Hypo Alpe Adria Banka je krovna organizacija transbalkanskog pranja novca

[shaka zulu]

Mafijaška banka: Hypo Alpe Adria Banka je krovna organizacija transbalkanskog pranja novca       
Oct 17, 2009 at 04:02 AM
 
Kako je priljev ilegalnog novca rastao, te kako su se primjerom hrvatske elite povele i elite drugih zemalja regije, HAAB se vremenom razvio u "krovnu organizaciju transbalkanskog pranja novca", preko koje su se novci opljačkani u zemljama regije vraćali u te iste zemlje u vidu fiktivnih kredita. Ovaj "vrtuljak novca" bio je dakako moguć samo uz sustavno falsificiranje bilanci, te je HAAB povećavao svoju aktivu, ali samo fiktivno, na papiru, čime je ta mala banka ugrozila financijsku stabilnost cijeloga austrijskog financijskog sustava. Osim toga, HAAB je izrastao u nominalno jednu od najjačih financijskih institucija u nestabilnoj jugoistočnoj Europi.
 
U Njemačkoj je pala prva pločica domina

U kuloarima stranih diplomatskih predstavništava u Zagrebu čuje se komentar da je "u Njemačkoj pala prva pločica domina", da će "tijek događaja sada biti izvan kontrole političkih i obavještajnih elita", te da je "pitanje gdje će se taj domino na kraju zaustaviti".

Pod ovom "prvom pločicom domina" misli se, dakako, na zajedničku istragu nadležnih tijela Njemačke, Austrije i Luksemburga, koja su dana 14. listopada ove godine provela pretres poslovnih prostorija i pljenidbu poslovne dokumentacije u sjedištu Bayerische Landesbank (BLB) u Munchenu, te u poslovnicama BLB u Luksemburgu i Beču, te u sjedištu Hypo Alpe Adria Bank International AG  (HAAB) u Klagenfurtu.

Premda je BLB već godinama bila na glasu kao "banka sumnjive reputacije", te je kao takva bila predmetom raznih istraga njemačkih državnih vlasti, osnovni razlog zbog kojeg je ova međunarodna pravosudno policijska akcija provedena jest sumnjiva akvizicija kojom je BLB 2007. godine stekao vlasništvo dionica HAAB-a.

U trenutku ove akvizicije HAAB je bio pred potpunim financijskim slomom, i istovremeno pred međunarodnom financijskom i pravosudno-policijskom istragom.

Transformacija HAAB od male lokalne banke u „transbalkansku praonicu novca“ započeo izbijanjem rata u bivšoj Jugoslaviji

Naime HAAB je izvorno mio malena banka u suvlasništvu lokalnih vlasti austrijske Koruške i jedne razmjerno male osiguravajuće kuće  (sa manje od deset poslovnica u Austriji u trenutku kad je Hrvatska stekla nezavisnost).

Transformacija HAAB od malene lokalne banke u "transbalkansku praonicu novca" počeo je izbijanjem rata na prostoru bivše Jugoslavije, kada su lokalne političke elite u Hrvatskoj, ali i u drugim državama sljednicama bivše Jugoslavije, pod zaštitom lokalnih vlasti u Koruškoj, koristile HAAB (tada "Hypo banku AG, Klagenfurt) za svoje kriminalne poslove.

Opljačkani novac iz Hrvatske završavao na tajnim računima u Klagenfurtu

Tako je u HAAB pospreman opljačkani novac iz Hrvatske i drugih zemalja regije, preko HAAB-a su se vršile isplate "zaslužnim pojedincima" koji su pomagali elitama u pljački, preko HAAB-a su išle nezakonite transakcije vezane za kupovinu i prodaju oružja (oružje iz jugo-vojarni se prodavalo na međunarodnom tržištu i novac transferirao u HAAB na privatne račune elite, dok se dio novca od dijaspore, namijenjenog naoružanju koristio za kupnju oružja, a dio izravno pospremao na privatne račune u Klagenfurtu.

Čak je i novac kojim je stvarno kupovano oružje bio dijeljen sa posrednicima, budući je oružje u pravilu kupovano iznad tržišne cijene, pa se razlika dijelila između domaće elite i posrednika).

Pri tome su lokalnim političarima u austrijskoj koruškoj, te upravi ove male banke davane bogate provizije za njihovu kooperaciju i šutnju.

HAAB se s vremenom razvila u krovnu organizacija transbalkanskog pranja novca

Kako je priljev ilegalnog novca rastao, te kako su se primjerom hrvatske elite povele i elite drugih zemalja regije, HAAB se vremenom razvio u "krovnu organizaciju transbalkanskog pranja novca", preko koje su se novci opljačkani u zemljama regije vraćali u te iste zemlje u vidu fiktivnih kredita.

Ovaj "vrtuljak novca" bio je dakako moguć samo uz sustavno falsificiranje bilanci, te je HAAB povećavao svoju aktivu, ali samo fiktivno, na papiru, čime je ta mala banka ugrozila financijsku stabilnost cijeloga austrijskog financijskog sustava.

Osim toga, HAAB je izrastao u nominalno jednu od najjačih financijskih institucija u nestabilnoj jugoistočnoj Europi.

Pranje novca i krivotvorenje poslovnih knjiga

Činjenica da je jedna malena banka, koja je u suvlasništvu malene austrijske pokrajine Koruške (koja službeno ima svega 559.891 stanovnika), bez vlastitih sredstava, i bez da je u nju bilo tko uložio bilo kakva ozbiljna sredstva, postala najvećim ulagačem u regiji jugoistočne Europe, pobudila je interes međunarodne zajednice i logičnu sumnju na pranje novca i falsificiranje poslovnih knjiga.

Tako je protiv HAAB krenula istraga u Austriji, koja je već 2006. godine pokazala da je kapital u bilancama HAAB izmišljen, da on postoji samo na papiru, da je uprava HAAB-a u kriminalu, te da su sa njom u kriminalu i lokalni političari u Koruškoj, te uz njih "praktički cijeli Balkan".

BLB spriječila stečaj Hypo banke kako bi prikrila organizirani kriminal i pranje „prljavog“ novca

Kad se pokazalo da su bilance HAAB lažne, banka se našla pred stečajem, te se 2007. godine očekivao stečaj HAAB, te hapšenje njene uprave.

Također se očekivalo i posljedično hapšenje lokalnih političara u Koruškoj, te "širenje istrage na prostor bivše Jugoslavije", i to "od Ljubljane do Beograda", sa "epicentrom istrage u Zagrebu".

Međutim, do ovoga nije došlo, jer se na iznenađenje svih, pojavila Bayerische Landesbank koja je vlastitim kapitalom kupila, sada već sasvim bezvrijedne dionice HAAB-a, te je u "na HAAB-u gubila daljnja sredstva u njenom redovnom poslovanju".

BLB je zapravo ulagala vlastita sredstva da sanira HAAB, i to do one mjere koja je bila potrebna da se spriječi stečaj HAAB-a.

Kupnja Hypo banke bez ikakve ekonomske logike i opravdanosti

Za razliku od HAAB, čiji se kapital "uglavnom sastojao od fiktivno upisivanih brojki", koje su "napuhavane na Balkanu", BLB je predstavljao veliku regionalnu banku iz Bavarske, koja je, kao tipična njemačka regionalna banka, bila u suvlasništvu lokalnih vlasti Slobodne države Bavarske.

U trenutku kada se BLB odlučila za preuzimanje HAAB, ista je iza sebe već imala "sumnjivu epizodu vlasništva nad Riječkom bankom", gdje se "izlet BLB na Balkan završio jednom od najsumnjivijih bankarskih afera Balkana", za koju aferu se smatra "da je najbolje od svih zataškana".

Osim toga, BLB je zbog svojeg poslovanja u Njemačkoj već bila na zlu glasu domaće javnosti i pod stalnim istragama njemačkih vlasti.

Ova akvizicija izazvala je šok, kako u njemačkoj javnosti, tako i u bankarskim krugovima po Europi.

Prije svega, nije postojao ekonomski interes za preuzimanjem potpuno posrnule HAAB, koja je bila bez stvarnog kapitala i opterećena kriminalom (na kojem se razvila od male lokalne banke u regionalnu transbalkansku banku).

Hypo banka bila je na glasu kao mafijaška banka i praonica novca balkanske mafije

Osim toga, akvizicija HAAB, koji je već bio na glasu kao "mafijaška banka", odnosno "praonica novca balkanske mafije", nesumnjivo je značila pad ugleda BLB; ovo tim više što je sam BLB već bio narušenog ugleda, djelomično i zbog njegove "balkanske avanture sa Riječkom bankom".

Najzad, ova akvizicija je značila i to da će se BLB naći pod istim istražnim postupcima koji su se vodili protiv HAAB.

Stoga se u međunarodnim bankarskim krugovima, nakon početnog šoka, formiralo mišljenje da su "Bavarci jednako duboko u balkanskom kriminalu kao i HAAB", da je "stečaj HAAB očito prijetio razotkrivanju njihove uloge", te da je ova akvizicija "očajnički pokušaj da se spriječi, ili barem odgodi neumitno".

Kriminal se nastavio i nakon BLB-ovog preuzimanja Hypo banke

Bavarska regionalna banka nije mogla spriječiti neumitno, ali ga je ovom akvizicijom odgodila za dvije godine.

U te dvije godine je HAAB "i dalje bio u stanju agonije", transbalkansko pranje novca je nastavljeno "nesmetano kao i ranije", a "BLB je bio pod stalnim povećalom njemačkih državnih vlasti."

Kad su njemačke državne vlasti, nakon opsežnih, temeljitih i dugotrajnih priprema, zaključile da imaju dovoljno elemenata za pokretanje ozbiljnih postupaka protiv institucija i pojedinaca, došlo je do simultanog i spektakularnog pretresa prostorija BLB u Munchenu, Beču i Luksemburgu, te prostorija HAAB u Klagenfurtu.

Istraga nesumnjivo vodi prema lokalnim političarima u Bavarskoj i Koruškoj te će kompromitirati Hrvatsku kao zemlju organiziranog kriminala

Njemačke državne vlasti i njemački istražitelji, te njihovi kolege u Austriji i Luksemburgu, sada zacijelo imaju dovoljno elemenata za pokretanje kaznenih postupaka protiv odgovornih pojedinaca iz obje banke.

Pri tome nitko ne dvoji da će "istraga nesumnjivo voditi ka lokalnim političarima u Bavarskoj i austrijskoj Koruškoj."

Isto tako nitko ne dvoji da će "kriminalne aktivnosti ovih dvaju banaka dokazati kriminalnu prirodu današnje hrvatske političke i financijske elite", te "potpuno kompromitirati Hrvatsku kao zemlju pod kontrolom organiziranog kriminala."

Nitko ne dvoji niti to da je "aktivnost HAAB-a u drugim zemljama bivše Jugoslavije bila uglavnom kriminalna i vrlo slična aktivnostima u Hrvatskoj", te da će " istraga voditi i prema prijestolnicama drugih država u regiji."

Međutim, u kuloarima stranih diplomatskih predstavništava u Zagrebu smatra se da su "lokalne političke elite u Bavarskoj i Koruškoj", te u "malim državama bivše Jugoslavije" već "znatnim dijelom otpisane", te da "njihova agonija i očekivani pad više i ne predstavljaju vijest."

Istraga protiv Hypo i BLB banke brzo će razotkriti igre oko hrvatskog vanjskog duga kao veliku prijevaru i falsifikat

Ova istraga, smatra se u kuloarima stranih diplomatskih predstavništava u Zagrebu, vrlo brzo će pokazati da je HAAB sudjelovala u sustavnom pranju novca i lažiranju, napuhavanju poslovnih knjiga, pri čemu je fiktivno prikazivala domaći, hrvatski kapital, koji je bio iznašan iz zemlje i vraćan natrag u vidu fiktivnih kredita kao strani kapital kojim se kreditira Hrvatska.

Na taj način je sudjelovala u stvaranju mita o hrvatskom vanjskom dugu, te je znatno doprinijela lažno prikazanom iznosu od trideset i četiri milijarde dolara navodnog vanjskog duga Hrvatske.

Stoga će istraga protiv BLB i HAAB vrlo brzo "razotkriti priču o hrvatskom navodnom vanjskom dugu" kao "veliku prijevaru i falsifikat".

Sumnjiva uloga banaka na Balkanu

Međutim, HAAB nipošto nije bila jedina strana banka koja je izravno, ili preko iznajmljivanja svojeg imena lokalnim franšizama na Balkanu, sudjelovala u ovakvom lažnom prikazivanju navodnog vanjskog duga, te sa tim povezanim napuhavanjem, fiktivnim uvećavanjem bilanci.

Smatra se da je ovakva praksa "bila uobičajena", te da je "HAAB samo najekstremniji primjer opće bankarske prakse na Balkanu", koja praksa "nipošto nije ograničena samo na Hrvatsku, premda je u Hrvatskoj zasigurno najekstremnije izražena."

Stoga će ova istraga ubrzo "baciti sumnju na cjelokupni vanjski dug Hrvatske", te na "ulogu drugih stranih banaka koje posluju u Hrvatskoj".

Hoće li istraga dovesti do MMF-a?

Ovime će se "istraga približiti Međunarodnom monetarnom fondu", koji je već "godinama u raskoraku sa procjenama raznim međunarodnih financijskih institucija, kad je Balkan u pitanju".

Tako MMF "vidi preko trideset milijardi navodnog vanjskog duga Hrvatske", dok je "stav većine međunarodnih financijskih eksperata da 'Balkanci samo napuhavaju bilance' i da taj vanjski dug ne postoji."

Stoga već duže vrijeme "postoji sve jače izražen stav da je MMF sudjelovao u velikoj financijskoj prijevari" i da je "kao institucija na Balkanu sasvim kompromitiran."

Međutim, ova aktivnost MMF-a nije bila bez političke zaštite, tako da se ističe da je "iza MMF-a kao institucije uvijek stajala britanska vlada", te da "bez jasno izražene političke volje Londona da zaštiti svaku prljavštinu MMF-a, isti ne bi bio u mogućnosti ovako postupati."

Stoga se smatra da će "afera HAAB svakako voditi u London".

Afera Hypo krije korupciju širih razmjera u Njemačkoj i Austriji

Osim Londona, "istraga će nesumnjivo voditi i prema Beču i Berlinu".

Naime, u kuloarima stranih diplomatskih predstavništava u Zagrebu se ističe da su "u oba slučaja u kriminalu bile pokrajinske banke povezane sa lokalnim političarima; BLB sa političarima u Bavarskoj, a HAAB sa političarima u malenoj Koruškoj".

Međutim, "nije moguće da su dvije pokrajine, jedna u Njemačkoj i jedna u Austriji, bile duboko upletene u balkanski kriminal i povezane sa balkanskim mafijama, a da za to nitko u Berlinu ili Beču nije znao."

Stoga se sumnja "da su Bavarska i Koruška samo vrh sante leda", a da se iza njih "krije korupcija znatno širih razmjera u Njemačkoj i Austriji".

Pad kriminalnih elita

U svakom slučaju, događaj kakvog se nedavno vidjelo u Munchenu; preko dvije stotine policajaca blokira najjaču regionalnu banku radi istrage njene veze sa balkanskom mafijom; još se donedavno smatrao nemogućim.

Tako se u kuloarima stranih diplomatskih predstavništava u Zagrebu ističe da će se "za godinu, dvije i dogoditi još mnogo događaja koji se još danas čine nemogućima", a u kojima će "mnogi predstavnici bankarskih, političkih i obavještajnih elita Zapada, koji su bili umiješani u aktivnosti balkanske mafije, biti predmetom istrage", i to "neovisno o tome koliko su sada moćni", odnosno "neovisno o tome koliko političkog i financijskog kapitala ulažu u pokušaje zataškavanja kriminala u kojem su sudjelovali."

Necenzurirano.com

Povezano:

Afera Hypo: Njemačka istraga u Bayerische Landesbank vodi do Hrvatske

Ekskluzivno: Objavljujemo tajni „Dosje Hypo“ čije su uništavanje naredili Sanader i Šuker

Ekskluzivno: U cijelosti objavljujemo strogo povjerljivo izvješće o Hypo banci

Afera Hypo: Hoće li Bajić optužiti Sanadera?

Tajni ugovori o deviznim depozitima dokazuju: Hypo banka nije platila dionice Slavonske banke

Posjedujemo tajne ugovore koji dokazuju kako je Hypo banka prijevarom preuzela Slavonsku banku

Sanader koordinirao prijevaru Hypo banke oko preuzimanja Slavonske banke d.d.

Pranje novca u Hypo banci

Pranje novca u Hypo banci transakcijama na osnovu tajnih ugovora o kreditiranju

Sanader 1995. dogovarao tajno kreditiranje Vlade sa Hypo bankom Klagenfurt

Ugovor kojeg su sa Hypo bankom 1995. dogovorili Granić i Sanader izrazito nepovoljan za Hrvatsku

Afera Hypo razotkriva povezanost Sanaderove Vlade s organiziranim kriminalom

Afera Hypo: Vlada sudjelovala u krivotvorenju bilanca Hypo banke

Pranjem više od 11 milijarda kuna preko Hypo banke nezakonito povećavan vanjski dug Hrvatske

Afera Hypo: Fiktivni krediti Hypo banke Klagenfurt služili kao pokriće za pranje novca

Pranje novca dugoročnim deviznim depozitima Hypo banke Klagenfurt kod Hypo banke Zagreb

Europski domino efekt afere Hypo

Kroz dopunski kapital Hypo Alpe Adria Banke d.d. Zagreb oprano preko 200 milijuna eura

Hypo banka u Hrvatskoj prala novac transakcijama preko povezanih osoba

Preko tajnih deviznih računa kod stranih banaka Hypo banka Zagreb oprala oko 500 milijuna eura

Sanader onemogućava istragu o pranju novca u Slavonskoj i Hypo banci

Vlada i Hrvatska narodna banka skrivaju tajne dokumente koji dokazuju pranje novca u Hypo banci

Hypo banka Klagenfurt uz pomoć hrvatske Vlade prikrivala gubitke pranjem novca u Hrvatskoj

Hypo banka Klagenfurt nezakonitim poslovanjem u Hrvatskoj ugrozila stabilnost bankarskog sustava

Dokument DAB-a dokazuje organizirano prikrivanje kriminala u Hypo i Slavonskoj banci

Tajna Šukerove nezakonite nagodbe sa Hypo bankom: Obustava istrage protiv Hypo banke

Istraga zbog pranja novca preko Slavonske banke zaustavila nagodbu sa Hypo bankom
 
Tajna kriminalne nagodbe sa Hypo bankom: Sanaderova Vlada izvlači novac iz Hrvatske

Ekskluzivno: Vlada u tajnosti nezakonito pomagala sanaciju Hypo banke Zagreb

Hypo banka Klagenfurt prala novac preko tajnih računa u BLB, Deutsche Bank i UBS banci

Tajni dokument Ministarstva financija: Rohatinski i Šuker prikrivali pranje novca u Hypo banci

Ekskluzivno: Tajno izvješće ministru Šukeru o pranju novca u Hypo banci

Načelnica u Ministarstvu financija uništila dokaze o pranju novca u Hypo banci

Austrijanci traže tajne zapisnike o istragama o pranju novca u Hypo banci

Tajni dopis Deviznog inspektorata otkriva: Rohatinski prikrivao pranje novca u Hypo banci

Krizni tim BLB banke odlučio: Hypo banka se povlači iz Hrvatske

Hypo banci prijeti financijski slom: Gubici Hypo banke u Hrvatskoj prešli 5 milijarda eura

Korupcija u Ministarstvu financija: Šukerova pomoćnica dobila kredit za prikrivanje afere Hypo

Policija bez komentara o istrazi o pranju novca u Hypo banci

Prešućeno tajno izvješće: Hypo banka dobila spor protiv RH zbog propusta HNB-a

http://www.necenzurirano.com/index.php?option=com_content&task=view&id=1585&Itemid=1

[Sledgehammer]

Mislim da ta istina neće odgovarati dežurnim kritičarima na braniku hrvatske demokracije... 

[shaka zulu]

POSRNULA BANKA

Hrvatska Hypo banka prva će ići na prodaju?


Autor: Branka Stipić
Objavljeno: 14.12.2009
Veliki gubitak koji će imati banka posljedica je i mahnitog širenja na jug i istok Europe

ZAGREB - Hypo Alpe Adria banka u Hrvatskoj mogla bi među prvim bankama kćerima austrijske Hypo Group Alpe Adria dobiti novog vlasnika! I to ne zato što je najlošija i problematična, nego upravo suprotno - posluje bolje nego matična kuća, pa će je biti lako prodati.

Pročulo se to danas u hrvatskim bankarskim krugovima nakon objave austrijskog ministra financija Josefa Proella da austrijska država preuzima posrnulu korušku banku.

Vijest je ministar pustio u javnost nakon maratonske 17-satne sjednice i pola sata prije otvaranja bankovnih šaltera da bi smirio eventualnu paniku koja je prijetila ozbiljnim odljevom depozita. Da bi smirile zabrinute štediše koji bi mogli tražiti svoj novac, austrijske su se banke dogovorile i o 500 milijuna eura sindiciranog kredita Hypu kako se ne bi dogodilo da ne može ispuniti nečiji zahtjev.

Cijena državnog preuzimanja banke još nije jasna, a prema prvim informacijama, koštat će oko 700 milijuna eura - 450 milijuna eura za dokapitalizaciju i 227 milijuna eura od pokrajine Koruške za likvidnost. Ukupno je cijena spašavanja Hypo Group Alpe Adria oko 5 milijardi eura: 1,5 milijardi za dokapitalizaciju i 3,4 milijarde za likvidnost.

Pametniji od Riječke banke
Međutim, austrijska je država ovaj posao izvela pametnije nego svojedobno kad je Hrvatska spašavala Riječku banku.

BLB, Bavarska pokrajinska banka, kao najveći dioničar Hypa sa 67 posto udjela, htjela se i ovoga puta, po uzoru na Riječki slučaj, izvući prodajom posrnule banke državi za jedan euro. No, austrijske vlasti na to nisu pristale, pa BLB mora za dokapitalizaciju dati 825 milijuna eura i 3 milijarde eura za likvidnost, kroz otpis gubitaka. Nakon toga, Austrija preuzima vlasništvo u Hypu.

Mahnito širenje
Austrijski mediji tvrde da je Hypo grupa u problemima, koji će joj ove godine donijeti oko 1,45 milijardi eura gubitka, zbog svog mahnitog širenja na jug i istok Europe.

