Autor Tema: Sednica Grackoga veča  (Posjeta: 280234 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Master

  • Gost
Odg: Sednica Grackoga veča
« Odgovori #15 : Rujan 11, 2009, 07:51:26 poslijepodne »
Malo sam se možda krivo izrazio. Gradonačelnik je, naime, najprije predložio a onda povukao prijedlog odluke o pokretanju izmjena i dopuna UPU-a. Tako da mi doista ne znamo što je trebalo biti predmet tih izmjena. Prema nekim šturim informacijama sastao se s glavnim izrađivačem UPU-a arhitektom Barićem i nakon toga je krenula priča o potrebi pokretanja izmjena. Prema istome izvoru financijer UPU-a je tražio da se u planu učine neke izmjene vezane za infrastrukturu ali je vijećnica Marijetić dva tjedna prije sjednice Gradskoga vijeća upozorila tadašnjega v.d. pročelnika nadležnoga upravnoga odjela da su moguće samo izmjene koje su usklađene s planom višega reda a to je Prostorni plan uređenja Grada Velike Gorice. Za pretpostaviti je da je netko to "zaboravio" pa su se prepali i povukli prijedlog. Taj se šlamperaj sada pokušava prebaciti kao odgovornost na Gradsko vijeće (vidi prethodni post). Pokvareno i bezobrazno.

Pozdrav,
GBR
HVALA!  :P

shaka zulu

  • Gost
Odg: Sednica Grackoga veča
« Odgovori #16 : Rujan 15, 2009, 06:56:21 poslijepodne »
kad te izvjestava jedna strana, to ti je kao da

da se dvoje djece potuče, a ti saslusas samo jedno dijete
i na temelju toga formiras misljenje...  :-\
Od se dece samo su se MP i GBR javlali na forum a druga deca misle da jem foruma ni treba il če ga i je onda je to za političko sračkajne po druge dece.

Offline Goričanka

  • Veteran
  • *****
  • Postova: 874
  • Karma: +9/-6
  • Spol: Ženski
Odg: Sednica Grackoga veča
« Odgovori #17 : Rujan 15, 2009, 07:38:10 poslijepodne »
kad te izvjestava jedna strana, to ti je kao da

da se dvoje djece potuče, a ti saslusas samo jedno dijete
i na temelju toga formiras misljenje...  :-\

Da, slažem se, i to bi vjerojatno bila potpuna istina, kad mi svi skupa ne bi znali da je ta druga strana koje ovdje nema čuti, uzurpirala sve (čitaj: ali baš sve do jednoga) druge gradske medije, pa se njihova priča čuje puno dalje, glasnije i češće. I na temelju toga izvještavanja mnogi formiraju mišljenje.
Ova jedna strana koja se čuje ovdje, čuje se tek da bi ispravila tu nepravdu o kojoj ti pišeš u svom postu.
Ništa ljudsko nije mi strano, ali mi je nekad previše ....

shaka zulu

  • Gost
Odg: Sednica Grackoga veča
« Odgovori #18 : Rujan 15, 2009, 09:34:18 poslijepodne »
Nem je jednostalneje napraviti presicu i to je mam i v Večernjem i JL i Vesniku,GT,RVG,-Rep...

Offline vgghost

  • Ja samo gledam
  • *
  • Postova: 6
  • Karma: +0/-0
Odg: Sednica Grackoga veča
« Odgovori #19 : Rujan 18, 2009, 12:13:34 prijepodne »
Ja cu se vec nekako dosjetiti kako da se uguram 29-og i 30-og u vjecnicu pa vam obecajem sve pikantne detalje kojih sigurno nece faliti  >:D

shaka zulu

  • Gost
Odg: Sednica Grackoga veča
« Odgovori #20 : Rujan 18, 2009, 12:35:01 prijepodne »
Mene zanima do bu kakove gače i cipele nosil,pa če si v prilike,zanima me pogled ispod obrva "Pogled ispod stola".  ;)  :D  ;D :P

plemenitashica

  • Gost
Odg: Sednica Grackoga veča
« Odgovori #21 : Rujan 18, 2009, 08:24:07 prijepodne »
Ja cu se vec nekako dosjetiti kako da se uguram 29-og i 30-og u vjecnicu pa vam obecajem sve pikantne detalje kojih sigurno nece faliti  >:D

Čekam, bez pikanterija, ali činjenice da.
Naravno i zaključke.

Offline vgghost

  • Ja samo gledam
  • *
  • Postova: 6
  • Karma: +0/-0
Odg: Sednica Grackoga veča
« Odgovori #22 : Rujan 20, 2009, 03:10:34 poslijepodne »
Draga moja Plemenitasice, Vi bi htjeli razumne zakljucke??? Sa sjednice Gradskog Vijeca??? Vi nebi pikanterije?? Neznam dali pricamo o istoj sjednici i o istom gradu. Ako ste ikada bili prisutni na tom teatralnom dogadjanju morate znati da je to skoro pa nemoguce. Ali razumijem vasu potrebu za kulturnim i razumnim zakljuccima jel im se i ja nadam.

perojosi

  • Gost
Odg: Sednica Grackoga veča
« Odgovori #23 : Rujan 20, 2009, 04:19:08 poslijepodne »
Draga moja Plemenitasice, Vi bi htjeli razumne zakljucke??? Sa sjednice Gradskog Vijeca??? Vi nebi pikanterije?? Neznam dali pricamo o istoj sjednici i o istom gradu. Ako ste ikada bili prisutni na tom teatralnom dogadjanju morate znati da je to skoro pa nemoguce. Ali razumijem vasu potrebu za kulturnim i razumnim zakljuccima jel im se i ja nadam.

