Goranska drvena kuća Ideja izrade tipične goranske drvene kuće potekla je od g. Ivana Butkovića (načelnika Općine Mrkopalj) i g. Marijana Kavrana (HGK, Sektor za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo). Nekako u isto vrijeme od strane PGŽ tiskane su publikacije „Goranske kuće standardima prema budućnosti“ i „Planiranje i standardi gradnje autohtonih objekata Goranska i Kvarnerska autohtona kuća“ čiji su autori prof. dr. sc. Vidoje Vujić i mr.sc. Marko Franković. Publikacije sugeriraju budućim projektantima i investitorima pravac izgradnje,a koje su dobar pokušaj da se spriječi arhitektonska degradacija izgradnje kuća na širem goranskom području.
Slijedom svega toga, a osluškujući potrebe tržišta Zadruga si je postavila zadatak napraviti prototip i dizajn Goranske drvene kuće. „Smatram da bi se realizacijom navedenog projekta stvorio prepoznatljiv drvni brend Gorskog kotara, kao finalnog proizvoda više poduzetnika okupljenih u Zadrugu, jačanje tradicionalne gradnje drvom, bolje i racionalnije korištenje lokalne sirovine, popunjavanje tržišne praznine u segmentu ponude drvenih kuća, da bi se stvorila nova radna mjesta te ušteda u potrošnji odrđenih energenata, niskoenergetska kuća.“
Kako bi sam projekt imao smisla i bio ozbiljan, smatrali smo da je potrebno da se u projekt uključe sve relevantne institucije. Napravljena je Studija izvodljivosti, koja je financirana od strane PGŽ, a koju je izradio Centar za razvoj i marketing u DI. Održano je više sastanaka u koje su bili uključeni predstavnici PGŽ, UO za turizam, poduzetništvo i poljoprivredu, RRA PORIN, PINS-a, Centra za razvoj i marketing u DI, te arhitekta MF arhitekti, načelnik Općine i upraviteljica. Svi su dali punu podršku projektu, te naglasili kako žele aktivno učestovati u njemu.
Aktivnosti:
- Kandidiranjem na natječaj od MRRŠVG, dobivena su bespovratna namjenska sredstva, koja će se izrealizirati za izradu projektne dokumentacije Goranske drvene kuće, izrada prototipa i dizajn. U međuvremenu je pronađena fotografija stare drvene mrkopaljske kuće, koja je srušena 1978. g. Temeljem nje izrađeno je idejno rješenje „Goranske drvene kuće“.
- Projekt je prezentiran na poglavarstvu Općine Mrkopalj, koje je održalo ideju izrade takve kuće, te naglasili kako je projekt bitan za razvoj lokalne zajednice.
- Projekt je prezentiran i na Skupštini Zadruge, (12mj/2008), gdje su zadrugari dali suglasnost o nastavku daljnjih planiraniranih aktivnosti, koje se tiču goranske kuće.
- Uspostavljen je kontakt sa Šumarskim fakultetom (11 mj/2008), Drvnotehnološkim odjelom, te je održan sastanak kojem su nazočili izv. prof. dr. sc. Andrija Bogner, dekan Šumarskog fakulteta, prof. dr. sc. I. Grbac, predstojnik Zavoda za namještaj i drvne proizvode, izv. prof. dr. sc.. Radovan Despot, prodekan Drvnotehnološkog odsjeka, prof. dr. sc. dr. h. c. Boris Ljuljka , profesor emeritus te načelnik Općine Mrkopalj g. Butković i upraviteljica Zadruge S. Kasunić. Na sastanku je projekt „ Goranske drvene kuće“ prezentiran, te je dogovoreno da će temeljem pismenog zahtjeva Zadruge Šumarski fakultet napraviti ponudu. Koordinator od strane Šumarskog fakulteta će biti izv.prof.dr. sc. Radovan Despot, a od strane Zadruge upraviteljica. Ponuda obuhvaća definiranje sirovine (vrijeme sječe, namjenski rez, itd), definiranje i funkcionalne osobine tradicijske goranske kuće, kemiijsku zaštitu drva, konstrukcijska rješenje (spojeve, krovišta, itd), te izradu mišljenja i preporuke.