Sada, u krizi, korušku centralu najviše su koštali loši krediti u Hrvatskoj, Ukrajini i Bugarskoj, pišu austrijski mediji. Međutim, kad je riječ o Hrvatskoj, potencijalni loši krediti dobro su pokriveni kapitalom banke. Naime, bankari kažu da je guverner HNB-a Željko Rohatinski inzistirao da HAAB svoju adekvatnost kapitala podigne na 21 posto, dvostruko više od zakonskog minimuma.

Hrvatski Hypo u prvih je 9 mjeseci 2009. ostvario 207,4 milijuna kuna dobiti, a temeljni mu je kapital veći od 8 milijardi kuna, izjavio je predsjednik Hypove uprave u Hrvatskoj Markus Frestl. Iz HNB-a su danas poručili da “promjena krajnjeg vlasnika Hypo-Alpe-Adria-Bank Zagreb ne ugrožava stabilnost bankovnog sustava u Hrvatskoj i te banke, kao ni sigurnost štediša i drugih deponenata”. HNB kaže da podržava odluku Austrije o preuzimanju centrale te da to može biti od koristi i za Hypove banke kćeri.
http://www.jutarnji.hr/hrvatska-hypo-banka-prva-ce-ici-na-prodaju-/405782/

---

DVOJBENA ULAGANJA

Sanader od Hypo banke dobio 800.000 DEM provizije?

Boris Kovačev/CROPIX
Autor: Vanja Nezirović, Željko Petrušić
Objavljeno: 14.12.2009

U sklopu teme o spašavanju Hypo Group Alpe Adria, austrijski list Die Presse objavio je i priču agencije APA pod naslovom “Bombastični detalji o poslovima na Balkanu koruške banke”, u kojoj se bivši hrvatski premijer Ivo Sanader spominje kao osoba koja je Hypo banci otvorila vrata za poslovanje u Hrvatskoj i koja je za posredovanje u kreditiranju dobivala masne provizije.

“Usred borbe za spas Hypo banke isplivali su novi detalji o poslovima te banke na Balkanu. Uz nerazjašnjene poslove s jednim bivšim generalom, radi se i o kreditu u čijem je ishođenju posredovao bivši hrvatski šef Vlade Ivo Sanader, koji je za to navodno dobio masnu proviziju. Također su dvojbena ulaganja u Sloveniju, primjerice u Kempinski Palace Hotel u Portorožu”.

U Hypo Alpe Adria banci u Hrvatskoj nisu željeli komentirati navode iz austrijskog dnevnika.

- Riječ je o spekulacijama koje ne možemo komentirati - odgovorili su iz Odjela za odnose s javnošću navedene banke.

Austrijski novinari, pozivajući se na informacije dugogodišnjeg člana Uprave Hypo Grupe, Wolfganga Kulterera, koji je u međuvremenu u Austriji osuđen zbog lažiranja bilanci, pišu da je korušku provincijsku banku u Hrvatsku uveo upravo Sanader.

Pritom napominju da je prema nepotvrđenim medijskim informacijama Sanader dobio 800.000 njemačkih maraka provizije za posredovanje u ishođenju 4 milijuna maraka kredita.

U članku se također spominju sumnje da je Hypo banka financirala izborne kampanje HDZ-a kako bi mogla računati na određene protuusluge.

- Hypo banka nikada nije financirala HDZ. Ni u jednoj kampanji i ni u jednom drugom obliku - izjavila je Sunčana Glavak, glasnogovornica HDZ-a.

I zagrebačkog gradonačelnika, predsjedničkog kandidata Milana Bandića u navedenom članku dovode u vezu s poslovanjem banke. Pišu da mu je Hypo banka navodno odobravala kredite po iznimno dobrim uvjetima, kao i da mu je isplaćivala provizije.

- Ne bih ništa komentirao. Sve što ima, neka se objavi, ja ne mogu komentirati objede i laži. Jedino što imam u Hypo banci je kredit od 111.000 erua koji uredno otplaćujem, a dobio sam ga pod istim uvjetima kao i svi ostali građani - izjavio je Bandić.

Die Presse još jednom ističe i više nego sumnjiva ulaganja u poslove s nekretninama umirovljenoga generala Vladimira Zagorca, čije je projekte u Puli, Rovinju, Dubrovniku i na Hvaru Hypo banka kreditirala s čak 260 milijuna eura.

“Na istoku zemlje u središtu poslovanja Hypo grupe navodno je bio Branimir Glavaš, koji je u međuvremenu osuđan kao ratni zločinac te je pobjegao u susjednu BiH”, piše Die Presse.

Obradivši i sumnjiva ulaganja u Sloveniji, austrijski novinari u cijeloj priči s rizičnim investicijama Hypo banke spominju i upitno ulaganje 70 milijuna eura u luksuzni Kempinski hotel s hrvatske strane granice, u Savudriji.

Napominju da je prije tri godine zbog kritičkog pisanja o Hypo banci bez posla ostalo sedam novinara Glasa Istre, a u tekstu se pozivaju i na pisanje Nacionala o tome kako je Hypo grupa preko fiktivnih tvrtki prebacivala novac u Lihtenštajn, da bi ga potom prebacivala u Hrvatsku pod krinkom investicija.
http://www.jutarnji.hr/sanader-od-hypo-banke-dobio-800-000-dem-provizije-/405300/

[shaka zulu]

KAZNENI PROGON U AUSTRIJI

Pod istragom transferi novca Hypo banke u investicije u Hrvatskoj
 
Vladimir Zagorec
Ranko Šuvar/CROPIX
Autor: Željko Petrušić
Objavljeno: 15.12.2009
Bivši premijer Sanader danas je austrijskim medijima poslao demanti i zaprijetio im tužbom

ZAGREB - Austrijsko ministarstvo pravosuđa objavilo je danas da traje istraga o svim okolnostima vezanim za Hypo Alpe-Adria Grupu po kaznenopravnoj osnovi. “Na temelju najnovijih informacija objavljenih u medijima te anonimne prijave od 10. prosinca 2009. počeo je kazneni progon koji se za sada vodi protiv odgovornih u banci.

Istražuje se prije svega stanje stvari zbog sumnji u kazneno djelo pronevjere i prijevare”, stoji u priopćenju austrijskog ministarstva.

Navodno se već neko vrijeme istražuje poslovanje Hypo banke preko fantomskih tvrtki u Lihtenštajnu te plasman sredstava u velike investicije u Hrvatsku i još neke susjedne zemlje.

Predistražni postupak Austrijanci su već vodili zbog sumnji u pranje novca, pri čemu su pod povećalom bili čelnici Hypo banke, ali i “komitent” te banke, umirovljeni general Vladimir Zagorec, koji je čak svjedočio u sklopu parlamentarne istrage o nepravilnostima u poslovanju Hypo banke.

Pravni koraci
Bivši premijer Ivo Sanader danas je austrijskim medijima poslao demanti informacije da je on početkom 90-ih “otvorio vrata ulasku Hypo banke u Hrvatsku”.

“Početkom 90-ih bio sam zamjenik ministra vanjskih poslova, odnosno na funkciji koja mi nije omogućavala da na bilo koji način pogodujem Hypo banci”, piše u demantiju. U vezi s optužbama da je pri ishođenju kredita od četiri milijuna maraka dobio proviziju od 800.000 DEM, Sanader je naveo da se radi o lažnim, neosnovanim optužbama koje je hrvatska opozicija iznosila na njegov račun prije 10 godina.

- Ako se nastavi s iznošenjem lažnih optužbi, zadržat ću pravo poduzimanja pravnih koraka - priprijetio je tužbom bivši premijer.
http://www.jutarnji.hr/pod-istragom-transferi-novca-hypo-banke-u-investicije-u-hrvatskoj/408079/

---

PODMETANJA, KLEVETE I LAŽI

Sanader: Nisam dobio proviziju od Hypo banke, tužit ću medije!
Ivo Sanader

Autor: Portal Jutarnji.hr
Objavljeno: 15.12.2009

ZAGREB - Bivši premijer i počasni predsjednik HDZ-a Ivo Sanader javnosti se danas obratio priopćenjem u kojem je najoštrije odbacio, kako kaže, lažne napise nekih medija da je za tobožnje posredovanje u poslovanju Hypo-Alpe-Adria banke ikad dobio proviziju ili da je ta banka financirala HDZ.

- Riječ je o zlonamjernim klevetama i lažima koje se već nekoliko puta pokušavaju plasirati u javnost, uglavnom prije izbora. Takva podmetanja imaju za cilj diskreditiranje mene i HDZ-a. S obzirom na hajku koja se protiv mene i moje obitelji sustavno provodi već neko vrijeme od strane nekih medija, ostavljam sebi za pravo poduzeti odgovarajuće pravne mjere i korake - stoji u priopćenju.

Podsjetimo, u sklopu teme o spašavanju Hypo Group Alpe Adria, austrijski list Die Presse objavio je i priču agencije APA pod naslovom “Bombastični detalji o poslovima na Balkanu koruške banke”, u kojoj se bivši hrvatski premijer spominje kao osoba koja je Hypo banci otvorila vrata za poslovanje u Hrvatskoj i koja je za posredovanje u kreditiranju dobivala masne provizije.
http://www.jutarnji.hr/sanader--nisam-dobio-proviziju-od-hypo-banke--tuzit-cu-medije-/407338/

[shaka zulu]

HYPO BANKA

‘Haideru sam dao sve dosjee o mutnim kreditima u Hrvatskoj’

Privatni detektiv Dietmar Guggenbichler

Autor: Željko Petrušić
Objavljeno: 17.12.2009
Detektiv će dati iskaz tužiteljstvu i predati podatke o navodnoj vezi Hypo banke i mafije

ZAGREB - Poznati austrijski privatni detektiv Dietmar Guggenbichler u intervjuu novinama Österreich ustvrdio je da je još 2007., istražujući slučaj Hypo Alpe Adria prema nalogu svojega prijatelja, prvog čovjeka Koruške Jörga Haidera, došao do konkretnih podataka o sumnjivim kreditima i leasingu u Hrvatskoj, BiH i Srbiji, koji su već tada bili izgubljeni.

Ne smije iznositi detalje
- Haideru sam dva tjedna prije nego što je poginuo predao kompletne dosjee o propasti Hypa. Ali, još sam 2007. njega i tadašnjeg šefa Hypo banke Wolfganga Kulterera izvijestio o velikom broju praktički nenaplativih kredita plasiranih u istočne zemlje.

Upozorio sam i na povezanost s Vladimirom Zagorcem - izjavio je Guggenbichler i napomenuo da za sada ne smije iznositi više detalja jer surađuje s nadležnim tužiteljstvom u Njemačkoj, gdje će dati svoj iskaz, pri čemu će vlastima predati podatke o malverzacijama u Hypo banci i njezinoj povezanosti s “mafijom na istoku”.

Uspostavljena suradnja
Iste austrijske novine navode da se podaci privatnog istražitelja podudaraju s nalazom Price Waterhouse Coopersa, pri čemu spominju financiranje putem leasinga za više od 1500 jahti, 50 privatnih aviona i većeg broja luksuznih automobila, što je, prema svemu sudeći, bilo fiktivno jer za glavninu tog leasinga više nema popratne dokumentacije.

Austrijski novinari spekuliraju da je istraga usmjerena ponajprije protiv bivšeg šefa Kulterera i partnera, pri čemu se u priči provlače i imena nekolicine hrvatskih državljana, bivših i sadašnjih dužnosnika.

Državno odvjetništvo RH u srijedu je i službeno potvrdilo da je već uspostavljena suradnja putem međunarodne pravne pomoći s tužiteljstvom Republike Austrije u slučaju Hypo Grupe Alpe Adria.

Provjera kredita
Nakon što su razmjenjivani podaci vezani za provjere tijekova novca namijenjenog obnovi i obrani suvereniteta Republike Hrvatske, istim se kanalima provjeravaju određeni sumnjivi krediti koje je Hypo banka odobravala pravnim i fizičkim osobama u Hrvatskoj.




K.u.K. - Kroatien und Korruption
Austrijske novine Die Presse pišući o istrazi vezanoj za Hypo banku ističe da je banka imala više poslovnih partnera “sa sumnjivom pozadinom”. Pritom spominju i Vladimira Zagorca i financiranje njegovih poslova s nekretninama u visini od 260 milijuna eura. Spominju i Ivu Sanadera i njegovu ulogu u ulasku Hypo banke u Hrvatsku uz napomenu da je on to demantirao. Novinari ističu da se očito ne radi o nasjedanju bankara primjerice na lažirane dokumente pripremljene za leasing, već da se prije radi o pozadini koju nazivaju K. u. K. “Kroatien und Korruption” (Hrvatska i Korupcija).
http://www.jutarnji.hr/-haideru-sam-dao-sve-dosjee-o-mutnim-kreditima-u-hrvatskoj-/412749/

---

AGRESIVAN RAST

Hypo: Nisu za sve krive banke kćeri

Austrijski ministar financija Josef Proell odlučio je preuzeti posrnulu banku

Autor: Marina Klepo
Objavljeno: 16.12.2009
Banka je do 2009. bila prisutna u čak 12 zemalja - od Njemačke do Makedonije - s tisućama zaposlenih

ZAGREB - Kada je njemački BayernLB odlučio kupitio austrijsku Hypo Group Alpe Adria 2007. godine, svi su to smatrali velikim poslovnim pothvatom. Za kupca je to bila prečica do “tržišta budućnosti” u jugoističnoj Europi, gdje je potražnja za kreditima i dalje vrlo velika. Zato je bio spreman platiti 1,6 milijardi eura.

Zadovoljan je bio i prodavatelj. Nakon što je novom vlasniku prepustio većinski udjel u Hypo Grupi, Jörg Haider, poznati austrijski desničari i tadašnji čelnik Koruške, izjavio je: “Dame i gospodo, Koruška je bogata”.

Kobna prečica
Za BayernLB, međutim, prečica se pokazala kobnom. Hypo nije bila jedina austrijska financijska grupacija koja je prepoznala potencijale rasta na Balkanu. Međutim, kako navodi Financial Times, bila je “najgladnija novog biznisa”.

Poslovna filozofija te banke bila je agresivan rast i u to je ime bila spremna na sve: sve klijente koji su željeli ulagati u hotele, razne nekretnine, brodove ili automobile privlačila je vrlo povoljnim uvjetima i nije mnogo marila za njihovu kreditnu sposobnost.

Do 2008. godine Hypo banka je poslovala u 12 zemalja, od Njemačke do Makedonije. U ovom desetljeću broj zaposlenih porastao je više od sedam puta, sa 1000 na 7500. No, kada je kriza pogodila svijet, upravo se Hypo grupa našla u posebno teškoj situaciji. Mnogi klijenti nisu bili u stanju vraćati kredite, a vrijednost ponuđenih kolaterala, osobito nekretnina, snažno je potonula.

Gubitak banke prošle je godine iznosio 520 milijuna eura, a ove godine banka je procijenila da će biti “znatno veći” od milijardu eura. Analitičari procjenjuju da su najviše zakazali leasing poslovi u Hrvatskoj, Ukrajini i Bugarskoj.

Otpisani milijuni eura
Od početka krize austrijske su banke u regiji srednje i istočne Europe morale otpisati oko 15 milijardi eura od ukupno plasiranih oko 200 milijardi eura kredita. Austrijska centralna banka sada procjenjuje da će se u iduće dvije godine morati suočiti s još 10-ak milijardi eura gubitaka. Pritom je važno napomenuti da ostale tri velike banke - UniCredit Bank Austria, Raiffeisen i Erste Grupa - i dalje ostvaruju značajna profit unatoč svim problemima.

Da je Hypo grupa u problemima, dalo se naslutiti i prije. Tijekom 2007. i 2008. godine novi vlasnik morao je u banku uložiti dodatni kapital od oko 1,1 milijardu eura. A nakon što je počela kriza, i austrijska vlada je intervenirala sa 900 milijuna eura pomoći. No, supervizija je ustanovila da je potreban dodatni kapital bez kojeg će banka u bankrot. Ocjenjujući da bi pad banke imao poražavajući utjecaj na ostale investicijske banke u regiji, austrijska vlada je ustvrdila da Hypo grupa ima sistemsku važnost za zemlju. Odlučila je preuzeti banku i osigurati joj potrebnu likvidnost.

Istodobno, BayernLB odustao je od vlasništva, a dvogodišnja avantura s Hypo grupom, procjenjuje se, stajala je tu njemačku grupaciju oko 3,6 milijardi eura. Hypo grupa je samo jedna u nizu, koja pokazuje kako sprega politike i lošeg menadžmenta može ispasti skupa i neugodna.




Poslovni debakl menadžmenta obje bankarske grupe
Protiv Wernera Schmidta, bivšeg čelnika BayernLB-a, u Mühchenu je pokrenuta istraga u vezi s kupnjom Hypo grupe. No, taj poslovni debakl doveo je u pitanje ne samo sposobnost menadžera BayernLB-a nego i vodstva Hypo grupe koje je godinama njegovalo agrsesivnu i rizičnu poslovnu filozofiju.

Premda se u austrijskoj javnosti pokušava dio problema pripisati balkanskoj poslovnoj kulturi u kojoj ništa ne ide bez provizija, to je u ovom slučaju od slabe pomoći. Informacije govore da istražitelje zanimaju pravi akteri i njihove loše poslovne procjene koje su banku dovele do propasti
http://www.jutarnji.hr/hypo--nisu-za-sve-krive-banke-kceri/410155/

---

KAZNENI PROGON U AUSTRIJI

Pod istragom transferi novca Hypo banke u investicije u Hrvatskoj

Vladimir Zagorec
Ranko Šuvar/CROPIX
Autor: Željko Petrušić
Objavljeno: 15.12.2009
Bivši premijer Sanader danas je austrijskim medijima poslao demanti i zaprijetio im tužbom

ZAGREB - Austrijsko ministarstvo pravosuđa objavilo je danas da traje istraga o svim okolnostima vezanim za Hypo Alpe-Adria Grupu po kaznenopravnoj osnovi. “Na temelju najnovijih informacija objavljenih u medijima te anonimne prijave od 10. prosinca 2009. počeo je kazneni progon koji se za sada vodi protiv odgovornih u banci.

Pranje novca
Istražuje se prije svega stanje stvari zbog sumnji u kazneno djelo pronevjere i prijevare”, stoji u priopćenju austrijskog ministarstva.

Navodno se već neko vrijeme istražuje poslovanje Hypo banke preko fantomskih tvrtki u Lihtenštajnu te plasman sredstava u velike investicije u Hrvatsku i još neke susjedne zemlje.

Predistražni postupak Austrijanci su već vodili zbog sumnji u pranje novca, pri čemu su pod povećalom bili čelnici Hypo banke, ali i “komitent” te banke, umirovljeni general Vladimir Zagorec, koji je čak svjedočio u sklopu parlamentarne istrage o nepravilnostima u poslovanju Hypo banke.

Pravni koraci
Bivši premijer Ivo Sanader danas je austrijskim medijima poslao demanti informacije da je on početkom 90-ih “otvorio vrata ulasku Hypo banke u Hrvatsku”.

“Početkom 90-ih bio sam zamjenik ministra vanjskih poslova, odnosno na funkciji koja mi nije omogućavala da na bilo koji način pogodujem Hypo banci”, piše u demantiju. U vezi s optužbama da je pri ishođenju kredita od četiri milijuna maraka dobio proviziju od 800.000 DEM, Sanader je naveo da se radi o lažnim, neosnovanim optužbama koje je hrvatska opozicija iznosila na njegov račun prije 10 godina.

- Ako se nastavi s iznošenjem lažnih optužbi, zadržat ću pravo poduzimanja pravnih koraka - priprijetio je tužbom bivši premijer.
http://www.jutarnji.hr/pod-istragom-transferi-novca-hypo-banke-u-investicije-u-hrvatskoj/408079/

[shaka zulu]

EKSKLUZIVNI INTERVJU U MAGAZINU

Karamarko: Obračun s korupcijom najvažnija bitka nakon Domovinskog rata

Tomislav Karamarko
Vjekoslav Skledar / CROPIX
Autor: Igor Alborghetti
Objavljeno: 19.12.2009
Ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko našao se u središtu pozornosti nakon niza istraga u državnim tvrtkama. U razgovoru za Magazin objašnjava što policija radi i kako surađuje s premijerkom Kosor

Istražujete li slučaj Hypo banke?

- Mi još ništa nismo dobili od austrijske policije. Isto tako ništa nije stiglo ni u Državno odvjetništvo. Ako nešto dođe, ako dobijemo materijale iz Austrije, sigurno ćemo reagirati. U ovome specifičnom slučaju ne želim se baviti hipotezama.

Je li Hypo banka, u proteklih godinu ili dvije, bila pod bilo kakvom policijskom obradom koja se odnosila na kaznena djela pranja novca ili korupcije?

- Nije. Policija mora imati održive pretpostavke i informacije da su počinjena neka kaznena djela. Mi se ne bavimo filozofskim ili, još bolje, pseudofilozofskim radom nego vrlo konkretnim stvarima. Ne teorijama. U ovom trenutku ne mogu ništa više reći.

Posebno je zanimljivo da javnost percipira policijska djelovanja u aferama HAC, HEP ili Ina kao izravnu posljedicu odlaska bivšeg premijera Ive Sanadera. Drugim riječima, on je, na izvjestan način, štitio inkriminirane i zaustavljao policijske istrage. Što biste rekli na to?

- Sigurno da pokretanje istraga ovog opsega kakav je trenutno u Hrvatskoj pokreće reakcije i razne komentare u javnosti, pa se među komentarima mogu naći i ovakvi da su one uvjetovane odlaskom bivšeg premijera dr. Ive Sanadera. Odmah želim istaknuti: one nisu uvjetovane odlaskom bivšeg premijera, ali one očito vremenski koincidiraju u svom najizvršnijem smislu u određenom stupnju radnji. MUP ne radi prema načelu spontanog, slučajnog ‘okidača’.

Dopustite da naglasim: kad sam prošle godine u listopadu prihvatio dužnost ministra, nakon ubojstva Ivane Hodak, to je bio težak trenutak za preuzimanje ovog resora. Vladala je atmosfera društvene nesigurnosti. MUP je tada, rekao bih, bio demoraliziran. Profesionalne odlike policajaca, kako ih vidimo moj tim i ja, bile su gotovo razorene. Stalno ponavljam da se MUP ne smije ‘tresti’ svake četiri izborne godine samo zato da novoizabrana politička vrhuška postavi ‘svoje’, a smijeni ‘njihove’ ljude. To je, ukratko, nedopustivo.

