Baština > Tradicija i baština
(c/p) Turopolska podgutnica-zaštičeno nematerijalno dobro?
shaka zulu:
ZAGORSKA BAŠTINA U SPLITU - Zahvaljujući suradnji s Etnografskim muzejom iz Splita, Muzeji Hrvatskog zagorja predstavili su se splitskoj publici i njihovim gostima izložbom pod nazivom "Nematerijalna baština i projekti oživljene povijesti". Izložba će biti otvorena do 14. lipnja, a njene su autorice Goranka Horjan i Branka Šprem Lovrić. Izložba je popraćena dvojezičnim, hrvatskim i engleskim tekstualnim i slikovnim legendama, a izloženo je oko 270 predmeta vezanih uz tradicijske obrte, znanja i vještine Hrvatskog zagorja.
http://www.radio-kaj.hr/
Kak bi zgledala turopolska nematerijalna baština?
kuntakinte:
Utorak, Lipanj 28th, 2011 | Autor Mirjana
Goričke večeri: koncert, predavanje o odgoju te povijest kravate
...
Plemenita opčina turopoljska poziva Velikogoričane da u 19 sati dođu kod ljetne pozornice iza Pučkog otvorenog učilišta. Plemenitaši, naime, počinju projekt „Kravata i Turopolje“. Predstavit će upravo danas, a svečano će ga otvoriti gradonačelnik Barišić. Kravata, kažu plemenitaši, svoje korijene vuče upravo iz Turopolja, a nosili su je pripadnici banderija koji su tu modu prenijeli u Francusku. Povijest kravate bit će i slikovito prikazana. Uz predavanje o poveznici ovog modnog dodatka i Turopolja, u programu će među ostalima nastupiti zbor Kučani i učenici OŠ Nikole Hribara, bit će tu i zanimljivo predavanje, a najinteresantniji dio bit će vezanje podgutnice banderijalcu koji će dojahati na konju. U svakom slučaju, vrijedi pogledati a ponešto i naučiti.
...
http://www.cityportal.hr/vijesti/goricke-veceri-koncert-predavanje-o-odgoju-te-povijest-kravate/
-
28.06.2011
Kravata potekla iz Turopolja?!
Najpoznatiji modni detalj na svijetu - kravata, poznato nam je, svoje ime nosi po hrvatskim vojnicima koji su ju u 17. stoljeću donijeli na francuski dvor. No, Hrvatska je u to vrijeme bila podijeljena na više regija i nikada nije dokazano, niti si je itko prisvajao, iz kojega to točno kraja Hrvatske dolazi kravata.
U Plemenitoj opčini turopoljskoj smatraju da imaju dovoljno razloga da se istraži da li je možda turopoljska podgutnica preteča te kravate, a time i Turopolje zavičaj kravate.
Upravo stoga večeras na otvorenoj pozornici iza Pučkog otvorenog učilišta u 19 sati predstavljaju projekt kojim žele preispitati vezu Turopolja i kravate. Predstavljanje projekta, uz pjesmu HPD Kučana i zbora Zlatne godine, scenski prikaz vezivanja kravate turopoljskom banderijalcu na konju, te igrokaz danas javnosti predstavljaju ovu tezu koja će se potvrditi, ili osporiti, na znanstvenom skupu u listopadu u Velikoj Gorici.
A na temelju čega plemenitaši tvrde da su povezani s kravatom? Među pet hrvatskih pukovnija koje je do 1626. g. primio zapovjednik Katoličke lige Albrecht Wallenstein u Tridesetgodišnjem ratu bila je i pukovnija iz okolice Zagreba. Znajući da su turopoljski plemići imali obvezu po pozivu Hrvatskog sabora pridružiti se vojsci pod zastavom bana i oni su, kao i mnogo puta prije, zasigurno dio upravo te pukovnije. Kada još znamo i za ukorijenjeni običaj u kojem djevojka svome mladiću oko vrata veže crveni rubac, a što se činilo i stoljećima unazad u Turopolju, u Plemenitoj opčini turopoljskoj su se zapitali da li možda ta marama, kod nas zvana podgutnica, je preteča kravate.
