
i poslastica na kraju... http://www.ijf.hr/konkurentnost/sosic.pdf (http://www.ijf.hr/konkurentnost/sosic.pdf)
Autor: repo - Rujan 29, 2009, 04:12:37 poslijepodne
Olli Rehn – Hrvatskoj Vladi, građanima, poduzećima i civilnom društvu prepuštam da pronađu najbolji način za uspjeh Hrvatske u Europi i na svjetskom tržištu, da pronađu vlastiti put. Tu je jedna očita prednost Hrvatske jak naglasak na obrazovanju koje u današnjem informacijskom društvu postaje sve važnije. Donekle poznajem i hrvatsku povijest i, koliko sam uspio shvatiti, naglasak na obrazovanju i civilnom društvu bio je veoma jak. U tom su smislu naše dvije zemlje slične jer i nedavni se gospodarski uspjeh Finske velikim dijelom temeljio na dobrom obrazovnom sustavu.
detalji na: http://www.nacional.hr/clanak/11265/prednost-hrvata-na-putu-u-eu-je-obrazovanost (http://www.nacional.hr/clanak/11265/prednost-hrvata-na-putu-u-eu-je-obrazovanost)
ili jos: http://www.glas-koncila.hr/print_news.html?news_ID=10768&parentt_ID= (http://www.glas-koncila.hr/print_news.html?news_ID=10768&parentt_ID=) (ogradujem se od ostatka teksta, bitni su mi podaci)
Mr. Črpiću, u jednom ste nedavnom predavanju iznijeli za veći dio hrvatske javnosti, može se reći, prilično neugodan podatak o stupnju obrazovanosti hrvatskih građana, po kojemu je u Hrvatskoj čak 2/3 funkcionalno nepismene populacije. Možete li nam to potkrijepiti podacima i pojasniti što to konkretno znači?
Mr. Črpić: Na tom sam predavanju uvodno iznio podatke o obrazovnoj strukturi Hrvata. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, bez ikakve škole je u Hrvatskoj 105.332 ljudi, do 3. razreda OŠ ima ih 166.371, ukupno, bez škole ili s OŠ 1.486.879. S KV-VKV obrazovanjem još 1.003.052 ljudi. Ukupno s OŠ i KV-VKV imamo 67,6% stanovnika, što je 2/3 populacije. Za funkcioniranje suvremenog društva, za potrebe suvremenog tržišta rada, to je 2/3 funkcionalno nepismene populacije. Otuda i onaj velik broj nezaposlenih, koji zapravo i nisu nezaposleni - za njih posla više nema i neće ga biti! Znanja i vještine koje oni imaju u suvremenoj podjeli rada jesu nepotrebni. Znanja i vještine koje su potrebni njima najčešće nisu dohvatljivi. Zbog toga, u najvećem dijelu, oni postaju socijalni slučajevi, samo im to nitko od političara neće reći.
HM, HM.....
Autor: Sledgehammer - Rujan 29, 2009, 09:00:30 poslijepodne
Malo brkamo pojmove...?
"Ukupno s OŠ i KV-VKV imamo 67,6% stanovnika, što je 2/3 populacije. Za funkcioniranje suvremenog društva, za potrebe suvremenog tržišta rada, to je 2/3 funkcionalno nepismene populacije"
Ovo je lupetanje gluposti, jer on sve u srednjoj spremi proglašava maltene viškom, za koje nema posla i neće ga ni biti... U svakoj zemlji srednja sprema je nositelj proizvodnosti rada i ekonomske efikasnosti, i svakoj zemlji srednja sprema je nositelj kompletne proizvodnje. Pa ako taj dolbet misli da će mu danas-sutra nekakvi diplomirani fićfirići raditi konkretne poslove, od fizičkih, obrtničkih pa nadalje, onda je taj tip glup. Na žalost, ništa blaže ne mogu reći.
No mogu dokazati da mnoge uspješne tvornice i manufakture uopće i nemaju visoke spreme na listi zaposlenih. Jednostavno - ne treba im. No to ih ne spriječava da proizvode vrhunske stvari i da zarađuju vrhunski.
Autor: Sledgehammer - Rujan 29, 2009, 09:06:19 poslijepodne
"Visoko obrazovanje i tržište rada-Zašto je tržištu rada potrebno povećanje broja visokoobrazovanih?