Svi se nadamo i vjerujemo da konačno jedan put i u Velikoj Gorici se civilizirano diskutira i zaključuje,Velika Gorica to zaslužuje.
Nadam se da će jedan dio pikantvijećnika shvatiti svoju obvezu i odgovornost,te prihvatiti i usvojiti minimalni kodeks pristojne komunikacije u konstruktivnim diskusijama,znamo mi svi koji su to pikantvijećnici,možda nas ipak jednog dana pozitivno iznenade.

Offline Fliper

  • Učim se pisati
  • **
  • Postova: 25
  • Karma: +0/-0
Odg: Sednica Grackoga veča
« Odgovori #24 : Rujan 20, 2009, 09:45:23 poslijepodne »
Ja cu se vec nekako dosjetiti kako da se uguram 29-og i 30-og u vjecnicu pa vam obecajem sve pikantne detalje kojih sigurno nece faliti  >:D

Jedva čekam ! >:D

plemenitashica

  • Gost
Odg: Sednica Grackoga veča
« Odgovori #25 : Rujan 21, 2009, 01:34:42 poslijepodne »
......... Neznam dali pricamo o istoj sjednici i o istom gradu.

A valjda da.  ;)

Ako ste ikada bili prisutni na tom teatralnom dogadjanju morate znati da je to skoro pa nemoguce.

Nisam, niti sam se trudila "pokušati ući", a vjerujem da bi za par minuta izletjela van kud me noge nose, jer ne bi mogla podnijeti raznorazne kreature. hihihihihihi

Nisam vam zavidna niti časka, vama koji ste unutra. Ima li klima ili dišete na škrge i škrgućete zubima?  :-\

perojosi

  • Gost
Odg: Sednica Grackoga veča
« Odgovori #26 : Rujan 22, 2009, 12:14:51 prijepodne »
Ja cu se vec nekako dosjetiti kako da se uguram 29-og i 30-og u vjecnicu pa vam obecajem sve pikantne detalje kojih sigurno nece faliti  >:D

Kako se ne bi uguravali što mislite o prijedlogu da se sjednica Gradskog Vijeća održi javno 30.09.2009.u nekom drugom i većem prostoru,kako bi građani mogli javno pratiti sjednicu.Zašto?

Na sjednici bi glavna točka dnevnog reda trebala biti :

a)Prijedlog Zaključka o podršci Zemljišnim zajednicama za povrat njihove oduzete imovine


b)Prijedlog Zaključka o davanju podrške zahtjevu ovlaštenika zemljišnih zajednica da Sabor Republike Hrvatske donese zakone o povratu imovine i ustanovljenju zemljišnih zajednica

Kako se HNS dugo već zalaže za povrat imovine zemljišnim zajednicama a to je podržala u potpunosti lijeva kolacija,te pred sam drugi krug lokalnih izbora u
borbi za svaki glas se uključila i desna koalicija potpisivanjem Ugovora sa Urbarcima o podrški i povratu imovine Zemljišnim Zajednicama
biti će svakako interesantno pratiti rad Gradskog Vijeća vezano za tu problematiku,te posebno odnos Gradskih Vijećnika prema ovoj Temi.

Koliko će Gradsko Vijeće biti jedinstveno oko ovog Problema?Sada,više nego ikad imaju razloga za jedinstvo u Gradskom Vijeću i ovo bi mogao biti jedan test svim Gradskim Vijećnicima.

Ili će biti opet napuštanja sjednice?Nadam se da ne,a što Vi mislite?

Vjerujem da bi ova točka mogla interesirati veliki dio Građana,kao i odnos Vijećnika prema ovoj Temi,jer na nju su se svi zaklinjali pred Izbore i borili se za glasove Birača preko povrata imovine Zemljišnim Zajednicama,pa možda ne bi bilo loše da Sjednica bude javna i dostupna zainteresiranom Građanstvu uživo.

Jednako tako se nadam,obzirom da je Predsjednik Gradskog Vijeća Goran Beus Richenberg jedini javno,transparentno imenom i prezimenom prisutan na ovom Forumu,kao i na starom,da će vidjeti i pročitati ovaj Prijedlog,te eventualno ako je moguće imati sluha i umijeća ,snage i volje,organizirati sjednicu GV javno,uz prisutnost zainteresiranih Građana za ovu Temu.

Što Vi dragi Forumaši mislite za Prijedlog?

Kako ovu Tematiku opet potiče HNS i Lijeva koalicija na GV u c/p Vam prilažem dva dokumenta Klubova vijećnika HNS-a i vijećnika SDP-a važna za sjednicu Gradskog Vijeća,na ovu Problematiku.

Do nekog dokumenta Desne koalicije,za ovu sjednicu Gradskog Vijeća,nažalost nisam došao ili ni ne postoji.



perojosi

  • Gost
Odg: Sednica Grackoga veča
« Odgovori #27 : Rujan 22, 2009, 12:16:29 prijepodne »
 
REPUBLIKA HRVATSKA
ZAGREBAČKA ŽUPANIJA
GRAD VELIKA GORICA
GRADSKO VIJEĆE

Velika Gorica, 21. rujna 2008.