Ovim projektom Plemenita opčina turopoljska želi ispitati tu tezu, a u konačnici ukoliko se potvrdi možda će ubuduće i Velika Gorica biti poznata kao prijestolnica kravate, odnosno Turopolje kraj iz kojega su vojnici rubac oko vrata donijeli u Francusku od kuda se proširila čitavim svijetom. U najgorem slučaju potvrdit će se da je Turopolje zavičaj kravate, jer neki oblik podgutnice u svome folkloru imaju gotovo sva sela našega kraja.
http://www.vgdanas.hr/Kultura/Clanak/2955/kravata-potekla-iz-turopolja.aspx
kuntakinte:
Kravata i Turopolje
29.06.2011.
Zanimljivim programom jučer je na ljetnoj pozornici iza Pučkog otvorenog učilišta najavljen projekt „Kravata i Turopolje“.
U organizaciji Plemenite općine Turopoljske, a uz podršku Grada Velike Gorice, projekt ima za cilj utvrditi činjenice o Turopolju kao zavičaju kravate. U tom smislu će biti organizirani okrugli stolovi i istraživanja, a Velika Gorica će se moći pozicionirati i brendirati kao zavičaj kravate.
Priču o tome još je prije 20 godina počeo pričati naš sugrađanin Marijan Bušić, a mi ćemo se sada priključiti i dodatno je afirmirati. Znamo da se od davnina u Turopolju vezao rubec pod vratom/ pod gutom, i znamo priču da su Turopoljci bili u Francuskoj u 17 stoljeću. A, što je ustvari Podgutnica, koja je i danas dio narodne nošnje? Preteča kravate?
- Rubac svezan a la croat, na hrvatski način, prepoznat je upravo u Francuskoj i po Hrvatima nazvan kravata. Inače, podgutnica za sve nas predstavlja simbol dostojanstva i tradicije, pa neka nam upravo te vrijednosti budu na pameti u svim našim aktivnostima – rekao je gradonačelnik Dražen Barišić.
Na jučerašnjem predstavljanju projekta bilo je niz zanimljivih sadržaja, od nastupa pjevačkog zbora Kučani, sastava Zlatne godine, do djevojaka i momaka u narodnim nošnjama Turopolja.
Poseban su štih cijeloj priči dali banderijalci noseći ponosno podgutnice, preteče današnje kravate, i mini igrokaz u kojem djevojka mladiću na konju veže maramu prije odlaska u vojsku.
http://www.gorica.hr/2011/06/kravata-i-turopolje/#more-8757
-
29.06.2011
Turopoljci traže kolijevku kravate
Mi Turopolci, na programskom spravišču vu velače mesecu 2011 leta v trdom Lukavec gradu odlučili smo da narodu horvatskom i puku Turovoga pola, i vsem teri to još ne znaju damo na znanje da ono kaj se nosi zavezano pod vratom, a celi svet zove kravata, su prvi nosili turopolski banderijalci, hrabro su izjavili plemenitaši vjerujući da je Turopolje kolijevka kravate.
Ovim je riječima jučer je javnosti predstavljen projekt Turopolje i kravata kojim udruga Plemenita opčina turopoljska iz Velike Gorice želi potaknuti na detaljnije istraživanje kako bi se doznalo iz kojega kraja Hrvatske potječe modni detalj kojega su hrvatski vojnici u 17. stoljeću donijeli na francuski dvor, a koji se od tamo proširio svijetom poznat pod imenom kravata.
Plemenita opčina turopoljska vjeruje da je preteča kravati njihova podgutnica, rubac koji su djevojke vezale turopoljskim vojnicima da ih podsjeća na dom u bitkama diljem Europe. Projekt će pokazati da je Turopolje najkravatskiji kraj u Hrvatskoj, a uspiju li se dokazati teza da je i kolijevka kravate to će biti novi prepoznatljiv simbol Velike Gorice. Upravo stoga projekt ima i podršku gradonačelnika Dražena Barišića.
- Dobro je da se o toj ideji govori od samoga temelja od onih koji su stvarali turopoljsku povijest i tu podgutnicu nosili časno i dostojno na svojoj uniformi, a to su plementaši i Plemenita opčina turopoljska - rekao je gradonačelnik Barišić kao potporu ovome projektu.
Kako bi se potaknula istraživanja udruga će u listopadu organizirati okrugli stol na kojemu će s znanstvenog podloge hrvatski stručnjaci pokušati dovesti nas bliže kraju koji je izvorište kravate. Turopoljci vjeruju da će zaključci tog okruglog stola ići njima u korist, kaže Franjo pl. Kos.
- Kao tradicijska udruga koja se bavi očuvanjem svih vrijednosti Turopolja, jedna od tih je sigurno i promoviranje podgutnice odnosno kravate i njezino postojanje ovdje u Turopolju - kaže župan POT-a Franjo pl. Kos.
