malo o najavama promjena poreza:
http://www.bankamagazine.hr/default.aspx?TabId=320&View=Details&ItemID=74784PD: Porez na dividendu platit će samo domaći ulagači
Produljenje roka plaćanja PDV-a na 45 dana tijekom 2012. značilo bi oko 1,6 milijardi kuna manje u državnom proračunu s osnove tog izdašnog poreza
Cijeli naramak ideja o poreznim promjenama izbacili su ovih dana iz Kukuriku koalicije. "Možda je to pokušaj potenciranja ideje pravičnosti, ali teško je oteti se dojmu da većina toga nema uporište u ozbiljnim analizama.
Tek će uslijediti računice, a onda će se i retorika promijeniti", u neformalnom komentaru kaže ugledni analitičar.
Drugi kažu kako su istupi Slavka Linića i Branka Grčića tipična situacija u kojoj se Vlada suočava s potrebom smanjenja rashoda i provedbe reformi, a pokušava potencirati prihodnu stranu.
Da to ne smatraju pravim putem ovih su dana sugerirale i ravnateljice dvaju instituta; Sandra Švaljek i Katarina Ott.
Neke porezne ideje Vlade mogle bi pasti na Ustavnom sudu Neke porezne ideje Vlade mogle bi pasti na Ustavnom sudu Porezni eksperti su pak prilično sumnjičavi prema nekima od najava u tom području, a jedan od njih je i Hrvoje Zgombić koji većinu ideja drži nedorađenima i veoma dvojbenih učinaka.
Primjerice, dojam je da se smetnulo s uma da Hrvatska ima sklopljene bilateralne ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s više od 60 zemalja, ističe Zgombić.
Iz njih, naime, proizlazi da se veliki sustavi u inozemnom vlasništvu poput HT-a, VIP-a ili niza banaka ne bi uhvatili u tu poreznu mrežu već bi ona zahvatila samo domaće ulagače te dio vlasnika malih poduzeća koji dio plaće isplaćuju kroz isplate dobiti.
Sličnog je mišljenja i Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta. "Ako se razmišlja o oporezivanju kapitala, onda treba uzeti u obzir sve oblike kapitala, od oporezivanje kamata na štednju do kapitalne dobiti, a ne samo dividende.
U vezi s najavama uvođenja (samo) poreza na dividende - a prema najavama to bi bilo "samo na veće iznose kako namet ne bi pogodio male dioničare" - dodatni je problem pitanje desetaka bilateralnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.
"Možda bi ta porezna novina donijela dvjestotinjak milijuna kuna proračunu, ali bi takav selektivan pristup potaknuo fiskalnu distorziju i destimulirajuće djelovao na investitore.
Sve u svemu, neto efekt je dvojben, tim više što bi dio tvrtki na njezino uvođenje u idućoj godini mogao odgovoriti tako da je preduhitre ranijim isplatama.
Prema Lovrinčeviću, hrvatski je normativni okvir poreznog sustava više-manje dobar i u tom smislu Vlada bi se trebala jače fokusirati na bolju naplatu poreznih prihoda, a usporedo s tim što više energije usmjeriti na smanjivanje rashoda i reforme.
Zahvati pretakanja odnosno promjene strukture poreznih prihoda/opterećenja uzimaju puno vremena, energije i kapaciteta porezne administracije, a ne donose ništa bitno za očuvanje kreditnog rejtinga.
Kad se i ide u takve zahvate treba jasno postaviti ciljeve; je li to povećanje prihoda ili je intencija da budu neutralni u smislu razine poreznog opretećenja i prihoda države.
I kad su posrijedi zahvati u sustav PDV-a, koji paralelno s povećanjem stope na 25 posto predviđaju uvođenje više (nižih) međustopa, stručnjaci ističu da one ne mogu biti instrument socijalne politike, ali bi eksperiment mogao na kraju ispasti instrument porezne evazije.
"PDV je po svom učinku regresivan i najveći teret povećanja mogao bi pasti na građane slabijeg socijalnog statusa, od umirovljenika do nezaposlenih, pa bi njegov utjecaj na potrošnju mogao biti i osjetno veći nego što je to bio slučaj s kriznim porezom", mišljenja je Lovrinčević.
Produljenje roka plaćanja na 45 dana, kaže, tijekom 2012. bi značilo jedno obračunsko razdoblje manje ili oko 1,6 milijardi kuna manje u proračunu. PDV će, dodaje, dodatno destimulirati potrošnju, a porez na imovinu investicije.
Zbog svega bi to moglo dovesti i do jačeg gospodarskog pada pa bi mnogo bolje bilo da se prije iznošenja nedorađenih ideja krene s ozbiljnim računicama.