Zato smo i pokrenuli depolitizaciju i reprofesionalizaciju MUP-a. U proteklih godinu dana pripremali smo instrumente, primjerice Zakon o policiji i Zakon o kaznenom postupku, koji će nam omogućiti uspješnu borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije. Stvorili smo, dakle, za godinu dana zakonski i funkcionalni okvir koji nam pomaže u brzom otkrivanju i procesuiranju slučajeva organiziranog kriminala i korupcije. Donedavno nismo ni znali koliko su snažni organizirani kriminal i korupcija u hrvatskom društvu.

I onda je otišao Sanader i stigla premijerka Kosor...

- Da. Premijerka se nedvosmisleno očitovala da je borba protiv korupcije ne tek neka buduća projekcija nego imperativ. Stvorili smo snažan sinergijski zamah u kojem se predsjednica Vlade odlučila na obračun s tim destruktivnim fenomenom. Upravo zbog toga pripremali smo cijeli sustav godinu dana i sada se vidi učinak.

Kako uopće teku istrage u HAC-u, HEP-u i Ini?

- Ne mogu ništa komentirati jer su istrage u tijeku. Ali je očito da pripremljeni sustav učinkovito djeluje. Ponavljam, dolaskom Jadranke Kosor na dužnost predsjednice Vlade borba protiv korupcije postaje autentična i jasna.

Postoji li veza između slučajeva korupcije u državnim tvrtkama i organiziranog kriminala?

- Rekao bih - konačno - da su ta dva oblika teškog kršenja zakona - blizanci. Ne mogu komentirati ove slučajeve, ali vrlo se često događa ta povezanost i ona je vidljiva. Što je veća opasnost? Spomenut ću usputno, prošli je tjedan održana sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost. U zaključcima s tog sastanka, koji se mogu po mom mišljenju proglasiti povijesnima, stoji da korupcija i organizirani kriminal predstavljaju realnu/izravnu ugrozu nacionalne sigurnosti. Predsjednik, premijerka, ministri te svi državni dužnosnici uključeni u sigurnosni sustav jasno su se očitovali da će snažno braniti nacionalnu sigurnost. Korupcija razara materijalnu supstanciju države, i to ne smijemo i nećemo dopustiti.

Ali postoji jedan drugi problem: građani često pokazuju nisku razinu povjerenja u državne institucije koje bi trebale biti nositelji borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala. Ukratko, kažu da se protiv takvih pojava nemoguće boriti korumpiranim državnim aparatom. Što vi kažete?

- Ima svakakvih anketa. Bio bih vrlo oprezan. Što je to državni aparat? Ja sada govorim o policiji koja je u proteklih godinu dana prošla kroz značajne reforme i promjene. Pokušao sam kroz cijelo to vrijeme profesionalno ohrabriti policajce na svim razinama. Godinu dana govorim na kolegijima vrha MUP-a da u Hrvatskoj više nema ‘svetih krava’, da nema nedodirljivih ljudi i da kao policajci, vezani zakonima i pravilima profesije, svojim profesionalnim i moralnim integritetom moraju obavljati svoj posao. Svi oni, unatoč često lošoj percepciji javnosti, teško su radili da steknu svoje pozicije. Često im savjetujem, govorim da ne budu skloni komprimisima i tako prokockaju ono za što su krvavo radili. Nema takvih kompromisa. Narav i zakonitost postupaka što ih MUP poduzima duboko su utemeljeni u naravi posla ili, ako hoćete, misije koju MUP ima. Možda je upravo ova riječ ‘misija’ prikladna za rad MUP-a u našim okolnostima.

O kojim to kompromisima govorite?

- O kompromisima s politikom. Na lokalnoj razini često imamo problema sa stranačkim dužnosnicima koji pokušavaju utjecati na kadrovska rješenja u policiji. Mi to ne dopuštamo. Političari moraju to shvatiti i moraju izbaciti iz mozga primisli da mogu utjecati na rad policije ili sigurnosne službe. Političari moraju konačno usvojiti svršenu činjenicu da mi radimo prema zakonima i pravilima struke. Sve ostalo je neprihvatljivo.

Govorili ste o depolitizaciji MUP-a. Zanima me koliko je ljudi smijenjeno zbog toga što su pravila policijske profesije podredili političkim kompromisima?

- Zadovoljan sam što smo učinili i u tom segmentu. Zamijenili smo između 30 i 40 ljudi u tzv. srednjem i višem policijskom menadžmentu. Nismo o tome posebno govorili u javnosti.

To mislite na kadrove HDZ-a u policiji?

- Ne bih to baš tako rekao. Nismo radili analizu njihove stranačke opredijeljenosti jer me to, na koncu, ne zanima. Svake četiri godine netko ubaci svoje kadrove.

Kao dobar običaj?

- Kao običaj koji će političari zauvijek zaboraviti. Smjenama, moram priznati, nisam previše sklon. Zašto micati ljude? Nikad ne radim da bih se svidio nekoj političkoj opciji. Početkom godine moglo bi biti značajnih promjena u višem i srednjem menadžmentu MUP-a jer s nekim ljudima zaista nismo zadovoljni u profesionalnom smislu. Nadalje, pripremamo uvođenje prevažne Uredbe o policijskim zvanjima. Ona propisuje profesionalni put svakog policajca od trenutka ulaska u službu. Neće se moći dogoditi da politička stranka, koja pobijedi na izborima, postavlja nekog pojedinca za načelnika policijske uprave samo zato jer je blizak stranci. Sada će biti najvažnije iskustvo i ocjene profesionalnog rada. I ta će uredba biti najbolja brana politizaciji MUP-a.

Pa i vi ste u jednom trenutku morali otići iz MUP-a zbog političkih pritisaka. Je li vas to još progoni?

- Ne. Zašto bi me to progonilo? To su bila druga vremena.

Uloga policije u slučaju Brodosplit u najmanju je ruku dvojbena. Državno odvjetništvo iz Splita, što je jednistven slučaj, odlučilo je optužiti četvero ljudi iz afere u koju su umiješani HDZ-ovi direktori i ministar Vukelić bez sudjelovanja splitske policije koja nije željela sastaviti kaznenu prijavu. Istodobno, ni jedan od ravnatelja policije, u posljednje tri godine, nije uspio smijeniti načelnika policijske uprave.

- Kako oni rade, dopustit ćete, procijenit ću ja, odnosno mi u MUP-u. Dalje, oko Brodosplita upravo ovih dana završava sudska istraga. To čekamo jer smo i mi, unutar policijskog sustava, sastavili izvješća. Pričekat ćemo još kratko vrijeme i odlučiti, na osnovi pouzdanih informacija, kakva će biti sudbina menadžmenta splitske policije. Ako su u bilo kojem trenutku bili u funkciji zaštite bilo koga ili ako su opstruirali rad Državnog odvjetništva u aferi Brodosplit, snosit će posljedice.

A što vama govori instinkt? Puno je toga izašlo u vezi s tim slučajem što ukazuje na zataškavanje policije.

- Ne bih se ovdje prepuštao intuiciji ili nekom instinktu, kako vi pitate. Bavit ćemo se samo činjenicama koje ćemo vrlo brzo dobiti. Nitko ne štiti vrh splitske policije. Vidjet ćemo što će biti s tim predmetom, te shodno tome i s njima kada to odlučimo prema činjenicama u izvješću.

Je li vam žao što ste morali smijeniti Vladimira Fabera?

- Nekoliko sam puta odbio to komentirati, pa nema razloga da i sada komentiram.

Pitam vas jer je slučaj kamioni napokon na sudu, a on je, barem javno, inzistirao na toj istrazi?

- Slučaj kamioni, ponavljam, za policiju je riješen. To sve govori.

Je li vas Ivo Sanader ikada zvao zbog kamiona ili bilo koje druge istrage? Jeste li ikada bili izloženi onome što se može definirati kao politički pritisak?

- Zvao me puno puta. Nikad nisam bio izložen bilo kakvom političkom pritisku kada je riječ o istragama. Bio bih nepošten kada bih rekao drukčije. Da ih je bilo, vjerojatno ih ne bih mogao tek tako prešutjeti.

S kim je lakše raditi: s dr. Sanaderom ili premijerkom Kosor?

- Ne bih želio glorificirati, ali premijerka je svojim jasnim stajalištem o borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala pokazala da država mora odmah uništiti taj negativni fenomen. U ovome momentu, zahvaljujući spomenutim akcijama, prostor za korupciju u Hrvatskoj dramatično je sužen. One istodobno djeluju kao preventiva. S predsjednicom Vlade je ugodno raditi jer prije svega poštuje profesionalnost i struku. A što je posebice važno, ona traži da cijela Vlada djeluje u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala.

U političkim se kuloarima govori da vas dio HDZ-a doživljava kao osobu koja provođenjem istraga ruši stranku. Kako to komentirate?

- Mislim da HDZ treba biti sretan da se sve ovo događa u mandatu te stranke. HDZ treba biti svjestan važnosti za Hrvatsku da je baš ova Vlada - Vlada koju je sastavljao HDZ - poduzela ove istrage. Tako to moraju artikulirati. Štoviše, to može biti prigoda da upravo na razrješenju tereta kriminala i korupcije zasluže atribut povijesne stranke, kao što HDZ i jest. Ako i postoje ‘zločesti momci’ u njihovim redovima, mora ih se beziznimno procesuirati. Volim naglasiti načelo: pravna država rješava kriminal. I tako to treba promatrati. To će svim strankama olakšati političko djelovanje, ali što je još važnije, svakom pojedincu u našoj državi vratiti dostojanstvo i vrijednost životu. I ponavljam: rješavanje hipoteke kriminala ne moramo povezivati nužno sa strankom.

Razmišljate li o ulasku u HDZ?

- Ne. Jedan sam od osnivača stranke i bio sam član od rujna 1989. Kad sam 1993. otišao u MUP, počeo sam se distancirati od HDZ-a jer sam vidio da policijska profesija i stranačka politika ne idu zajedno. Pogotovo nakon događaja u privatizaciji i još nekih kasnijih političkih dezorijentacija HDZ-a prema BiH.

Haag traži još 23 topnička dnevnika. Hoćemo li ih pronaći?

- Prvo, moram objasniti što su to topnički dnevnici. To su dokumenti za koje se pretpostavlja da bi trebali objediniti dvije vrste informacija: popis ciljeva topničkih oružja u operaciji Oluja i potrošnju streljiva. Dnevnici postoje kao pretpostavka iz vojnih udžbenika. Topnički dnevnici negdje su nastali tijekom Oluje, a negdje nisu. Naši zapovjednici su bili vješti ratnici, ali loši administratori. Neki od dnevnika su napravljeni, neki su izgubljeni ili uništeni tijekom operacija, a nešto ih je i ostalo. Ono što mi tražimo od Haaga jest razumijevanje za takvu ambivalentnu okolnost koja se odnosi na broj tih dnevnika. Mi, naravno, poduzimamo akcije da pronađemo sve što postoji.

Što je konačno pronađeno?

- Više od 10.000 dokumenata po ormarima, ostavama, podrumima i tavanima... Velik broj je imao oznaku državne tajne. I nije im bilo mjesto kod tih osoba nego u Državnom arhivu ili arhivu MORH-a. To je državno vlasništvo i država ga ima pravo vratiti u svoj posjed. Da se na taj način shvatila ta akcija, ne bi bilo svih ovih problema, pa ni ovakvih komentara.

Jesu li kod Marina Ivanovića, odvjetnika Ante Gotovine, pronađeni dokumenti s oznakom državne tajne?

- Ne bih posebno govorio o tome.

Njegove dokumente ne smijete analizirati?

- Dobili smo tu odluku i nismo ušli u sadržaj njegovih arhiva koje smo pronašli. Mi smo, dakle, učinili sve što je bilo u našoj moći.

Je li haaški tužitelj Brammertz donio popis ljudi i tražio da ih se privede na razgovore te pretraži njihove stanove i druge prostorije?

- To nije istina. Sve smo sami pripremili kroz operativni rad. Naposljetku, Hrvatska će biti u stanju dokazati da je učinila sve kako bi došla do topničkih dnevnika i da je naša suradnja s Haagom potpuna. Tim će se nastaviti put našeg ulaska u EU i bit će uklonjene sve političke prepreke za otvaranje novih poglavlja u pregovorima.

U predsjedničkoj kampanji Vidošević optužuje Primorca da tuče suprugu, ovaj mu pak uzvraća da se okoristio kriminalnom privatizacijom Dalmacijacementa i da vrijednost njegove imovine ne odgovara zaradi. Istodobno, Bandić ima 200 anonimnih kaznenih prijava. Gledate li vi na sve to kao na dio izbornog folklora ili poziv na djelovanje policije?

- Kratko: gdje god postoji osnovana sumnja da je počinjeno kazneno djelo, mi ćemo tamo biti.

Što to znači: da ćete nazvati nekoga od njih i pitati tuče li ženu ili...

- Rekao sam što sam trebao, vrlo jednoznačno. O načinima policijskog rada ne mogu govoriti.

A Mesićeva izjava da USKOK treba ispitati bivšeg premijera zbog prodaje Ine i Sanaderov odgovor da, zapravo, treba ispitati Mesića i njegove ljude?

- Ne bih sada ulazio u njihovu polemiku. Vrijeme će pokazati što će policija trebati raditi. Osobe i koja su njihova imena nisu bitni. Naš pristup se zna: svakom predmetu pristupiti istom motivacijom, istim osjećajem za njegovu specifičnost, svakom predmetu kao sui generis fenomenu.

Priča se da ste razmišljali o kandidaturi za predsjednika države?

- Nisam.

Imate li kakvih političkih ambicija?

- Sada sam u MUP-u. Sve moje ambicije, moje profesionalno zauzimanje vezano je uz taj posao koji radim. To je jednostavno stoga jer želim da Hrvatska uspije u borbi protiv kriminala i da bude potpuno sigurna zemlja. Želim da Hrvatska bude uređen i zreo segment u sigurnosnom mozaiku EU. Konačno želim da kao takvi budemo punopravni član Unije. Ovo što se sada događa borba je za Hrvatsku kao pravnu državu i najvažnija je bitka koju vodimo nakon Domovinskog rata. Ovo vrijeme je prijelomnica koja će odlučiti hoćemo li postojati kao uređena pravna i civilizirana država sa svim uljuđenim normativima pravnih, pa ako hoćete i sretnih država.

A vaše političko uvjerenje?

- Cijeli život radim u sustavima gdje je provođenje zakona dominantan dio posla. Nije me briga tko za koga glasuje. Mogu za sebe reći da pripadam središnjoj političkoj opciji s naglašenim nacionalnim osjećajem. Pogledajmo oko sebe sve uspješne zemlje Europe i svijeta i vidjet ćemo da nema uspješne zemlje bez domoljublja. Bez samopoštovanja, bez znanja o njezinim materijalnim i duhovnim prioritetima. To je konstitutivna činjenica, negiranje nas upućuje na socijalno-političku površnost. Hrvatska je, nakon svega, kad se politički očitujemo, zaslužila ideološku čistoću od svih egzekutivnih totalitarizama koji su nas opterećivali i previše koštali u 20. stoljeću: fašizma i komunizma. I da takvi - rasterećeni - uđemo u Europsku Uniju.

Mislite da uhićenje bivšeg Markačeva zamjenika Željka Sačića i drugih pripadnika specijalne policije ruši ugled tog dijela MUP-a?

- Antiteroristička jedinica Lučko prva je specijalna jedinica policije koja je osnovana 1990. godine. Od svog osnutka do završetka Domovinskog rata sudjelovala je u svim presudnim bitkama za oslobođenje domovine. U mirnodopskom vremenu povjeravamo joj najsloženije i najteže zadaće kao što su rješavanje talačkih situacija, visokorizična uhićenja pripadnika krim miljea te sve najsloženije zadaće iz djelokruga rada policije. I u prošlosti, a i danas Antiteroristička jedinica Lučko predstavlja najelitniju postrojbu Ministarstva unutarnjih poslova. Taj događaj u selu Grubori vidim kao izdvojeni i jedini incident koji se dogodio, međutim ni on ne može umanjiti visoku profesionalnost, spremnost i svakako veliko domoljublje koje krasi pripadnike te naše elitne jedinice. Mi smo ponosni na njih.
http://www.jutarnji.hr/karamarko--obracun-s-korupcijom-najvaznija-bitka-nakon-domovinskog-rata/414376/

[shaka zulu]

NOVA VEZA

Der Spiegel: Hypo je prodan Bavarcima zahvaljujući Sanaderu

Bivši premijeri Hrvatske i Bavarske na sajmu u Munchenu
Nikola Vilić/CROPIX
Autor: Davor Butorac
Objavljeno: prije 20 h i 34 min
Guverner HNB-a Željko Rohatinski nije pristao na politički uvjetovanu transakciju, već je iznio stroge uvjete pod kojima bi bavarska banka mogla ponovno ući u Hrvatsku, nakon što se povukla u jeku afere Riječka banka i ostavila hrvatske štediše na cjedilu

ZAGREB - Iako bivši bavarski premijer Edmund Stoiber uporno poriče ikakvu ulogu u prodaji Hypo Group Alpe Adria banke Bayerische Landesbanku (BLB), istraživači njemačkog uglednog tjednika Der Spiegel u novom broju podastiru čitateljima dokaze o pritiscima na Hrvatsku narodnu banku kojima je Stoiber 2007. “oteo” Sanaderu tada izuzetno profitabilni “južni front” Hypo banke.

Bliske međusobne veze, čak prijateljstvo koje su oba premijera voljela javno isticati sada novinarima služe kao doprinos u zatvaranju indicija o njihovu dogovoru o prodaji hrvatsko-austrijske banke njemačkoj pokrajinskoj banci.

Prema Der Spiegelu, Stoiber se u kolovozu 2007. odazvao pozivu Ive Sanadera, a gostovanje u Hrvatskoj iskoristio je za lobiranje na najvišoj političkoj razini. Cilj je bio prodaja Hypo banke bavarskom BLB-u. Prepreka ostvarenju tog cilja bila je Hrvatska narodna banka.

Guverner HNB-a Željko Rohatinski nije pristao na politički uvjetovanu transakciju, već je iznio stroge uvjete pod kojima bi bavarska banka mogla ponovno ući u Hrvatsku, nakon što se povukla u jeku afere Riječka banka i ostavila hrvatske štediše na cjedilu i u dubiozi teškoj više od 100 milijuna eura.

Nakon toga Rohatinski tražio stroži due dilligence postupak, kao i veći iznos temeljnog kapitala kao osigurača u budućem poslovanju BLB-a.

U svojem otporu HNB se pozivala na odredbu kupoprodajnog ugovora, prema kojoj pristanak za prodaju trebaju dati sve narodne banke zemalja u kojima djeluje Hypo Alpe Adria banka. Ipak, HNB je ubrzo odobrila prodaju, ali tek nakon što je BLB isupunio sva četiri uvjeta koja im je postavio guverner HNB-a Željko Rohatinski. U Der Spiegelu Stoiber se pravda da je "samo iskoristio svoje veze u Hrvatskoj", ali da to ne znači da je i utjecao na pristanak HNB-a jer je sporazum HNB-a i BLB-a navodno već bio postignut.

Međutim, postoje zapisi i snimci iz 2007. u kojima Stoiber javno govori kako se "snažno borio za pristanak HNB-a". To pak pobija izjave koje je dao Spiegelu u kojima tvrdi da je dogovor već ranije bio sklopljen.

Iz službenog priopćenja bavarskog državnog ureda od 19. kolovoza 2007., u svezi s posjetom Edmunda Stoibera Hrvatskoj, može se iščitati da sporazum u tom trenutku još nije bio sklopljen.

U priopćenju stoji da je jedna od tema razgovora između dvojice premijera bila upravo prodaja Hypo Alpe Adria banke BLB-u.

- Pristanak HNB-a važan je za nastavak odličnih bavarsko-hrvatskih odnosa - citira se Edmund Stoiber u priopćenju.

Istog dana Hina je također prenijela službeno priopćenje hrvatske Vlade. U tom članku pregovori oko Hypo Alpe Adria Banke uopće se ne spominju nego se govori o tomu kako su dva državnika u Splitu, u Vili Dalmacija, razgovarali o “tradicionalno dobrim odnosima Hrvatske i Bavarske“ te o "podršci Hrvatskoj na putu u Europsku uniju“.




Bilanca poslovanja Bayerische Landebank od 2007. značajno promijenila i ta je banka sada u katastrofalnom stanju, zajedno s novom članicom grupe - Hypo Alpe Adria Bankom. U Njemačkoj se javno propituju potezi koji su srušili banke na koljena, stoga je razumljivo Stoiberovo nastojanje izbjegavanja upletenosti u slučaj.
http://www.jutarnji.hr/der-spiegel--hypo-je-prodan-bavarcima-zahvaljujuci-sanaderu/417181/

---

GUVERNER PROTIV DRŽAVNOG VRHA

Rohatinski: Kako me Sanader tjerao da Stoiber preuzime Hypo banku 


 

Damjan Tadić/CROPIX
 (1/2) Autor: Davor Butorac
Objavljeno: prije 13 h i 16 min

ZAGREB - Željka Rohatinskog zatekli smo večaras u njegovu uredu u HNB-u. Na naša pitanja odgovarao je bez prethodne pripreme. Sjećanja na najteže tjedne u njegovoj karijeri i dalje su živa.

Je li 2007. godine bilo pritisaka na Vas, vezano uz namjeru Bayerische Landesbank da kupi Hypo Group Alpe Adria.

- Prije i poslije Stoiberova posjeta Hrvatskoj bilo je snažnih pritisaka od strane premiera Sanadera i ministra Šukera da se Bayerische Landesbank ponovno i olako pusti u Hrvatsku, usprkos njihovu nekorektnom uzmaku nakon propasti Riječke banke.

Kako su se manifestirali pritisci na HNB?

- Sanaderovi pritisci bili su neformalni, a Stoiberovi - javni. Stoiber je pokušavao doći do svojeg cilja i putem utjecaja na visoke političke razine u Hrvatskoj. Pouzdano znam da je poslao dopis predsjedniku Mesiću iako je šef države to kasnije negirao za neke medije. Upoznao sam Mesića s očekivanim stavom HNB-a o kupnji Hypo banke Hrvatska od strane BLB-a. No, tada je HNB bio sam protiv ostatka svijeta. Mislili smo tužiti Stoibera EU komisiji zbog njegovih pritisaka i izjava koje je davao njemačkim medijima.

Koji je ključan trenutak u procesu kupoprodaje Hypo banke?