Sorry - ali hrpa visokoparnih sranja koja ne odgovaraju ni na jedno konkretno pitanje, kao što je, npr., TKO ĆE RADITI???
Oni se postavljaju na stajalište da je najvažnije imati fakultet, i gotovo... jer se očito od te ideje - iako ni sami ne pišu (jer ne znaju) što bi sa njom - ne odmiču...
Kada tu visoku spremu pogledam kroz prizmu onoga već prije rečenoga - da faks ne znači nišpta osim upornosti da ga se završi - pitam ja te njonje ponovo isto pitanje - TKO ĆE RADITI?
Uz dodatak, poslastica za kraj... ŠTO ĆE RADITI??
Autor: Vegi - Rujan 29, 2009, 09:36:12 poslijepodne
edit: sad sem malo hitil joko i na ostale tvoje postove ( par zadnjih) v ovoj temi i mislim da ova tvoja "real life" saznanja i zapažanja nose veliku točnost glede poslovne politike europskih kapitalističkih kuća.
Autor: shaka zulu - Rujan 30, 2009, 12:45:09 prijepodne
"Visoko obrazovanje i tržište rada-Zašto je tržištu rada potrebno povećanje broja visokoobrazovanih?
Sorry - ali hrpa visokoparnih sranja koja ne odgovaraju ni na jedno konkretno pitanje, kao što je, npr., TKO ĆE RADITI???
Oni se postavljaju na stajalište da je najvažnije imati fakultet, i gotovo... jer se očito od te ideje - iako ni sami ne pišu (jer ne znaju) što bi sa njom - ne odmiču...
Kada tu visoku spremu pogledam kroz prizmu onoga već prije rečenoga - da faks ne znači nišpta osim upornosti da ga se završi - pitam ja te njonje ponovo isto pitanje - TKO ĆE RADITI?
Uz dodatak, poslastica za kraj... ŠTO ĆE RADITI??
O,Sleđ,+ za srajne i + za TKO ĆE RADITI???.
Autor: repo - Rujan 30, 2009, 08:17:51 prijepodne
tko ce raditi? koliko ja znam, i mogu pokusat potraziti podatke, onima s diplomom je lakse
naci posao. oni isto rade, zar ne? i imaju posla dakle.
meni je najzanimljiviji podatak ovaj: "Prema mišljenju Nacionalnog vijeća za konkurentnost, kao i Nacionalne zaklade za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske, u Hrvatskoj je potrebno podići broj visokoobrazovanih na najmanje 30%, jer je sadašnji broj diplomiranih studenata gotovo tri puta manji od broja potrebnog za brži gospodarski rast....
to je sto se tice diplomiranih. a sto se tice onih sa doktoratima- na faksevima i slicnim institucijama je to obveza sto je logicno. ostali koji doktoriraju, to rade zbog vlastite volje i svojim novcima. stoga ako ne napadate one koji radi interesa i vlastitim novcem upisuju kulinarski tecaj, ne znam zakaj napadete one koji upisuju postdiplomski.
Autor: repo - Rujan 30, 2009, 08:51:07 prijepodne
ovi podaci se temelje na kriterijima nekim, tvoje rekla-kazala pisanje na tvome vlastitom dojmu. nadji podatak da da je potrebno manje visokoobrazovanih, to je dobar temelj za nastavak diskusije.
a gle ove "ludjake".... http://www.hatz.hr/hrv/skupovi/znanje/matijevic.pdf (http://www.hatz.hr/hrv/skupovi/znanje/matijevic.pdf) ::)
ili ove: Na nedavno završenom Prvom kongresu hrvatskih znanstvenika u zemlji i inozemstvu često se kao glavni problem koji otežava brži hrvatski gospodarski razvoj spominjao premalo visoko obrazovanih stručnjaka u Hrvatskoj. Izneseni su argumenti da Hrvatska ne može ostvariti veće razvojne pomake u situaciji u kojoj većina stanovništva ima srednju stručnu spremu, a samo oko sedam posto visoku stručnu spremu.