Predstavljanje projekta turopoljskim pjesmama uveličao je Hrvatski pjevački zbor Kučani te ansambl Zlatne godine, a scenski prikaz vezivanja kravate vojniku pokazao je kako su djevojek ispraćale svoje mladiće prije odlaska u bitke. Činjenica je da su kravatu u francusku donijeli hrvatski vojnici, a udruga začetnik ovoga projekta, smatra da su među tim vojnicima upravo turopoljci svojim podgutnicama zadužili svijet za najpoznatiji modni detalj - kravatu.
Plemenita opčina turopoljska nakon predstavljanja projekta Turopolje i kravata već idućega dane je održala okrugli stol na temu očuvanja najstarije hrvatske autohtone pasmine - turopoljske svinje, a ovoga vikenda će proslaviti 20 godina od obnove sada udruge, a nekada zemljišne zajednice. U nedjelju će u Velikoj Gorici održati i turopoljsku šetnicu na kojoj pozivaju sve sugrađane da im se pridruže u šetnji gradom u nošnjama krajeva iz kojih dolaze.
http://www.vgdanas.hr/Info/Clanak/2964/turopoljci-traze-kolijevku-kravate.aspx
-
Kravata i Turopolje
kuntakinte:
Čija je kravata?
Zagreb i Velika Gorica počeli povijesnu svađu
06.07.2011.
Simbol uglađenosti i kultiviranosti koji su u Europu, i u svijet, uveli Hrvati, kravata, postala je uzrok svađe Zagrepčana i Velikogoričana. Iz kojeg je točno kraja i čiji su je vojnici prvi svezali oko vrata glavni je razlog prepucavanja koji bi i jednome i drugom gradu ostvario turističku, ali i marketinšku korist. Grad Zagreb, kao i Velika Gorica, želi ponijeti titulu – metropola kravate.
– Od svih krajeva Hrvatske, kravata je u Turopolju najviše ukorijenjena, u obliku crvenog rupca sveprisutna u tradicionalnim nošnjama, potvrđena u riječi “podgutnica”, a preko Turopoljskog banderija promovirana kroz povijest – poručili su plemenitaši Plemenite općine Turopoljske, koji su krenuli u borbu za, kako kažu, vlastitu kulturnu baštinu. Kažu, Hrvatska nema jedinstvene tradicionalne nošnje pa se u tvrdnji da je ona domovina kravate nazire potreba preciznije odrediti odredište. Zagreb je, pak, u borbu za titulu krenuo lani organiziravši “Kravat pukovniju” kojom obnavljaju sjećanje na laku konjicu kada hrvatski vojnici bivaju prepoznati po modnom novitetu. Turopoljci uzvraćaju i kažu – laku konjicu činili su i turopoljski plemenitaši.
– Turopoljski banderi maramu koju su im vezale djevojke kako bi ih u ratu sjećale na njih nazivali su podgutnica, i to je preteča kravate – kažu. Svoju će tvrdnju pokušati dokazati uz brojne povjesničare na okruglom stolu koji najavljuju za listopad. Do tada Turistička zajednica grada Zagreba, kao i Academia Cravatica, poručuju – jedino Zagreb može biti metropola kravate.
– Velika Gorica ne može biti prijestolnica kravate jer to samo može biti Zagreb – kaže Dino Bedrina, glavni tajnik Academije, koja je pokrenula postavljanje instalacije kravate na Kaptolu.
—
Nova instalacija, odnosno monumentalna skulptura kravate veličine četiri metra, postavljena je u utorak na pješačkom otoku uz ZET-ovu postaju na Kaptolu.
Njezino oslikavanje motivima glagoljice trajat će dva dana. Dio je to također akcije Turističke zajednice Zagreba i Academie Cravatice, koji i tim načinom promoviraju Zagreb kao prijestolnicu kravate
Lana Kovačević / Večernji list
http://www.gorica.hr/2011/07/cija-je-kravata-zagreb-i-velika-gorica-poceli-povijesnu-svadu/#more-8814
Dečki moji,ne delajte račun bez Slavonskoga Broda...
-
Hrvatska je domovina kravate!