- Na sjednici Savjeta HNB-a, održanoj u povodu namjere preuzimanja Hypo banke od strane BLB-a, bio je nazočan i ministar financija Ivan Šuker. U jednom trenutku uzeo je riječ i počeo govoriti o tome koliko je važno da popustimo Bavarcima. Šuker na sjednicama Savjeta HNB-a ne sudjeluje u odlučivanju. Potom su se izjašnjavali članovi Savjeta, kojih je ukupno 14. Na kraju sjednice se glasovalo. Devet je članova bilo protiv kupoprodaje, dva za, a tri tri bila suzdržana. Mladen Vedriš, član Savjeta, kasnije je medijima dao lažnu informaciju o tome da je odnos “stavova” bio podjednak, no to je bila čista laž iz koje je proizašlo da je guverner na svoju ruku i mimo zakona odbio akviziciju BLB-a u Hrvatskoj. Zapravo je bilo tako da nismo imali potrebnih 10 glasova, pa sam u skladu sa Zakonom o HNB-u donio odluku i odbio akviziciju. Odluka je bila konačna, a nakon nje počele su se svari odvijati drugačije. Uprava BLB-a počela je tada mijenjati stav.

Inzistirali ste na četiri uvjeta bez kojih Hypo banka ne ide u prodaju. Kako su to prihvatili Bavarci, a kako Šuker i Sanader?

- Bavarci isprva nisu htjeli mijenjati poslovanje Hypo banke u Hrvatskoj, a HNB je na tome inzistirao. Sa Sanaderom sam razgovarao neformalno i on je bio ustrajan u želji da održi dobre odnose s Bavarskom. Uvijek sam na to odgovarao da se HNB mora držati zakonskih propisa i u okviru njih dati ili uskratiti suglasnost. Srećom, nakon moje odluke predsjednik uprave BLB-a došao je u Hrvatsku. Nakon njegova posjeta ta je banka pristala ispričati se štedišama Riječke banke, primijeniti poslovanje Hypo banke Hrvatska i dati dvostruko više novca od zakonskog minimuma u dokapitalizaciji Hypo banke Hrvatska.

Da su pritisci nastavljeni i da Bavarci nisu poštovali moja četiri uvjeta za kupnju Hypo banke Hrvatska, odbili bismo ih zbog takozvanog reputacijskog rizika. Za mene, pak, to je bilo pitanje “biti ili ne biti”. Dao bih ostavku da su pritisci nastavljeni.

Gledajući danas, u jeku globalne krize, na ulazak BLB-a u Hrvatsku, može li se reći da smo u svemu ipak imali sreće?

- Da. Danas je Hypo banka dobra banka, no nisam siguran da se to može reći i za period do 2008. godine. U međuvremenu su “pročešljali” strukture bilanci i izbacili rizične plasmane, te su unijeli novi kapital u banku.
http://www.jutarnji.hr/rohatinski--kako-me-sanader-tjerao-da-stoiber-preuzime-hypo-banku--/417688/

[shaka zulu]

Afera Hypo: Fiktivni kapital Hypo banke Zagreb       
Dec 23, 2009 at 07:24 PM 
Obrazac bankarske prijevare, kojeg su u svojim izvješćima vrlo detaljno opisali inspektori Deviznog inspektorata Ministarstva financija, zapravo, dokazuje kako Hypo Grupa u Hrvatskoj (a onda se može uzeti u obzir da je takav model primjenjivan i drugdje na Balkanu) nije uložila svoj kapital, odnosno tzv. „živi“ novac, nego se uglavnom radilo s jedne strane o pranju prljavog novca balkanskih ratnoprofiterskih političkih elita, kojeg su tajni povjerenici 1990.-ih godina iznosili iz Hrvatske i polagali na za tu svrhu otvorene tajne račune, a koji je „prljavi“ novac kasnije reinvestiran u zemljama na Balkanu, dok se s druge strane kao u slučajevima investiranja u kapital Hypo Alpe Adria Bank d.d. Zagreb i Slavonske banke d.d. Osijek, radilo o čistim bankarskim, deviznim, financijskim špekulacijama.
 
HNB i Ministarstvo financija nemaju rezervni plan u slučaju bankrota Hypo Grupe u Hrvatskoj

Ministarstvo financija Republike Hrvatske i Hrvatska narodna banka trebali bi pripremiti krizni plan postupanja za slučaj financijskog kolapsa Hypo Alpe Adria Banke d.d. Zagreb, odnosno trebali bi izraditi plan mjera za spriječavanje nove bankarske krize zbog mogućeg bankrota Hypo banke u Hrvatskoj.

Umjesto toga, guverner HNB-a i Ministarstvo financija lažno informiraju hrvatsku javnost kako je Hypo banka Zagreb stabilna i likvidna, te kako financijska pozicija banke nije ugrožena.

Tajni dokument Ministarstva financija iz srpnja 2003. godine, ukazuje na potpuno drugačiju situaciju.

Dokument kojeg posjedujemo dokazuje kako se kapital Hypo Alpe Adria Banke d.d. Zagreb temelji na pretvaranju dugova Hypo banke u Hrvatskoj matičnoj Hypo banci Klagenfurt u kapital banke, odnosno podaci iz izvješća Deviznog inspektorata iz srpnja 2003. godine dokazuju kako Hypo Alpe Adria Bank d.d. Zagreb ima fiktivni kapital, temeljen isključivo na dugovima matičnoj banci, točnije pretvaranju tih dugova u kapital banke, bez da je u kapital Hypo banke Zagreb uložen stvarni novac.

Sustav Hypo banke neodrživ: Hypo banka Zagreb uskoro bi mogla zapasti u ozbiljnu krizu likvidnosti

Takav sustav, upozoravaju stručnjaci, potpuno je neodrživ, te usko ovisi o stabilnosti i likvidnosti matične banke, i sposobnosti matične banke da stalnim zaduživanjem banke kćeri održava njezinu tekuću likvidnost.

Kako se Hypo Alpe Adria Banka Klagenfurt našla u problemima i gubicima koji dosežu i do dvije milijarde eura, ne dođe li uskoro do prodaje Hypo banke investitorima koji bi bili spremni uložiti stvarni novac u njezine banke kćeri, sustav Hypo banke u Hrvatskoj mogao bi zapasti u ozbiljnu krizu likvidnosti.

HNB i Ministarstvo financija morali su pokrenuti izravnu kontrolu i izvanrednu reviziju u Hypo Alpe Adria Banci Zagreb

Hrvatska bi se tada našla pred problemom i jedinim mogućim izborom: stečajom i likvidacijom Hypo banke Zagreb ili sanacijom banke čiji bi troškovi mogli iznositi između dvije i pet milijarda eura.

Usprkos saznanjima o mogućem takvom scenariju nastavka krize u Hypo Grupi, te usprkos tome što raspolažu jasnim pokazateljima kako je takva kriza moguća, Hrvatska narodna banka i Ministarstvo financija nisu, za početak, pokrenuli postupak hitne izravne kontrole i revizije u Hypo Alpe Adria Banci d.d. Zagreb, kako bi se utvrdilo trenutno stanje u banci, mogući rizici za stabilnost i tekuću likvidnost banke, te kako bi se potom mogle planirati moguće krizne mjere i postupanje u slučaju financijske krize u Hypo banci Zagreb.

Hypo banka je zapravo međunarodna bankarsko financijska prijevara temeljena na transnacionalnim deviznim financijskim špekulacijama

Na visoku rizičnost poslovanja Hypo Alpe Adria bank d.d. Zagreb posebno upućuje činjenica da svi podaci izneseni u tajnim izvješćima Ministarstva financija Republike Hrvatske jasno ukazuju na činjenicu kako Hypo banka Zagreb ne raspolaže vlastitim kapitalom, niti likvidnim financijskim sredstvima, niti stvarnim temeljnim kapitalom uloženim u novcu od strane Hypo Alpe Adria Bank Klagenfurt.

Upravo suprotno, radi se o dobro smišljenoj međunarodnoj bankarskoj prijevari, izvedenoj uz pomoć nekada visokopozicioniranih političara u Austriji, Bavarskoj i Hrvatskoj, koji su na temelju međusobnog dogovora i unaprijed razrađenog „poslovnog plana“ i projekta sa svojih pozicija političke moći pokrivali provedbu transnacionalnih bankarsko financijskih špekulacija, koje su u konačnici ugrozile bankarska tržišta u Njemačkoj, Austriji i Hrvatskoj, ali i šire u jugoistočnoj Europi, gdje je Hypo Grupa prisutna svojim intenzivnim poslovnim aktivnostima, kao u Bosni i Hercegovini, Sloveniji i Crnoj Gori.

Hypo banka je zapravo međunarodna bankarsko financijska prijevara temeljena na transnacionalnim deviznim financijskim špekulacijama fiktivnim kreditima i deviznim depozitima, upravo prema modelu, kojeg su u svojim istragama provođenim od 1999. godine pa sve do 2005. godine, otkrili inspektori Deviznog inspektorata Ministarstva financija Republike Hrvatske.

Radi se o financijskom balonu, do sada neviđenih razmjera, čije bi pucanje, ukoliko sanacija bude nemoguća, moglo uzrokovati ozbiljnu financijsku krizu u zemljama na Balkanu, prije svega u Hrvatskoj, Srbiji, BiH i Crnoj Gori, gdje je Hypo Grupa vrlo intenzivno prisutna svojim aktivnostima, ali i u Austriji i Bavarskoj, gdje bi ukupni gubici zbog deviznih špekulacija Hypo Grupe u konačnici mogli dosegnuti iznos veći i od tri milijarde eura.

Hypo Alpe Adria Bank Klagenfurt u Hrvatsku nije investirala „živi“ novac nego „prljavi“ kapital balkanskih ratnoprofiterskih političkih elita

Obrazac bankarske prijevare, kojeg su u svojim izvješćima vrlo detaljno opisali inspektori Deviznog inspektorata Ministarstva financija, zapravo, dokazuje kako Hypo Grupa u Hrvatskoj (a onda se može uzeti u obzir da je takav model primjenjivan i drugdje na Balkanu) nije uložila svoj kapital, odnosno tzv. „živi“ novac, nego se uglavnom radilo s jedne strane o pranju prljavog novca balkanskih ratnoprofiterskih političkih elita, kojeg su tajni povjerenici 1990.-ih godina iznosili iz Hrvatske i polagali na za tu svrhu otvorene tajne račune, a koji je „prljavi“ novac kasnije reinvestiran u zemljama na Balkanu, dok se s druge strane kao u slučajevima investiranja u kapital Hypo Alpe Adria Bank d.d. Zagreb i Slavonske banke d.d. Osijek, radilo o čistim bankarskim, deviznim, financijskim špekulacijama.

To, pojednostavljeno, znači da je Hypo banka Klagenfurt svoje banke kćeri u Hrvatskoj zaduživala inozemnim kreditima i deviznim depozitima, koje bi te banke kćeri gotovo istovremeno po polaganju vraćale matičnoj banci u Klagenfurt, pravdajući takve transakcije otplatama ranijih dugova prema matičnoj banci, čime su zapravo svoju financijsku stabilnost i likvidnost dovele u izričitu ovisnost o kreditnim sredstvima matične banke iz Klagenfurta.

Knjigovodstvenim prijevarama Hypo banka „napuhavala“ bilance u Austriji i Hrvatskoj

Hypo banka Klagenfurt bi, s druge strane, nakon određenog vremena takvo zaduženje banaka kćeri pretvarala u temeljni kapital banaka kćeri, iako se de facto nije radilo o stvarnom ulaganju novca, nego o čisto fiktivnom, papirnatom pretvaranju umjetno „napumpanih“ dugova u temeljni kapital banaka kćeri.

Na taj način, Hypo banka Klagenfurt, s jedne je strane „napuhavala“ vlastite bilance u Austriji, dok je istovremeno knjigovodstvenim prijevarama u Hrvatskoj lažno prikazivala fiktivna ulaganja u temeljni kapital svojih banaka kćeri, što bi sada u konačnici moglo dovesti do ozbiljne financijske krize Hypo Grupe u Hrvatskoj i ugroziti likvidnosti Hypo Alpe Adria Bank d.d. Zagreb.

Sve je ovo nesporno utvrđeno u istragama Deviznog inspektorata Ministarstva financija Republike Hrvatske, provedenim u Hypo Alpe Adria Banci d.d. Zagreb i Slavonskoj banci d.d. Osijek, te u povezanim osobama.

Devizne špekulacije preko Hypo Consultants i Hypo Leasinga

U takvom špekulativnom održavanju likvidnosti Hypo banke Zagreb, matična banka Klagenfurt koristila je i povezane osobe koje je osnivala u Hrvatskoj, a to se prije svega odnosi na Hypo Alpe Adria Consultants i Hypo Alpe Adria Leasing.

„Značajnu ulogu u deviznoj likvidnosti banke imaju povezane osobe banke. Od povezanih osoba kontrolom su obuhvaćene devizne transakcije Hypo Leasing Kroatien d.o.o. Zagreb i Hypo Alpe Adria Consultants d.o.o. Zagreb.

Devizni računi ove dvije pravne osobe vode se kod Hypo Alpe Adria Bank d.d. Zagreb. Na te račune ove tvrtke povlače devizna sredstva pribavljena „dugoročnim deviznim kreditima“ banke Hypo Alpe Adria AG Klagenfurt.

Promet računa pokazuje česta parcijalna povlačenja kredita i česte otplate ranije zaključenih kredita, kao i plaćanje kamata. Sve transakcije dokazuju da povlačenje i povrat kredita povezanih osoba imaju određenu poziciju u likvidnosti Hypo Alpe Adria Bank d.d. Zagreb, a onda svi zajedno u likvidnosti matice“, stoji u izvješću Deviznog inspektorata Ministarstva financija od 25. srpnja 2003. godine.

HNB sudjelovao u prikrivanju rizičnih deviznih špekulacija Hypo banke

Interni dopis kojeg su devizni inspektori Ministarstva financija nakon provedene istrage, sredinom 2004. godine, uputili ministru financija i današnjem potpredsjedniku Vlade Ivanu Šukeru, jasno dokazuje kako su i ministar osobno, ali i Hrvatska narodna banka i guverner Željko Rohatinski ne samo bili upoznati s podacima o ovim pokazateljima o rizičnom poslovanju Hypo Grupe u Hrvatskoj, nego je HNB na čelu s Rohatinskim sudjelovao u prikrivanju rizičnih deviznih špekulacija Hypo banke, te u prikrivanju činjenice kako iza Hypo Alpe Adria Bank d.d. Zagreb ne stoji stvarni nego fiktivni kapital „pokriven“ papirnatim deviznim špekulacijama na koje su upozoravali inspektori Ministarstva financija.

„Takvi transferi isključivo povećavaju zaduženost banke. Transfer sredstava od matice kćeri izvršava se isključivo ako se izvršava povrat sredstava matici. Efekt ovih transakcija je odljev likvidnih sredstava iz banke kćeri, te se istovremeno za odljev likvidnog novca bilančno povećava iznos obveza.

Istovremeno se povećava i zaduženost povezanih osoba, te je i njihov broj svakog dana sve veći (Hypo Leasing Kroatien, Hypo Consultants, Rezidencija Skipper, Slavoning Osijek i dr.).

Obzirom na visinu zaduženja zemlje spriječavanje ovakvih „opasnih igara“ može uvelike pridonijeti smanjenju zaduženosti zemlje“, upozorili su internim dopisom inspektori ministra Ivana Šukera.

„Budući da Hrvatska narodna banka ima daleko veće nadležnosti glede banaka, zapisnik sa detaljnim nalazima inspektora dostavlja se Hrvatskoj narodnoj banci sa upozorenjem da obrati pažnju na transfere novca iz zemlje i u zemlju, obzirom da bilanca banke vrtoglavo raste, a da su dnevne transakcije uvijek oko pozitivne nule i da one za rezultat imaju gomilanje obveza banke, a da „živi“ novac uvijek završi na računu matice.

Hrvatska narodna banka je omogućila prikrivanje opasne izloženosti Hypo Alpe Adria Banke d.d. Zagreb prema osnivaču, što predstavlja grubo kršenje Zakona o bankama i čak kršenje Direktive Europske unije o poslovanju kreditnih institucija koja strogo određuje postotak izloženosti vjerovnika u odnosu na dužnika“, stoji u internom dopisu inspektora Deviznog inspektorata Šukeru.

Koji su djelatnici Hypo Grupe odgovorni za špekulativno poslovanje u Hrvatskoj?

Tajni dokumenti Ministarstva financija, na kraju, otkrivaju i popis djelatnika Hypo Alpe Adria Bank d.d. Zagreb i Slavonske banke d.d. Osijek, odgovornih za rizično špekulativno devizno financijsko poslovanje, kojim su prema mišljenju inspektora Deviznog inspektorata ugrozili stabilnost i likvidnosti Hypo Grupe u Hrvatskoj.

Tako se kao osobe koje su sudjelovale u ovim nezakonitim poslovima u Hypo banci Zagreb navode: Gunter Striedinger, putovnica broj T-0580023, Austrija, bivši predsjednik Uprave HAAB Zagreb; Karl Heinz Truskaller, putovnica S 01931082, Austrija, bivši član Uprave HAAB Zagreb; Igor Kodžoman, JMBG 1306970330068, Zagreb, Brozova 32/a, bivši član Uprave HAAB Zagreb; Daniel Lobnik, putovnica V 0984041, Austrija, prokurist; Ernst Fanzott, putovnica UO482905, Austrija, prokurist; Adolf Regenfelder, putovnica A 0827229, Austrija, prokurist; Renata Ciglar, JMBG 1510960335033, Zagreb, Vladimira Nazora 5, prokurist; Wolfgang Kulterer, putovnica U 0010330, Austrija, bivši predsjednik Nadzornog odbora HAAB Zagreb; Jorg Schuster, putovnica 27745/92, Austrija, bivši zamjenik predsjednika Nadzornog odbora; Othmar Ederer, putovnica S – 0094224, Austrija, bivši član Nadzornog odbora; Roberto Marzanati, putovnica 977405L, Italija, bivši član Nadzornog odbora; Gerd Penkner, putovnica R-0751336, Austrija, bivši član Nadzornog odbora.

U Slavonskoj banci to su bili: Ivan Mihaljević, Tadija Vrdoljak, Branka Štinc, Mira Babić, Mirko Zec, Josip Čabrajac, Snježana Barić – Šelnić, Zlata Vrdoljak, Danijel Lobnik i Gerhard Sues.

Necenzurirano.com

Povezano:

Afera Hypo

http://www.necenzurirano.com/index.php?option=com_content&task=view&id=1675&Itemid=1

-

Austrija istražuje porijeklo imovine Vladimira Zagorca vrijedne 284 milijuna eura       
Dec 24, 2009 at 07:47 PM 
Državno odvjetništvo Austrije, kako doznajemo, istražuje imovinu i porijeklo imovine Vladimira Zagorca, i to tragom njegovog vlastitog iskaza o vrijednosti njegovih nekretnina, imovine i pologa na računima u bankama, kojeg je nakon prvog uhićenja u Beču dao istražnoj sutkinji Christini Forster.
 
Zagorec sam sutkinji Forster izjavio kako njegova imovina vrijedi 284 milijuna eura

Naime, kako doznajemo, Vladimir Zagorec tom je prilikom istražnoj sutkinji iskazao kako ukupna vrijednost njegove imovine iznosi astronomskih 284 milijuna eura, te je upravo njegov iskaz o njegovom imovinskom stanju bio glavni razlog zbog kojeg je sutkinja Forster tada, nakon saslušanja, Zagorcu odredila plaćanje jamčevine u iznosu od jednog milijuna eura.

Ovu informaciju potvrđuju i navodi iz strogo povjerljivog obavještajnog izvješća o Aferi Hypo, od 8. studenog 2007. godine, u kojem se izrijekom navodi iskaz Vladimira Zagorca sutkinji Forster o vrijednosti njegove ukupne imovine.

Istražnoj sutkinji Zagorec predočio dokumente o vrijednosti njegove imovine

„U jednom privatnom razgovoru Forster je pitana zbog čega je Zagorcu izrekla najveću novčanu kauciju od 1 milijun eura.

Njezin komentar je bio da je to učinila nakon prvog Zagorčevog saslušanja, na kojem joj je predočio dokumente da mu imovina, nekretnine i polozi u bankama iznose 284 milijuna eura“, stoji u dokumentu od 8. studenog 2007. godine, u kojem se i inače vrlo detaljno opisuju veze Vladimira Zagorca s poslovanjem austrijske Hypo Alpe Adria Banke, te istraga koju zbog pranja novca i sumnjivog porijekla njegove imovine protiv Zagorca vodi austrijsko državno odvjetništvo.

Austrijsko državno odvjetništvo protiv Zagorca i Striedingera vodi istragu zbog sumnji na pranje novca

Kako doznajemo od naših izvora, u ožujku 2007. godine, austrijsko državno odvjetništvo tragom podataka o Zagorčevoj imovini i njegovim poslovno financijskim vezama s Hypo Alpe Adria Bankom, pokrenulo je protiv Vladimira Zagorca i Guntera Striedingera i službeno istragu zbog pranja novca, posebno zbog financijskih transfera preko poduzeća Sambuca Establishment u Vaduzu, čiji su zajednički suvlasnici bili upravo Zagorec i Striedinger.

„Striedinger zna čiji novac je imao na računu Sambuca. To je novac iz Republike Hrvatske koji je prebačen s onih računa u Austriji na koje je V. Zagorec kao šef RH Alana slao novac iz Državnog proračuna, a to traži sad DORH“, stoji u obavještajnom izvješću o Aferi Hypo iz studenog 2007. godine.

Necenzurirano.com

Povezano:

Afera Hypo
 
http://www.necenzurirano.com/index.php?option=com_content&task=view&id=1676&Itemid=1

[shaka zulu]

Afera Hypo: Gubici Hypo Grupe u Hrvatskoj mogli bi se kretati od 2 do 5 milijarda eura       
Dec 21, 2009 at 08:02 PM 
U tajnom izvješću Deviznog inspektorata Ministarstva financija Republike Hrvatske, od 25. srpnja 2003. godine, pod brojem 513-08-01/0312, klasa 440-08/01-01/306, devizni su inspektori tada upozorili ministra financija na rizičnu inozemnu prezaduženost Hypo Alpe Adria Banke, kod matične Hypo Alpe Adria International AG Klagenfurt, i to u iznosu od 4 milijarde 907 milijuna 690 tisuća 295,98 eura.