I to zbog najmanje dvaju razloga. Prvo, jer se s tako niskom prosječnom razinom obrazovanja ne može postići konkurentnost hrvatskog gospodarstva na europskom i svjetskom tržištu; i drugo, jer takva loša obrazovna struktura otežava i mogućnost korištenja sve većeg broja europskih fondova namijenjenih razvoju.Ponuđen novac, koji će biti sve veći što se Hrvatska bude više približavala europskim integracijama, neće moći biti iskorišten u punoj mjeri zbog nedostatka stručnjaka koji bi predlagali i provodili takve razvojne projekte.
Najnoviji podaci o strukturi obrazovanja stanovništva izneseni na Kongresu, dobar su razlog za zabrinutost i poticaj za hitnim promjenama u strategiji razvoja visokog obrazovanja. http://www.efzgforum.net/index.php?topic=311.0 (http://www.efzgforum.net/index.php?topic=311.0)
ili: Društvena uloga znanosti kao generatora gospodarskog rasta Jedna od temeljnih pretpostavki kreativne ekonomije visoka je razina ljudskoga kapitala, odnosno znanja i vještina koje posjeduje radna snaga, a što posebno ističe američki ekonomist i sociolog Richard Florida, koji ukazuje na to da kreativni (najčešće visokoobrazovani) dio populacije stvara povećani prihod u regiji u kojoj se nalazi. http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac363.nsf/AllWebDocs/Ljudski_kapitali (http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac363.nsf/AllWebDocs/Ljudski_kapitali)
Smatra se da je ljudsko znanje pridonosilo ukupnom privređivanju na razini zanatskog načina proizvodnje 10%, a tijekom industrijskog načina proizvodnje 25%. U doba visokih tehnologija i transfera novih znanja u proizvodnju, doprinosi ljudskog znanja iznose više od 70%, a na ostale oblike ljudskog rada otpada 5%-10%, te na uloženi kapital 20%-25%. http://www.croatia.org/crown/articles/8717/2/Prof.Dr.-Ante-Simoni%E6:-O-promicanju-odgoja,-obrazovanja,-znanosti-i-tehnologije (http://www.croatia.org/crown/articles/8717/2/Prof.Dr.-Ante-Simoni%E6:-O-promicanju-odgoja,-obrazovanja,-znanosti-i-tehnologije)
Autor: Tur - Rujan 30, 2009, 08:56:05 prijepodne
btw., faks ne znaci upornost, nego prvensveno ucenje! faks se zavrsava zagrijavanjem stolice dakle.
A kej je to nego upornost?
Autor: repo - Rujan 30, 2009, 09:25:34 prijepodne
ajde, onda, neka ti bude. usput procitaj i ovo:
Mnogi pokazatelji upućuju na visok stupanj pozitivne korelacije između stope rasta proizvodnje i znanstveno-tehničkog razvoja, u razvijenim zemljama svijeta. I porast realnog nacionalnog dohotka razvijenih zemalja tijekom XX. stoljeća kretao se upravno proporcionalno s porastom izdvajanja za obrazovanje. Očito da povećano ulaganje u edukaciju, pridonosi porastu nacionalnog dohotka. Do 1949. je bilo rentabilnije ulagati u srednje nego u visoko obrazovanje, a zatim se stanje preokrenulo. Stoga će znanstvene, istraživačke i nastavne djelatnosti koje se ostvaruju dominantno u visokoškolskim institucijama, biti temelj sveukupnog razvoja čovječanstva u razdoblju koje je pred nama. http://www.croatia.org/crown/articles/8717/2/Prof.Dr.-Ante-Simoni%E6:-O-promicanju-odgoja,-obrazovanja,-znanosti-i-tehnologije (http://www.croatia.org/crown/articles/8717/2/Prof.Dr.-Ante-Simoni%E6:-O-promicanju-odgoja,-obrazovanja,-znanosti-i-tehnologije)
Autor: Bilaj - Rujan 30, 2009, 09:45:31 prijepodne
TKO ĆE RADITI???
ŠTO ĆE RADITI??
Upravo ovo je problem. Uvijek će ljudi biti zaposleni jer će morati jesti.
Samo je velika razlika što će raditi. Možda će raditi kao oni u Vijetnamu koji imaju jako malo visokobrazovanih ili će raditi kao japanci koji imaju jako puno visokoobrazovanih ljudi.
Nemrem sada naći postotak ali negdje sam pročitao da je broj ljudi koji imaju višu ili visoku stručnu spremu doseže 73%.