Hvatski vojnici su služili u mnogim vojskama Europe još od sedamnaestog stoljeća. U francuskoj vojsci u 17. stoljeću (1664-1789), u vrijeme vladavine Luja XIII, postojala je konjica sastavljena isključivo od Hrvata koja se zvala Royal - Cravate. Ovi vojnici su dali svijetu nešto danas neazobilazno u modi i odijevanju - kravatu, u engleskom jeziku: the tie, u francuskom: la cravate, u Njemačkom: die Krawatte. Taj naziv dolazi od imena Hrvat (Croat) i spominje se prvi put 1651. godine.
Slavonski Brod - Cravatten Statt
Na povijesnoj mapi Habsburške Monarhije iz 1697. godine, dio današenjeg grada Slavonskog Broda, u samom centru gdje je danas Trg Ivane Brlić-Mažuranić, stoji oznaka Cravatten Statt. Autor ove mape je Nikola Sparr de Bensdorf iz Nizozemske a mapa se čuva u Vojnom Arhivu u Beču.
Interesantne činjenice iz povijesti
Barun Trenk (1711-1749) je bio jedan od najpoznatijih hrvatskih vojnika koji je sudjelovao u europskim vojskama. Poznat je kao zapovjednik regimente pandura koji su se regrutirali iz Slavonija. Njegovi Memoirs of the Illustrious Francis Bacon Trenck su prvi put objavljeni na njemačkom a kasnije su prevedeni i na engleski (London, 1747).
Francuski kralj Luj XIV je ima svoje cravatier du roi. Cravatier du roi su imali vrlo važan zadatak u državnoj administraciji: nuditi kralju košaru punu najfinijih kravata svako jutro! [Gregory Peroche: Croatie - France 797-1997; Douze sičcles d'histoire].
Najveća kravata na svijetu
CRAVATA OKO PULSKE ARENE
Najveća kravata na svijetu, težine 450 kg, dužine 808m, zavezana je oko stare Arene u Puli 2003. godine. Bio je to zanimljiv i originalan projekt promocije Hrvatske i njene povijesti i kulture.
http://www.cravatten-statt.com/hr/
-
TOPONIM «CRAVATTEN STATT»
Otkriće koje potvrđuje činjenice o hrvatskom podrijetlu riječi «kravata»
Prof. Marijan Bušić, strastveni promicatelj kravate kao medija i istraživač povijesti njezina razvoja, pronašao je nove činjenice koje potvrđuju hrvatsko podrijetlo tog jedinstvenog svjetskog simbola. Na povijesnom zemljovidu Habsburške Monarhije iz 1697. godine, jedan predio Slavonskog Broda, današnji centar grada - Trg Ivane Brlić-Mažuranić i okolica, imenovan je njemačkim nazivom «Cravatten Statt». Ta povijesna činjenica, dosad poznata tek užem krugu stručnjaka-specijalista, inicijativom neprofitne ustanove Academia Cravatica predstavlja se i interpretira za širu javnost.
Original tog zemljovida, koji je izradio nizozemski vojni topograf Nikola Sparr de Bensdorf, čuva se u Ratnom arhivu u Beču. Na zemljovidu je zabilježen raspored vojnih snaga Habsburške Monarhije prema Osmanskom Carstvu u razdoblju od 10. do 12. listopada 1697. u Protuturskom ratu. Taj stari njemački naziv za jedan hrvatski grad iznova rasvjetljuje i produbljuje dosadašnje spoznaje o činjenici da je naziv «kravata», koji je iz francuske riječi «cravate» ušao u gotovo sve europske jezike, nastao iz etničkog imena «Hrvat(i)». Kako je riječ o kravati, univerzalnom civilizacijskom simbolu, ovo ponovno otkrivanje i vrednovanje značenja toponima «Cravatten Statt» spada u red važnih europskih i svjetskih spoznaja.
Povijesno – etimološke veze naziva «kravata» i «Cravatten Statt» na konferenciji za novinare rasvijetlio je akademik Petar Šimunović, tajnik Razreda za filološke znanosti HAZU, istaknuvši veze etničkog imena Hrvata s toponimom „Cravatten Statt“ i drugim poznatim međunarodnim terminima koji u svom korijenu imaju riječ „Hrvat(i)“. Ravnatelj ustanove Academia Cravatica prof. Marijan Bušić naglasio je važnost stalnog isticanja veze između Hrvata i kravate, te popularizacije kravate kao svjetskog simbola.Prof. Nikola Albaneže, kustos Muzeja kravate u osnivanju, rekao je da je toponim „Cravatten Statt“ i inicijativa da se podrijetlo njegova naziva poveže s imenom Hrvata pravi primjer aktivne interpretacije znanstvenih činjenica i njihova uključivanja u stvarni život. Konferenciji za novinare prisustvovala je predsjednica Županijske skupštine Brodsko-posavske županije gđa Ružica Vidaković, koja je izrazila zadovoljstvo što kravata kao međunarodno prihvaćeni simbol hrvatskog identiteta ima poveznice s poviješću Slavonskog Broda. Ravnatelj Državnog arhiva u Slavonskom Brodu prof. Ivan Medved, izrazio je podršku svim oblicima promicanja kravate na svjetskoj razini.