                                                                                               GRAD VELIKA GORICA  
                                                                                                    GRADSKO VIJEĆE
                                  n/p Predsjednika

PREDMET:    Prijedlog Zaključka o davanju podrške zahtjevu ovlaštenika zemljišnih zajednica da Sabor Republike Hrvatske donese zakone o povratu imovine i ustanovljenju zemljišnih zajednica

PREDLAGATELJ : Klub vijećnika HNS-a
Gradskog vijeća Grada Velike Gorice

IZVJESTITELJ:   Predsjednik kluba vijećnika  HNS-a Zdravko Lučić

PRAVNI TEMELJ : Članak 31. Statuta Grada Velike Gorice (Službeni glasnik Grada
Velike Gorice br.10/09 i 11/09)

O b r a z l o ž e nj e
Početkom 20. stoljeća u svom Pučkom pravniku kaže to lijepo dr. Stjepan Posilović, predsjednik kraljevskog stola sedmorice: «Pod zemljišnom zajednicom se razumieva svaka skupina ili zajednica ovlaštenika, kojim… pripada skupno uživanje stanovitih zemljišta». Uz zajedničku imovinu – uglavnom pašnjaci i šume - ovlaštenici posjeduju i svoje individualno privatno zemljišno vlasništvo  
Porijeklo im je u osnovi trojako. Plemićke zemljišne zajednice potječu od zajednica jednoselišnog plemstva uglavnom iz 13. stoljeća. Jednoselišni plemić je seljak-vojnik. Oslobođen je kmetskih podavanja a obvezan na vojnu službu. Po svom javnom statusu spada u politički narod – naciju. Kao i državne vojske čini on, iako ne politički odlučujuću, većinu nacije. Njihove su zajednice u kasnom feudalizma većinom podvrgnute feudalnom svjetovnom ili crkvenom vlastelinstvu i pokmećene. Slična su im zemljišne zajednice poveljenih trgovišta i gradova.
Urbarske zemljišne zajednice nastaju ukidanjem kmetstva, odvajanjem (segregacijom) od vlastelinstva onog zemljišta koje su kmetovi zajednički koristili i njihovim prenošenjem u vlasništvo bivših podložnika. Učinjeno je to prema patentima Franje Josipa iz 1853. i 1857. godine. Vlastelinstvima je dana državna odšteta a bivši podložnici su bili dužni plaćati otkupninu tako da je proces završen tek 1907. godine.
Na području 11 bivših pukovnija Vojne krajine osnovane su 1873. krajiške imovne općine kojima je dodijeljena polovica carskog državnog zemljišta u zajedničko vlasništvo. Njihovi su odnosi bili različiti od ostalih zemljišnih zajednica.
Radi jedinstvenog uzakonjenja vlasničkih, korisničkih i upravljačkih odnosa skoro 3 000 zemljišnih zajednica s oko 3 milijuna hektara zemljišta donesen je 1894. Zakon o zemljišnim zajednicama. Zbog njezine povijesne vojno-političke izuzetnosti i primjerice odredbe da je nepokretna imovina 22 sučije i Plemenite opčine turopoljske kao cjeline donesen je za nju 1895. poseban zakon.
Ovi su zakoni utemeljeni u Općem građanskom zakoniku koji je važio na području Hrvatske (i Slavonije) od 1853. do poslije drugog svjetskog rata. U sudovanju se supsidijarno primjenjivao i kasnije. Nekoliko njegovih klasičnih rečenica dovoljno pojašnjava pojam te vlasničke i upravljačke odnose. «Kad vlasnost iste stvari, ili jedno i isto pravo pristoji nekolicini osoba nerazdieljeno, postaje zajednica (Članak 825.). Svaki dionik jest potpuni vlastnik diela svojega. (829.) Posjed i upravljanje zajedničkom stvarju pripada dionikom skupa. U poslovih, tičućih se samo urednoga upravljanja i uživanja zajedničke glavnice, odsudjuje većina glasova, koji se nebroje polag osoba, nego po razmjerju dielova dionikovih»(833.)
Tijekom godina je znatan dio ovlaštenika prema veličini ovlašteničkog prava razdijelio i gruntovno ukljižio zajedničku imovinu. Prema statistici Banovine Hrvatske bilo je 1939. još 2 396 zemljišnih zajednica sa 1 181 000 jutara zemljišnog posjeda.
U vrijeme Nezavisne države hrvatske suce i redovnu upravu zamijenili su državni povjerenici. No haraćenje – pogotovo šuma - bilo je u ratno doba posvemašnje.
Nakon rata su povraćene prijašnje uprave i izabirane su nove. No zavladala je boljševičkoprevratna svijest i primjereni joj utjecaj na upravljanje. Poreze su zemljišne zajednice i nadalje plaćale no volja se općinskih i kotarskih narodnooslobodilačkih odbora i bez posebne prijetnje morala zdušno provoditi. U govoru silnika svaka je molba zapovjed!
Komunitarni, samoupravni i narodnopovjesni karakter zemljišnih zajednica bio je prepreka uspostavi novog, unitarnog, politokratskog, boljševičkog komunizma.
U Saboru RH 11. travnja 1947. Marko Palović izvješćuje: «Vidimo da su zakoni i pravilnici zemljišnih zajednica za naše doba zastarjeli i da su postali kočnica današnjem našem razvitku u poljoprivredi i šumarstvu…(Njima) upravljaju NO, osobito mjesni, na svojim zborovima birača i tom imovinom dakle upravlja cijeli narod». Kada je ministar Stjepan Prvčić dometnuo da «petogodišnje planiranje poljoprivrede mora koračati uporedo s nacionaliziranom industrijom i elektrifikacijom…Treba koračati velikim korakom naprijed» bilo je sve jasno - Zakon o proglašenju imovine zemljišnih i njima  sličnih zajednica  donesen je jednoglasno. Sva je imovina oduzeta «bez prava na ikakovu naknadu». Predstavke i protivljenja zamljišnih zajednica poslužila su za uveseljavanje moćnika i premlaćivanje «bunđija i narodnih neprijatelja».
TEMELJNI RAZLOZI ZA POVRAT
1.Ustavno-pravno gledano nema opravdanja da se izričito ideološko-politički i nasiljem oduzeta imovina ne vrati vlasnicima i nasljednicima, te da se ona drži u statusu državnog vlasništva. Taj čin nije bio u nacionalnom interesu i nije bio zakonit. Riječ je o povjesnoj nepravdi prema hrvatskom seljaštvu, narodu i državljanima Hrvatske.
2.Državno-politički je štetno da oduzeta imovina bude u proizvoljnom vlasništvu državnih tijela i birokracije ili da se za nju daje novčana i sl. naknada koju bi snosili građani Hrvatske, kad se zasigurno može u 90% slučajeva izvršiti povrat bez značajnih državnih troškova. Važan je pri tome i odnos građana prema državi kao promicatelju i zaštitniku ideje pravednosti, pravne dosljednosti i sustavnosti te jednakopravnosti građana u sustavu vlasništva.
3.Gospodarski gledano je najveći dio oduzete imovine mrtvi kapital. Država nije i ne može biti učinkovit gospodarski poduzetnik. Kad ona jest, ona je najlošiji. Kao gospodarski posrednik država je izvor privilegija. Nasuprot tome bi povratom imovine ona postala kapitalno aktivna u različitim vidovima korištenja i poduzetništva. I velik bi broj građana bio stavljen u poduzetnički status i priliku.
4.Demografska katastrofa Hrvatske može se i povratom imovine zaustavljati. Povrat potiče gospodarsku moć sela i životnu perspektivu na selu. Nezdrava i skupa urbanizacija kao posljedica forsirane industrijalizacije i proletarizacije uzrokovala je odumiranje sela i ukupnu demografsku stagnaciju.  Nužno je započeti  procese osnaženja sela u kojem je moguća raznolika povezanost poljoprivredne i sitnopoduzetničkih djelatnosti. Stanbeni i komunalni troškovi su na selu niži. Povećanjem sela moguća je i njegova urbanizacija, povećanje standarda. A to su preduvjeti demografske obnove.
5.Nacionalno i kulturalno gledajući nužno je zaustaviti procese kulturalnog obezličenja i narodnosne unifikacije koji zanemaruju ukupno duhovno nasljeđe, guše izvornu kulturnu raznovrsnost, stvarajući od narodne kulture tek muzealne i eventualno turističke vrijednosti i robu. Pri sadašnjoj neupitnosti nacionalno-političke opstojnosti kulturalno-narodnosna različitost je bogatstvo života. A njemu treba i gospodarska osnova. Povrat imovine bi tome znatno pridonio.
Poučan primjer obnove i djelatnosti zemljišne zajednice je i spomenuta Plemenita opčina turopoljska. Nakon obnove se uključila u ratne pripreme a odmah poslije priznanja hrvatske države kao udruga građana djeluje kulturalno, gospodarski, športski i opće javno na cjelokupnom području Turopolja. Osnivač je i organizator Turopoljske trke, Jurjeva i Turopoljskog banderija. Surađuje u različitim kulturnim i turističkim događajima.Posebni je njezin doprinos u očuvanju jedine hrvatske svjetski priznate pasmine turopoljskih svinja i Lukavec grada, njihovog vjekovnog sjedišta. Povrat imovine dao bi trajnu gospodarsku osnovu ovakvih aktivnosti Plemenite opčine turopoljske kao  i mnogih zemljišnih zajednica diljem Hrvatske.
SADAŠNJI ZAKON O NAKNADI
Poznato je da su lošim Zakonom o naknadi  1996.  samo neznatnim dijelom ispunjena politička obećanja praktički svih političkih stranaka o ispravljanju ekonomskih i socijalnih nepravdi prijašnjeg političkog sustava. Prije svega se to odnosi na idejni koncept, zakonodavni postupak i praktičko pretvaranje društvenog vlasništva u državno i privatno. Kao preduvjet tomu uspjelo se nametnuti javnosti pravno neosnovane a navodno samorazumljive propagandne tvrdnje da je društveno vlasništvo bilo pravno ničije i svačije a zapravo partijsko-državno. Zbog toga se mogao otkloniti koncept pretvaranja društvenog vlasništva u količinski individualizirano dioničarstvo odnosno promišljene vaučerske privatizacije.    
Namjere zakonodavca prokazuje i Ustavni sud kada ne spori osnovanost tvrdnje «da se nelogičnim i nesvrsishodnim redoslijedom donošenja pojedinih zakona..(Zakona o privatizaciji…Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća…)…prije donošenja Zakona o naknadi, znatno smanjila mogućnost vraćanja oduzete imovine (u naravi) prijašnjim vlasnicima». Isto tako Ustavni sud ustvrđujući da je zakonodavac pošavši «od temeljne pretpostavke da se ispravljanjem starih nepravdi ne smiju činiti nove, teže nepravde» polučio da su «sve načelne odredbe Zakona rezultat su kompromisa». Zakonodavac (Sabor RH) postavljajući pretpostavku da su u sukobu prijašnji vlasnici s nositeljima prava koja su stečena na oduzetoj imovini izbjegava ispravan stav da su naime oštečenici potražitelji spram države glede ukupnog neraspodijeljenog – oduzetog i stečenog -društvenog vlasništva. Zakonodavac se opredijelio za to da ga podržavi (to je praktički svojevrsna privatizacija raspolaganja  društvenim vlasništvom u korist izvršne državne vlasti!) a onda ga s pomoću zakona rasprodaje i dijeli kao privilegij po osnovu neke od bliskosti s njom.

