Autor: shaka zulu - Travanj 23, 2010, 08:39:52 prijepodne
http://nepoznatizagreb.blog.hr/2010/04/index.html#1627408841 (http://nepoznatizagreb.blog.hr/2010/04/index.html#1627408841)
Jel prinami ima kakovo vojno grobje?
Autor: kuntakinte - Kolovoz 28, 2012, 12:35:52 prijepodne
http://www.cityportal.hr/vijesti-iz-regije/smz/njemacko-groblje-na-viktorovcu/ (http://www.cityportal.hr/vijesti-iz-regije/smz/njemacko-groblje-na-viktorovcu/)
Autor: @Franjo@ - Kolovoz 28, 2012, 10:34:54 prijepodne
u okolici Gorice , mraclinskoj Dubravi, Okujskoj sumi, sumi izmedje Podvornice i Busevca ima grobnica kojima leze hrvatski domoljubi.
Da se te kosti ne pospreme, je sramota , sramatno je i od Crkve da bar ona nije pokrenula zbrinjavanje ..
Autor: Jaguar - Kolovoz 28, 2012, 11:07:35 prijepodne
Autor: Sledgehammer - Kolovoz 28, 2012, 11:37:02 prijepodne
Možda da su iz tvoje obitelji ginuli za Hrvatsku nebi tako govorio, ovako te - jasno - boli neka stvar... lako je sa tuđim qrcem mlatiti po koprivama i tjerati demokraciju preko tuđih leđa, osobito jer se to tebe "ne tiče". No ima koga se tiče, i to treba poštovati. Naravno, ukoliko želiš da se poštuje tebe - jer što daješ, to ćeš i dobiti.
Autor: Jaguar - Kolovoz 28, 2012, 11:46:30 prijepodne
Ili imaš interes da stradalnici ne dobiju zasluženi pijetet?
Možda da su iz tvoje obitelji ginuli za Hrvatsku nebi tako govorio.......
Ti znaš što je moj ineters i tko je ginuo iz moje obitelji? Daj se saberi i sve svoje frustracije ostavi za sebe.
I da, bio sam teško sarkastičan, dok nacija danas nema s čime kupiti ni pol kile kostiju na placu za ručak, mi i dalje prebiremo kosti iz prošlosti, gladni ali uporni u svojim nastojanjima, napraviti što veći razdor među hrvatskim narodom, po onoj poznatoj krilatici: zavadi pa vladaj! Nadam se kako toga više biti neće, na tvoju veliku žalost.
Autor: Sledgehammer - Kolovoz 28, 2012, 12:32:13 poslijepodne
Ti znaš što je moj ineters i tko je ginuo iz moje obitelji? Daj se saberi i sve svoje frustracije ostavi za sebe.
I da, bio sam teško sarkastičan, dok nacija danas nema s čime kupiti ni pol kile kostiju na placu za ručak, mi i dalje prebiremo kosti iz prošlosti, gladni ali uporni u svojim nastojanjima, napraviti što veći razdor među hrvatskim narodom, po onoj poznatoj krilatici: zavadi pa vladaj! Nadam se kako toga više biti neće, na tvoju veliku žalost.
Ja ne znam, i ne zanima me tvoj interes, ali si dao do znanja što nije tvoj interes (pa ne znam zašto se onda zamaraš sa time, jer bavljenje time nije ni uzrok ni zapreka što nam je loše ili da nam bude bolje).
Sa time se ne trebamo baviti svi, no ima tko bi se trebao baviti time, dapače je i plaćen za to.
Oni koji su sami razdvajali, uništavali, zatirali hrvatski (svoj) narod sada glume nekakve neuke gnome i mirotvorce, pomiritelje i demokrate, koji apeliranjem za nekakvim pomirenjem ustvari ponajprije žele spriječiti utvrđivanje činjenica i krivice, spriječiti prozivku i vlastitu odgovornost.
A upravo bez toga neće biti ni mira, ni napretka, ni ničeg drugog. To je svim zemljama jasno, i svi su to odmah napravili i riješili (lustracije su provedene posvuda, a i Slovenija je zabranila proslave i isticanja vezane uz simbole i osobe bivšeg, zločinačkog komunističkog režima i njegova najvećeg smeća Tita), jer se sa otvorenim, nezaliječenim ranama i neriješenim statusima i pijetetom prema žrtvama, te kažnjavanjem agresora i počinitelja zločina ne može ići, i ne ide se dalje.
No jedino kod nas je jaka struja onih koji bi sva sranja zaboravili, serući time ponajprije po onima koji su bili žrtve (nemam pojma otkuda im moralni ili bilo koji drugi mandat da to rade, čime su i od koga ovlašteni da zatiru tuđe žrtve u ime ne znam čega??), tako da i u današnjoj vlasti ima puno onih koji bi sve relativizirali, zaboravili, izbrisali itd itd. No to - NE IDE!! I neće ni ići.
Ukoliko ne želimo da naš vlastiti život, žrtva i udio u napretku ove zemlje i nacije ne budu predmet sprdnje i zaborava, dužni smo dati pažnju i poštovanje onima koji su stradali da bi mi danas imali svoju zemlju, a to ponajprije podrazumijeva i kažnjavanje, javnu osudu i prozivku imenom i prezimenom onih koji su krivi. To podrazumijeva i proces lustracije, kojim bi se zabranilo krvnicima, zločincima i svima koji su ikada radili protiv ove zemlje i ovog naroda da mu danas prodaju pamet, troše njegov novac, vladaju njime ili zataškavaju svoja sranja. Takvima nije mjesto na slobodi, takvima nije mjesto u državnoj službi, u vodstvu naroda i zemlje. Takvima je mjesto samo iza rešetaka i pod zemljom, upravo onako kako su i sami dugo godina rezonirali i radili.
I dok se to ne napravi, neće biti mira. I ne treba ga niti biti. Jer se tek sa čistim računima može ići dalje. Sve drugo je samo odugovlačenje i gubljenje vremena.
Autor: Jaguar - Kolovoz 28, 2012, 12:49:57 poslijepodne
Ja ne znam, i ne zanima me tvoj interes, ali si dao do znanja što nije tvoj interes
Prvo si znao što je moj interes, sad ne znaš ali zato znaš što nije moj interes, pa ti si stvarno genijalac.
U jednom se mogu složiti s tobom, to treba jednom zauvijek raščistiti a ne svako malo izvlačiti kosture iz ormara!
Ono što ja sigurno znam, hrvatski narod je umoran od toga! I zato sam bio tako sarkastičan!