Ustanova Academia Cravatica i Muzej kravate u osnivanju, predložit će Gradu Slavonskom Brodu da se u središtu grada postavi trajna replika tog povijesnog zemljovida, koja će se značenjski povezati s kravatom, simbolom moderne civilizacije. Tom novom interpretacijom – koja omogućuje da se povijest aktualizira te više nije samo prošlost, već i osviješteni dio naše suvremenosti – ova povijesna činjenica dobiva novi, suvremeni kontekst, novu značenjsku vrijednost i poruku, te je pravi primjer muzeologije izvan muzeja
http://academia-cravatica.hr/vijesti/toponim_cravatten_statt/
-
DAN KRAVATE OBILJEŽAN U BRODU OTKRIVANJEM BRONČANOG RELJEFA „CRAVATTEN STATT-a“
Subota, 18 Listopad 2008
Jučerašnjom odlukom Hrvatskog sabora 18.listopada proglašen je spomen-danom kravate. Među nekoliko hrvatskih gradova Slavonski Brod se pridružio obilježavanju dana kravate, simbola hrvatskog kulturnog identiteta, na originalan način: otkrivanjem brončanog reljefa preslike povijesnog dokumenta iz bečkog državnog arhiva 1697. godine u kojem je grad Brod označen gradom kravate („Cravatten Stattom“). U nazočnosti predstavnika Academie Cravatice profesora Nikole Albanežea i kipara Petra Ujevića, brončani reljef uz savsko šetališta otkrio je gradonačelnik dr Mirko Duspara. -Imamo tu sreću da smo kao grad zabilježeni još u bečkom arhivu pred više od 300 godina kao „Cravatten statt“, što možemo protumačiti dvojako: kao hrvatski grad i kao grad kravate. Ako se Hrvati ponose da su narod koji je izmislio kravatu, zašto ovo obilježje grada kravate ne bi bilo u Brodu. Jedini smo grad u Hrvatskoj koji ima ovako nešto, nastavljamo prije nekoliko godina započetu suradnju s Academiom cravaticom, ovo je tek jedna u nizu akcija koje zajednički provodimo, naglasio je gradonačelnik dr Mirko Duspara.
Monumentalni brončani reljef (200x200 cm) djelo je kipara Petra Ujevića koji se potrudio u trodimenzionalnom obliku vjerno prenijeti arhivsku kartu Cravatten statta.
Radovi oko postolja na koji je postavljen reljef još nisu završeni, predstoji još uređenje prilaza i okoliša te zaštita pleksiglasom. Budući da je postavljena i rasvjeta uokolo postolja reljef će brojnim šetačima uz Savu osobito efektno djelovati po noći.
http://www.slavonski-brod.hr/index.php?Itemid=26&id=531&option=com_content&task=view
-
Kravata u žitu kod Davora
Land-art instalacija u žitu oblika stilizirane kravate, nalik na slike koje ostavljaju navodno NLO-i, pojavila se nedaleko prisavskog sela Davor. Dio je to reklamne kampanje tvrtke Potomac iz Davora koji se od ponedjeljka mogao vidjeti i s visine od 10 tisuća metara. Kravata u žitu je dugačku 850 metara a široka 230 metara.
Kravatu u žitu je izradio Marijan Bućić. Prvi otkosi žita su pali u 9 sati ujutro a uz pomoć kombajna konačni oblik slika je dobila oko 14 sati. Za Bušića, dobitnika nagrade Hrvatskog udruženja menadžera (CROMA) u kategoriji "najuspješniji projekt-menadžer", ovo je "prava svjetska priča iz sredine jednog malog naroda.
Događaj su pratili novinari medija iz Hrvatske a putem međunarodne razmjene (Eurovizija i ENEX grupa) slika kravate u žitu otišla je u svijet. Land-art projekt tvrtke Potomac i Marijana Bušića osmislio je i nacrtao dizajner Igor Hubej. kako je najavljeno, u osnivanju je i jedinstveni Muzej kravata kojeg vodi Nikola Albaneža, inače povjesničar umjetnosti.