- Kako je u opisu projekta navedeno da bi prototip bio i niskoenergetski, održan je sastanak u Fondu za energetsku učinkovitost, sa mr.sc. Marijom Šćulac Domac, koja je podržala projekt i obećala financijsku pomoć, dok se definiraju faze projekta.
- Od strane PGŽ-a, Upravnog odjela za turizam, poduzetništvo i poljoprivredu, imamo i dalje, kao i prošle godine podršku, te su i ove godine rezervirana sredstva u proračunu
- Održan je sastanak i u RRA PORIN, sa gđom D. Sošić, predsjdnicom Uprave, koje je dala punu podršku Zadruzi. Dogovoren je seminar o edukaciji članova zadruge. Također je dogovoreno kako će PORIN po završetku idejnog projekta napraviti Plan poslovne opravdanosti projekta. Na sastanku je dogovorena i suradnja sa Regionalnom energetskom agencijom REA „Kvarner“.
- Uspostavljena je suradnja sa HGK ŽK Rijeka,gdje je, također prezentiran projekt predsjedniku komore g. Mičetiću.
Slijedom tog sastanka, iniciran je sastanak u HGK ŽK Otočac, koji se i održao 5. veljače 2009. Iz tog sastanka proslijedila je suradnja između Zadruge i ŽK Otočac.
- HGK ŽK Otočac je izradila Programsko i idejno rješenje drvene montažne gačanske kuće, koja bi uz postojanje udruženja drvoprerađivača pri ŽK Otočac bila osnova za gospodarski program proizvodnje navedene kuće.
Na sastanku se uvidjelo da se problemi i ciljevi podudaraju, te su donijeti zaključci o nastavku daljnje suradnje na projektima, čiji će koordinator na području G kotara i Gacke biti Zadruga, te da će se na području Općine Mrkopalj i grada Otočca izgraditi ogledni primjerci prototipovi, navedenih kuća.
GORSKA DRVENA KUĆA SA TRADICIJSKIM ELEMENTIMA
Temeljem toga sastanka i uspostavljene suradnje, u prostorijama načelnika Općine Mrkopalj 5.3.2009. održan je sastanak s temom Drvene tradicijske kuće , a sastanku su nazočili:
- g. Marijan Kavran, HGK, Sektor za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo, pomoćnik direktora
- g. Vinko Mičetić, HGK ŽK Rijeka, predsjednik komore
- g. Joso Brajković, HGK ŽK Otočac, predsjednik komore
- g. Milan Kranjčević, HGK ŽK Otočac, tajnik komore
- gđa. Doris Sošić, RRA PORIN, Predsjednica Uprave
- gđa. Blaženka Kulić, PGŽ, Upravni odjel za turizam, poduzetništvo i poljoprivredu
- g. Marko Franković, MF arhitekti d.o.o.
- g. Ivan Butković, načelnik Općine Mrkopalj
- gđa. Svjetlana Kasunić, POZ „Gorski kotar“
Zaključak sastanka je , da se projekti „Goranska drvene kuća“ i „Drvena montažna gačanske kuća“ pretaču u jedan pod nazivom „Gorska drvena kuća sa tradicijskim elementima“, sa ciljem podizanja projekta na nacionalnu razinu, koordinator projekta je i dalje Zadruga „Gorski kotar“.
Na sastanku se govorilo i o recesiji, te se došlo do zaključka da je možda prilika za nove razvojne projekte, postojeći drvoprerađivači bi se u ovim teškim vremenima mogli preorijentirati na druge proizvodnje. Naglašeno je kako je DRVO hrvatski nacionalni identitet.
Definirana je i radna grupa koja će raditi na realizaciji idejnog rješenja, idejnog projekta i izvedbenog projekta. To su g. J.Brajković (ŽK Otočac), g. V.Mičetić (ŽK Rijeka) te koordinator gđa. S. Kasunić. Potrebno je da izvedbeni projekt bude gotov do kraja lipnja/2009. Nadamo se da će prvi prototip biti izgrađen do ljeta iduće godine.