Autor: koko-vg - Kolovoz 28, 2012, 01:16:54 poslijepodne
Autor: Sledgehammer - Kolovoz 28, 2012, 01:47:39 poslijepodne
Sa druge strane, nema oprosta za neke stvari - jer to nitko normalan niti u svijetu ne oprašta. Zločinci Drugog svjetskog rata se gone i danas - a mi bi trebali, u ime nečije umišljene "demokratičnosti" (koja to nije, jasno, jer demokracija nema veze sa gaženjem po samima sebi prelaženjem preko onoga preko čega se ne smije i ne može proći!!). Nemam pojma zašto bismo mi morali oprostiti i zaboraviti zločine ideologija i režima koji su spremali Hrvate pod ledinu??
To nitko u svijetu ne prašta, pa nećemo niti mi. I nema razloga da bude ikako drugačije od toga.
BTW, Sabor, Svjetskog rata i Hrvati se piše velikim slovom. Ako ne poštuješ narod, imena i instituciju, poštuj pravopis.
Ja ne radim na sukobu. Dapače, radim baš suprotno. Jer kada stvari budu ad acta, onda neće biti više sukoba. A guranje problema pod tepih nikada nije bio način rješavanja istoga. Ili ti problem ne vidiš (čitaj: ne želiš vidjeti)?? To je nekako preočito... uvijek isti, uvijek na isti način... do kada?
Autor: Sledgehammer - Kolovoz 28, 2012, 01:59:19 poslijepodne
Prvo si znao što je moj interes, sad ne znaš ali zato znaš što nije moj interes, pa ti si stvarno genijalac.
Umjesto da tu laprdaš i pokazuješ kako te ono što sam rekao svrbi i boli, a nemaš lijeka za to (jer se protiv istine ne može boriti), ti se baviš starim sportom, koji na tvoju žalost nije olimpijski (inače bi imao zlata više od vlastite težine) - izvlačenjem iz konteksta i podmetanjem, a u nedostatku pametnije stvari, brojiš gramatičke greškice (koje to i nisu).
Ukoliko imaš problema sa shvaćanjem - iako je svima ostalima savršeno jasno što sam htio reći (osim tvog posilnog - koka) - poradi bolje na osvrtu na argumente i navode (koje, tipično, potpuno ignoriraš i dalje pereš po svome).
Npr, ako su sve ostale zemlje vlastitu povijest uzvisile i svele cijelu priču na činjenice, kaznila počinitelje i uredila zakonodavstvo u tom smislu - zašto mi to ne bismo trebali? Recimo, mogao bi na to odgovoriti... možda natuknica za tvoj odgovor: "da ja i moji stranački guzonje i ljubimci ne bi završili tamo gdje i pripadamo - na smetlištu povijesti!", jer bi usput i izgubili sve ono što nikada i niste trebali imati - vlast, slast, mast i korist od ovog naroda i države. To je nekako najbliže objašnjenje tvojih stavova i želja, te opravdanje za tvoje ponašanje.
Autor: koko-vg - Kolovoz 28, 2012, 02:20:12 poslijepodne
Autor: Jaguar - Kolovoz 28, 2012, 03:14:02 poslijepodne
U jednom se mogu složiti s tobom, to treba jednom zauvijek raščistiti a ne svako malo izvlačiti kosture iz ormara!
Ono što ja sigurno znam, hrvatski narod je umoran od toga! I zato sam bio tako sarkastičan!
Bio sam vrlo kratak, no ni to nisi shvatio, što bi tek da pišem postove veličine tvojih (Romane).
I onda nastavljaš i dalje soliti pamet svima, svojim, prije svega frustracijama, ako ti ovo nije bilo dovoljno nemamo nas dva kaj više na ovu temu. Ti se soli i dalje!
Autor: kuntakinte - Kolovoz 29, 2012, 12:37:03 prijepodne
63. Velika Gorica (na putu za Kravarsko) – Streljano 60 djevojaka iz ženskog internata u Preradovićevoj;
64. Velika Gorica (Hrašće Turopoljsko) – Broj žrtava nepoznat. Tu su likvidirani doveženi zarobljenici iz zagrebačkih zatvora;
65. Velika Gorica – Buševec (šuma Brezik) – 1945 – broj žrtava nepoznat. Streljani hrvatski vojnici i civili;
66. Velika Gorica – Dubranec (kod mjesta) – broj žrtava nepoznat;
67. Velika Gorica – Gudci (potok Peščenjak) – 1945 i 1946 – broj žrtava nepoznat. Na desnoj obali potoka kopane su jame u koje su bacali streljane zarobljenike;
68. Velika Gorica – Vukovina (Vukomeričke gorice) – broj žrtava je do 3000. Žrtve su pripadnici hrvatskog domobranstva;
...89. Kravarsko (šuma između Kravarskog i Gornjeg Lukavca) – svibanj i lipanj 1945 – Likvidirano je oko 5000 osoba i zakopano u masovnu grobnicu;
...93. Pisarovina – Lučelnica (kod mjesta) – likvidirano 45 civila Hrvata;
94. Pokupsko – Cerje Pokupsko (u šumi kraj kapele sv. Petra) – Nepoznat veći broj osoba likvidiran i bačen u jame koje se nalaze na više lokacija;
http://www.udbina.com/index.php?Itemid=53&catid=36:novosti&id=89:pomozimo-dorh-u-da-nae-partizanske-zloince-i&option=com_content&view=article (http://www.udbina.com/index.php?Itemid=53&catid=36:novosti&id=89:pomozimo-dorh-u-da-nae-partizanske-zloince-i&option=com_content&view=article)
@Franjo@ Ovo sem ti dužen od prije;
http://www.forumgorica.com/povijest/do-je-veksi-blazenik-broz-ili-pavelic/msg28691/#msg28691 (http://www.forumgorica.com/povijest/do-je-veksi-blazenik-broz-ili-pavelic/msg28691/#msg28691)
Autor: kuntakinte - Kolovoz 29, 2012, 12:41:09 prijepodne
VREMENSKI RASPON GRADIVA: 1943. - 1945. [1946.]
Sadržaj FONDA:
Osim urudžbenog zapisnika za cijeli ONOO, u fondu se nalaze i blagajnički dnevnici, različite okružnice i upute Oblasnog NOO-a za Zagrebačku oblast, upute ZAVNOH-a, ONOO-a kotarima, nastavni plan i program za osnovne škole, igrokazi, pjesme, priče, korespondencija s kotarskim NOO-ima, izvještaji okružnog, kotarskih i općinskih NOO-a, izvještaji o poslovanju pojedinih odjela, zapisnici sa sjednica, zapisnici o saslušanju svjedoka i okrivljenika, presude Vojnog suda, podaci o poginulima i umrlima u ratu, popisi obrtnika i radionica, razni dopisi kotarskih i općinskih NOO-a, OZNA-e, razni formulari i popisi, potvrde, pisma i drugo.