I nečeš vjerovati sleđ ali fakat i svi ti japanci rade i zarađuju puno više novaca od onih vjetnamaca koji nemaju puno visokoobrazovanih ljudi i zarađuju jako jako malo.
Pogledaj sada malo svoj ekran i zapitaj se dali su taj ekran izmislili i dizajnirali u funkcionalnu cjelinu neobrazovani vjetnamci ili obrazovani japanci i dali samo vjetnamcima za šarafe šarafe.
Ako tak tvrdiš da se ni jedan njemački strojarski fax ne priznaje u SAD-u, što je van pameti, onda sigurno možeš potkrijepiti i referncom da je to tako.
Edit: A hrvatska ako će i dalje imati ovu politiku da znanje obezvrijeđuje imati će samo tri profesije: KKK odnosno kuhar, konobar i kurve.
Autor: Goričanka - Rujan 30, 2009, 10:26:23 prijepodne
No, obzirom da smo mi specijalan slučaj, kod nas ne dokazuje uvijek ni to (slučaj Index).
Naravno da postoji potreba za visoko obrazovanim kadrom, ali to nije općenita tvrdnja, nego se zna jako dobro koja su to deficitarna zanimanja.
Na prometu je svojevremeno ukinuta aeronautika jer je bilo previše odškolovanih pilota na burzi.
Znači hiperprodukcija itekako košta. Prvo osobu za školovanje, poslije državu za davanja na burzi.
Kome treba takva diploma? A svi ulaze u statistiku visoko obrazovanih.
Strojari pak beže van jer im je faks priznat, i još su vani bolje plaćeni nego tu. Kako to riješiti?
Kome školujemo strojare?
Autor: repo - Rujan 30, 2009, 10:53:52 prijepodne
slazem se da rast visokog obazovanja treba biti u nekim okvirima
i da treba voditi racuna koji profil strucnjaka treba stumilirati vise/ili ti brojcano povecati.
tko ce raditi? podaci o nezaposlenima 2001:
VSS - 3,9%
VŠS - 3,2%
SSS - 24,3%
KV; VKV - 34,3%
PKV; NSS - 15,6%
NKV - 18,7%
Autor: Sledgehammer - Rujan 30, 2009, 10:56:09 prijepodne
tko ce raditi? koliko ja znam, i mogu pokusat potraziti podatke, onima s diplomom je lakse naci posao. oni isto rade, zar ne? i imaju posla dakle.
Pa lakše je naći posao, no to nimalo ne znači da će oni raditi poslove koji bi isključivali srednju spremu ili umanjivali njezin značaj. Oni rade, to je točno, no njihov rad je ipak u velikoj većini slučajeva manje bitan za uspješnost sveukupnosti proizvoda od toga kakvo je općenito mišljenje kod nas, a u Hrvatskoj je na djelu izraziti primitivizam u mentalitetu i sklonost veličanju svega io svakoga tko ima i bilo kakav papir da nešto je, dok se malo ili nimalo gleda njegovo konkretno stručno znanje, sposobnost ili mogućnost. A to je - upravo to! - najvažnija stavka u svakom poslu u zapadnom i razvijenom svijetu. I to znam iz osobnog iskustva, bez teoretiziranja.
meni je najzanimljiviji podatak ovaj: "Prema mišljenju Nacionalnog vijeća za konkurentnost, kao i Nacionalne zaklade za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske, u Hrvatskoj je potrebno podići broj visokoobrazovanih na najmanje 30%, jer je sadašnji broj diplomiranih studenata gotovo tri puta manji od broja potrebnog za brži gospodarski rast....
Gledajući hrvatski mentalitet, tako će i ostati.
U Hrvatskoj je mnogo toga postavljeno na potpuno krive noge, i sam papir na kojem piše diploma otvara mogućnosti sjedanja na mjesta za koje se nema nikakvih stručnih referenci (jer fakultetska diploma nije stručna referenca u očima bilo koga tko traži rad, a ne teoretiziranje). Paralelu sa time mogu povući kroz policijski posao - u nas nema pravilnika koji bi određivao tko može postati policijski rukovoditelj u pravom smislu te riječi, pa tako na rukovodećim mjestima u MUP-u sjede ljudi čija osnovna školska i fakultetska usmjerenja nemaju veze sa policijskim poslom. Isti, naravski, ne žele išta promijeniti, ili usvojiti stručne i obvezne smjernice zadane još prije podosta godina od nama mentorske policije SR Njemačke kroz programe Phare i još neke (koji služe prilagodbi hrvatskog MUP-a europskim standardima, te postavljanju cijelog sustava na zdrave temelje - od školovanja, specijalizacija, rangiranja, napredovanja, rukovođenja...).