Smatramo kako uz sve uključene aktere i podršku naše Općine, projekt može uspjeti i time doprinijeti većem razvoju našeg kraja, ali i cijelog Gorskog kotara.
http://zadruga-gorskikotar.com/projekt_goranska_kuca.html-
Uređenje drvene kuće12.10.2007 // 19:07
Za razliku od priobalja i Jadrana, unutrašnost Hrvatske puna je kuća od drva.
Drvene juće u unutrašnjosti prevladavaju u Podravini, Pokuplju, Zagorju te Moslavini.
Te kuće datiraju još i iz 18 stolječa, a nije rijetkost da se nađe kuća stara i do 300 godina. Pošto se prohujale godine dobro vide na tim starim zdanjima, potrebno je znati na koji načim će se obaviti adaptacija.
Drvene kuće sastavljane su isključivo od drvenih oblica debljine ok 10 do 20 cm, koje su slagane sistemom "pero u utor". Rubovi su sastavljani deltasto, tako da su se teško rastavljale.
Često su te kuće građene na samoj zemlji bez ikakvih temelja, a većina ih ima temelje ili podrume ispod.
Ukoliko su temelji još donekle u funkciji, trebamo odlučiti dali će takav oblik i biti zadržan.
Drvene oblice treba skinuti na specifičan način.
Nakon skidanja krovišta, oblicu po oblicu se skida iz utora, sa pažnjom da se utori ne oštete jer će kasnije biti teško sve natrag složiti.
Trebamo označiti komad po komad jer u protivnom teško će se složiti sve na svoje mjesto.
Najbolje bi bilo da svaka strana kuće odnosno zid po zid se složi odvojeno sa pojedinačnim oznakama oblica kako smo ih skidali.
Ukoliko je temelj oštećen, skinut ćemo oštećene dijelove te rupe i pukotine zaliti betonom.
Zalijevanje treba biti vijencem po cijelom obodu zidova kako bi temelj za polaganje obnovljenih oblica bio ravan.
Oblice treba pogledati jednu po jednu, popraviti oštećenja, po potrebi neku zamijeniti novom od istog materijala.
Kad se oblice slože natrag kako su bile, njihove kuteve zabiti drvenim klinovima koje ćemo izraditi iz kestenovog drveta. Zašto kesten?
Hrastovi klinovi nisu dobri jer su zbog čvrstoće kruti i mogu rascijepiti oblicu
Kesten je tvrdo drvo koje se prilagođava pukotini, odnosno rupi u koju je zabijen.
Na završetku zida složenih oblica, učvrstiti završni slog oblica i poravnati ga da može na njih doći osnova za polaganje nosača krovišta.
Grede za nosače rogova neka budu od jelovine, malo šire od oblica. Dobro ih učvrstiti također klinovima pogotovo na uglovima kuće.
Na nosače rogova vodoravno položiti suhe fosne (daske min 5 cm debljine).
Fosne s donje strane neka budu hoblane jer će to biti vidljivo iz unutrašnjosti soba.
Na fosne s gornje strane stavljamo 10 cm mineralne vune u balama. Na tu se vunu polaže deblja PVC folija kao parna brana.
Sa gornje strane po gredama zabit ćemo daske 25 mm (colerice) po kojima će se moći hodati bez problema.
Napominjem da raspon greda na koje polažemo fosle, nesmije biti šire od 100 cm.
Maksimalni raspon greda smije biti 4 metra pod pretpostavkom njihovih dimenzija 140 x 200 mm. Grede slagati tako da je visina 200 a širina 140 zbog jačine na pritisak.
Kad smo zabili rogove, poprijeko njih zabijamo letve za crijep. Razmak letvi ovisi o vrsti crijepa.
Zabatne strane kuće obijamo brodskim podom od 20 mm koji ima utore.
Brodski pod mora biti suh kako se nebi odvajao i rasušio.
Bočne strane krova zaštitimo limenim opšavom koji če štititi krov protiv jakog vjetra
http://www.napravi-sam.com/CMS/0091/Content.aspx?EID=3183