...
http://www.daz.hr/vodic/a-uprava-i-javne-sluzbe/a4-uprava-i-javne-sluzbe-od-1941-do-1945/54-hr-dazg-1148-okruni-narodnooslobodilaki-odbor-zagreb (http://www.daz.hr/vodic/a-uprava-i-javne-sluzbe/a4-uprava-i-javne-sluzbe-od-1941-do-1945/54-hr-dazg-1148-okruni-narodnooslobodilaki-odbor-zagreb)
-
01.12.1987 - 30.12.1987
Oslobođenje Zagreba kamerom Milana Pavića (gostovanje u MIOC-u, Zagreb)
Nakon četverogodišnje okupacije, nakon četiri duge ratne godine, naš grad je konačno dočekao slobodu
8. svibnja 1945. godine.
Podsjetimo se tih sudbonosnih događaja. Cijela ratna 1945. godina na našem tlu jest ona godina u kojoj je izvojevana borba za slobodu. U završnim operacijama za oslobođenje Jugoslavenska armija brojila je oko 800.000 boraca. Nakon proboja Srijemskog fronta u travnju 1945. godine borci Armije su za mjesec dana oslobodili i posljednju stopu naše domovine.
Borba za Zagreb otpočela je probojem neprijateljskih utvrđenih linija kod Banove Jaruge i obrambenog pojasa koji se pružao preko Čazme (to je dio tzv. Tomislavove obrambene linije). Prva armija nadirala je centralnim dijelom fronta sjeverno od rijeke Save. Na njezinom desnom krilu nalazila se Treća armija, a južno od Save, na lijevom krilu Druga armija. Unska operativna grupacija divizija Druge armije nije imala zadatak neposredno napasti Zagreb, već je trebala produžiti nadiranje pravcem Karlovac-Ljubljana čisteći neprijateljska uporišta na desnoj obali Save. Međutim, razvoj događaja na desnoj obali Save diktirao je upad jedinica u Zagreb s juga.
U zoru 8. svibnja 1945. godine započele su borbe južno od Zagreba i već oko 11 sati preko mostova i skele u Trnju prvi borci ulaze u Zagreb. Borci 45. srpske divizije započeli su 8. svibnja 1945. u četiri sata ujutro borbu za Jakuševački most (Crveni most), osvojili ga oko devet sati i tada krenuli u jugoistočne dijelove grada. Borci 28. slavonske divizije išli su prema željezničkom i cestovnom mostu i u Zagreb ušli Savskom cestom. Iza 45. i 28. divizije kretala se 39. bosanska divizija te je ona u širem operativnom planu sudjelovala u borbama za oslobođenje Zagreba, a u sam grad ulazi istoga dana poslije podne. Ušavši u grad s juga, borci Druge armije na taj način zašli su s leđa neprijatelju koji je pružio jak otpor jedinicama Prve armije u visini sela Sesvete i Sveti Ivan Zelina. Ujutro 9. svibnja oko sedam sati u Zagreb su preko Maksimira ušle jedinice 21. srpske divizije Prve armije, a oko podne preko Remeta, Šestina i Markuševca jedinice 1. proleterske divizije i 6. proleterske divizije “Nikola Tesla”. U široj zoni Zagreba u borbama za oslobođenje grada djelovale su 1. i 6. divizija te 48. makedonska divizija. U Zagrebu su se srele 1., 6. i 28. divizija – sudionice u borbama za oslobođenje Beograda.
Deseti korpus Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije, nazvan Zagrebački, djelovao je na širem prostoru sjeverozapadne Hrvatske u neprijateljskoj pozadini. Posebno se istakao u borbama krajem 1944. i početkom 1945., poznatim kao Virovitički mostobran. Pomicanjem fronte prema zapadu Deseti korpus bit će najprije u sastavu Treće armije, a zatim u sastavu Prve armije. Međutim, oslobođenje Zagreba zateklo je Deseti korpus na putu prema gradu i jedinice korpusa ulaze 9. svibnja 1945. u već oslobođen grad.
...HAŠK-ov stadion u Maksimiru bio je kraće vrijeme sabiralište zarobljenih “nepobjedivih” hitlerovskih jedinica i to je bila samo prva etapa na putu za zarobljeničke logore.
http://www.mgz.hr/hr/izlozbe/oslobodenje-zagreba-kamerom-milana-pavica-(gostovanje-u-mioc-u-zagreb),245.html (http://www.mgz.hr/hr/izlozbe/oslobodenje-zagreba-kamerom-milana-pavica-(gostovanje-u-mioc-u-zagreb),245.html)
-
TRAGIČNI DOGAĐAJI U GRAČANIMA U SVIBNJU 1945. g.
„Dana 8. svibnja 1945. godine Njemačka je kapitulirala te je u Europi službeno završen Drugi svjetski rat. Kapitulacija Njemačke donijela je olakšanje Europi, ali u Gračanima su sukobi tek započeli. U historiografiji, ali i među mlađim i novodoseljenim Gračancima, malo je poznato da se u Gračanima odigrala posljednja velika bitka na teritoriju današnje Hrvatske u Drugom svjetskom ratu. Također, malobrojni znaju da su Gračani nakon toga postali masovno stratište na kojem su komunisti mučili i ubijali svoje neistomišljenike.