Bitan je slijedeći stav Ustavnog suda: «- treba naglasiti da Ustav Republike Hrvatske nema odredaba o denacionalizaciji, odnosno o vraćanju ili odšteti za oduzetu imovinu.
Zbog toga nema neposredne ustavopravne obveze za pravno reguliranje naknađivanja za oduzetu imovinu, odnosno za njeno vraćanje. O procjeni i volji zakonodavca ovisi da li će o tome propisati određena pravila i u kojem će opsegu odrediti naknadu ili vraćanje imovine, pa ta pravila, u načelu, nisu podvrgnuta kontroli ustavnosti.
Nema ni odgovarajuće međunarodne pravne obveze države, niti međunarodno pravo propisuje vraćanje oduzete imovine, odnosno oblike, opseg i visinu naknade za imovinu.» To da Sabor nema neposredne ustavopravne obveze, dakako, znači da ima posredne. Naime, saborski zastupnici, dakako po savjesti, imaju zastupati interese, zajedničku dobrobit naroda. Stoga i jest temeljno pitanje kako državljani (iako su samo birači meritorno ovlašteni) mogu primjereno i vjerodostojno iskazati zadovoljstvo zastupničkim govorom i rukodizom. Potpisivanje zahtjeva je jedan od respektabilnih načina.