 
Inspektori Deviznog inspektorata upozorili Šukera i Rohatinskog na moguću krizu u Hypo banci u Hrvatskoj

Zbog ovako visoke rizične izloženosti banke kćeri u Hrvatskoj prema matičnoj banci u Austriji, inspektori Ministarstva financija upozorili su 2003. i 2005. godine i guvernera Hrvatske narodne banke Željka Rohatinskog na moguće posljedice ovakve izloženosti prema Hypo Alpe Adria Banci Klagenfurt, te su upozorili kako prezaduživanjem banaka kćeri u Hrvatskoj, matična banka u Klagenfurtu „frizira“ vlastite bilance i lažno prikazuje vlastitu likvidnost, dok istovremeno ugrožava likvidnost Hypo Alpe Adria Banke Zagreb d.d. i Slavonske banke Osijek d.d.

Nakon što je Bayerische Landesbank (BLB) Munchen preuzela vlasništvo nad Hypo Grupom Klagenfurt, rizična kreditna izloženost banaka kćeri u Hrvatskoj nije sanirana, a dokument kojim raspolažemo upozorava kako bi upravo takva zaduženost prema matičnoj banci mogla biti uzrokom ozbiljne financijske krize u Hypo Alpe Adria Banci Zagreb d.d. i Slavonskoj banci Osijek d.d. Mogući gubici ovih banaka procjenjuju se na iznos od dvije do pet milijarda eura, za što bi u slučaju financijskog kolapsa Hypo Grupe u Hrvatskoj, teret sanacije mogao pasti na Državni proračun, odnosno porezne obveznike.

Šuker, Hebrang i Rohatinski prikrivali rizičnu kreditnu prezaduženost i izloženost Hypo banke u Hrvatskoj prema matičnoj banci u Austriji

U prikrivanju ovih podataka o rizičnoj zaduženosti Hypo banke Zagreb i Slavonske banke sudjelovali su izravno potpredsjednik Vlade i ministar financija Ivan Šuker, koji za ove potencijalne gubitke zna od proljeća 2004. godine, kada su na tajnom sastanku njemu i tadašnjem potpredsjedniku Vlade Andriji Hebrangu detaljno izloženi podaci o mogućoj financijskoj krizi u Hypo Grupi u Hrvatskoj.

Suprotno svojim javnim tvrdnjama, o rizičnoj kreditnoj izloženosti Hypo Alpe Adria Banke Zagreb i Slavonske banke Osijek bio je višekratno upozoren i guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski, kojemu su inspektori Deviznog inspektorata Ministarstva financija proslijedili svoje službene zabilješke o kontrolama provedenim u Hypo Alpe Adria Banci Zagreb d.d. i Slavonskoj banci d.d. Osijek, a koji su podaci upućivali na moguću krizu u Hypo Grupi u Hrvatskoj, zbog prevelike i rizične kreditne izloženosti prema matičnoj banci u Austriji.

Devizni inspektorat upozorio: Likvidnost Hypo Alpe Adria d.d. Zagreb ovisi o likvidnosti i kreditima Hypo Alpe Adria AG Klagenfurt

Upravo tajno izvješće Deviznog inspektorata Ministarstva financija, od 23. srpnja 2003. godine, dokazuje kako je likvidnost i stabilnost poslovanja Hypo Alpe Adria d.d. Zagreb usko vezana uz likvidnost i stabilnost poslovanja Hypo Alpe Adria AG Klagenfurt, odnosno, inspektori Ministarstva financija tada su kao glavni rizik poslovanja Hypo banke u Hrvatskoj naveli ovisnost stabilnosti poslovanja banke kćeri u Hrvatskoj o mogućnosti matične banke u Austriji da kreditiranjem i daljnjim zaduživanjem banke kćeri u Hrvatskoj fiktivno održava njezinu likvidnost i poslovno financijsku stabilnost.

„Novom kontrolom kredita zaduženja i drugih inozemnih obveza banke utvrđeno je slijedeće:

Hypo Alpe Adria bank d.d. Zagreb zaduživanjem u inozemstvu, uglavnom kod banke matice osigurava dio izvora za financiranje za: financijske kredite (grupa konta 749), depozite (grupa konta 739), dugoročne depozite koji imaju karakter dopunskog kapitala (konto 9220), hibridni instrumenti.

Za cjelokupno zaduženje banke u inozemstvu vjerovnik je banka matica Hypo Alpe Adria AG Klagenfurt“, stoji u izvješću Deviznog inspektorata Ministarstva financija od 23. srpnja 2003. godine.

Prema podacima iz ovog dokumenta stanje inozemnog zaduženja Hypo Alpe Adria Bank d.d. Zagreb na dan 31. prosinca 2000. godine iznosilo je 3 milijarde 73 milijuna 425 tisuća 995,36 eura; dan dan 31. prosinca 2001. godine inozemno zaduženje HAAB Zagreb iznosilo je 3 milijarde 616 milijuna 280 tisuća 337,37 eura, dok je do 31. kolovoza 2002. godine iznos inozemnog zaduženja Hypo Alpe Adria Bank d.d. Zagreb kod matične Hypo Alpe Adria AG Klagenfurt dosegnuo iznos od 4 milijarde 907 milijuna 690 tisuća 295,98 eura.

Nalaz inspektora Ministarstva financija: Hypo banka Zagreb održavala tekuću likvidnost kreditima Hypo banke Klagenfurt

Da je tekuća likvidnost Hypo Alpe Adria Banke d.d. Zagreb održavana isključivo kreditima Hypo Alpe Adria AG Klagenfurt potvrđuje i nalaz inspektora Deviznog inspektorata Ministarstva financija, koji su u svojoj istrazi utvrdili začarani kreditni krug između matične banke u Austriji i banke kćeri u Hrvatskoj.

Tako je recimo Hypo banka Klagenfurt posuđivala likvidna sredstva od Bayerische Landesbank (i to u vremenu prije nego što je BLB kupila Hypo Grupu), na način da bi BLb banka Hypo banci Klagenfurt plasirala kratkoročne devizne depozite na rok ne duži od tri mjeseca.

Potom bi Hypo banka Klagenfurt, ta ista sredstva kratkoročnih deviznih depozita „povučenih“ od BLB banke plasirala kao dugoročne devizne depozite i inozemne kredite Hypo Alpe Adria Banci d.d. Zagreb i Slavonskoj banci d.d. Osijek.

Međutim, umjesto da banke kćeri u Hrvatskoj reinvestiraju tako plasirana kreditna sredstva matične banke iz Austrije, Hypo banka Zagreb i Slavonska banka Osijek tim kreditima i depozitima istoga dana vraćaju Hypo banci Klagenfurt ranije plasirane kredite i devizne depozite.

Drugim riječima, sredstva se nisu zadržavala u bankama kćerima niti dvadeset i četiri sata nakon plasmana Hypo banke Klagenfurt, nego bi se istovremeno zatvarala ranija dugovanja vraćanjem tih sredstava Hypo banci Klagenfurt.

Tako se, u začaranom kreditnom krugu, kontinuirano povećavala zaduženost Hypo banke Zagreb i Slavonske banke Osijek, te njihova izloženost u odnosu na matičnu banku u Austriji, dok su se istovremeno ovakvim transakcijama u poslovnim knjigama lažno prikazivali podaci o financijskoj poziciji i likvidnosti svih triju banaka, kako banaka kćeri u Hrvatskoj, tako i matične banke u Austriji.

„Devizna sredstva iz inozemnog zaduženja Hypo Alpe Adria Banka d.d. Zagreb koristila je za slijedeće: prijevremene otplate ranije zaključenih kredita kreditoru Hypo Alpe Adria AG Klagenfurt; prijevremeni povrat depozita koje je držala Hypo Alpe Adria AG Klagenfurt kod Hypo Alpe Adria Banka d.d. Zagreb; kreditiranje pravnih osoba u zemlji; kreditiranje stanovništva; za tekuću likvidnost banke; za likvidnost u plaćanjima sa inozemstvom; za konverziju dijela deviza povučenih kreditom za kunsku likvidnost banke.

Najveći dio novog zaduženja banke kod matice odnosi se na prijevremene otplate ranije zaključenih kredita i prijevremene otplate depozita. Prema predočenim podacima i knjigovodstvenoj evidenciji banke od 58 otplaćenih kredita utvrđeno je da je 50 kredita otplaćeno prijevremeno, a samo 8 kredita na ugovoreni datum, dok su svi otplaćeni depoziti otplaćeni prijevremeno, odnosno prije roka navedenog u zaključnici za depozit“, stoji u izvješću Deviznog inspektorata.

Pokazatelji rizičnog obrasca inozemnog zaduženja Hypo Alpe Adria Banke d.d. Zagreb

U svojem su izvješću, inspektori Deviznog inspektorata Ministarstva financija, upozorili ministra financija, ali i guvernera HNB-a Željka Rohatinskog na pokazatelje rizičnog obrasca inozemnog zaduženja Hypo Alpe Adria Banke d.d. Zagreb, koji su upućivali na opasnu ovisnost Hypo banke Zagreb o prilivu kreditnih sredstva od matične Hypo banke Klagenfurt, u smislu održavanja tekuće likvidnosti banke u Hrvatskoj.

Tako su u svojem izvješću devizni inspektori posebno ukazali na nekoliko bitnih specifičnosti zbog kojih su ovakav obrazac održavanja likvidnosti banke kćeri u Hrvatskoj od strane banke matice u Austriji smatrali izuzetno rizičnim: „ukupno zaduženje odnosi se na jednog vjerovnika – Hypo Alpe Adria Bank AG Klagenfurt, maticu; inozemno zaduženje je najznačajniji dio pasive (izvora) banke; obzirom da se pasiva banke grupira po ročnosti, a ročnost se utvrđuje danom zaključenja zaduženja, kontinuirane prijevremene otplate mijenjaju strukturu ročnosti pasive; zbog kontinuiranih prijevremenih otplata inozemnog zaduženja banke, samo u periodu kontrole, pasiva se mijenjala nekoliko puta, dok se ročnost aktive ne mijenja; kontinuirane prijevremene otplate prikrivaju pravu ročnost izvora, oni su kraćeg roka od plasmana, pa prijevremena otplata samo zamijeni stari kratkoročni izvor za novi kratkoročni izvor; zbog funkcioniranja likvidnosti po navedenom principu banka kćer kontinuirano povećava broj poezanih osoba, kojima matica odobrava kredite, a povlače se na devizni račun kod banke kćeri“.

Posebno je zanimljivo kako su već tada devizni inspektori otkrili kako se sumnjive transakcije u eurima odvijaju preko Bayerische landesbank Munchen (BLB), dok se one u švicarskim francima odvijaju preko Union Bank of Switzerland (UBS).

„Kupnjom“ Hypo Grupe BLB banka zatvarala svoja potraživanja prema Hypo banci Klagenfurt

Upravo je otkriće ovog obrasca zaduživanja banaka kćeri u Hrvatskoj, jedan od glavnih tragova prema razlogu zbog kojeg je BLB banka jednostavno morala pristati na preuzimanje Hypo Grupe, pod izrazito nepovoljnim uvjetima i po izrazito visokoj cijeni preuzimanja.

Naprosto, preuzimanjem Hypo Grupe, BLB banka je u trenutku izbijanja Afere Hypo i financijske krize zbog gubitaka u Hypo Grupi 2006. godine, spašavala vlastitu financijski i bankarsku poziciju na tržištu, jer bi bankrotom Hypo Grupe, BLB banka ostala bez gotovo pet milijarda eura plasiranih preko Hypo banke Klagenfurt u operacije u Hrvatskoj, odnosno u kreditiranje Hypo banke Zagreb i Slavonske banke Osijek.

S druge, pak, strane, takvim preuzimanjem Hypo Grupe od strane BLB banke, potpuni slom Hypo Grupe samo je nakratko odgođen, što sada na kraju i vidimo, jer preuzimanjem, odnosno kupnjom Hypo Grupe, BLB banka nije dokapitalizirala niti unijela u Hypo Grupu nova financijska sredstva, odnosno, kako se to kaže „živi novac“, nego je kupoprodaja izvršena otpisom dijela dugovanja Hypo Grupe prema BLB banci za plasirane kratkoročne devizne depozite, te je tom fiktivnom transakcijom, BLB banka, zapravo, zatvarala svoja potraživanja prema Hypo banci Klagenfurt.

S druge strane, to se dugoročno pokazalo pogubnim za Hypo Alpe Adria Banku Klagenfurt, ali će se odraziti i na stabilnost i likvidnost banaka kćeri u Hrvatskoj, točnije Hypo banke Zagreb i Slavonske banke Osijek, koje će bez dokapitalizacije i rješavanja pitanja prezaduženosti u odnosu na Hypo banku Klagenfurt, zbog takve rizične izloženosti prema matičnoj banci, jednostavno doći u poziciju ozbiljne krize tekuće likvidnosti.

Necenzurirano.com

Povezano:

Afera Hypo
 
http://www.necenzurirano.com/index.php?option=com_content&task=view&id=1673&Itemid=1

[shaka zulu]

Hypo banka Zagreb krivotvorila poslovne knjige kako bi prikrila rizičnu prezaduženost       
Dec 22, 2009 at 07:14 PM 
Devizni inspektorat Ministarstva financija u svojem je tajnom izvješću od 25. srpnja 2003. godine upozorio na činjenicu kako se tekuća likvidnost Hypo Alpe Adria Bank d.d. Zagreb održava isključivo stalnim kreditiranjem od strane matične Hypo Alpe Adria Bank AG Klagenfurt, zbog čega je došlo do prezaduženosti banke kćeri u Hrvatskoj, a što se knjigovodstveno prikrivalo knjigovodstvenim i transakcijskim manipulacijama fiktivnim dugoročnim deviznim depozitima, koje je Hypo banka Klagenfurt polagala kod Hypo banke Zagreb.

 
Knjigovodstvenim prijevarama prikrivali rizičnu prezaduženost i moguće gubitke

„Rupe“ u likvidnosti Hypo Alpe Adria Banke Zagreb nisu riješene niti nakon preuzimanja banke od strane Bayerische Landesbank (BLB) Munchen, nego su se mogući gubici Hypo banke Zagreb, kao i rizična kreditna izloženost prema matičnoj banci u Klagenufrtu knjigovodstveno prikrivali lažnim prikazivanjem izvora likvidnosti banke u njezinim financijskim i poslovnim knjigama.

Ove knjigovodstvene prijevare, i krivotvorenje podataka u poslovnim knjigama, te lažno prikazivanje ročnosti izvora aktive Hypo Alpe Adria Banke Zagreb, utvrdili su devizni inspektori Ministarstva financija, na što su pravovremeno upozorili i ministra financija Ivana Šukera, u proljeće 2004. godine, ali i guvernera Hrvatske narodne banke Željka Rohatinskog.

Rezultat upozorenja poslanih na adrese ministra financija u guvernera HNB-a bio je naredba za obustavu daljnjih istraga Deviznog inspektorata u Hypo Alpe Adria Banci d.d. Zagreb.

U istrazi provedenoj do srpnja 2003. godine, devizni su inspektori utvrdili tehnologiju knjigovodstvenog prikrivanja moguće ozbiljne financijske krize u bankarskom sustavu Hrvatske, o čemu svjedoči i njihov službeni nalaz i tajno izvješće od 25. srpnja 2003. godine.

Devizni inspektori izrijekom utvrdili krivotvorenje poslovnih knjiga u Hypo banci Zagreb kako bi se prikrila rizična kreditna izloženost prema matičnoj banci u Klagenfurtu

„Postotak prijevremenih otplata je izuzetno visok u odnosu na redovno otplaćene kredite, pa on ukazuje na sumnju da je ugovorena ročnost simulirana kod većine zaključenih ugovora, uključujući i kredite koji su u stanju duga.

To potvrđuje i činjenica da se kroz razdoblje obuhvaćeno kontrolom od 1.1.2000. do 31.8.2002. prijevremene otplate kontinuirano pojavljuju kroz nova zaduženja, a u stanju duga je samo šest kredita u ukupnom iznosu od 32 milijuna 155 tisuća 511,95 eura čija je stvarna ročnost iznad tri godine.

Postoji osnovana sumnja da je banka osiguranjem izvora za plasmane temeljem ugovora sa simuliranom ročnosti postupila suprotno odredbama članka 3. stavak 2. Zakona o računovodstvu, te članka 40. Zakona o bankama u kojem je propisano da je „banka dužna poštivati maksimalne koeficijente i maksimalne razine izloženostio koje se odnose na njezinu aktivu, ponderiranu rizičnu aktivu i izvanbilančne stavke, kao i na rizične oblike kapitala i rezervi, koje može propisati Hrvatska narodna banka“, stoji u izvješću Deviznog inspektorata Ministarstva financija Republike Hrvatske, od 25. srpnja 2003. godine, pod brojem 513-08-01/0312, klasa 440-08/01-01/306.

Hypo banka Zagreb nije ispunjavala zakonske uvjete za održavanje likvidnosti

Kontrolom poslovnih knjiga Hypo Alpe Adria Bank d.d. Zagreb, te usporedbom stanja u poslovnim knjigama sa stvarnim stanjem rizičnih kreditnih transakcija između Hypo Alpe Adria Bank AG Klagenfurt i Hypo Alpe Adria Bank d.d. Zagreb, inspektori Ministarstva financija utvrdili su nespornim kako Hypo banka nije poslovala u skladu sa zakonskim uvjetima za održavanje livkidnosti banke, te kako Hypo banka Zagreb rizičnim prezaduživanjem kod Hypo banke Klagenfurt nije poslovala po načelima likvidnosti, sigurnosti i rentabilnosti, čime je otvoreno kršila odredbe Zakona o bankama.

„Na temelju odredbi iz stavka 1. citiranog članka 40. Zakona o bankama, banka je, između ostalog, bila dužna ispunjavati i uvjete koji se odnose na minimalni ukupni iznos likvidnih sredstava ili određenih oblika takvih sredstava u odnosu prema valjanosti ili promjeni vrijednosti aktive ili određenih oblika aktive ili u odnosu prema vrijednosti pasive; uvjete koji su propisani za nastanak posebnih okolnosti, a koje se odnose na kamatnu stopu, ročnost i ostale uvjete koji se mogu primijeniti na bilo koju vrstu ili oblik financiranja koji banke pružaju ili primaju; uvjete koji se odnose na zabrane, ograničenja ili uvjete u odnosu na vrste i oblike danih kredita i odobrenih ulaganja, podudaranje u ročnosti i kamatama aktive i pasive (uključujući izvanbilančne stavke) i devizna potraživanja i obveze.

Nadalje, zaključivanjem ugovora o kreditu sa simuliranom ročnosti dovodi se u pitanje bančina politika upravljanja aktivom i pasivom, odnosno poslovanje banke po načelima likvidnosti, sigurnosti i rentabilnosti određenih u članku 34. Zakona o bankama“, stoji u službenom izvješću deviznih inspektora ministru financija i guverneru HNB-a iz srpnja 2003. godine.

Drugim riječima, ovim nalazom inspektora Ministarstva financija jasno je utvrđeno kako je rizičnim kreditnim, deviznim i manipulacijama deviznim depozitima Hypo banka Zagreb ugrozila vlastitu likvidnosti, te se jasno može vidjeti kako su inspektori upozoravali ministra financija i guvernera HNB-a na moguće posljedice takvih rizičnih financijskih operacija između Hypo banke Zagreb i Hypo banke Klagenfurt.

Hypo banka Zagreb i Hypo banka Klagenfurt sklapale fiktivne ugovore o kreditima kako bi prikrile manipulacije međusobnim deviznim transakcijama i moguće gubitke nastale zbog tih manipulacija

U nastavku izvješća, devizni su inspektori otkrili kako su Hypo Alpe Adria Bank AG Klagenfurt i Hypo Alpe Adria bank d.d. Zagreb međusobno, i na temelju dogovora, sklapale fiktivne ugovore o kreditima i depozitima kako bi prikrile manipulacije međusobnim deviznim transakcijama i moguće gubitke u Hrvatskoj koji bi mogli nastati zbog tih deviznih manipulacija, te su takvim fiktivnim ugovorima u biti prikrivale visoku rizičnost poslovanja Hypo Alpe Adria Bank d.d. Zagreb, njezinu izrazito visoku i rizičnu kreditnu izloženost prema matičnoj banci u Klagenfurtu, kao i rizike za likvidnost Hypo banke Zagreb, odnosno moguću krizu likvidnosti koju bi mogle uzrokovati takve devizne operacije.

„Također postoji osnovana sumnja da kreditnim zaduženjem u inozemstvu koje se kontinuirano otplaćuje prije ugovorenog roka banka ne provodi odredbe članka 61. stavka 1., 2. i 3., te odredbe članka 67. i 79. novog Zakona o bankama, budući da su prijevremene otplate isto što i prikrivena ročnost inozemnog zaduženja, a prikazane ročnosti u planovima po ugovoru o kreditu – netočne su.

Prijevremene otplate se ne mogu planirati, pošto u tom slučaju nisu prijevremene.

Ujedno postoji i osnovana sumnja da banka ne poštuje ni odredbe članka 80. i 81. istog Zakona budući da zbog navedenog ima aktivne stavke u cijelosti nepokrivene izvorima.

Ugovori o kreditima zaduženja banke otplaćenim prijevremeno, po članku 66. Zakona o obveznim odnosima su prividni ugovori ili simulirani ugovori.

Ovi ugovori pokrivaju poslove kod kojih volja stranaka svjesno ne odgovara njihovom očitovanju prema vani.

Stranke zaključuju ugovor praveći se da ga žele i takvog ga ističu prema vani sa svrhom prikrivanja nekog drugog ugovora koji se realizira.

Radi se o svjesnom neskladu prave volje i očitovanju volje. Naime, prema navedenom članku prividan ugovor jest onaj ugovor koji nije sklopljen suglasnošću volje ugovornih strana, nego je nastao suglasnošću volje ugovornih strana da se stvori samo privid „fikcija“ o sklapanju ugovora.

Statističke evidencije Hrvatske narodne banke, operativne i knjigovodstvene evidencije banke, kao i izvodi deviznog tekućer računa banke, ukazuju da su kreditni poslovi zaduženja, u svom bitnom dijelu, a to je ugovoreni rok trajanja kredita, simulirani, te da je ročnost izvora maksimalno do tri godine (ugovoreni rok trajanja kredita iznad tri godine samo je prividan)“, stoji u nalazu Deviznog inspektorata, od 25. srpnja 2003. godine.

Zaključno, inspektori Ministarstva financija, nakon provedene kontrole, jasno su ustvrdili kako ovakav model poslovanja i rizičnog održavanja likvidnosti Hypo Alpe Adria Banke d.d. Zagreb, konstantnim prezaduživanjem i deviznim manipulacijama od strane Hypo Alpe Adria Bank AG Klagenfurt, predstavlja ozbiljni rizik za stabilnost banke, te dugoročno ugrožava stabilno upravljanje bankom: „Sistem prijevremenih otplata kao konstanta, nesumnjivo ugrožava upravljanje banke rizicima, planiranja na dugoročnoj osnovi i općenito strategiju dugoročnog razvoja banke. Pored toga, konstantne prijevremene transakcije otežavaju kontrolu nad bankom“.