Događaji su se odvijali vrtoglavom brzinom, a sve je započelo u prvim danima svibnja 1945. godine. Dana 6. svibnja u Gračanima je došlo do puškaranja. Malobrojne domobranske jedinice napustile su položaje i povukle su se prema Medvednici i dalje prema Hrvatskom zagorju. Međutim, za razliku od domobrana, ustaške i njemačke postrojbe nisu se povukle bez otpora.... Smjer kretanja hrvatsko – njemačke vojske bio je Markuševec – Bačun – Gračani – Šestine i dalje preko Medvednice u smjeru Hrvatskog zagorja. I dok se glavnina navedenih jedinica uspješno prebacila preko Medvednice, začelne jedinice s komorom znatno su zaostale. U vrijeme njihova povlačenja, 8. svibnja 1945. godine, u Gračane i okolicu nadošle su prve partizanske jedinice koje su bile u sastavu VI. ličke proleterske brigade Nikola Tesla... Glavna bitka između hrvatsko – njemačkih i partizanskih snaga dogodila se 9. svibnja 1945. godine, rano ujutro oko 4 sata, o čemu svjedoče školski i crkveni ljetopisi, ali i svjedočenje hrvatskog domobrana, inače gračanskog stanovnika, Mirka Baneka. Bitka koja je tada započela trajala je cijeli dan i noć, do 10. svibnja oko 5, 6 sati ujutro. Bojišnica se protezala od Gračana do Mikulića, a korišteno je uglavnom pješačko oružje, minobacači i brdski topovi. Točan broj sukobljenih vojnika teško je odrediti...
http://gracani.freevar.com/svibanj45.htm (http://gracani.freevar.com/svibanj45.htm)
12 - Grđanov vinograd – iznad vinograda strijeljani su i zaklani mladići od 15-16 godina, pripadnici Časne radne koji su dovezeni iz Velike Gorice
http://gracani.freevar.com/opis%20grobista.htm (http://gracani.freevar.com/opis%20grobista.htm)
Nedavno je na proslavi u Sisku Janko Bobetko između ostalog rekao i ovo: "Četnici su, na poziv da se predaju '44., masovno to učnili i otišli u partizane. Stavili su crvenu zvijezdu na kapu, a u srcu im je ostala kokarda". I u Zagreb je došla VI. lička sastavljena od takvih ljudi.
Najprije je trebao doći X. zagrebački korpus, dakle partizani u čijem su sastavu bili domaći ljudi iz Zagreba i okolice, ali njima je, koliko sam ja čitao , Koća Popović, komandant jedne od armija, naredio da u Zagreb treba ući VI. lička, čak mislim da je ušla i VII. krajiška, a zagrebački X. korpus je trebao čekati negdje kod Čazme.
http://gracani.freevar.com/Svjedocenje%20dvanaestorice.htm (http://gracani.freevar.com/Svjedocenje%20dvanaestorice.htm)
http://gracani.freevar.com/Gracani_1945.pdf (http://gracani.freevar.com/Gracani_1945.pdf)
Autor: kuntakinte - Kolovoz 29, 2012, 12:48:12 prijepodne
...Veliki pritisak neprijatelja (u povlačenju) na Posavinu, željezničku prugu Zagreb- Sisak i cestu, prisilio je Posavski odred na povlačenje u Vukomeričke Gorice, prema Kravarskom, pa se Odred stacionirao u Hruševcu Gornjem. U Kravarskom se, nakon borbi s ustašama spojio s Krajišnicima 39. divizije IV udarne brigade. Zajedno s njima nastavlja tjerati neprijatelja prema Zagrebu. Odred je imao okršaje u Kravarskom, Mraclinu i u rajonu sela Odra- Velika Mlaka.
...Bilo kako mu drago, činjenica je da je Posavski odred, ili TPO, kako je nazvan potpadanjem pod komandu 34. divizije, prvi ušao u grad Zagreb, dne 8. svibnja 1945. godine u 11 sati prije podne.
...- U velikoj Gorici rastali smo se od Krajišnika. Krenuli smo kao prethodnica tih velikih jedinica. Moram reči da nismo puno znali o rasporedu naših jedinica koje su već prije bile određene da oslobode Zagreb, ali smo znali da su one negdje na prilaznim položajima. Krenuli smo prvi, možda i zbog toga što su borci, a najviše sami Zagrepčani iz sastava odreda, vršili pritisak na štab odreda da prvi umarširaju u Zagreb. Pješice, u koloni, ali oprezno, idemo cestom od Velike Gorice prema Zagrebu. Svuda uz put rasuta neprijateljska oprema, tu i tamo odnekuda iskrsavaju grupice domobrana koji se bez riječi predaju. Ponegdje se pojave po dvojica- trojica zalutalih ustaša, koji pucaju, ali panično bježe. ..."
Mijo Kos Zorko
Velika Gorica u NOB
Dok je funkcioneral Wehrmacht pretpostavljam da su mrtve slali domom v Nemačku ali kaj da se sistem raspal? Da je po štreke prešel zajdni vlak z "plugom" iza sebe, da su erodromi prestali delati i da je bilo jasno da je meša gotova. Ustaši i domobrani su pokopani, valda, doma, tu, ali kaj je z Čerkezi, Kozaki, Švabi, Talijani..?
Niš ne piše o Gorice, rupa. A v rupe su ostali "Krajišnici". Ovo plavo mi je ... Okršaj z dva- tri ustaše.
Jel ima kakova kvalitetna informacija do je "oslobodil" i držal Goricu v svibnu 1945.? (Ne na razine Armije il Divizije.)
Autor: kuntakinte - Kolovoz 31, 2012, 12:02:14 prijepodne
ŠTAB 34. UDARNE DIVIZIJE
IV. UD. KORPUSA
NARODNOOSLOBODILAČKE VOJSKE
JUGOSLAVIJE
Op. broj 27. dne 22. II 1945.
ZAPOVIJEST
Sekcija Zagreb 1:100.000
PODATCI O NE- U selu Odri nalazi se 150 ustaša naoruža-
PRIJATELJU. nih sa 10 p. mitraljeza, 1 protuavionskim mitraljezom,
3 laka bacača i 1 teškim mitraljezom.
Smješteni su u dijelu sela oko crkve i
općinskim zgradama. Utvrđeni su najviše na
južnom dijelu sela,, gdje imaju kod groblja jedan
drveni bunker, zatim jedan kod popove
štale, jedan kod kuće Pisačić Bare, jedan u
vrtu Bartola Vučića, jedan kod kuće Fućkala
Jure. Na tornju crkve nalazi se jedan teški
mitraljez i dva sanduka ručnih bombi. U sjevernom
dijelu sela pored puta koji vodi iz .
Odre za Buzin nalazi se jedan bunker, a u istočnom
dijelu sela prema Hrašću nalazi se jedan
bunker, sa lijeve strane puta idući od Hrašća
za Odru. U zapadnom dijelu sela nema utvrđenja.
U toku noći neprijatelj patrolama održava
vezu sa njemačkom posadom u M. Mlaki,
a jednu patrolu šalje na raskrsnicu puteva
u s. Hrašće, a vjerovatno jednu od potoka
Lomnice na glavnoj česti. U susjednim garnizonima
nalaze se slijedeće' neprijateljske posade:
u Maloj Mlaki nalazi se oko 180 Nijemaca
smješteni u dvorcu Kušević, u sjevernom
dijelu sela. U Vel. Mlaki nalazi se oko
200 Nijemaca smještenih u istočnom dijelu
sela. U Sv. Klari i kod rafinerije »Olex« nalaze
se dvije ustaške satnije. U Vel..Gorici nalazi
se neprijateljska posada u jačini od oko
2500 vojnika. U Brezovici, Zadvorskom i Hudi
Biteku nalazi se jedna bojna gestapovaca.