U slučaju zemljišnih zajednica zakonodavac (Sabor odnosno većina saborskih zastupnika)  se opredijelio za krajnje radikalnu varijantu – nema ni vraćanja ni naknade! Valja imati u vidu izračune državnog Ureda za koordiniranje aktivnosti denacionalizacije sveukupne tržišne vrijednosti oduzete imovine prema kojima je 1996.
- vrijednost oduzetih poduzeća                                                           1.617.500.000 DEM
- vrijednost oduzetih stambeno poslovnih zgrada                              9.064.309.600 DEM
- vrijednost oduzetog zemljišta svih namjena                                   75.318.046.669 DEM
- vrijednost pokretne imovine                                                             1.000.000.000 DEM
                                                                                                          86.999.856.269 DEM

Ured je zaprimio 1658 prijava u ime zemljišnih zajednica i 49.317 pojedinačnih prijava za ukupno zemljište u površini od 3.765.902.333,48 m2. Budući javnosti nije obznanjena veličina posjeda prijavljenih zemljišnih zajednica te da su prijave dostavljene u ratno vrijeme možemo prema prosjecima procijeniti da se radi o preko  3.000.000.000  m2 njima oduzetog poljoprivrednog i šumskog zemljišta. Budući se u izračunu Ureda radi o cijeni od 20 DEM po m2 vrijednost bi iznosila preko 60.000.000.000 DEM.                                                                                                        

Budući toliku svotu nije moguće novčano nadoknaditi potražiteljima vraćanja Vlada se odlučila a Sabor upravo izglasao to nemoguće – načelnu primjenu koncepta naknade. Dakako, unatoč tog načela Zakona postoje unutar njega (zakonite) i iznimke za iznimne. Njima se vraća i s njima se Vlada pogađa. Ostalo joj je na raspolaganju. Pri tom Vlada najteži, najveći i skupi dio posla prebacuje na jedinice lokalne samouprave stvarajući javnu opsjenu kako je ona, eto, iako ne baš u duhu diobe ovlaštenja, posla i snašanja troškova, prepustila neposrednoj narodnoj vlasti. Da «oni dolje» za Vladu rade (koja ima zakonsku obvezu da zadnja i bespogovorno odluči!), narodski gledajuć, prljave poslove. Pri tom se, dakako, dopušta korumptivnost kako bi «oni dolje» - koji i jesu na  svakodnevnom uvidu naroda - ispali gori od «onih gore».

Imovina zemljišnih zajednica je privatna, suvlasnički individualizirana (udjeli, matematički izražena količina ovlašteničkog prava, juša) te se njome s pravom upravnog nadzora upravljalo prema odredbama obvezatnog i upravno provjerenog pravilnika sve do 11. travnja 1947. godine. Tog dana donosi Sabor NRH Zakon o proglašenju imovine zemljišnih i njima sličnih zajednica te krajiških imovnih općina općenarodnom imovinom. Zemljište dolazi pod upravu mjesnih i kotarskih odbora te Vlade NRH. Šume su praktički podržavljene dok je poljoprivredno zemljište davano na korištenje zadrugama, kasnije i kombinatima, odnosno stavljano u fond agrarne reforme i kolonizacije. Kao društveno vlasništvo nije smjelo biti u statusu vlasništva bilo koje privatne ili fizičke osobe. Dakako, bilo je iznimaka i nezakonitosti i u tom pogledu.

   Posebna je osobitost stavak 2 čl.7: «Bivši ovlaštenici odnosno pravoužitnici zemljišnih i njima sličnih zajednica nemaju pravo ni na kakvu naknadu za oduzeta im ovlaštenja odnosno prava.» Doista, legalizirano bezočno nasilje!

Valja imati na umu da su nekima od tih zajednica (jednoselske - seljačke - plemičke zajednice i poveljene gradske općine) vlasnička prava legitimno potvrđivana i međe ustanovljene još u 13. stoljeću. U Vojnoj krajini kasnije, a u urbarskim zemljišnim zajednica od ukinuća kmetstva i provođenja segregacije (praktički od 1857. - oddijeljenjem skupno uživanih pašnjaka i šuma od ukupne veleposjedničke - u pravilu velikaške i crkvene - imovine). Ne smije se zanemariti da su bivši kmetovi, a od tada urbarci, desetljećima poreznim opterećenjem otplaćivali državi dodijeljenu im imovinu. Država se i tada s veleposjednicima sama dogovorila o primjerenim im naknadama.

   Valja naglasiti da su dobro upravljane zemljišne zajednice iz vlastitih prihoda dokupljale zemljište, održavale puteve i gradile mostove, brinule o školi, osnivale vatrogasna društva, osnivale knjižnice i kulturno-umjetnička društva, provodile elektrifikaciju. Bile su kulturna i samoupravna os ukupnog narodnog života. I zato su bile smetnja jednostranačkoj boljševičkoj diktatorskoj vladavini. I zato ih je trebalo zatrti tako da ih se jedva i pomalo s podsmjehom sjećamo. Zato i danas nekima smeta podsjećanje na njih!

