Pa imaš na više mjesta da je tako napravljena obrana - prvi susjed Slovenija ti je primjer za to. Oni, svjesni da su mala zemlja i da im zrakoplovi napadačkog potencijala nisu bitni, odbila je NATO-zahtjeve uz obrazloženje kako oni za to nemaju novaca i kako to nije njihov interes! I bok!! Kaj bi trebali - osim nekoga tko ima muda isto to reći NATO-u?
De si to zel? Ja sem našel da plačaju od 0 ((costs lie where they fall) http://atlantskainicijativa.org/misc/Nebeska_policija.pdf ) do 35 mil. $ .
tag; "tko čuva slovensko nebo"-
26.09.2010. | 17:02
slomljena krila
kakva je budućnost HRZ-a, koji nakon nesreće nad slunjem postaje najslabija karika istočnog dijela NATO saveza
Talijanski eurofighteri čuvat će hrvatsko neboHrvatsko ratno zrakoplovstvo sada je najslabija zračna karika istočnog krila NATO-ova saveza. Nesrećom za vrijeme vojne vježbe u Slunju, u kojoj su se srušila dva MiG-a 21 HRZ-a, operativni dio borbene avijacije sada je, s četiri, spao na samo dva MiG-a sposobna za zadaće kontrole zračnog prostora.
Posljedično tome, otvara se pitanje može li Hrvatska kao članica Sjevernoatlantskog saveza ispunjavati zadaće kontrole i nadzora svojeg neba, kao i presretanje mogućih uljeza na nebu.
Slovenski primjer
U Glavnom stožeru OSRH, nakon nesreće u kojoj je nestala polovina ispravne borbene avijacije, već sa zebnjom očekuju upit iz sjedišta NATO-a u Bruxellesu o sadašnjim mogućnostima HRZ-a. Ako hrvatski odgovor bude na tragu nemogućnosti kvalitetne kontrole zračnog prostora, hrvatsko će se nebo morati prepustiti jednoj od članica NATO-a, prema stručnim krugovima, najvjerojatnije Italiji.
Pred kraj predsjedničkoga mandata, Stjepan Mesić je kao vrhovni vojni zapovjednik, prema pisanju medija, najavio mogućnost da hrvatsko nebo nadziru strani zrakoplovi.
Dva su europska primjera prepuštanja svojeg neba tuđem zrakoplovstvu.
Prvi su primjer baltičke zemlje (Estonija, Litva i Latvija) nad čijim se nebom svaka četiri mjeseca rotiraju zrakoplovi članica Saveza, a upravo ovih dana palicu nadzora preuzimaju mlažnjaci F-4 Deutsche Luftwaffea. Slovensko nebo čuva se iz talijanskih baza Aviano i Cervia, a u pravilnim intervalima izmjenjuju se talijanski i američki zrakoplovi F-16.Prema relevantnim izvorima, Slovenija na godišnjoj razini nadzor svojeg neba plaća 35 milijuna eura, a otprilike toliko izdvajaju i baltičke zemlje. Kako se može čuti iz slovenskih vojnih krugova, gorko se kaju i razmišljaju o nabavi eskadrile lakih borbenih zrakoplova. Kao hitno rješenje, s 35 milijuna eura HRZ ovog trenutka može remontirati sve postojeće MiG-ove, te kupiti dva kompletno remontirana i tehnički nadograđena MiG-a 21 u Rumunjskoj.
Vojni analitičar Igor Tabak kaže da je pad MiG-ova kod Slunja još jedan dokaz da konačno treba prestati s kratkoročnim rješenjima u nabavi HRZ-a.
− HRZ-u treba dugoročan potez, a to je zrakoplov koji iduća četiri desetljeća može kontrolirati zračni prostor. Polovni američki F-16 ili francuski mirage dobri su zrakoplovi za razdoblje od 10 do 15 godina, ali nakon toga smo opet pred odlukom o nabavi zrakoplova. Na žalost, struka je u Hrvatskoj podređena politici, koja uglavnom donosi štetne odluke − kaže analitičar Tabak.
− Prepuštanje neba nekom drugom bila bi katastrofalna odluka, koja bi u smeće bacila dvadeset godina ulaganja, muke i truda uloženog u HRZ − smatra analitičar Tabak.
Bivši zapovjednik HRZ-a i PZO-a general Josip Čuletić kaže da Hrvatska mora nadzirati svoj teritorij te imati, kako je rekao, vojnika na moru, kopnu i u zraku.
− Jednom kad se izgubi borbeni dio zrakoplovstva, teško ga je poslije oživiti. Nisam siguran o trenutačnoj ugrozi zračnog prostora, no za ozbiljnije zadaće, tipa ostvarivanja zračne prevlasti i slično, HRZ nema snage. HRZ je sada grana Oružanih snaga iznimno niske borbene vrijednosti. Na žalost, ovaj događaj neće ubrzati proces nabave novih letjelica.
S druge strane, držim da nema govora o lošem održavanju MiG-ova. Naši tehničari daju sve od sebe i vrlo su sposobni. No, nakon mnogo sati leta, a po zakonu velikih brojeva, nešto se jednostavno dogodi, neovisno o tome je li zrakoplov nov ili star − stav je nekadašnjeg prvog čovjeka hrvatskih zračnih snaga.
Denis KRNIĆ
...