NAŠE SNAGE: ud. Brigada »Franje Ogulinca-Selje«, Ud. Karlovačka
Brigada i Zumberačka Brigada.
72
ZADATAK:
UD. BRIGADA
»FRANJE OGULINCA-
SELJE«
UDARNA
KARLOVAČKA
BRIGADA
Napasti i uništiti odnosno zarobiti neprijateljsku
posadu u Odri. Izvršiti osiguranje ove operacije
iz pravca Zagreba, Vel. Mlake i-[V.] Gorice,
te Male Mlake.
Za izvršenje ovoga zadatka,
NAREĐUJEMO:
Zadatak: Napasti sa tri bataljona neprijateljsko
uporište Odru, te neprijatelja zarobiti ili
uništiti. Sa jednim bataljonom napasti iz istočnog
pravca duž puta Hrašće — Odra kao glavnim
pravcem napada. Težiti da ovaj bataljon
što prije ovlada" dijelom sela do crkve. Bata-
Ijonu dodijeliti protukolski top i dva Džon
Bulla, te vod jurišnih pionira. Sa jednim bataljonom
napasti sa sjevernog pravca duž puta
Buzin — Odra sa težištem napada na desnom
krilu, težeći prodrijeti što prije u središte sela
zapadno od crkve. Jedan bataljon postaviti
na osiguranje prema Maloj Mlaki istočno od
puta Odra — M. Mlaka kod dijela sela M. Mlaka
koji se proteže pravcem sjeveroistok jugozapad
zatvarajući sa jednom četom put koji
vodi kroz usjek iz sjevernog dijela M. Mlake
za Odru. Bataljon na položaju utvrditi za stav
klečeći i stvoriti dobar plan vatre. Sa jednim
bataljonom zatvoriti bježanje neprijatelju iz
Odre u južnom pravcu i postaviti bataljon na
groblje jušno od sela Odre, s tim da jačim
pritiskom veže dio neprijateljskih snaga raspoređenih
na južnom dijelu sela. Jednu četu ovoga
bataljona dodijeliti bataljonu koji bude na
osiguranju prema M. Mlaki sa zadatkom da
osigura leđa bataljona iz pravca Odre, te je
postaviti na rub zapadnog dijela s. Odre. Bateriju
teških bacača plasirati na raskrsnici puteva
u s. Hrašću i sa njima potpomagati napad
bataljona na glavnom pravcu. Sve kuće u kojima
se neprijatelj nalazi su zidane, pa zbog
-toga snabdjeti bataljone sa eksplozivom za
eventualno rušenje zgrada.
Zadatak: Sa dva bataljona izvršiti osiguranje
operacije na Odru iz pravca Sv. Klara—Zagreb.
Bataljone postaviti na liniji sjeverozapadni dio
s. Buzin preko puta koji vodi iz Buzina na
73
glavnu cestu, te južno od ceste, i to sa slijedećim
rasporedom: jedan bataljon držati orijentisan
na glavnu cestu i rasporediti ga južno i
sjeverno od ceste, dvije čete od jednog bata-
" Ijona orijentisati na pragu ispred s. Buzina, 3
iednu četu ovoga bataljona držati u rezervi
kod glavne ceste između oba bataljona. Cestu
ispred sebe minirati nagaznim minama, a -željezničku
prugu prema Sv. Klari porušiti.
Sa dva bataljona izvršiti osiguranje iz pravca
Vel. Mlake i Vel. Gorice na liniji k. 110 zapadno
od Vel. Mlake, pa južno preko glavne
ceste do pruge istočno od s. Hrašće, tako da
se desno krilo bataljona nasloni na željezničku
prugu. Cestu prema Velikoj Gorici kao i put
prema Vel. Mlaki minirati nagaznim minama,
a željezničku prugu ispred sebe prekinuti. Miniranje
pruge pripremiti odmah po dolasku
na. položaj, a samo miniranje, ako ne bude
ranije potrebe izvršiti kada počne napad na
Odru. Džon Bulle i protukolske puške postaviti
pored glavne ceste. Bataljone ukopati na
položajima. Ispred položaja izbacivati duboke
patrole u cilju hvatanja kontakta sa neprijateljem
i' uznemiravanja. Jedan protukolski (47
mm) top dodijeliti Seljinoj brigadi i to u
selu Lukavcu prije početka napada. Prekinuti
telefonsku liniju između Odre i Vel. Mlake
te Vel. Gorice i Zagreba.
ŽUMBERACKA Zadatak: Za vrijeme operacija na Odru zatvo-
BRIGADA: riti pravac Zdenčina — Pisarovina i Brezovica
- — Pisarovina, te pravac Rečica — D. Kupčina.
Brigadu držati na slijedećim položajima: jedan
bataljon Kramarići, jedan bataljon Santorić,
a jedan bataljon između — Pisarovine
i Kramarića, koji će uputiti jednu četu u Kiselicu,
sa zadatkom da iž Kiselice kontroliše
5. D. Kupčinu patrolama. Izbacivati duboke
patrole u pravcu Starjaka i Zdenčine.
ARTILJERIJSKI Ostat će u sadašnjoj, bazi, s tim što će brdski
DIVIZION: top 65 mm 24. ov. mj. dodijeliti Ud. brigadi
»Franje Ogulinca-Selje«. Uz top poslati svu
municiju.
VEZA: Ceta za vezu Divizije uspostaviti će telefonsku
vezu između štaba Divizije i Štabova Seljine
i Karlovačke brigade. Čete za vezu brigada uspostavit
će vezu sa svojim bataljonima. Pored
toga održati i radiotelefonsku vezu.
SANITET: Divizijsko previjalište nalaziti će se u s. Lukavec,
a kirurška ekipa u s. Dubrancu.
MJESTO ŠTA- štab Ud. brigade »Franje Ogulinca-Selje« na-
BOVA: laziti će se u s. Hrašće.
Štab Ud. Karlovačke brigade nalaziti će se na
raskrsnici pruge i ceste.
Štab Divizije u s. G. Lomnica.