Valja podsjetiti da se u prvim (HDZ-ovskim) zakonskim predlozima previđalo vraćanje imovine zemljišnim zajednicama. Bilo je i oporbenih zakonskih prijedloga kao i amandmana (Jozo Radoš u ime HSLS-a) na postojeći Zakon o naknadi. No sve je arogantno odbijano.
«Početkom srpnja 2002. je Sabor dijelom udovoljio zahtjevima Ustavnog suda, no oglušio se hitnoći zakonodavnih potreba. Niti po pravdi postupio niti obećanja ispunio!
No Sabor je pod predsjedanjem mr. sc. Mate Arlovića zaključio: «Obvezuje se Vlada Republike Hrvatske da u roku od 6 mjeseci podnese Hrvatskom saboru izvješće o provedbi zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine u kojem će se ukazati na pitanja koja otežavaju njegovu provedbu.»
Na prijedlog zastupnika HSS-a navedeni je zaključak dopunjen slijedećim: «Obvezuje se Vlada Republike Hrvatske da u roku od 6 mjeseci Hrvatskom saboru dostavi prijedlog cjelovitog zakona kojim će se temeljem do sada provedenih rasprava predložiti rješenje povrata i obeštećenje bivših vlasnika za oduzetu imovinu».

Pet je zastupnika bilo suzdržanih dok je njih 85 glasalo za navedeni zaključak.
Što sad misliti, vjerovati, nadati se…?!

Mi u ime 85 zastupnika javno prosvjedujemo protiv toga što se Vlada oglušila na obvezu da izvršava zaključke Sabora! Neka javno i Saboru kaže da ne može izvršiti… U svakom je slučaju otužno kad se nitko javno ne očituje.» (iz Uvodnika 3. broja Zajedničara)

 Valja imati u vidu i to da su ovlaštenici zemljišnih zajednica na razne načine pokušali «istjerati pravdu» i političare «uhvatiti» za riječ. Mnoge od ovih ova tema ne zanima niti o njoj išta cjelovitije znaju. Sudovi pak ovlaštenicima nisu priznavali status pravovaljanog podnositelja zahtjeva. Općinari i gradski čelnici počesto su trljali ruke jer, eto, oni sad pod krinkom legaliteta raspolažu s tuđom djedovinom. Gruntovne su odbijale izdati povijesne gruntovne izvatke. Mnogi su uspjeli skupiti solidnu arhivu. Mnogi od entuzijasta su i pomrli u sramu zbog razočaravajuće indolencije toliko željene samostalne demokratske hrvatske države.

Ovlaštenici su se i udruživali obnavljajući ponajprije svoje zemljišne zajednice sukladno Zakonu o zemljišnim zajednicama i Zakonu o udrugama. Povezali su se i u okviru pojedinih područja i županija. Oformili su i svoje vodstvo. Tiskana je knjiga Obnova hrvatskih zemljišnih zajednica te tri broja biltena i tri broja glasila Zajedničar. Uspjeli su okupiti grupu uglednih povjesnika, pravnika, ekonomista i agronoma. Organizirali su simpozij i sudjelovali u zajedničkoj raspravi saborskih odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav, za zakonodavstvo i za pravosuđe. Skupljeno je nekoliko tisuća potpisa na Zahtjev za povrat imovine zemljišnih zajednica. Javna i organizirana aktivnost zastala je u ožujku 2003. iako su se mnogi aktivisti uporno pitali za to što, kako i s kim dalje.

Aktivnost je ponovno obnovljena 2007. obnovom zemljišnih urbarskih općina Turopolja i njihovim udruživanjem  
                                                  
Ovim zaključkom Gradsko vijeće Grada Velike Gorice u ime građana Grada iskazuje svoju  javnu  političku i moralnu podršku načelima i aktivnostima  ovlaštenika i udrugama ovlaštenika zemljišnih zajednica u svrhu konačnog pravednog povrata njihove oduzete imovine.

Slijedom svega naprijed navedenog, predlaže se Gradskom vijeću donošenje predloženog zaključka.


   PREDSJEDNIK
   KLUBA VIJEĆNIKA HNS-a

   Zdravko Lučić










perojosi

  • Gost
Odg: Sednica Grackoga veča
« Odgovori #28 : Rujan 22, 2009, 12:18:06 prijepodne »
Na temelju članka 31. Statuta Grada Velike Gorice ( Službeni glasnik Grada Velike Gorice br. 10/09 i 11/09 ), Gradsko vijeće Grada Velike Gorice na sjednici održanoj dana ____________ 2009. godine donijelo je


ZAKLJUČAK
o davanju podrške zahtjevu ovlaštenika zemljišnih zajednica da Sabor Republike Hrvatske donese zakone o povratu imovine i ustanovljenju zemljišnih zajednica


I.

Gradsko vijeće Grada Velike Gorice u potpunosti podržava aktivnosti i zahtjev udruga i ovlaštenika zemljišnih zajednica da Sabor Republike Hrvatske donese zakon o povratu imovine zemljišnih zajednica, koja je Zakonom o proglašenju imovine zemljišnih i njima sličnih zajednica, te krajiških imovnih općina općenarodnom imovinom Sabora narodne republike Hrvatske 11. travnja 1947. godine proglašena općenarodnom imovinom, cit.: „ bez prava ni na kakvu naknadu za oduzeta ovlaštenja odnosno prava „ ( čl. 7. ).

Aktivnosti i zahtjevi udruga i ovlaštenika zemljišnih zajednica podržavaju se kako bi donošenjem zakona o povratu imovine zemljišnih zajednica ostvarili zakonski uvjeti za prijenos u posjed i vlasništvo zemljišnim zajednicama naturalnom restitucijom, zamjenom – naturalnom restitucijom – s drugom istovrsnom imovinom ili imovinskom naknadom – vrijednosnom kompenzacijom – ukoliko u izuzetnim slučajevima prethodni načini nisu mogući.