Gdje su stvarni gubici u Hypo banci Zagreb: Deviznim manipulacijama stvarana prividna likvidnosti Hypo banke Zagreb dok su sva likvidna sredstva u tajnosti transferirana Hypo banci Klagenfurt

Inspektori deviznog inspektorata Ministarstva financija, zaključno su u svojem izvješću iz srpnja 2003. godine upozorili Hrvatsku narodnu banku kako se radi o rizičnom modelu poslovanja i takvom obliku deviznih transakcija i manipulacija, na temelju kojih se stvara prividna slika o likvidnosti Hypo Alpe Adria Banke d.d. Zagreb, dok je stvarno stanje likvidnosti potpuno drugačije, odnosno, devizni su inspektori upozorili kako ovakvim modelom deviznih manipulacija sva likvidna sredstva Hypo Alpe Adria Banke d.d. Zagreb završavaju na računima kod banke matice u Austriji, kakvim se poslovanjem otvoreno ugrožava stabilnost i tekuća likvidnost banke kćeri u Hrvatskoj.

„Kontrola zaduženja pokazuje da banka formira takvo zaduženje koje joj omogućuje stalne transfere sredstava matici i povratno, da likvidna devizna sredstva završe na računu matice, a kod banke kćeri takve transakcije omogućavaju samo knjigovodstvene evidencije u bilanci banke koje nisu utemeljene na materijalnoj osnovi, što je potvrđeno opisom izvršene kontrole inozemnog zaduženja.

Zbog sumnje da su počinjene povrede odredbi Zakona o bankama opisane u točkama II., stavak 1. i 2. Zapisnika, Zapisnik će se proslijediti Hrvatskoj narodnoj banci na daljnje postupanje iz njihove nadležnosti“, stoji u zaključku izvješća Deviznog inspektorata, od 25. srpnja 2003. godine, pod brojem 513-08-01/0312, klasa 440-08/01-01/306.

Necenzurirano.com

Povezano:

Afera Hypo
 
http://www.necenzurirano.com/index.php?option=com_content&task=view&id=1674&Itemid=1

[shaka zulu]

Ključni igrači Afere Hypo koji mogu inkriminirati Sanadera: Gunter Striedinger       
Dec 20, 2009 at 03:28 PM 
Gunter Striedinger već se duže vrijeme u Austriji nalazi pod istragom kriminalitičke policije i austrijskog državnog odvjetništva, posebno u vezi s poslovima Hypo Grupe u Republici Hrvatskoj. Striedinger je zapravo ključni svjedok sa strane Hypo Grupe, o nezakonitim dogovorima Hypo Alpe Adria Banke sa bivšim premijerom Ivom Sanaderom i ministrom Božidarom Kalmetom, oko pogodovanja Vlade Hypo banci, novim Zakonom o turističkom zemljištu, čiji je konačni nacrt izrađen prema dogovoru Striedingera, Naperotića, Kalmete i Sanadera.

 
Vlada pogodovala Hypo Alpe Adria Banci Zakonom o turističkom zemljištu

Ova korupcijska afera u nezakonitim poslovima Vlade sa Hypo bankom, svakako ozbiljno inkriminira Ivu Sanadera, te dokazuje kako je Vlada određene zakone donosila u dogovoru s Hypo Grupom, kako bi pogodovala Hypo Alpe Adria Banci u njezinom poslovanju u Hrvatskoj.

Kao ključni svjedok ovih Sanaderovih i Kalmetinih kriminalnih aktivnosti, u strogo povjerljivom obavještajnom izvješću iz studenog 2007. godine, navodi se upravo Gunter Striedinger.

Striedinger svjedok pranja novca preko Hypo Consultants grupe

„G. Striedinger je u RH prvu poslovnu suradnju ostvario s Glumina bankom, gdje je financirao neke klijente bliske I. Pašaliću, te je preko njega stekao uvid u financijsko tržište u RH.

U 1998. godini se zaposlio u HAAB i najduže radio na poslovima Hypo leasinga. Velike ovlasti u HAAB-u dao mu je osobno J. Heider iako je imao funkciju zamjenika predsjednika uprave za Istočnu Europu.

Striedinger je s Pašalićem i njegovim najbližim savjetnicima osmislio projekt osnivanja Hypo Consultants Grupe, čije je osnivanje kao i projekt odobrio i podržao osobno J. Heider“, stoji u obavještajnom analitičkom pregledu od 8. studenog 2007. godine.

Striedinger preko Kalmete dogovorio „strateške stvari bitne za Hypo Consultants grupu“

U nastavku dokumenta opisuje se kako je Milan naperotić povezao Guntera Striedingera i Božidara Kalmetu, te je Striedinger preko Kalmete dogovorio strateške stvari bitne za poslovanje Hypo Consultants grupe, vezane uz tzv. istarske projekte Hypo Alpe Adria Banke.

„Neposredno prije svoje smjene u HAAB-u 2006. godine Striedinger je preko Milana naperotića upoznao ministra Božidara Kalmetu te s njim dogovorio strateške stvari bitne za Hypo Consultants grupu, a posebno za istarske projekte koje vode tvrtke „Darija“ i „AB Maris“, navodi se u obavještajnom izvješću iz studenog 2008. godine.

S Kalmetom i Sanaderom dogovoreno pogodovanje Hypo banci kod izrade Zakona o turističkom zemljištu

Kako se navodi u ovom dokumentu, upravo je Gunter Striedinger u ime Hypo Alpe Adria Banke dogovarao s Milanom Naperotićem, Božidarom Kalmetom i Ivom Sanaderom, izradu nacrta Zakona o turističkom zemljištu, na način da je kod izrade toga zakona Vlada pogodovala Hypo Grupi u njenim poslovima s turističkim nekretninama u Hrvatskoj.

Ovo pogodovanje Sanadera i Kalmete Hypo Grupi kod donošenja Zakona o turističkom zemljištu, još je jedna bitna korupcijska poveznica HDZ-ove Vlade sa poslovanjem Hypo Alpe Adria Banke u Hrvatskoj, o čemu je Gunter Striedinger jedan od mogućih izravnih svjedoka.

„S Kalmetom je dogovoreno da u nacrtu Zakona o turističkom zemljištu koje je sačinilo Kalmetino Ministarstvo, se ide na ruku lokalnoj samoupravi.

Tim novoprepravljenim nacrtom su bili iznenađeni čak i članovi radne skupine zaduženi za njegovu izradu.

Naime oni su se začudili što se Kalmeta nije držao uputstva Ive Sanadera nižim državnim dužnosnicima koji su radili nacrt, da država po tom novom zakonu postane vlasnik sveg turističkog zemljišta koje je bilo izuzeto iz pretvorbe i privatizacije, kada su prodane tvrtke koje su ga koristile.

No po novom nacrtu, najbolji dijelovi zemljišta pripali su lokalnoj samoupravi.

Radi se o zemljištu na kojem su izgrađeni hoteli i turistička naselja, a koje nije ušlo u temeljni kapital poduzeća koja na njemu imaju izgrađene objekte.

Za ovakav prijedlog Striedingera i Naperotića, Kalmeta je vrlo brzo pridobio I. Sanadera, pa je zaključeno da trgovačko društvo postaje vlasnik zemljišta ispod objekta kako bi se postigla jedinstvenost nekretnine kako predviđa Zakon o vlasništvu.

No ostatak zemljišta koje je koristilo to društvo, prema nacrtu Zakona, pripao je lokalnoj samoupravi koja bi ga neposrednom pogodbom mogla prodati tvrtki koja je pravni sljednik nekadašnjih društvenih poduzeća koja su ga koristila.

Prema informaciji našeg izvora na radnoj skupini bilo je dogovoreno da to zemljište država daje u koncesiju, kako ne bi privatizirala zemljište koje je po spornom nacrtu zakona bilo od njezinog posebnog interesa i ima posebnu zaštitu.

Dajući ga u vlasništvo lokalnoj samoupravi država je izgubila posljednju vrijednost koja nije privatizirana 1990.-ih godina.

Lokalna samouprava pak može prodati zemljište neposrednom pogodbom po tržišnoj cijeni, samo hotelskoj tvrtki koja se nalazi na tom zemljištu.

Već privatizirana tvrtka što će učiniti s tim terenom (kvalitetno uz more, cijene u stalnom rastu), zakonodavca nije briga iako je država time ostala bez velike zarade.

Sve ovo je napravljeno nakon postignutog dogovora Kalmeta – Striedinger – Naperotić pa su korist izvukli vlasnici turističkih poduzeća koja su se koristila turističkim zemljištem na kojem su izgrađeni njihovi objekti.

Privatizirani su i u lošem stanju, a sada njihovi novi vlasnici dolaze do puno zemljišta velike vrijednosti“, stoji u izvješću o Aferi Hypo iz studenog 2007. godine.

Da su Striedingerova saznanja o poslovanju Hypo Consultants grupe, zapravo, ključna u razrješavanju Afere Hypo, potvrđuju i navodi ovog dokumente iz 2007. godine:

„Sestrinska tvrtka HAAB sa sjedištem u Zagrebu je Hypo Alpe Adria Consultants i preko nje je išlo pranje novca kroz Striedingerove osmišljene makinacije.

Predsjednik uprave od 2000. do 2006. godine bio je Wolfgang Kulterer koji je izuzetno blizak s I. Pašalićem i Ivom Sanaderom.

U ožujku 2007. godine neto dobit HAAC bila je 50 milijuna kuna niža i iznosila je 159 milijuna kuna što je vrlo neobično i traži objašnjenje.

Početkom 2007. godine HAAC je trebao po prijedlogu Striedingera kupiti talijanski poduzetnik Maurizio Zamparini predssjednik nogometnog kluba Palermo, s čime se nije složio pašalić koji je predložio da će to kupiti hrvatski državljanin Nino Pavić i još netko iz bankarskih krugova u Zagrebu.

S tim prijedlogom su se složili Striedinger i Wolfgang Kulterer novi predsjednik nadzornog odbora“.

Striedinger otvarao tajne račune u dogovoru s Pašalićem, Sanaderom i Zagorcem

Da se doista radi o jednom od glavnih igrača Afere Hypo, potvrđuje dio dokumenta analitičkog pregleda Afere Hypo, u dijelu u kojem analizira povezanost pojedinih političara u Hrvatskoj sa pranjem novca preko Hypo Alpe Adria Banke.

U tom dijelu izvješća izrijekom se navodi kako je upravo Gunter Striedinger osoba koja je u dogovoru sa Pašalićem, Sanaderom i Zagorcem otvarala tajne račune preko kojih je izvlačen i „opran“ opljačkani novac iz Hrvatske.

„Nakon što je započela afera Petrač – Zagorec u Hrvatskoj, smijenjen je u Zagrebu i Heinz Truskaller, osoba posebnog povjerenja Guntera Striedingera koja zna sve detalje oko pranja hrvatskog novca preko bankovnih računa u Austriji.

Austrijanci su na kraju inicirali da dobiju od Hrvatske zahtijev za pravnu pomoć što je I. Sanader prihvatio jer nije mogao izbjeći, te dao zeleno svjetlo Mladenu Bajiću.

Sada se istražuje kamo je sve novac iz Hrvatske odlazio (u koje banke, čiji računi, tvrtke u Lichtensteinu i Italiji koje je otvarao G. Striedinger u dogovoru s I. Pašalićem, I. Sanaderom i V. Zagorcem)“, stoji u analitičkom pregledu o Aferi Hypo iz studenog 2007. godine.

Striedinger – glavni povjerenik Vladimira Zagorca za pranje novca s tajnih računa

Prema dosadašnjim nalazima austrijske istrage Gunter Striedinger identificiran je i kao glavni povjerenik Vladimira Zagorca u pranju novca sa tajnih računa kojima je Zagorec raspolagao u Austriji.

„Striedinger je kao zamjenik predsjednika Uprave bio u HAAB-u zadužen za međunarodne poslove te je vodio predstavništva HAAB-a i poslovnice u Austriji, Italiji, Sloveniji, Hrvatskoj, BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Lichtensteinu, bavarskoj, Mađarskoj i Velikoj Britaniji.

Striedinger je po funkciji odobravao kredite V. Zagorcu za investicije vrijedne 260 milijuna eura.

U ožujku 2007. godine austrijsko državno odvjetništvo otvorilo je istragu za pranje novca protiv Striedingera i Zagorca.

Prethodno su Austrijanci od Državnog odvjetništva RH dobili informaciju o sumnji u malverzacije novcem za kupnju oružja, te sumnji da je V. Zagorec dio tog novca kroz poslove s nekretninama vratio u RH, tj. da preko HAAB-a pere novac.

Ovo je RH tražila od Austrije na temelju Konvencije o spriječavanju pranja novca. Striedinger se branio da je kao direktor Uprave odobrio Zagorcu 260 milijuna eura kredita, i to bez depozita na temelju vrijednosti njegovih projekata u Zagrebu, Rovinju, Hvaru, Dubrovniku i Puli.

Ovi poslovi su austrijske tužitelje navodili na sumnju o pranju novca, jer Striedinger je dao kredite Zagorcu čak s odgodama vraćanja, a kad dođu na naplatu Zagorec bi mogao prodati sve nekretnine u koje je uložio, vratiti kredite i još zaraditi.

To znači da je Zagorec negdje imao položenu gotovinu koju bi na navedeni način oprao.

To negdje je bilo u Austriji gdje je RH otvorila 77 tajnih računa, s kojih se financirala trgovina oružjem. Preko tih računa je V. Zagorec transferirao oko 460 milijuna američkih dolara u vrijeme ratnih sukoba u RH. Nakon rata na tim računima je ostalo dosta novca.

Taj preostali novac je Zagorec upotrijebio kao osiguranje svojih projekata za nekretnine, i to uz podršku G. Striedingera“, stoji u izvješću iz 2007. godine.

Necenzurirano.com

Povezano:

Afera Hypo
 
http://www.necenzurirano.com/index.php?option=com_content&task=view&id=1672&Itemid=1

[shaka zulu]

Otvoreno pismo Tomislavu Karamarku: Lažete da policija nije istraživala Aferu Hypo!        
Dec 19, 2009 at 03:50 PM  
Nakon što je glavni državni odvjetnik Mladen Bajić i javno potvrdio kako Državno odvjetništvo provodi istragu u slučaju Afere Hypo, te kako se provjeravaju navodi medija i dostupne informacije, posebno podaci i informacije objavljeni na istraživačkom novinarskom portalu Necenzurirano.com, u intervjuu objavljenom u prilogu „Magazin“, Jutarnjeg lista, te na internetskom portalu Jutarnjeg lista, u subotu, 19. prosinca 2009. godine, izjavili ste kako policija do sada nije istraživala, niti istražuje Aferu Hypo, te kako nemate nikakve dokaze u tom slučaju na temelju kojih bi pokrenuli istragu. Ništa od onoga što ste izjavili Jutarnjem listu, jednostavno, nije istina. Dana 3. i 8. rujna 2008. godine, o dokumentaciji iz „Dosjea Hypo“ djelatnicima krim policije PU zagrebačke odgovarao sam na njihova pitanja, u nazočnosti odvjetnika Ozrena Tatarca, gotovo tri sata, te sam tom prilikom kriminalističkim službenicima detaljno opisao umiješanost bivšeg premijera Ive Sanadera u organizirani bankarski kriminal i pranje novca preko Hypo banke. U sklopu istrage u kojoj sam ispitan, djelatnicima PU zagrebačke dostavio sam dokumentaciju koja dokazuje umiješanost bivšeg premijera Ive Sanadera u aferu Hypo, te koja opisuje nezakoniti tijek novca i pranje novca kriminalnog podzemlja tajnim financijskim operacijama Hypo banke Klagenfurt preko njenih banaka i poduzeća u Hrvatskoj. Drugim riječima, navodi iz Vašeg razgovora s novinarom Jutarnjeg lista nisu istiniti.  

  
1. Kao ministar unutarnjih poslova vršite pritisak na Državno odvjetništvo

Pritom se Vaša izjava, kojom relativizirate okolnosti i dokaze u Aferi Hypo neistinitim i paušalnim tvrdnjama kako policija ne raspolaže nikakvim dokazima, može protumačiti i kao jasna poruka ministra policije glavnom državnom odvjetniku da u slučaju Afere Hypo ne treba žuriti s istragom.

Odnosno, Vaša se izjava može protumačiti kao svojevrsni politički pritisak na Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, i jasna poruka Mladenu Bajiću da odustane od istrage koju je pokrenuo u slučaju Afere Hypo.

Svojom ste skandaloznom izjavom, punom neistinitih tvrdnja, zapravo poručili glavnom državnom odvjetniku Mladenu Bajiću kako policija neće sudjelovati u istrazi Afere Hypo, dok ne dobije nekakvu tobožnju dokumentaciju od austrijskih kolega, iako Vam je jako dobro poznato da su ključni dokumenti Afere Hypo, zapravo, strogo povjerljiva izvješća HNB-a, HANFA-e, Ministarstva financija, POA-e i SOA-e.

2. Vaša tvrdnja kako Hypo banka nije bila predmetom kriminalističke obrade u zadnjih godinu ili dvije je laž

Ipak, lažete u svojoj izjavi Jutarnjem listu, kada tvrdite da se policija nije bavila Aferom Hypo, jer je Sektor kriminalističke policije Policijske uprave zagrebačke provodio istragu Afere Hypo u rujnu 2008. godine, a što je Vama kao ministru izuzetno dobro poznato, kao i činjenica da su operativci ranije Protuobavještajne agencije (POA) danas Sigurnosno obavještajne agencije (SOA) provodili istrage o organiziranom kriminalu i pranju novca u Hypo Alpe Adria Banci.

Prikrivanjem Afere Hypo, i otvorenim pritiskom na Državno odvjetništvo, Vi gospodine ministre unutarnjih poslova još jednom zlorabeći svoj položaj i ovlasti ministra policije, zapravo, pokušavate prikriti vlastitu umiješanost u Aferu Hypo, za koju ste radili određene paraobavještajne poslove, preko svojeg poduzeća Soboli d.o.o., a koje ste poslove sa Hypo Alpe Adria bankom ugovorili posredstvom određenih političkih i insajderskih veza u samom vrhu Hypo banke.

„Mi još ništa nismo dobili od austrijske policije.

Isto tako ništa nije stiglo ni u Državno odvjetništvo.

Ako nešto dođe, ako dobijemo materijale iz Austrije, sigurno ćemo reagirati.

U ovome specifičnom slučaju ne želim se baviti hipotezama“, odgovorili ste novinaru Jutarnjeg lista na postavljeno pitanje istražuje li Policija Aferu Hypo.

Na drugo postavljeno pitanje u svezi Afere Hypo otvoreno ste lagali, obmanjujući javnost svojim neistinitim tvrdnjama kako policija do sada nije imala razloga niti je postupala u slučaju Afere Hypo.

„Je li Hypo banka, u proteklih godinu ili dvije, bila pod bilo kakvom policijskom obradom koja se odnosila na kaznena djela pranja novca ili korupcije?

Nije. Policija mora imati održive pretpostavke i informacije da su počinjena neka kaznena djela.

Mi se ne bavimo filozofskim ili, još bolje, pseudofilozofskim radom nego vrlo konkretnim stvarima.

Ne teorijama.

U ovom trenutku ne mogu ništa više reći“.

3. O kriminalističkoj obradi u slučaju Afere Hypo iz rujna 2008. godine obaviješteni su tadašnji ravnatelj policije Marijan benko i glavni državni odvjetnik Mladen Bajić

Izjavom kako Hypo banka nije bila pod bilo kakvom policijskom obradom vezano uz kaznena djela pranja novca ili korupcije, otvoreno ste lagali hrvatskoj javnosti, obzirom da imate vrlo detaljna saznanja i izvješća Sektora kriminalističke policije, Policijske uprave zagrebačke, o kriminalističkoj obradi u slučaju Afere Hypo, koju je vodila kriminalistička službenica Anita Zorko, početkom rujna 2008. godine, po nalogu tadašnjeg zamjenika ravnatelja policije Ivana Nađa, te tadašnjeg načelnika Sektora kriminalističke policije PU zagrebačke Bože Guve.

Tom prilikom, Sektor kriminalističke policije preuzeo je u obradu opsežnu dokumentaciju, tajna izvješća iz tzv. „Dosjea Hypo“ pohranjenog u Ministarstvu financija Republike Hrvatske, a koje sam dokumente osobno u nazočnosti odvjetnika Ozrena Tatarca, predao policijskim službenicima u sjedištu Sektora kriminalističke policije PU zagrebačke, o čemu su naknadno u pisanom obliku obaviješteni i tadašnji ravnatelj policije Marijan Benko i glavni državni odvjetnik Mladen Bajić, o čemu postoje i pisani tragovi i dokazi.

Neistinito, dakle, tvrdite ministre, kako policija nije vodila nikakvu kriminalističku obradu u svezi kaznenih djela pranja novca i korupcije u Hypo Alpe Adria Banci, jer je takva kriminalistička obrada vođena u rujnu 2008. godine, i to po policijskoj službenici Aniti Zorko, a tijekom koje kriminalističke obrade je policiji predana opsežna tajna dokumentacija Ministarstva financija Republike Hrvatske, koja dokazuje kriminalne aktivnosti i operacije pranja novca u Hypo Alpe Adria Banci.

Nakon ove Vaše izjave izjave, kako takve istrage nije bilo i kako policija nije dobila nikakve dokumente koji bi bili trag za policijsku istragu, očito je kako kao ministar unutarnjih poslova otvoreno prikrivate korupcijsku Aferu Hypo, te kako ste, o čemu sam već pisao, naredili Sektoru kriminalističke policije obustavu započete istrage i uništavanje dokumentacije vezane uz kriminalističku obradu, koju je vodila Anita Zorko u rujnu 2008. godine.

4. Dana 3. i 8. rujna 2008. godine ispitan sam u okviru kriminalističke obrade u slučaju Afere Hypo u Sektoru kriminalističke policije PU zagrebačke u nazočnosti odvjetnika Ozrena Tatarca za što postoje dokazi

Početkom rujna 2008. godine, o dokumentaciji iz Dosjea Hypo djelatnicima krim policije PU zagrebačke odgovarao sam, u nazočnosti odvjetnika Ozrena Tatarca, gotovo tri sata, te sam tom prilikom kriminalističkim službenicima detaljno opisao umiješanost bivšeg premijera Ive Sanadera u organizirani bankarski kriminal i pranje novca preko Hypo banke.