To, naravski, ne žele - jer bi time prvo samima sebi dali nogu u guzicu, obzirom da mnogo njih sa svojom diplomom ne bi moglo participirati u svemu tome. Kakve veze imaju strojari, grafičari, veterinari, politolozi, teolozi i slični "stručni" profili sa policijskim poslom, i što policijski posao ima koristi od njihovih stručnih znanja - debela je nepoznanica. No nije nepoznanica da su mnogi od njih došli i do vrlo, ali vrlo viskih pozicija bez da imaju elementarnog pojma o policijskom poslu, a šefuju ljudima o čijem konkretnom poslu, sa svim prednostima i nedostacima, uglavnom nemaju pojma. Zato se i ne donosi pravilnik koji bi regulirao tko, kada i pod kojim uvjetima može postati netko i nešto u tom poslu, nego se - iako je raznim programima EU-a, koje kao sponzorska policija za nas vodi policija SR Njemačke, određeno tko, što i kako - kod nas ista pravila ne uvode, već se sve ostavlja na milost i nemilost Zakona o državnim službenicima, koji maltene uopće ne regulira ustroj policije, a nikako ne uvažava specifičnosti policijskog posla. Tako da je i za policijskog šefa bitno da ima visoku stručnu spremu, no ne piše - KOJU! A to je ključan problem...
U Danskoj, npr., kao i mnogim zemljama zapadne Europe, ti možeš doći u policiju sa ne znam kakvom stručnom spremom. Dobit ćeš opremu, raspored, i reći će ti – peri, mileni, noćne smjene, dnevne smjene, svaki dan, peri intervencije, piši kazne za parkiranje, piši prijave jer susjedi galame, odi na racije, zasjede, osiguranja događaja, odi svugdje i nauči pravi policijski posao! Ti ćeš se pobuniti, kao tipična pripadnica hrvatskog mentaliteta, a oni će ti onda reći – „ako ti se ne sviđa, idi tamo gdje te trebaju! Mi trebamo – policajce!! I trebamo policijske rukovoditelje koji poznaju posao kojim rukovode, koji poznaju svoje podređene, koji znaju njihov posao, koji znaju sve dobre i loše strane tog posla, pa mogu biti i stručni i humani, i neće kao rukovoditelji služiti samo da pozivaju na red i kažnjavaju, već će – jer poznaju posao – moći pomoći i čovjeku…“. Ti ćeš objesiti nos, jer se to neće slagati sa tvojim poimanjem fakulteta, obzirom ti je netko rekao kako si sa diplomom bog-i-batina od prve sekunde, i da ćeš birati što, gdje i kako ćeš raditi…
I onda, jednog lijepog dana, kada se bude ukazala potreba za tvojom visokom školicom, i ako bude mjesta, dat ćemo ti rješenje o takvom radnom mjestu, sa svime što uz njega ide. No do tada – nećemo zapošljavati nekoga tko nije prošao sve stavke i stepenice na putu do slave, jer je primanje takvoga preveliki teret za službu i njezino ispravno funkcioniranje.
Zaboravih reći i da su u inozemstvu za policiujski posao puno važniji rad, iskustvo, rezultati i pokazane vještine, te opća znanja, od fakulteta. Tako su vani načenici policijskih postaja redom u srednjoj spremi, kao i inspektori za nadzor po liniji rada, no postati netko od njih je rezultat dugog niza godina konkretnog operativnog policijskog posla i stručnih znanja i sposobnosti, a ne nikakvog fakulteta. No kod nas već i za šefa smjene propisuju maltene visoke škole...
Toliko o tome tko "zna" i kakav je čiji mentalitet... jer u našem primitivizmu je fakultet izjednačen sa svekolikom pameti i svim mogućim znanjima, dok se svugdje u radnom svijetu ipak više cijeni sve ostalo od - papira... a dokaz tome su i najbogatiji ljudi svijeta, od Billa Gatesa, Waltona, Jobbsa... od kojih nitko nema fakultet. Neki su upisali, ali...