Tri opcije za budućnost
Pred hrvatskim vojnim i političkim vrhom sada su tri mogućnosti. Prvo, kupiti polovne zrakoplove ili hitno remontirati preostale MiG-ove, što znači da će se za nekoliko godina zrakoplovi ponovno kupovati.
Drugo, nabaviti nove letjelice koje će u sljedećih 40 godina čuvati hrvatsko nebo i more, te biti dugoročan pouzdan saveznik NATO-ova zrakoplovstva.
Treća je mogućnost − ujedno i najlošija jer vodi prema nestanku HRZ-a kao lovačkoga zrakoplovstva − prepuštanje kontrole neba nekoj od susjednih zemalja.
...
http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/116608/Default.aspx-
23 lis 2010
Dogovor Kosor i Pahora: Hrvatska će čuvati slovensko nebo?- Hrvatska i Slovenija osnovat će zajedničku radnu skupinu koja će ispitati mogućnosti suradnje u nadzoru zračnog prometa jer bi dvjema članicama NATO-a zajednički nadzor smanjio troškove, a povećao sigurnost, rekao je Pahor.
http://www.vecernji.hr/vijesti/dogovor-kosor-pahora-hrvatska-ce-cuvati-slovensko-nebo-clanak-206805-
Zajedničko nebo: Hrvatski piloti će čuvati Sloveniju?Ukoliko Slovenija bude sudjelovala u nabavi ratne eskadrile to bi smanjilo troškove Hrvatskoj, a Slovenija bi time u najam dobila nekoliko lovaca presretača
Ponedjeljak, 25. 10. 2010. Piše: Đurđica Sarjanović
Zajedničko nebo: Hrvatski piloti će čuvati Sloveniju?
MORH Nabava novih aviona sa Slovenijom jedna je od opcija
Pad dvaju MIG-ova je opet aktualizirao nabavu novih aviona, a predsjednik Ivo Josipović je spomenuo kako je nabava novih borbenih zrakoplova zajedno sa Slovenijom jedna od opcija. U Lovranu su se sastali premijerka Jadranka Kosor i slovenski premijer Borut Pahor te se navodno razgovaralo o tome da Slovenija sudjeluje u nabavi ratne eskadrile, što bi smanjilo troškove Hrvatskoj. Slovenija bi time u najam dobila nekoliko lovaca presretača. Jedna od opcija je i da Hrvatska sa Slovenijom i BiH podijeli trošak modernizacije postojećih hrvatskih MIG-ova, a zauzvrat bi oni nadzirali zračni prostor od Triglava do Drine. Nedavno je Vijeće za obranu dalo rok od 60 dana da se donese odluka o tome kako dalje štititi hrvatski zračni prostor.
- Vijeće za obranu će za najkasnije 60 dana odlučiti na koji će se način štititi hrvatski zračni prostor - rekao je u nedjelju predsjednik Josipović. Zajednički nadzor zračnog prostora nije nova zamisao, a trenutačno to Slovencima pružaju i Talijani. Josip Štimac, nekadašnji načelnik Zrakoplovstva, rekao je kako je Hrvatska uz Srbiju jedina zadržala borbeno zrakoplovstvo, a suradnja sa Slovenijom ili BiH i Crnom Gorom bi povećala mogućnost da Hrvatska opstane kao Zrakoplovstvo. Modernizacija MIG-ova stajala bi oko 15 milijuna eura. Za bilo kakve hitne intervencije poput terorističkog napada odgovornost bi snosila Hrvatska.
http://www.24sata.hr/politika/zajednicko-nebo-hrvatski-piloti-ce-cuvati-sloveniju-195671-
[PDF]
Nastaje li ”balkanska nebeska policija”?http://atlantskainicijativa.org/misc/Nebeska_policija.pdf(costs lie where they fall)
-
12.12.2009. / 11:28
Štednja u zrakoplovstvu: Strani avioni čuvaju hrvatsko nebo...
Zajednički nadzor Hrvatske, BiH, Crne Gore
Nadopunio je to još riječima da je NATO krenuo u projekt prijema Bosne i Hercegovine i Crne Gore, što bi trebao biti i hrvatski prioritet. Kao moguću viziju budućnosti, Mesić je najavio mogućnost da jednog dana Hrvatska, BiH i CG imaju zajednički nadzor zračnog prostora.
Nakon službenog dijela Mesić je okupljenim novinarima dodatno pojasnio što misli o nabavci novih borbenih aviona. Novinare je zanimalo razmatra li se model nadzora neba kakav ima Slovenija, kojoj Italija patrolira zračnim prostorom.
Slovenski model
"Zbog ekonomske situacije razmatraju se sve moguće opcije, a odabrat će se onaj model koji najbolje odgovara nama. Razmatran je i model Slovenije, ali za sada još uvijek nismo ništa odlučili", kazao je Mesić.
Tako je javno po prvi put spomenuta mogućnost da se Hrvatska osloni na neku drugu državu u nadzoru vlastitog zračnog prostora.
U Sloveniji, naime, zračnim prostorom patrolira Italija koja, prema nekim informacijama, nadzor slovenskog neba naplaćuje 30 milijuna eura godišnje. Ukoliko bi i Hrvatska išla na takvu soluciju, najvjerojatniji 'nadzornik' bila bi Italija, s obzirom da ima najveću zračnu flotu u regiji, piše Novi list.
http://www.nacional.hr/clanak/73490/stednja-u-zrakoplovstvu-strani-avioni-cuvaju-hrvatsko-nebo