U sklopu istrage u kojoj sam ispitan, djelatnicima PU zagrebačke dostavio sam dokumentaciju koja dokazuje umiješanost bivšeg premijera Ive Sanadera u aferu Hypo, te koja opisuje nezakoniti tijek novca i pranje novca kriminalnog podzemlja tajnim financijskim operacijama Hypo banke Klagenfurt preko njenih banaka i poduzeća u Hrvatskoj.

Kako sam već tada stekao dojam kako bi se moglo raditi i o namjeri da se Afera Hypo prikrije, odvjetnik Tatarac uputio je tadašnjem ravnatelju policije Marijanu Benku hitnu i povjerljivu promemoriju o obavjesnim razgovorima u Sektoru kriminalističke policije, te o dokumentaciji koju sam prigodom tih obavjesnih razgovora predao krim službenicima PU zagrebačke, u zagrebačkoj Heinzelovoj ulici.

„Nakon što su tijekom srpnja ove godine policajci u civilu prijeteći tražili novinara Margetića, na svim njima poznatim adresama, moja stranka je dobila obavijest da se u svezi dogovora za obavljanje obavjesnog razgovora javi zamjeniku ravnatelja policije g. Ivanu Nađu.

...

Dana 1. rujna 2008. godine Margetić se telefonom javio u ured g. Nađa, i u poruci ostavio svoje podatke i broj mobitela za kontakt.

Dana 2. rujna 2008. godine zamjenik ravnatelja policije g. Ivan Nađ, kontaktirao je Margetića, te je dogovoreno da se moja stranka sljedećeg dana, dakle 3. rujna 2008. godine javi radi davanja obavijesti u svezi navedenog predmeta g. Boži Guvo ...

Dana 3. rujna 2008. godine u mojoj nazočnosti u svojstvu odvjetnika g. Margetić se u 10.00 sati javio načelniku Guvi, koji nas je primio u svojem uredu.

Tom prilikom načelnik je naglasio da neće razgovarati o samom predmetu jer će taj obavjesni razgovor obaviti njegova zamjenica.

Nakon što je g. Guvo pozvao svoju zamjenicu g. Margetić i ja uputili smo se sa njom u njenu kancelariju na obavjesni razgovor“, stoji u dopisu odvjetnika Tatarca Marijanu Benku, od 8. rujna 2008. godine, upućenom na direktni broj telefaksa glavnog ravnatelja policije.

U nastavku dopisa Benku odvjetnik Tatarac detaljno opisuje sadržaj obavjesnog razgovora sa novinarom Domagojem Margetićem, kojeg je vodila krim službenica PU zagrebačke Anita Zorko.

„S mojom strankom je obavjesni razgovor vodila djelatnica krim policije Anita Zorko, u nazočnosti još jednog svojeg kolege koji se nije predstavio.

U smislu Zakona o kaznenom postupku, moram ovom prilikom naglasiti da je moja stranka neistinito bila informirana o razlozima i temi navedenog obavjesnog razgovora.

Naime, kako sam to ranije naveo, nama je bilo rečeno da se g. Margetića zove na razgovor u svezi njegove kaznene prijave protiv T.R.

Međutim već na početku razgovora sa gospođom Zorko postalo je razvidno da je tema razgovora nešto potpuno drugo, i to istraga krim policije PU zagrebačke o pranju novca u Hypo banci, Privrednoj banci Zagreb, Zagrebačkoj banci, Slavonskoj banci, Ministarstvu financija i Vladi Republike Hrvatske.

...

U svezi navedenog stvarnog predmeta obavjesnog razgovora g. Margetić je više od dva sata davao informacije i podatke kojima raspolaže kao novinar o organiziranom kriminalu i pranju novca u Hypo banci, Privrednoj banci Zagreb, Zagrebačkoj banci, Slavonskoj banci Ministarstvu financija i Vladi Republike Hrvatske“ navodi odvjetnik Tatarac.

„Iako se radi o vrlo osjetljivom predmetu istrage o organiziranom kriminalu u kojeg je moguće umiješana i Vlada Republike Hrvatske, kao i najviši državni dužnosnici, te usprkos činjenici da je novinar Margetić tijekom istraživanja i pisanja o ovoj temi doživio ozbiljne prijetnje visokih državnih dužnosnika, te pokušaje nezakonitih policijskih uhićenja, kao i razne druge oblike zlostavljanja od strane državnog aparata, novinar Domagoj Margetić pristao je 3.9.2008. godine surađivati sa policijom u ovoj istrazi.

Nakon što je na tom obavjesnom razgovoru gospođi Zorko dao usmene obavijesti o navedenom predmetu istrage, dogovoren je novi obavjesni razgovor za ponedjeljak, 8. rujna 2008. godine, u 10.00 sati“, opisuje odvjetnik Tatarac činjenicu da je i policija upoznata sa prijetnjama visokih državnih dužnosnika Margetiću.

Nadalje, odvjetnik Tatarac opisuje i tijek obavjesnog razgovora održanog u krim policiji PU zagrebačke dana 8. rujna 2008. godine, prema ranijem dogovoru sa Anitom Zorko.

„Dana 8.9.2008. godine u 10 sati, novinar Domagoj Margetić u mojoj nazočnosti kao odvjetnika ponovno se javio u Sektor krim policije PU zagrebačke, a prema ranijem dogovoru sa gđom Anitom Zorko.

Ovom prilikom moja je stranka djelatnicima krim policije donijela i određenu dokumentaciju kojom raspolaže o gore navedenom predmetu istrage.

Na zahtjev djelatnika krim policije koji se sa g. Margetićem i sa mnom došao sastati u prizemlju zgrade u Heinzelovoj, a koji je bio nazočan i ranijem obavjesnom razgovoru kojeg je vodila gđa Anita Zorko, g. Margetić je u prizemlju zgrade, tj. u hodniku, a na zahtjev navedenog djelatnika krim policije, izvadio dokumentaciju iz torbe, objašnjavajući krim službeniku o kakvoj se dokumentaciji radi.

Na to je krim službenik, iako je upravo on tražio da novinar Margetić dokumentaciju preda na hodniku, rekao kako se radi o „opasnim imenima“ (nakon što je moj klijent spomenuo imena Bože Prke i Ive Sanadera), te nas je ipak pozvao da primopredaju dokumentacije obavimo u nekoj kancelariji na drugom katu zgrade.

Obzirom da se radi o izuzetno važnoj dokumentaciji, o vrlo osjetljivom predmetu istrage, začudio nas je postupak djelatnika krim policije koji niti mojoj stranci, kao očito svjedoku u ovoj istrazi, niti meni kao odvjetniku g. Margetića nije predao nikakvu potvrdu o zaprimljenim dokumentima.

...

Ovim dopisom, gospodine ravnatelju policije, želim Vas upozoriti na činjenicu da je g. Margetić očito svjedok u ovoj vrlo osjetljivoj istrazi o organiziranom kriminalu i pranju novca, da je kao takav, usprkos opasnosti za vlastitu sigurnost dao policiji sve tražene obavijesti i dokumentaciju, uključujući isprint knjige koja će tek biti objavljena za tjedan dana“ stoji u dopisu odvjetnika Tatarca sada već bivšem ravnatelju policije Marijanu Benku.

Službenim dopisom ravnatelju policije od 8. rujna 2008. godine, odvjetnik Ozren Tatarac upozorio je Marijana Benka kako je moguće da netko cijelu ovu istragu i vodi sa osnovnom namjerom prikrivanja organiziranog kriminala u kojeg je umiješan sam državni vrh, uključujući premijera Sanadera i dio njegovih najbližih suradnika.

„Obzirom na okolnosti u kojima, primjerice, danas nismo dobili niti potvrdu o predanoj dokumentaciji, imamo razloga sumnjati kako bi netko želio cijelu ovu istragu provesti isključivo na način da od moje stranke dođe do vrlo osjetljivih podataka, zbog kojih bi g. Margetiću mogao biti ugrožen i život, a da bi se kasnije ti podatci i dokumenti koristili, moguće, za prikrivanje organiziranog kriminala, korupcije, i pranja novca, s kojim je povezan vrh političke vlasti u Hrvatskoj.

Bojimo se gospodine ravnatelju manipulacija na način da novinar Domagoj Margetić bude još jednom, ne znam koji put, žrtva osvete političkih institucija, umjesto da odgovornost za kriminal o kojem u ovoj osjetljivoj istrazi svjedoči moja stranka, snose Vlada Republike Hrvatske, Ministarstvo financija, Hrvatska narodna banka, te poimence umiješani pojedinci koje inkriminira svjedočenje novinara Margetića, a posebno: Ivo Sanader, Ivan Šuker, Božo Prka, Željko Rohatinski, Franjo Luković, te brojni drugi“ zaključuje svoj dopis glavnom ravnatelju policije odvjetnik Tatarac.

[shaka zulu]

5. Dokument od 8. studenog 2007. dokazuje da su POA, SOA, MUP, HNB, HANFA i Državno odvjetništvo već i ranije vodili istrage o sumnjivim poslovima Hypo Alpe Adria Banke

Osim toga, i obavještajno izvješće od 8. studenog 2007. godine, koje sam u cijelosti objavio na istraživačkom novinarskom portalu Necenzurirano.com, na nekoliko mjesta iznosi činjenice o tomu kako je ranije Protuobavještajna agencija (POA), a potom Sigurnosno obavještajna agencija (SOA), kojima ste bili na čelu kao ravnatelj, vodila određene operativne provjere i istrage vezano uz poslovanje Hypo Alpe Adria Banke, te kako o tome postoji dokumentacija unutar Arhiva SOA-e, a što su mi, osim navoda u citiranom dokumentu, potvrdili i brojni djelatnici Sigurnosno obavještajne agencije s kojima sam imao priliku razgovarati o ovoj temi.

„Ne stoji podatak da HAAB nije bila predmet krim obrade.

Sigurno je da je o HAAB-u pisano u operativnim infromacijama kako krim policije, tako i SOA-e i državnog odvjetništva“, navodi se u obavještajnom izvješću izvješću iz studenog 2007. godine.

S druge strane, isto izvješće iz 2007. godine, vrlo detaljno opisuje poslovne veze Vaše nekadašnje tvrtke Soboli d.o.o. sa Hypo Alpe Adria Bankom, za koju je to poduzeće obavljalo niz paraobavještajnih usluga.

Osim toga, vrlo detaljan opis poslovanja tvrtke Soboli d.o.o. sa Hypo Alpe Adria Bankom, dokazuje ili barem upućuje na to kako Vi već godinama imate vrlo opširna i precizna saznanja o organiziranom kriminalu i pranju novca u Hypo banci.

Dokument od 8. studenog 2007. godine, osim što potvrđuje kako je operativnu obradu o kriminalu u Hypo banci vodila Sigurnosno obavještajna agencija, potvrđuje kako su takvu obradu vodili i Ministarstvo unutarnjih poslova, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, HANFA i Hrvatska narodna banka, a iz sadržaja ovog dokumenta jasno je kako su Vama, gospodine Karamarko, detalji ovih spisa, izvješća i službenih informacija bili dostupni kroz duži vremenski period, upravo suprotno Vašim tvrdnjama iznesenim u razgovoru s novinarom Jutarnjeg lista.

Tako u „Završnim napomenama“ ovog obavještajnog dokumenta od 8. studenog 2007. godine, pod točkom ( autori dokumenta navode: „Većina informacija iz ovog analitičkog pregleda poznata je DORH-u (M. Bajić) i SOA (T. Karamarko) a neke od njih su predmet kriminalističke obrade koje još traju“.

„Ne stoji podatak da HAAB nije bila predmet krim obrade. Sigurno je da je o HAAB-u pisano u operativnim informacijama kako krim policije tako i SOA i Državnog odvjetništva“, stoji na sedamdesetoj stranici citiranog analitičkog pregleda, od 8. studenog 2007. godine.

„Po kazivanju Anite Peršin većinu informacija od Krešimira Starčevića ona je analitički obrađivala u POA, te ih je POA dostavljala S. Mesiću, I. Račanu, a kasnije i Sanaderu.

Prema njenim riječima jedino je Sanader reagirao i tražio da mu POA dostavi sve što ukupno zna o HAAB“, navodi se na četrdeset i četvrtoj stranici ovog analitičkog pregleda iz studenog 2007. godine.

Osim toga, na šestoj stranici navedenog dokumenta jasno se navodi kako ste upravo Vi pomogli bivšem premijeru Ivi Sanaderu u prikrivanju Afere Hypo, neposredno prije parlamentarnih izbora 2007. godine: „U RH uoči parlamentarnih izbora Sanader ne želi razbuktavanje afere HAAB jer je i sam umiješan, dok S. Mesić koji raspolaže dokumentacijom iz Tuđmanova arhiva želi ići do kraja, iako mu neki njegovi „savjetnici“ to ne sugeriraju (npr. T. Karamarko, I. Pukanić, N. Pavić i dr.)“.

Vi ste, dakle, gospodine Karamarko, i kao šef POA-e, potom SOA-e, a nakon toga i kao ministar unutarnjih poslova raspolagali sa strogo povjerljivim izvješćima o Aferi Hypo, koja ste iz Vama poznatih razloga prikrivali, umjesto da pokrenete istragu i procesuirate sve umiješane u organizirani kriminal i pranje novca preko Hypo Alpe Adria Banke.

6. Popis dokaza o organiziranom kriminalu i pranju novca u Hypo Alpe Adria Banci koji su Vam dostupni već godinama

U istom se dokumentu navode i dva ključna izvješća o kontrolama koje su u Hypo Alpe Adria Banci provele Hrvatska narodna banka (HNB) i HANFA, a koja su izvješća dovršena 2006. godine, i bila su dostupna, između ostalih i Vama, gospodine ministre, a u tim se dokumentima, prema navodima iz ovog izvješća iz studenog 2007. godine, jasno identificiraju kriminalne radnje pranja novca preko Hypo Grupe u Austriji i Hrvatskoj.

Drugim riječima, brojni dokumenti koje posjedujete, gospodine ministre, jasno dokazuju organizirani kriminal, korupciju i sustavno pranje novca sumnjivog porijekla preko Hypo Grupe u Hrvatskoj: Izvješće Deviznog inspektorata Ministarstva financija broj 513-08-01/03-12, od 25. srpnja 2003. godine; Izvješće Deviznog inspektorata Ministarstva financija broj 513-08-01/05-3; Izvješće Deviznog inspektorata Ministarstva financija 513-08-01/99-2 od 30. listopada 2000. godine; Rješenje Deviznog inspektorata Ministarstva financija broj 513-08-01/00-12 od 7. kolovoza 2000. godine; dopis Deviznog inspektorata Ministarstva financija broj 513-08-01/01-20, od 11. svibnja 2001. godine; Obavještajno izvješće, tj. Analitički prikaz poslovanja Hypo Grupe od 8. studenog 2007. godine; izvješće o kontroli HNB-a u Hypo Alpe Adria Banci iz 2006. godine (spominje se izrijekom u analitičkom prikazu od 8.11.2007.), izvješće o kontroli HANFA-e u Hypo Alpe Adria Banci iz 2006. godine (spominje se izrijekom u analitičkom prikazu od 8.11.2007.).

Svi su Vam ovi dokumenti, gospodine ministre bili dostupni već godinama, pa potpuno neistinito navodite i tvrdite kako ne raspolažete dokumentacijom ili dokazima na temelju kojih bi pokrenuli istragu u slučaju Afere Hypo, dok sam većinu navedenih dokumenata osobno u nazočnosti odvjetnika Ozrena Tatarca predao djelatnicima Sektora kriminalističke policije PU zagrebačke, na obavjesnom razgovoru 8. rujna 2008. godine, u sjedištu Sektora krim policije, PU zagrebačke, u zagrebačkoj Heinzelovoj ulici.

Iste sam dokumente u ožujku i travnju 2008. godine, predao Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske, o čemu postoji pisani dokaz, te sam o istim dokazima dao iskaz djelatnicima Državnog odvjetništva dana 16. prosinca 2009. godine, u 13.00 sati, u sjedištu Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (USKOK), u Uredu ravnatelja USKOK-a gospodina Dinka Cvitana, o čemu također postoji pisani trag.

7. Sudjelovali ste u tajnim pregovorima s Ninom Pavićem, Miroslavom Kultom i Ivićem Pašalićem oko preuzimanja vlasništva poduzeća Hypo Alpe Adria Consultants

Možda se, zapravo, tajna Vašeg sudjelovanja u prikrivanju Afere Hypo, osim u poslovima tvrtke Soboli d.o.o. sa Hypo Alpe Adria Bankom, krije i u činjenici da ste sudjelovali u tajnim pregovorima između Miroslava Kutle i Ninoslava Pavića oko preuzimanja vlasništva nad povezanim poduzećem Hypo Grupe; poduzećem Hypo Alpe Adria Consultants (HAAC), a o čemu govori i Izvješće od 8. studenog 2007. godine, u svojem analitičkom pregledu, na trideset i šestoj stranici ovog dokumenta, koji je u cijelosti dostupan na istraživačkom novinarskom portalu Necenzurirano.com.

Umiješanost Ninoslava Pavića u Aferu Hypo i njegova povezanost s Vama, osobito u svezi tajnih pregovora oko preuzimanja Hypo Alpe Adria Consultants, jasno govori i zbog čega ste se o Aferi Hypo oglasili upravo u mediju u vlasništvu Ninoslava Pavića.

Na taj način, Vi i Pavić, valjda, jedan drugom uzajamno, i zajedno Hypo Alpe Adria Banci, vraćate dugove za koje samo vi znadete kako su nastali i kome je tko i što dužan.

„Prije prodaje HAAC, a kada su Miroslav Kutle i I. Pašalić saznali da bi Pavić bio jedan od kupaca, Kutle je počeo prijetiti Paviću da želi naplatiti od njega dug u iznosu od 40 milijuna eura.

Nakon što se Pavić požalio Mesiću, T. Karamarko je preuzeo obvezu od Mesića da organizira sastanak Kutle i Pavića. Na sastanku je Kutle tražio povrat cijelog duga, a kompromisno su dogovorili da bi Pavić to vraćao kroz mjesečne rate od 700.000 eura.

Kutle je to prihvatio no nakon druge rate Pavić je rekao da to ne može izdržati jer ulazi u investicije. Iza toga je napravljen novi ortački ugovor Pavić – Kutle – Pašalić oko suvlasništva u HAAC-u. Nakon toga je Pavić osigurao od I. Todorića posudbu za učešće u kupovini HAAC“, stoji u dokumentu iz studenog 2007. godine.

Čini se, gospodine Karamarko, kako je upravo Vaša izravna umiješanost u Aferu Hypo, te umiješanost ljudi na bilo koji način povezanih s Vama, jedan od glavnih motiva zbog kojih već godinama, kako to dokazuju citirani dokumenti i činjenice koje sam naveo, aktivno prikrivate Aferu Hypo, te sa pozicija na kojima ste bili u Protuobavještajnoj agenciji (POA) i Sigurnosno obavještajnoj agenciji (SOA), te sa pozicije na kojoj ste danas; ministra unutarnjih poslova Republike Hrvatske, onemogućavate objektivnu i nepristranu istragu organiziranog kriminala, korupcije i pranja novca u slučaju Afere Hypo.

Domagoj Margetić
novinar i glavni urednik Necenzurirano.com
autor knjige „Bankarska mafija“, o Aferi Hypo

P.S.

Gospodine Karamarko, jako mi je žao i ispričavam vam se što sam u ovom otvorenom pismu objavio da lažete i obmanjujete javnost o ulozi policije u i oko Afere Hypo. Time vas nipošto ne  želim  uvrijediti, kao ni ovim otvorenim pismom u cijelosti i u pojedinostima. Doista mi trenutno ne pada neki drugi izraz koji bi najbolje definirao vaše službeno i neslužbeno ponašanje u svezi sa Hypo Bankom, ali ako vi za takvo ponašanje znate neki vama prikladniji izraz, molim vas, budite toliko ljubazni koliko ste do sada bili prema Hypo Banci, pa mi to javite, da se malo nasmijemo zajedno s mojim čitateljima.

Povezano:

Afera Hypo
 
http://www.necenzurirano.com/index.php?option=com_content&task=view&id=1670&Itemid=1

[shaka zulu]

Ključni igrači Afere Hypo koji mogu inkriminirati Sanadera: Milan Naperotić       
Dec 18, 2009 at 12:16 PM 
Milan Naperotić jedan je od glavnih ljudi tzv. „mreže povjerenika“ Hypo Alpe Adria Banke u Hrvatskoj, za kojeg se smatra kako je predstavljao jednog od glavnih posrednika između Uprave Hypo banke i političkog vrha u Hrvatskoj. Tako i dokumenti koje posjedujemo upućuju na Naperotićevu ulogu u tzv. istarskim projektima Hypo Grupe, ali i na njegovu ulogu u prikrivenom financiranju HDZ-ove izborne kampanje 2003. godine, od strane Hypo banke, preko posrednika, za što se smatra da je dogovarao upravo Milan Naperotić. U obavještajnom izvješću iz studenog 2007. godine navodi se Naperotićeva veza sa Sanaderom u projektu „Brijuni rivijera“, ali i Naperotićevo posredovanje između Hypo Grupe i Milana Bandića.
 
Čovjek s jakim političkim vezama u HDZ-u, SDP-u i IDS-u: Naperotić odlučivao o ulaganjima Hypo Grupe u Istri

„Milan Naperotić je višegodišnji savjetnik HAAB-a Klagenfurt koji je provjeravao, pregovarao i onda sugerirao centrali da li odobriti kreditiranje bilo kojeg značajnijeg projekta HAAB-a u Istri.

Njegova jaka pozicija u HAAB-u bazirala se na vrlo bliskoj poslovnoj, a posebno privatnoj vezi s G. Striedingerom, a manje s W. Kultererom.

Preko HAAB-a i njegovog novca Naperotić je ostvario i vrlo jake političke veze u HDZ-u, SDP-u, a posebno u IDS-u. Zapaženi su i njegovi vrlo česti boravci u Zagrebu.

U Istri je Naperotić okupio ekipu sebi vrlo odanih osoba koje su imale informacije i mogle utjecati na promjene u generalnim urbanističkim planovima u Istri, pa dijelom i u Zagrebu.

U svojim akcijama Naperotić je neposlušne činovnike intervencijama smjenjivao, financirao lokalne izbore, proizvodio afere i kompromitacije, a sve to je mogao činiti zbog jakih istarskih veza među političarima u pravosuđu i policiji.