Uzeo sam policiju kao primjer – no takvih primjera ima u Hrvatskoj koliko hoćeš. Zato u društvu toliko doktora znanosti caruje glupost, zato je toliko neukih, glupih i polupismenih. Podilaženje jednih drugima – vodi u kriminal. U kojemu grcamo.
Ukratko – zato jer se kod nas fakultetska diploma najčešće potpuno krivo valorizira. I jer put „do slave“ najčešće ide preko polomljenih stepenica, gdje fali svaka druga i svaka treća, no sistem dozvoljava da se iste – preskaču. A to nije dobro. Ne govorim o konkretnim zanimanjima – govorim o SISTEMU. Da nebi skočila prije negoli to shvatiš.
to je sto se tice diplomiranih. a sto se tice onih sa doktoratima- na faksevima i slicnim institucijama je to obveza sto je logicno. ostali koji doktoriraju, to rade zbog vlastite volje i svojim novcima. stoga ako ne napadate one koji radi interesa i vlastitim novcem upisuju kulinarski tecaj, ne znam zakaj napadete one koji upisuju postdiplomski.
Ne znam otkuda si shvatila da se bilo koga – napada??
Daj prestani odvoditi temu uvijek u neku zapečak nevezanih bedastoća… jel' to zato jer ne razumiješ o čemu se temeljno govori, ili zato jer plitko želiš dati argumente svojim pogrešnim navodima, a ne želiš priznati da si u – krivu?
Poanta – nitko nikoga ne napada. Mi govorimo o funkcioniranju sistema koji dozvoljava raznorazne nebuloze. Daj Bože da visokoškolovanih bude što više, a još više da Hrvatska bude zemlja znanja i pozitivnog, pametnog, ekološkog razvoja i svijesti.
No i tada će ti „jaaako pametni“ ovisiti o tome je li čistačica ispraznika kontejner taj dan, očistila njihova radna mjesta i stvorila uvjete za uredno poslovanje…
Autor: Sledgehammer - Rujan 30, 2009, 10:57:15 prijepodne
ajde, onda, neka ti bude. usput procitaj i ovo
Taj tekst ne govori o favoriziranju fakulteta, nego o ulaganju uopće u BILO KAKVO obrazovanje. A to je bitna razlika.
Autor: Sledgehammer - Rujan 30, 2009, 11:04:33 prijepodne
i da treba voditi racuna koji profil strucnjaka treba stumilirati vise/ili ti brojcano povecati.
tko ce raditi? podaci o nezaposlenima 2001:
VSS - 3,9%
VŠS - 3,2%
SSS - 24,3%
KV; VKV - 34,3%
PKV; NSS - 15,6%
NKV - 18,7%
Ti očito ne možeš napraviti razliku između dva bitna, ali potpuno različita segmenta:
Jedno je ovo što navodiš u tabeli - najmanje ima VSS nezaposlenih, no njih i ima najmanje u strukturi obrazovanja, i to je podatak o društvenim pokazateljima. Dokaz tome je u samoj tablici - objasni mi kako to da NKV radnika ima manje nezaposlenih od obrtničkih majstora u VKV-u??
Drugo je favoriziranost fakulteta kao nečega supervažnog, kako ga želiš prikazati, a isti baš i nije tako supervažan. I iz te tabele se može vidjeti jedino da se kod nas fakulteti upisuju potpuno bez veze, bezpodloge, bez pokazatelja što i koliko treba ovoj državi stručnjaka... jer da sistem "klapa", uz toliki iskazani manjak visokoobrazovanog kadra, na burzi ne bi bio - nitko! A 3,9% nezaposlenih u VSS je cca preko 5000 visokoobrazovanih ljudi, za koje posla, navodno, NEMA! A 5000 ljudi je godišnji broj studenata na nekim manjim rektoratima-sveučilištima...
Nešto je trulo u državi Danskoj? Ili se država - drugačije zove?