ZNACI RASPO- Za noć 25/26. ov. mj. Bomba — Buzin, a ugo-
ZNAVANJA: vöreni Stevo — Nikola, za dan 26. ov. mj. dizanje
puške u vodoravnom položaju dva puta
u vis a odgovor: izbacivanje puške u vertikalnom
položaju i tri puta u stranu.
POČETAK NA- Napad će početi 25. ov. mj. u 22.00 sata, do
JADA: kog vremena sve jedinice imaju biti na svojim
mjestima.
KONCENTRACI- u toku 24. ov. mj, Ud. Seijina brigada će iz
JA I POKRET: sadašnjih baza izvršiti pokret i smjestiti se na
sektor Vukomerić — Dubranec, a Ud. Karlovačka
brigada će istog dana izvršiti pokret
i smjestiti se na prostoriji Šiljakovina — Buna.
Štab brigade u s. Šiljakovini. Žumberačka
brigada će u toku 24. ov. mj. preuzeti položaje
od Ud. Seljine Brigade. Iz ovih baza će
jedinice poći na zadatak.
INTENDANTU- u polaznim bazama Ud. Seljina brigada Će osra-!
. taviti svoje komore gdje će spremati hranu,
a Ud. Karlovačka brigada će iz polaznih baza
nakon što obavi zadnji obrok uputiti svoje
komore na sektor Žitkovčica — Kravarsko —
Novo Brdo, gdje će spremiti obroke.
NAPOMENA: Neprijatelj u s. Odri je prilično slabo utvrđen
i bez prepreka [žice], a glavninu svojih snaga drži u
centra, sela. Zbog ovoga ni njegov otpor neće moći biti efikasan,
pa je zato potrebna brzina u radu i s obzirom na činjenicu
da se ova borba mora završiti u toku noći. Ljudstvo
75
kojim neprijatelj raspolaže u s. Odri ' je većim dijelom silom
mobilisano -pa zato postupak prema zarobljenicima mora biti
korektan, jer će većina od zarobljenika moći nam poslužiti
kao popuna jedinica. Naročitu pažnju obratiti na konspirativnost
kako u pripremama, tako i u pokretu. Da ne bi nastalo
gomilanje pri pokretu Ud. Karlovačka brigada će se kretati
sa sektora Šiljakovine preko s. Gudci pa šumskim putem koji
ide istočno od ceste Dubranec — Hrašće, preko Lukavca, G,
Lomnice istočno od s. Hrašće preko željezničke pruge. A Se-
Ijina brigada kretati će se glavnom cestom.
SMRT FAŠIZMU — SLOBODA NARODU!
Politkomesar, p. pukovnik: Komandant, p. pukovnik:
Franjo Knebl M.P. M. Dasović
http://www.znaci.net/zb/4_5_39.pdf (http://www.znaci.net/zb/4_5_39.pdf)
Autor: kuntakinte - Kolovoz 31, 2012, 12:09:13 prijepodne
IZVJEŠTAJ ŠTABA 34. UDARNE DIVIZIJE OD 6. MARTA
1945. ŠTABU 4. UDARNOG KORPUSA JA O NAPADU NA
ODRU1
ŠTAB
XXIV2 UDARNE DIVIZIJE
IV. UDARNOG KORPUSA NOV " -
JUGOSLAVIJE3
Op. br. 35/45. g.
Dne 6. I I I 1945. g.
Predmet: Op. izvještaj,
napad na Odru.4
ŠTABU IV. UD. KORPUSA N.O.V. JUGOSLAVIJE -
Dostavlja se operativni izvještaj od 25. II. 1945. g. za napad
na neprijateljsko uporište Odru.
1. Zemljište na kojem se vodila borba potpuno je ravno i
čisto. Sama Odra nalazi se na uzvišici, zbog čega je prilaz otežan.
Položaj Odre ispresjecan je komunikacijama. Zemljište je
predstavljeno ha sekciji Zagreb 1:100.000.
2. Za napad na Odru angažovane su: u samom napadu
jedna brigada, a na osiguranju angažovane su dve brigade
prema priloženoj zapovijesti5.
3. Neprijateljsku posadu u Odri sačinjavala je 1. satnija
VI. Bojne XX. Stajaćeg ustaškog Sdruga.6
1 Original (pisan na mašini, latinicom) u AVII, reg br. 19 — 1/2,
k. 1225.
2 Četvrtasti pečat Štaba 34. udarne divizije napisan je na mašini,
pa je greškom, umjesto XXXIV, otkucano XXIV.
3 Vidi dok. br. 1, napomenu 2.
4 Riječi »napad na Odru« u originalu su dopisane mastilom.
5 i 7 Prema priloženoj zapovijesti, napad je izvršila brigada »Franjo
Ogulinac Seljo«, a na osiguranju su bile Karlovačka i Žumberačka
brigada. -
0 Taj zdrug je bio u sastavu 2. ustaško-domobranske divizije. U
bojnoj relaciji Zapovjedništva operativnog područja 2. ustaško-domobranske
divizije za februar 1945 (vidi knj. 38, dok. br. 111), pored tog
zdruga, divizija je imala: 20. pješački i 15. ustaški zdrug.
Prema obavještajnom izvještaju Glavnog štaba Hrvatske
od 1. marta 1945 (AVII, reg. br. 2 — 1/3, k. 119), Stožer divizije bio je
u Zagrebu, a jedinice su bile raspoređene u garnizone: Zagreb, Leskovac,
Samobor, Horvati, Bistra (G. i D.), Krapina, Krapinske Toplice,
Zabok, Sesvete, Marija Bistrica i V. Gorica. Divizija nije imala artiljeriju.
68
4. Ovu posadu neprijatelj je držao kao predstražu samom
Zagrebu s jedne strane, a s druge strane za osiguranje komunikacija
a ujedno da i veže ostalo stanovništvo i stavlja pod
svoj utjecaj. Iz ovoga uporišta neprijatelj je također vršio
pljačke i ispade po obližnjim selima. Naša odluka bila je napasti
i uništiti neprijateljsko uporište Odru, radi vojno-političkog
djelovanja na tome sektoru s jedne strane, a s druge
strane vezivanje neprijateljskih snaga i ugrožavanje komunikacija
i samog Zagreba. - "
5. Za ovaj napad izdata je pismena zapovjed Op. br. 27
od 22. II 1945. g. koju prilažemo.7
6. Napad na neprijateljsko uporište Odru počeo je 25. II
1945. g. u 21.30 časova.