Omiljeni Naperotićev obrazac bogaćenja je kupnja jeftinog poljoprivrednog zemljišta u Istri i Dalmaciji, pa i drugdje, koje bi vrlo brzo postajalo urbanističko i vrlo skupo. Neke od ovih poslova je Naperotić radio za HAAB, a neke poslove je napravio osobno za sebe i svoje najbliže suradnike (V. Beneš, Moreno Roberto Novacco, Roberto Bradić i nepoznati tajni partneri)“, navodi se u tajnom izvješću o organiziranom kriminalu i pranju novca u Hypo Grupi, od 8. studenog 2007. godine.

Kombinacije s kupoprodajom zemljišta u Istri

„Većina kombinacija s kupovinom zemljišta u Istri dogovorena je na Naperotićevim sastancima u Austriji i drugdje sa G. Striedingerom, W. Kultererom, I. Pašalićem.

Na ovim sastancima je Naperotić dobio informacije od Striedingera da se neki poslovi odrađuju za V. Zagorca, a od Pašalića da je trebalo pomoći Milanu Lučiću.

U Hrvatskoj je Naperotić povjerljive razgovore vodio na svojoj jahti gdje je povremeni gost bio Božo Prka kojem je u Poreču sredio sve oko njegove vikendice.

Na jahti je dogovarano između Naperotića, odvjetnika Ante Nobila, Miće Carića i svećenika Mije Gabrića kako jeftino otkupiti crkveno zemljište ženskog reda u okolici Zadra, a onda ga pretvoriti u urbanističko.

Poslove s crkvenim zemljištem Naperotić u Istri radi s biskupom Milovanom“, stoji u izvješću iz studenog 2007. godine.

Proviziju za prodaju Rezidencije Skipper Hypo banka isplatila HDZ-u za izbornu kampanju 2003. godine

Iz ovog strogo povjerljivog dokumenta kojeg posjedujemo, razvidno je kako je upravo Milan Naperotić dogovarao kupoprodaju rezidencije Skipper i okolnog turističkog zemljišta, koji je posao, prema navodima iz izvješća Naperotić dogovarao s Franjom Gregurićem i Zlatkom Matešom, a za što je dio provizije u iznosu od dva milijuna kuna isplaćen od strane Hypo Alpe Adria Banke, preko poduzeća Rezidencija Skipper, HDZ-u, u predizbornoj kampanji 2003. godine, neposredno prije dolaska na vlast Ive Sanadera.

„Naperotić je uz pomoć Franje Gregurića sredio da je uz određenu proviziju Zlatko Mateša prodao Rezidenciju Skipper s njenih 20.000 m2 priobalnog urbanističkog zemljišta. Mateša je odobrio tj. Prihvatio i smiješnu cijenu od 16 kn po m2.

Suvlasnik savudrijskog poduzeća Rezidencija Skipper bio je Miro Oblak, austrijski poduzetnik koji je za izbornu kampanju 2003. godine donirao HDZ-u 2 milijuna kuna.

Oblak je inače poslovno vezan na Vl. Zagorca, te su svojevremeno preko Oblakove tvrtke organizirali krijumčarenje oružja koje je u financijskim transakcijama pratila HAAB.

Oblak je u donaciji HDZ-u 2003. godine poslužio samo kao tranzitni punkt kako bi se skrilo da je donaciju za HDZ dala HAAB.

Sa Stevom Žufićem već tada jednim od čelnika IDS-a Naperotić je organizirao da se kupi zemljište preko tvrtke AB Maris d.o.o.

Naperotić je ključna osoba u projektu Adamaris i Dragonera koji u brijunskom priobalju raspolažu sa 1 milijun m2 (5 eura za 1 m2)“, stoji u povjerljivom izvješću iz studenog 2007. godine.

Naperotić posredovao kod Sanadera za projekt „Brijuni rivijera“

U izvješću se opisuje i Naperotićeva posrednička uloga između Ivana Jakovčića i Ive Sanadera u projektu „Brijuni rivijera“, koji je bio od vitalnog interesa za Hypo Alpe Adria Banku.

„Naperotić sa Jakovčićem kod predsjednika Vlade i HDZ-a Ive Sanadera guraju projekt „Brojuni rivijera“ koji predviđa izgradnju objekata turističkog sadržaja na zemljištu koje je na mutan način preimenovano u građevinsko a kupila ga je prethodno HAAB.

Inače Naperotić je u „dobrom“ rapoloženju komentirao da je HAAB zaslužan što se zbližilo Jakovčića i Sanadera.

Također se pohvalio pred Nobilom, Carićem i Gabrićem da je on zaslužan za cijelu karijeru Radojke Olić koja bez njega ne bi napredovala do predsjednice Uprave HAAB-a i u koju ima puno povjerenje u provođenju dogovorenih projekata.

Naperotić je osoba koja bitno utječe i na dodjele donacija u Istri, Dalmaciji, pa i u Zagrebu, što provodi R. Olić, a što je bitno za Naperotićeve „poslove“ ...“, navodi se u dokumentu od 8. studenog 2007. godine.

Naperotić posredovao za kredit Milana bandića u Hypo banci

Posebno je zanimljiv dio koji se odnosi na posredovanje Milana Naperotića u Hypo Alpe Adria Banci za kredit Milanu Bandiću za kupnju stana, te se kao osoba koja je Bandiću „sredila“ kredit Hypo banke navodi upravo Milan Naperotić.

„Naperotić je sredio da se odobri kredit za stan zagrebačkog gradonačelnika M. Bandića pod izrazito povoljnim uvjetima, jer se preko Bandića sređuju poslovi u Zagrebu.

Bandić je pomogao HAAB-u da kupi nedovršeni objekt CIMOS-a na Ljubljanskoj aveniji“, tvrde autori obavještajnog izvješća iz studenog 2007. godine.

Naperotić dogovarao sa Sanaderom da „sugerira Bajiću“ čišćenje negativnih izvješća HNB-a i HANFA-e o stanju u Hypo banci

„Naperotiću je Pašalić dao informaciju da je Ivo Sanader 1993. i 1996. godine uzeo 800.000 DEM provizije od M. Kutle što mu je pomogao da od HAAB-a dobije kredit od 4 milijuna DEM.

U dogovoru s Nevenom Barać sređivao je Naperotić da se 40 milijuna eura iz Dubrovačke banke prebaci u HAAB.

Uz pomoć Božidara Prke iz PBZ, Naperotić je organizirao sastanke HAAB – PBZ – ZABA na kojima je dogovarao strategiju suradnje i međusobne pomoći.

Naperotiću su poznati detalji oko Pašalićevog kredita od 20 milijuna eura i kredita V. Zagorca od 260 milijuna eura.

Također je preko posrednika sređivao da nakon provedenog nadzora u HAAB koje su izvršili HANFA i HNB, Ivo Sanader sugerira M. Bajiću da se izvješće dotjera i „očisti“ zbog eventualnih napada u izbornoj godini ili na HAAB ili na I. Sanadera“, stoji na kraju dijela izvješća koji se odnosi na aktivnosti Milana Naperotića i njegovu umiješanost u Aferu Hypo, u dokumentu iz 2007. godine.

Necenzurirano.com

Povezano:

Afera Hypo
 
http://www.necenzurirano.com/index.php?option=com_content&task=view&id=1669&Itemid=1

[shaka zulu]

Ključni igrači Afere Hypo koji mogu inkriminirati Sanadera: Walter Wolf        
Dec 17, 2009 at 04:45 PM 
Obavještajno izvješće o Aferi Hypo iz studenog 2007. godine, identificira nekolicinu igrača iz sjene koji su predstavljali svojevrsne „oficire za vezu“ između čelnih ljudi Hypo Grupe i pripadnika političke elite u Hrvatskoj, te kao takvi ne samo da su umiješani u Aferu Hypo, nego i imaju vrlo vrijedna saznanja „iz prve ruke“ o kriminalnim poslovima Hypo Grupe i politički izloženih osoba i državnih dužnosnika u Hrvatskoj. Kao jednog od ključnih ljudi, zbog čijeg je kasnijeg sukoba s čelnim ljudima Hypo Grupe i došlo do međunarodne istrage u ovom slučaju, izvješće identificira Waltera Wolfa. Prema izvješću od 8. studenog 2007. godine, Walter Wolf je tvrdio kako su Ivo Sanader i Božidar Kalmeta tražili od Hypo Alpe Adria Banke da se izvrši prodaja 85 posto dionica Maraske, za vrijednost od pet milijuna eura, kako bi se taj novac transferirao na račune u Austriji za potrebe financiranja HDZ-ove predizborne kampanje 2003. godine.
 
Ključan trenutak izbijanja Afere Hypo razlaz Uprave HAAB sa Walterom Wolfom

Prema strogo povjerljivom dokumentu kojeg posjedujemo, Walter Wolf bio je jedan od ključnih ljudi u zajedničkim poslovima Hypo Grupe i hrvatskih političara u manipulacijama kupoprodajom nekretnina u Hrvatskoj, te reinvestiranja sumnjivog novca sa tajnih računa u Austriji u poslove Hypo Grupe sa nekretninama u Istri.

„Prvi potresi u HAAB-u počinju nakon njihovog razlaza s Walterom Wolfom 2003/2004. godine, do kada je Wolf kupovao nekretnine i zemljišta za HAAB uglavnom preko Hrvatskog fonda za privatizaciju.

Prije razlaza s HAAB, Wolf je brend „Maraska“ ustupio bez naknade austrijsko lichtensteinskoj tvrtki „Maraska Handels und Vertriebs GMBH“ koja je formalno u vlasništvu austrijskog advokata i lichtensteinske zaklade „Bordium“ bliske W. Wolfu.

Ovaj brand a i tvornicu je W. Wolf namijenio svom sinu za što HAAB nije imao razumijevanja te dolazi do sudskog postupka u kojem HAAB osim za brand „Maraska“ optužuje Wolfa da nije izvršavao kreditne obveze dok je bio većinski vlasnik i upravitelj „Maraske“.

Wolf je bio povrijeđen nerazumijevanjem i ponašanjem HAAB te je to komentirao i među svojim prijateljima od kojih su neki i u Zagrebu. Isticao je da je prevaren i dać e sve učiniti da zagorča život G. Striedingeru i HAAB-u.

HAAB je podcijenio Wolfa u sukobu, ne računajući na njegove izuzetno jake veze u političkom vrhu Austrije, te u Kanadi i USA, gdje je imao obavještajne veze sa CIA u bavljenju poslovima krijumčarenja oružja.

Wolf je plasirao priču u Austriji, Njemačkoj i USA da je HAAB sa nekolicinom hrvatskih političara (Ivić Pašalić, Ivan jakovčić, Stevo Žufić, Božidar Kalmeta, Ivo Sanader, Božo Jusup, Milan Bandić) uništavao gospodarski i financijski Hrvatsku, izvlačio prljavi novac s ratnim profiterima (M. Kutle, B. Glavaš, H. Petrač, V. Zagorec, M. Lučić, T. Horvatinčić, I. Čermak, N. Barać), te ga prao prvenstveno u Hrvatskoj, BiH i Srbiji“, stoji u dijelu izvješća koji se odnosi na odnose Waltera Wolfa i Hypo Alpe Adria Banke.

Wolfu u kupovini poduzeća i nekretnina za Hypo Grupu pomagali Gregurić, Mateša i Linić

U nastavku ovog strogo povjerljivog obavještajnog izvješća od 8. studenog 2007. godine, vrlo se detaljno navode i opisuju poslovi koje je Walter Wolf obavio za Hypo Grupu, a u čemu je, kako to stoji u dokumentu, imao pomoć Franje Gregurića, Zlatka Mateše i Slavka Linića.

Točnije, u izvješću se navodi kako je za Wolfove poslove, koje je obavljao s Hrvatskim fondom za privatizaciju u ime i za račun Hypo Alpe Adria Banke, presudan bio politički utjecaj Gregurića, Mateše i Linića, uz čiju pomoć je i kupovao poduzeća i nekretnine od Hrvatskoj fonda za privatizaciju.

„Uz pomoć ključnih osoba u HDZ-u i SDP-u (Slavko Linić, Franjo Gregurić, Zlatko Mateša) Wolf je od Hrvatskog fonda za privatizaciju za HAAB kupio sljedeće.

Karlovačka banka

U njoj HAAB raspolaže s oko 60% dionica.

Brodoremont Lamjana

Remontno brodogradilište kod Zadra na otoku Ugljanu kupio je za 1 kn u čemu je osobno pomogao S. Linić, a sve je Wolfu proveo Krešimir Starčević.

KIO

Karlovačka industrija obuće, Wolf ju je kupio po nalogu HAAB-a zbog procjene da raspolaže kvalitetnim nekretninama i na dobrim lokacijama. Wolf je za KIO platio 3 milijuna eura za pogone tvornice, 1 milijun eura za strojeve i 35 milijuna eura dugova KIO.

Maraska

Kupljena je zahvaljujući Božidaru Jusupu i Božidaru Kalmeti koji su HAAB doveli u poziciju odlučujućeg gospodara u zadarskog regiji. HAAB je po izjavama Wolfa išao u stečaj tvrtke praveći velike gubitke (preko 10 milijuna eura). Istovremeno je po informacijama Wolfa, HAAB sa Joškom Zavoreo, Zrilićem i B. Jusup prodao na Varaždinskoj burzi 85% dionica za 5 milijuna eura što je ispod cijene. Prodaju je navodno inicirao HDZ tj. I. Sanader i B. Kalmeta kako bi taj novac iz prodaje izvukli u Austriju za potrebe izborne kampanje 2003. godine. Maraska je po procjeni Wolfa bila interesantna HAAB-u zbog 15 000 m2 zemljišta i upravne zgrade na čijem bi mjestu Hypo gradio poslovne i stambene objekte a tvornicu preselio u Gaženicu. B. Kalmeta se u početku protivio ovoj ideji zastupajući stav da Maraska treba biti preuzeta od zadarskih tvrtki.

Borik Zadar

HAAB je Borik Zadar 2004. godine prodao talijanskoj tvrtki za 30% tržišne cijene. U toj talijanskoj tvrtki jedan od vlasnika je i Gunter Striedinger.

Barbariga i Dragonera

Ove objekte je Wolf kupio za HAAB, a u transmisiji su maksimalno pomogli Wolfu Stevo Žufić, Ivan Jakovčić i Milan Naperotić.

Puris Pazin je za HAAB kupio W. Wolf te odmah postao i predsjednik Nadzornog odbora. Umjesto Ivana Rusca, HAAB je instalirao Olava Nemlinga. Ruscu je HAAB ostao dužan preko 100.000 eura.

U 2003. godini prekinuta je suradnja HAAB-a i W. Wolfa te se 58,6% dionica Purisa plus 17% novokupljenih dionica prenijelo na dvije tvrtke i to HAB iz Vilacha i HAAB iz Zagreba, a istovremeno se smijenjuje Nemlinga i njegovog igrača Gerharda Prassera te imenuje na njegovo mjesto Rolanda Mathwiesera. Nakon godinu dana tj. 2004. godine i Roland M. Je smijenjen a na čelo tvrtke dolazi Ivan Hrelja, a predsjednik Nadzornog odbora postaje Roberto Bradić.

U 2005. godini HAAB iz Vilacha prenio je dionice Purisa na tri tvrtke iz Zagreba. Najviše dionica dobila je tvrtka Puris Varwaltungs und Beteilligungs. Krajem iste godine te tri zagrebačke tvrtke prenose dionice na austrijsku HAAB International koja ih nakon tri mjeseca ponovno vraća na tvrtku Puris Varwaltungs und Beteilligungs koja danas traži kupca u Hrvatskoj. U ožujku 2007. godine pregovarano je o kupnji s Podravkom i Agrokorom, ali su ostali zatečeni zbog nerealno visoke cijene Purisa.

DIOKI

Nakon diskretnih razgovora Milana Naperotića, Roberta Ježića i Slavka Linića i postignutih aranžmana, Naperotić je sugerirao centrali HAAB-a da je korisno dati kredit Ježiću i da će usluge biti vraćene. HAAB je dao kredit i upisao se kao vlasnik 25% dionica DIOKI-a. Posao je proveden preko brokerske tvrtke, a dio dionica je nevidljiv tj. glasi na donosioca što je bilo dogovorena provizija u pregovorima s Ježićem.

U Nadzorni odbor DIOKI-a su ušli Urs J. Hausheer, predsjednik, Radojka Olić, zamjenik predsjednika, Robert Ježić, zamjenik predsjednika, Igor Čatić, član, Vladimir Vranković, član, Duško Žurić, član, Josip Pavelić, član“, opisuju se u obavještajnom izvješću iz studenog 2007. godine poslovi koje je za Hypo Grupu u sprezi s hrvatskim političarima obavljao Walter Wolf.

Walter Wolf i Ivo Sanader zajedno posredovali u dovođenju Hypo banke u Hrvatsku

Detalji iz dokumenta kojeg posjedujemo ukazuju na mogućnost kako upravo Walter Wolf raspolaže detaljnim saznanjima o poslovima koje je sa Hypo Grupom radio i u kojima je za Hypo banku posredovao bivši hrvatski premijer Ivo Sanader.

Naime, obojica su, i Wolf i Sanader, od samog početka poslovanja Hypo banke u Hrvatskoj, i sumnjivih poslova pripadnika hrvatske političke elite s Hypo bankom, bili ključni posrednici u dovođenju Hypo banke u Hrvatsku, te posrednici između pripadnika državnog vrha u Zagrebu i Uprave banke u Klagenfurtu.

„Polovinom 1990.-ih godina, Tuđman je odobrio projekt Ivića Pašalića baziran na Tuđmanovoj ideji 200 obitelji koje bi vladale hrvatskom imovinom, te je Pašalić ušao u detaljnije pregovore s Jorge Haiderom i HAAB uz posredovanje Waltera Wolfa, Ivana Jakovčića i Ive Sanadera.

Dogovorena je kao pokriće za Tuđman – Pašalićev projekt suradnja Istarske županije i Koruške, te ulazak HAAB-a u Istru.

Nakon toga je HAAB masovno počeo jeftino kupovati nekretnine i poljoprivredna zemljišta u Istri“, stoji u obavještajnom izvješću iz studenog 2007. godine, u dijelu u kojem se opisuje Sanaderova i Wolfova zajednička posrednička uloga u poslovima Hypo Alpe Adria Banke u Hrvatskoj.

Preko Hypo banke oprane „milijarde dolara isisane iz Hrvatske“

U nastavku, obavještajno izvješće iz 2007. godine, jasno identificira u kakvim su to poslovima Wolf i Sanader posredovali između hrvatskog političkog vrha i austrijske Hypo banke 1990.-ih godina, te se izrijekom kao glavni motiv poslovanja političke elite u Zagrebu s Hypo Grupom navodi pranje „milijardi dolara“ „isisanih“ iz Hrvatske u ratnim godinama, koje su prikrivane na tajnim računima kod Hypo banke, ili je taj isti novac prebacivan iz Hrvatske, preko Hypo banke u treće zemlje ili na tajne račune kod drugih banaka.

„Politički vrh Hrvatske izabrao je HAAB jer je preko te banke vrtio više od milijarde dolara isisanog hrvatskog novca koji je uz pomoć parainvesticijskih fondova koji su osmišljeni u HAAB-u ubacivan kontinuirano u RH, Italiju, Lichtenstein, Švicarsku, a i u ostale države bivše SFRJ. Sve je to rađeno dogovorom između Pašalića i G. Striedingera i W. Kulterera“, navodi se u izvješću iz 2007. godine.

SOA skriva tajne podatke o pranju novca preko Hypo banke

„Kupujući atraktivne lokacije i objekte u Istri, a zatim u Dalmaciji, a kasnije kontinentalnoj Hrvatskoj dugoročno je po odobrenju političkog vrha RH osigurano pranje novca i zarada novoj „državnoj strukturi“.

Kada se pogleda struktura vlasništva HAAB-a i njegovih parainvesticijskih fondova banaka i sestrinskih tvrtki vidi se da oko 60 do 70 % kontrolira manja grupa ljudi uglavnom ratnih profitera bliskih I. Pašaliću, a koja se obvezala na „pašalićevski zid šutnje i prodavanja magle“.

Istovremeno HAAB je od početka u RH po zamisli Tuđmana i Pašalića servisni pogon političke, medijske i poslovne tajkunske oligarhije.

S tom bankom mogu poslovati gotovo svi oni koji nešto rade u sprezi s kriminalom ili Pašalićevom grupom (Zagorec, Petrač, Čermak, Žužul, Kutle, Sanader, Bandić, Barać, Horvatinčić, Štrok, N. Pavić, Pukanić, M. Carić, A. Nobilo, Jakovčić, Žufić, Linić i dr.).

Uglavnom su svi oni dobili kredite od HAAB-a, a za protuuslugu pomogli su HAAB-u u realizaciji projekata kroz koje se trebao oprati novac.

Ovakve informacije je prikupila POA-SOA, te znatno šire informirala politički vrh“, navodi se u tajnom izvješću od 8. studenog 2007. godine.

Wolf mogući svjedok o vezama Ive Sanadera, Božidara Kalmete i drugih sa Hypo Grupom

Prema saznanjima kojima Walter Wolf, očito, raspolaže, kako se to detaljno opisuje u tajnom dokumentu kojeg posjedujemo, Wolf bi mogao biti jedan od ključnih svjedoka insajdera o vezama pojedinaca iz političkog vrha Hrvatske sa organiziranim kriminalom i pranjem novca preko Hypo banke Klagenfurt.

Štoviše, Walter Wolf, očito predstavlja jednog od rijetkih svjedoka koji mogu dokazati izvornu posredničku ulogu bivšeg premijera Ive Sanadera u dovođenju Hypo banke u Hrvatsku, te bi upravo Wolf mogao detaljnije opisati tijekove „prljavog“ novca opljačkanog iz Hrvatske 1990.-ih godina, koji se „prao“ tobožnjim investicijama i kreditima preko Hypo banke, a u čemu je kako to stoji u citiranom izvješću, sudjelovao osobno Ivo Sanader.

Nakon Wolfganga Kulterera, Walter Wolf tako bi mogao biti jedan od ključnih svjedoka pokajnika, koji bi obzirom da je i sam uz Sanadera sudjelovao u posredovanju između političkog vrha u Zagrebu i Hypo banke u Klagenfurtu, mogao dokazati korupcijsku spregu hrvatske političke elite, čelnih ljudi Hypo Grupe, i krminalnih financijskih aktivnosti preko Hypo banke.

Necenzurirano.com

Povezano:

Afera Hypo
 
http://www.necenzurirano.com/index.php?option=com_content&task=view&id=1667&Itemid=1