Autor: repo - Rujan 30, 2009, 11:25:57 prijepodne
ono sto mene ljuti je generaliziranje kada se govori o ljudima s diplomama. kao i pozicije- kudi sve! bolja je ona- kudi lose, hvali dobro.
iz osobnog iskustva, u mom poslu, treba-diploma i uz nju i zivotopis. dakle, gdje si radio, koliko dugo, koliko si poslova napravio i kojeg tipa su to poslovi. a poslodavac sam procjeni koje su kvalitete i vaznosti ti poslovi. dakle, ne zaposljava se samo radi diplome, nego sto si nakon diplome napravio. ali i mlade koji izadu sa faksa i imaju samo diplomu treba zaposljavati, zar ne? ono o cemu ti govoris, zaposljavanje je po babi ili politickoj liniji - kada se tako zaposljava, tada slazem se, ima svacega. ali halo... ne generaliziraj.... nema veze sa diplomom, vec sa zlocestim ljudima.
dakle, obzirom na sve kaj sam napisala pod ovom temom, htjedoh samo jedno dokazati: visoko obrazovanih je premalo i ulaganje u obrazovanje je užasno bitno za razvoj bile koje drzave. mislim da sam dovoljno argumenata iznjela. dakle, dob za faks? nikad nije kasno :)
procitaj sam i ne iskrivljuj podatke sledge: http://mjesec.ffzg.hr/nezaposlenost/1.2.html (http://mjesec.ffzg.hr/nezaposlenost/1.2.html)
Autor: Bilaj - Rujan 30, 2009, 12:12:15 poslijepodne
... a dokaz tome su i najbogatiji ljudi svijeta, od Billa Gatesa, Waltona, Jobbsa... od kojih nitko nema fakultet. Neki su upisali, ali...
lista:
1 William Gates III - najpoznatiji dropput
2 Warren Buffett - University of Nebraska Lincoln, Bachelor of Arts / Science, Columbia University, Master of Science
3 Carlos Slim Helú- Universidad Nacional Autónoma de México
4 Lawrence Ellison - University of Illinois, Drop Out,
5 Ingvar Kamprad - nemrem nač niš
6 Karl Albrecht - nemrem nač isto niš
7 Mukesh Ambani - University of Bombay, Bachelor of Arts / Science, Stanford University, Drop Out
8 Lakshmi Mittal - St Xavier's College Calcutta, Bachelor of Arts / Science,
9 Theo Albrecht - i za njega nemrem nač ništa.
10 Amancio Ortega - isto nemrem nač
11 Jim Walton - University of Arkansas, Bachelor of Arts / Science,
12 Alice Walton - Trinity University of San Antonio, Bachelor of Arts / Science
13 Christy Walton - nemrem nač
14 S Robson Walton - University of Arkansas, Bachelor of Arts / Science, Columbia University, Doctor of Jurisprudence
15 Bernard Arnault - Ecole Polytechnique de Paris, Bachelor of Arts / Science,
S tim da bi trebao reći da su i Bill Gates i Lawrence Ellison krenuli u poduzetničke vode nakon što su na fakultetima pokupili ideje za svoje poslove.
Onda miliarderi koji su u dobi od 25 do 41, odnosno mladi miliarderi.
318 Albert von Thurn und Taxis Germany 25 2.1 Germany
University of Edinburgh, Bachelor of Arts / Science, University of Edinburgh, Master of Arts
296 Yang Huiyan China 27 2.3 China
Ohio State University, Bachelor of Arts / Science,
647 Fahd Hariri Lebanon 28 1.1 France
nepoznato
647 Aymin Hariri Saudi Arabia 30 1.1 Saudi Arabia
Georgetown University, Bachelor of Arts / Science,
246 Malvinder & Shivinder Singh India 33 2.6 India
St Stephen's College (India), Bachelor of Arts / Science, Duke University, Master of Business Administration
26 Sergey Brin United States 35 12.0 United States
University of Maryland, Bachelor of Arts / Science, Stanford University, Master of Science
234 John Arnold United States 35 2.7 United States
Vanderbilt University, Bachelor of Arts / Science,
26 Larry Page United States 36 12.0 United States
University of Michigan, Bachelor of Arts / Science, Stanford University, Master of Science
164 Daniel Ziff United States 37 3.5 United States
Columbia University, Bachelor of Arts / Science,
285 Sergei Popov Russia 37 2.4 Russia
Urals Polytechnical Institute, Bachelor of Arts / Science,
Autor: Sledgehammer - Rujan 30, 2009, 07:48:31 poslijepodne
I da su oni na listi, stvoritelji carstava, stvoritelji tog bogatstva, ne druga ili kasnija generacija... jer normalno da ako je sin u bogatoj obitelji, da će se posvetiti najboljim školama, jer roditelji znaju da boljeg ulaganja - ako ne zbog stručnosti, a ono više zbog društvenog ugleda mladog šefa i poduzetnika, te nasljednika sutra - nema... a to je i tamo, pogotovo u Americi, "must have" stvar neke diplome, do toga da već i snimaju parodije na račun vlastita mentaliteta...