II.

Gradsko vijeće Grada Velike Gorice u potpunosti podržava zaključak Hrvatskog sabora donesenog 05. srpnja 2002. godine koji glasi: „ Obvezuje se Vlada Republike Hrvatske da u roku od šest mjeseci dostavi Hrvatskom saboru prijedlog cjelovitog zakona kojim će se temeljem do sada provedenih rasprava predložiti rješenje povrata i obeštećenja bivših vlasnika za oduzetu imovinu.“

III.

Gradsko vijeće Grada Velike Gorice u potpunosti podržava stav da se zakonom o povratu iz točke 1. za svu imovinu proglašenu općenarodnom zakonom iz točke 1., a koja nije pravovaljanim pravnim postupkom uknjižena u vlasništvo fizičkih i pravnih osoba odnosno zakonito ne služi za obavljanje javnih i državnih poslova utvrdi prijenos naturalnom restitucijom u posjed i vlasništvo zemljišnim zajednicama koje uredovno podnesu  zahtjev za povrat.

Za imovinu koju slijedom gornjeg stava nije moguće naturalno restituirati valja propisati: 
a)   zamjenu - naturalnom supstitucijom - s drugom istovrsnom imovinom odnosno
b)   imovinsku naknadu – vrijednosnom kompenzacijom – ukoliko u izuzetnim slučajevima prethodna dva načina nisu moguća.
IV.

Gradsko vijeće Grada Velike Gorice u potpunosti podržava zahtjev udruga i ovlaštenika zemljišnih zajednica da Hrvatski sabor donese novi Zakon o zemljišnim zajednicama kojim bi se izvršilo usklađenje prethodnog Zakona o zemljišnim zajednicama s Ustavom i zakonima te njegova izmjena sa svrhom:
a)   poticanja okrupnjavanja posjeda zemljišnih zajednica ulaskom u njih individualnih zemljoposjeda s proporcionalnim preračunom ovlašteničkih prava,
b)   omogućenja formiranja novih zemljišnih zajednica udruživanjem sadašnjih individualnih privatnih vlasnika zemljo- i šumoposjeda,
c)   propisivanja pravila obnove zemljišnih zajednica sukladno osnovnim pravilima Zakona o zemljišnim zajednicama i Zakona o nasljeđivanju i
d)   ustanovilo pružanje stručne pravne pomoći u obnavljanju zemljišnih zajednica i utvrđivanju njihova prava na povrat imovine.

V.

Podržava se zahtjev da Vlada Republike Hrvatske žurno obustavi sve postupke prodaje oduzete imovine zemljišnih zajednica u svim slučajevima u kojima nije ugrožen zakonski nacionalni ili javni interes.

VI.

Obvezuju se gradonačelnik i Gradsko poglavarstvo na uspostavu suradnje sa svim općinama i gradovima u kojima postoji inicijativa za povrat imovine zemljišnim zajednicama.


VII.
Ovaj Zaključak stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u Službenom glasniku Grada Velike Gorice.


    PREDSJEDNIK
   GRADSKOG VIJEĆA
   
         Goran Beus Richembergh

perojosi

  • Gost
Odg: Sednica Grackoga veča
« Odgovori #29 : Rujan 22, 2009, 12:19:01 prijepodne »
 
REPUBLIKA HRVATSKA
ZAGREBAČKA ŽUPANIJA
GRAD VELIKA GORICA
GRADSKO VIJEĆE

Velika Gorica, 21. rujna 2008.
                                                                                               GRAD VELIKA GORICA 
                                                                                                    GRADSKO VIJEĆE
                        n/p Predsjednika

PREDMET:    Prijedlog Zaključka o podršci Zemljišnim zajednicama za povrat njihove oduzete imovine

PREDLAGATELJ : Klub vijećnika SDP-a Gradskog vijeća Grada Velike Gorice

IZVJESTITELJ:   Predsjednica Kluba vijećnika SDP-a Vesna Fabijančić-Križanić
         
PRAVNI TEMELJ : Članak 31. Statuta Grada Velike Gorice (Službeni glasnik Grada
Velike Gorice br.10/09 i 11/09)

O b r a z l o ž e nj e
Zakonom o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine         (Narodne novine broj 92/1996 ) uređeni su uvjeti i postupak naknade za imovinu koja je prijašnjim vlasnicima oduzeta od strane jugoslavenske komunističke vlasti, a koja je prenesena u općenarodnu imovinu, državno, društveno ili zadružno vlasništvo konfiskacijom, nacionalizacijom, agrarnom reformom i drugim propisima i načinima navedenim u ovom Zakonu. Člankom 15. istog Zakona utvrđeno je za koju imovinu se priznaje naknada, pa je tako točkom 2. istog članka predviđeno da se pravo na naknadu priznaje za poljoprivredno zemljište, šume i   šumsko zemljište. Članak 20. istog Zakona ukazuje na članak 2. kojim su taksativno navedeni propisi o oduzimanju nekretnina. Članak 21. istog Zakona omogućuje nam da na konkretan način krenemo s procesom realizacije dugogodišnjih zahtjeva Plemenite opčine turopoljske za povratom zemljišnih zajednica.
Prema popisu izvornih i zaštićenih pasmina i sojeva domaćih životinja, te njihov potrebit broj    (NN br. 127/98 ), pasmina turopoljske svinje predstavlja dio nacionalne biološke baštine. Genetska zbirka smještena je u Turopoljskom lugu, kao autohtonom staništu turopoljske svinje i to na ograđenom prostroru od ukupno tri ha s tri nastambe za smještaj životinja. Nadalje, Rješenjem Ministarstva poljoprivrede i šumarstva od 24.01.2001. godine dio gospodarske jedinice „ Šiljakovečka dubrava II“ Lukavečki čret u površini od 146,60 ha proglašen je šumom s posebnom namjenom za znanstvena istraživanja turopoljske svinje. U neposrednoj blizini Lukavečkog čreta nalaze se gospodarski objekti KOCI, pogodni za zimski smještaj krmača i odojaka, kako bi se spriječilo smrzavanje i uginuća tek oprašćenih odojaka i na taj način povećao prirast. U Turopoljskom lugu je nedostatak kvalitetnog šumskog prostora za ispašu turopoljske svinje, a postoji i potreba za izgradnjom više manjih gatera, kako to predviđa novi Uzgojni program. S obzirom da Grad Velika Gorica već godinama pomaže u očuvanju izvorne pasmine turopoljske svinje, prijedlogom ove odluke napravio bi se veliki korak naprijed u očuvanju te biološke nacionalne baštine.