7. Sam napad odvijao se prema predviđenom planu sve
dotle dok se neprijatelj nije skoncentrisao djelomično u crkvu
odakle je davao otpor. Samo podilaženje jedinica bilo je
dosta dobro. Prvi nalet iako je neprijatelj davao jak otpor no
nije uspio pokvariti predviđeni naš plan. U ovöm naletu sistem
neprijateljske odbrane bio je potpuno rastrojen, a i sam
neprijatelj bio je djelomično demorališan, tako da je nakon
jednog sata borbe uspjelo našim snagama da potpuno ovladaju
neprijateljskim položajem, osim crkve, gdje se neprijatelj
djelomično skoncentrisao i davao ogorčen otpor.
Oko 23,00 časa otpočelo se sa uništenjem neprijatelja u
samoj crkvi, s tim što se predhodno skoncentrisalo u neposrednu
blizinu prateća oružja, kao i Džon Buli bacači. U ovom
međuvremenu izvučen je jedan bataljon ,i postavljen na liniju
D. Lomnica — Gradići, sa zadatkom osiguranja našeg desnog
boka. U 24,00 časa odpočela je borba za samu crkvu. Protikolski
topovi i Džon Buli bacači potpuno su iskorišteni stvorivši
mogućnost pješadiji i jurišnim pionirima za miniranje
same crkve i bacanje bombi. Međutim, iako je neprijatelj koji
je bio u donjem dijelu crkve potpuno uništen, nije se uspjelo
potpuno ovladati sa crkvom. Rušenje crkve također nije uspjelo,
zbog toga što je eksploziv zatajio te tako neprijatelju
omogućio da ostane aktivan na samom tornju crkve kojemu
protukolska oruđa i Džon Buli bacači nisu mogli ništa. Poslije
ovog neuspjeha kod rušenja crkve pokušalo se sa paljenjem
crkve, međutim i to je ostalo neuspješno, jer u samoj
crkvi nije bilo šta da gori osim zida. Međutim, poslije ovoga
neuspjeha ponovilo se sa paljenjem crkve ali ni ovaj pokušaj
nije uspio.
S obzirom da je predviđeni zadatak gotovo u potpunosti
završen uspješno, donešena je odluka da se naše snage izvlače
po dijelovima. Borba je prekinuta 26. II. 1945. g. u 05,00
časova. Što se tiče osiguranja, neprijatelj je pokušao sa dve
69
intervencije i to sa jednom od pravca Sv. Klare, i od pravca
Vel. Mlake i Vel. Görice,3 Ova intervencija nije bila jednovremeno,
tako da je neprijatelj uvijek bio odbijen uz gubitke
i bez našeg manevrisanja.
Za vrijeme borbe porušena pruga Zagreb — Mraclin. Na
sektoru Starjak -— Zdenčina neprijatelj nije pokušavao sa nikakvim
ispadom.
8. U ovoj borbi postignut je dobar rezultat. Sve odluke
bile su pravilne, a naređenja u potpunosti izvršavana. Što se
tiče uspjeha, postignut je gotovo u potpunosti, a naročito u
političkom pogledu, pošto je ova satnija trebala da postane
kao jezgro za mobilizaciju naroda u tome kraju. Isto tako
postignut je uspjeh što su neprijatelju naneseni gubitci u
ljudstvu i materijalu. U ovoj akciji zarobljeno je 9 neprijateljskih
vojnika, ubijeno 75 i 1 oficir, i 20 ranjenih neprijateljskih
vojnika. Zarobljeno 1 bacač bez nekih dijelova, 1 teški
mitraljez, 2 šarca, 1 p. mitraljez S.N.G., 1. postolje za teški
mitraljez, 1 šmajser, 25 pušaka, 1 pištolj, 45 komada ručnih
bombi, 25:000 puščanih i mitraljeskih metaka, 1 pisaća mašina,
2 telefona i nešto druge sitne spreme. Pruge porušeno na
32 mjesta duplo.
9. Naši gubitci 2 mrtva i 24 ranjena. Među ranjenima od
rukovodioca nalaze se Smetko Eduard komandant bataljona,
Spišić Stevo politkomesar bataljona, Maslovara Miloš pomoćnik
politkomesara čete.
10. U ovoj operaciji utrošeno je 25.000 metaka za puške
i mitraljeze raznog kalibra, 60 granata za top 65 m/m, 70 granata
za p.k. top, 100 mina za teški bacač 81 m/m, 130 mina
za laki bacač, 120 mina za Džon Buli bacač, 69 ručnih bombi,
utrošeno i 200 kgr eksploziva.
11. U ovoj borbi istakao se ličnom hrabrošću zamjenik
komandira čete Lendarić Ivan, delegat Jagarčec Nikola, vodnik
Fiolić Ivan, vodnik Hercegonja Gabro, desetar Ivšan Josip,
borac Dušek Josip/borac Filipović Nikola, borac Vincelj
Bara, i borac Zmajlović Josip, svi iz Udarne brigade »Franje
Ogulinca-Selje«.
12. Imena jedinica i lica u ovoj operaciji koji su se slabo
držali nije bilo.
.13. Ova akcija odnosno operacija bila je dosta dobro pripremljena,
kako vojnički, tako i politički. To se osjetilo i kod
punog zalaganja komandnog kadra, kao i boraca. Nedostatak
u ovoj operaciji bio je taj što se predhodno nije isprobao eksploziv,
da li je u stvari ispravan ili nije. Budući da to nismo
činili došlo je do neuspjeha kod rušenja crkve, pošto eksplos
O toj neprijateljskoj intervenciji vidi knj. 38, dok. br. 111.
70
ziv nije htio da eksplodira i na taj način crkva je ostala, odnosno
toranj cio u kome je ostalo 5 — 7 najgorih ustaša. Isto
tako ovom prilikom veza nije funkcionisala kako treba između
štaba divizije i štaba Ud. Seljine brigade. Ova veza iako
je bila na vrijeme uspostavljena, no razgovori se nisu mogli
sprovoditi radi starog materijala za vezu.
Drugih nedostataka u ovoj borbi nije se osjetilo, a na koje
bi se trebalo kritički osvrnuti. Ovo su uglavnom nedostatci,
koji su uočeni i koji nam u buduće mogu poslužiti za odklanjanje.
SMRT FAŠIZMU — SLOBODA NARODU!
Politkomesar, p. pukovnik: - Komandant, p. pukovnik:
D.9 Govorušić M.10 Dasović
M.P.
Autor: kuntakinte - Kolovoz 31, 2012, 12:14:02 prijepodne
IZVJEŠTAJ ŠTABA 28. UDARNE DIVIZIJE OD 10. MAJA
1945. ŠTABU 2. ARMIJE JA O BORBAMA ZA OSLOBOĐENJE
ZAGREBA1
—N2— 28 div.3
Str. pov. Op. Broj: 42
Dana 10. maja 1945.