Znači, sa te liste, tko je prva generacija milijardera?
Autor: shaka zulu - Rujan 30, 2009, 08:40:48 poslijepodne
Primer prvi;
Delal sem v jene firme z ing. kaj v životu ni nacrtal tehnički nacrt a da ni trebal dojti v radionu prepravlat il dešifrerat kaj je pesnik štel povedati.Firma je napravila dober potez da je po stečaju druge firme potegnula nijove inženere i crtače knam-iskustvo i znajne,nikakvi problemi.Taj rad volim...
Primer drugi;
Poskakala creva ze stroja.Mi došli,deli duple osigurače i pali-vozi.Ali...Dolazi friški papernati dipl.ing.,stručnak za surfajne netom i gublejne vremena,i oče znati kaj se dogaja,zakaj,pokaj,kulko,de...I mi nemu pol vure objašnavamo kaj je i da se to stalno događa da se vukluči druga pumpa tera ima vekši kapacitet,trlababalan...Prepiše on se podatke ze stroja,pumpex2,mreže,pokupi staru dokumentaciju i počme studiozno delati.Tjeden dan.Da smo ga saki put tak čekali mogli bi mam zapreti i prešaltati knižice na Burzu.Po tjeden dan dolazi on sav sreten povedati nam rezultate sve analize;Prema izračunu sve bi trebalo biti u redu.
***i ga,rođo,ali ni.Još i sat da se zestane stara ekipa znamo mu se lepo nasmejati.
Ob ovem kaj ga sad imam morem samo reči da je na tragu...Prvem dvem...
Autor: Sledgehammer - Listopad 01, 2009, 08:01:16 prijepodne
Autor: Goričanka - Listopad 01, 2009, 08:21:36 prijepodne
Obzirom da je smjer relativno usko stručan zanimalo me tko će to upisati. Po mom mišljenju nije baš najsretniji izbor za klince nakon srednje škole, jer za kvalitetno studiranje zapravo traži ljude koji imaju nekakvo radno iskustvo i kuže praktičnu problematiku na koju se odnosi. Prvenstveno zato jer po završenom studiju, ak nemaš iskustva teško da bu te netko zaposlio s faksa odmah na takva radna mjesta.To je gotovo nemoguće.
Još prije nego sam se upisala mislila sam si kak će mi biti teško s klincima, ali sam se ugodno iznenadila.
Klinaca gotovo uopće nema među izvanrednim studentima, tako da su i predavanja prilagođena ljudima s iskustvom, pa se već par dana vode zanimljive rasprave, postavljaju kvalitetna pitanja, ljudi su izuzetno zaiteresirani i općenito je atmosfera totalno drugačija nego u pradavnim vremenima kad sam bila redovna studentica.
Vjerujem da će većina upisanih faks i završiti, i da će od njihovog znanja sigurno profitirati i oni sami i firme u kojima su zaposleni.
Autor: Goričanka - Listopad 01, 2009, 09:10:58 prijepodne
http://www.vecernji.hr/lifestyle/robert-knjaz-ostvario-san-postao-student-filmske-tv-rezije-clanak-27546 (http://www.vecernji.hr/lifestyle/robert-knjaz-ostvario-san-postao-student-filmske-tv-rezije-clanak-27546)
Autor: Bilaj - Listopad 01, 2009, 10:29:28 prijepodne
Znači, sa te liste, tko je prva generacija milijardera?
Sa te liste trebao bi tražiti.
S tim da pola ovih starih ljudi koji su u mirovini ili već jako stari nisam uspio naći skoro nikakve informacije- samo tipa da izbjegavaju javnost i to je to.