Slijedom svega naprijed navedenog, predlaže se Gradskom vijeću donošenje predloženog zaključka.

                                                           PREDSJEDNICA
   KLUBA VIJEĆNIKA SDP-a

   Vesna Fabijančić–Križanić, dipl. iur.



Prijedlog

Na temelju članka 31. Statuta Grada Velike Gorice ( Službeni glasnik Grada Velike Gorice br. 10/09 i 11/09 ), Gradsko vijeće Grada Velike Gorice na sjednici održanoj dana ____________ 2009. godine donijelo je


ZAKLJUČAK
o podršci Zemljišnim zajednicama za povrat njihove oduzete imovine


I

Obvezuju se tijela gradske uprave da u roku od 30 dana identificiraju poljoprivredno zemljište u vlasništvu Plemenite opčine turopoljske u ukupnoj površini od cca 1000 ha, a koje se nalaze u katastarskim općinama ( k.o.):

- Bukovčak                                    1 ha
- Buševec                                     15 ha
- Cerovski Vrh                               3 ha
- Cvetković Brado                         5 ha
- Donja Lomnica                          30 ha
- Dubranec                                     3 ha
- Gustelnica                                    1 ha
- Kuče                                         250 ha
- Kurilovec                                   80 ha
- Lukavec                                    105 ha
- Mraclin                                     295 ha
- Pleso                                           30 ha
- Turopoljski lug                           90 ha
- Velika Gorica                             80 ha
- Velika Mlaka                              10 ha

Zatim nekretnine Zemljišnih zajednica Urbarskih općina Turopolja
- Velika Buna            300 r
- Okuje             220 r
- Vukovina            300 r
- Podotočje Gornje          240 r
- Podotočje donje            80 r
- Staro Čiče              40 r
- Ključić Brdo              86 r
- Šiljakovina              96 r
- Kurilovec             150 r
- Donji Lukavec           21 r
- Pleso-Rakarje            50 r
- Gradići – Petrovina          240 r
- Velika Mlaka            60 r
- Bapče               48 r
- Novo Čiče             150 r
- Črnkovec              59 r
- Drenje               87 r
- Kosnica             133 r
- Lekneno Trnje             70r
- Obrezina             353 r
- Strmec Bukevski          261 r
- Šiljakovečka Dubrava       300 r

Obvezuje se gradonačelnik da, sukladno članku 21. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine ( Narodne novine RH br. 92/96 ), nakon identifikacije nekretnina iz stavka 1. ove točke predloži Vladi RH donošenje Odluke kojom se navedene nekretnine, a koje su poljoprivredno zemljište, šume i šumsko zemljište koje je postalo vlasništvo Republike Hrvatske na temelju Zakona o poljoprivrednom zemljištu i Zakonu o šumama, a koje je preneseno u društveno vlasništvo na temelju istog zakona temeljem točke 20. stavka 1. članka 2., prenesu na Grad Velika Gorica radi ostvarivanja namjene za koju je to zemljište koristila Plemenita opčina turopoljska.

II

Obvezuje se Gradonačelnik da od Središnjeg državnog ureda za upravljanje državnom imovinom zatraži dodjelu na korištenje od 10 godina Gradu Velika Gorica  poljoprivredno zemljište prijašnjeg vlasnika pl. sučije Lukavec, a koje se sastoji od čk.br. 1675 dvije zgrade i dvorište – Svinci ( Koci ) u Ledinama površine 2045 m2 i čk.br. 1676 pašnjak površine 2844 m2.

III

Obvezuje se Gradonačelnik da za Grad Veliku Goricu od Hrvatskih šuma zatraži dodjelu na korištenje za ispašu turopoljskih svinja šumski prostor u Reviru Šiljakovečke dubrave šumski odjeli 62,63, 64, 65, 66 i 70, odnosno čk.br. 1668, 1669 i 1676 k.o. Lukavec, a sukladno Uzgojnom programu u Reviru Turopoljski lug šumske odjele 98, 99, 105, 106, 113, 114, 115, 127, 128, 132 i 133, za smještaj i izgradnju novih gatera za turopoljsku svinju, kao i prostor lugarnice Vratovo u sklopu koje je izgrađena staja koja bi služila za izdvojeno držanje zdravih svinja kao čuvanje od bruceloze.

IV

Obvezuje se Gradonačelnik da uputi dopis prema Zagrebačkoj županiji kojim se u ime Grada Velika Gorica traži da se u slijedećim izmjenama i dopunama Prostornog plana Zagrebačke županije ne predvidi prostor za izgradnju golf igrališta na poljoprivrednom zemljištu, šumi i šumskom zemljištu koje je bilo u vlasništvu Zemljišne zajednice Plemenite opčine turopoljske do 1947. godine, a nalazi se na području naselja Velika Buna, Mala Buna i Šiljakovina.

V

Ovaj Zaključak stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u Službenom glasniku Grada Velike Gorice.

    PREDSJEDNIK
   GRADSKOG VIJEĆA
   Goran Beus Richembergh