—AS—
1. Početak i tok operacije: Borba za Zagreb otpočela je
nekoliko dana prije njegovog oslobođenja.5 Naše jedinice su
nastupale pravcem Lekenik — Velika Gorica — Zagreb.6 Prvi
ozbiljniji sukob sa neprijateljem je bio kod sela Lekenika, gde
su njegove snage, nakon kratke ali oštre borbe bile odbačene
ka Buševcu. Daljnjim gonjenjem razbijenog neprijatelja pristupilo
se u zoru kada su pristigle naše jedinice, likvidaciji
ovog mjesta, kojega je neprijatelj u toku noći angažujući civilno
stanovništvo utvrdio za odbranu. Borba je bila žestoka,
a neprijatelj je bio uporan i davao je žilav otpor. Njegovo dejstvo
se napokon smanjilo kada smo forsiranjem desnog krila
prešli potok Buna i zauzeli selo Turopolje, čime smo ugrozili
levi neprijateljski bok. Ovim iznenadnim manevrom neprijatelj
je bio prinuđen na brzo otstupanje. Novi položaji
koje je on organizirao bili su na liniji Mraclin — Rakitovec,
za koja mjesta je odmah nakon oslobođenja Buševca otpočela
borba. Ovim prodorom koji je bio brz, iznenadan i energičan
propao je plan neprijatelja da se sredi i utvrdi na liniji
Kravarsko — Pečenica.7 Njegove snage koje su ostale na komunikaciji
Kravärsko — Buna, bile su ozbiljno ugrožene. Stoga
je neprijatelj bio prinuđen da ubaci jače snage na liniji...
1 Original (pisan na mašini, ćirilicom) u AVII, reg. br. 11—2 I,
k. 1125.
2 Odnosi se na 28. diviziju JA (vidi tom XI, knj. 2, dok. br. 56).
3 U originalu »28 div.« dopisano olovkom.
4 Odnosi se na Štab 2. armije JA (vidi tom XI, knj. 2, dok.
br. 56).
5 Vidi zapovijesti Štaba 1. armije JA od 5. i 7. maja 1945 (tom XI,
knj. 1, dok. br. 112 i 117) za gonjenje neprijatelja i oslobođenje Zagreba.
O učešću divizija 2. armije JA u oslobođenju Zagreba vidi
zapovijest Štaba 39. divizije JA od 5. maja (tom XI, knj. 2, dok. br.
89) i zapovijest Štaba 45. divizije JA od 6. maja (tom XI, knj. 2, dok.
br. 90).
0 Desno od jedinica 2. armije JA, na lijevoj obali rijeke Save,
nastupala je 48. divizija 1. armije JA (vidi tom XI, knj. 1, dok. br,
117 i 138).
7 Vjerovatno: Peščenica.
473
...Mraclin — Rakitovec i da nas zadrži sve do njegovog izvlačenja
od Kravarskog.
Drugi jači otpor je neprijatelj pružio na liniji V, Gorica
— Novo čiče. Mi smo po oslobođenju sela Mraclin i Rakitovec
forsiranjem desnog krila jačim snagama napali Novo čiče,
a slabijim snagama ga zadržavali kod Velike Gorice. Selo
Novo čiče, s obzirom na ubacivanje naših jačih snaga, bilo je
na brzinu osvojeno i borba je otpočela za samu Goricu. Obuhvatnim
manevrom sa sjevera naše jedinice su uspjele da se
dohvate prvih kuća, i ubacivanjem novih snaga da u vrlo kratkom
vremenu likvidiraju mjesto. Odavle je uz pomoć naših
tenkova otpočelo brzo gonjenje neprijatelja ka samom Zagrebu.
Otpor'je bio slabiji, ali dolaskom do pred Zagreb neprijatelj
je, ubacivši nekoliko tenkova, davao sve žešći otpor, koji
je skršen kod sela Remetinca, odakle je razbijeni neprijatelj
delimično pobjegao uz Savu njenom desnom obalom, a djelimično
je uspio da izbije na kolski most u vremenu kada su
naše jedinice izbile na željeznički most. Borba je otpočela na
samim 'mostovima i neprijatelj je u vrlo kratkom vremenu
razbijen. Naše jedinice su sada, koristeći oba mosta, brzo prešle
Savu i upale u sam Zagreb. Da bi stvorili mogućnost upada
u grad i ostalim jedinicama koje su nam u susjedstvu sadejstvovale,
8 mi smo odmah po prelasku Save stvorili mostobran
i organizirali odbranu mostova, gdje smo ostali stalno
dok su druge jedinice prelazile preko i produžile sa gonjenjem
neprijatelja.
2. Kratak kritički osvrt na operaciju: Što se tiče naših
jedinica, operacije su tekle upravo po planu no sa izvjesnim
zakašnjenjima- usljed zamorenosti boraca. Druge jedinice koje
su nam sadejstvovale desno i hjevo,9 ukohko smo mi primijetili,
a što moramo napomenuti, nisu se držale određenog pravca,
već su stalno težile da kreću glavnom komunikacijom koja
je nama data za pravac. Tako je došlo do toga da je neprijatelj
gonjen jednim široko razvučenim streljačkim strojem,
a ne kao što bi to trebalo stahiim manevrima i obuhvatima ispresijecati
ga i izolirati te tako uništavati.
3. Detaljni rezultati (naši i neprijateljski gubitci): U svim
ovim operacijama neprijateljski gubitci su sljedeći:
Ubijeno 225,
Ranjeno 200,
Zarobljeno 188.
8 i 0 Lijevo od 28. divizije nastupala je 39, a desno jedinice 45.
divizije JA.
474
Zaplijenjeno: 95 karabina, 21 mitraljez, 10 šmajsera, 9
flakova, 3 pištolja, 132800 mauzer metaka, ručnih bombi 100
kom., 2 radio-stanice, 2 magacđna sa odjećom, obućom i raznim
artiklima ljudske hrane.
Naši gubitci: 10 mrtvih i 36 ranjenih. Od oružja ^materijala
nije ništa izgubljeno ni oštećeno.
SMRT FAŠIZMU — SLOBODA NARODU!
Šef Operativnog otsjeka
kapetan:
Nik.[oIa] S. Krajšić
http://www.znaci.net/zb/4_5_39.pdf (http://www.znaci.net/zb/4_5_39.pdf)