Grad-Brod.Com 04.07.2007
http://www.grad-brod.com/vijesti/20070704/kravata-u-zitu-kod-davora
Posle vode,erodroma... eto nam pak nekaj za poklati se Zagrebom.
Kak da je komeš Vuzipovič pak mednami. ;)
Ljudevit Kaj:
Došel (vr)ag.ram po sv(oj)e ili ?
Zagrebečka ili turopolska krava-ta
Zagrebečko ili Turovo pole?
Campus Zagrebiensis campi Turopolya
(S)pred (i st)rag Luci(jani)čov kak zaštitnik i/ili provokator
Novi list 2011 07 08
TRAFIKA
Turopoljac nosi stisak oko vrata
Junačko Turopolje vrije. Ne zbog vrućine nego zbog otimačine. I tamošnje plemenitaše još samo fine manire – po kojima je Plemenita općina Turopolje nadaleko poznata – priječe da ne puste na volju uzavreloj krvi i da tim nezajažljivim Zagrepčanima ne saspu u lice da im pas mater agramersku, lopovsku i agresorsku...
Piše Predrag Lucić
Plemeniti Turopoljci su ogorčeni zato što se Zagreb – ta hrvatska metropola svega i svačega: kako nogometne reprezentacije na čelu sa Slavenom Bilićem, tako i dalmatinske klapske pisme u »Lisinskom«; kako paške janjetine, tako i dubrovačke renesansne književnosti... – odlučio proglasiti i metropolom kravate. Premda ta čast, po povijesnim i prirodnim pravicama, smije pripasti samo Velikoj Gorici, metropoli svega turopoljskog, pa tako i kravate.
Jer nije u Zagrebu nego je u Turopolju nastala podgutnica, pramajka kravate. I nisu taj crveni rubac svojim momcima, uoči odlaska na ratišta diljem Europe, vezivale zagrebačke fufe nego poštene turopoljske djevojke, želeći da njihovi ljubljeni u strašnim bitkama nose nešto što bi ih podsjećalo na uplakane dragane ostavljene na kućnom pragu i na zavjet ljubavne vjernosti do groba. Pa kako su se onda u tom Zagrebu drznuli postrojiti Kravat-pukovniju koja od turista krije pravu istinu o podrijetlu tog okovratnog simbola uljuđenosti i elegancije što su ga Europi i svijetu darovali hrvatski konjanici?!
Da nije bilo Turopoljaca koji su sa svojim podgutnicama ujahali u Pariz, te toliko oduševili francuskoga kralja Louisa XIII. i njegove dvorjane da su se svi počeli kititi rupcima, nikada taj ures zapadne civilizacije ne bi dobio ime po Hrvatima. A dobio ga je tako što je Francuzima bilo lakše izgovoriti riječ »Croata«, pa je pretvoriti u »cravate«, nego lomiti jezik riječju »Touropogliac« ili – ne dao im Bog zvani Dieux – pokušati izustiti »peaux-des-goutnice«. I to je i samo to, uvjereni su turopoljski plemenitaši, jedina i puna istina o postanku riječi »cravate«, a sve ostalo – uključujući i onu zlobnu etimološku doskočicu da je francuski jezik obogaćen glagolom »cravater« (što znači: uhititi) u znak sjećanja na prirodu posla što su ga obavljali hrvatski plaćenici – spada u domenu brbljarija i koještarija.
Za sve te priče o podgutnicama kojima su se prvi u povijesti čovječanstva zakitili pripadnici slavnog Turopoljskog banderija, čije su kosti posijane gdje god je trebalo ratovati za interese stranih gospodara, današnji zagrebački velmože ne daju ni pet lipa, nego bezobzirno pune svoje blagajne drsko prisvojenim brandom iz Velike Gorice. I još onako svisoka – iz svoje Turističke zajednice i svoje snobovske Academiae Cravaticae – poručuju da Velika Gorica ne može biti ni metropola ni prijestolnica kravate. A zašto ne može? »Zato što to može biti jedino Zagreb!« – kažu kratko ali nejasno, neargumentirano ali bahato.
A Turopolje vrije. I samo je pitanje dana kada će popustiti svi plemenitaški obziri. Pa da se, uz nebirane riječi o psu i materi agramerskoj i agresorskoj, poskidaju kravate, razdrlje košulje i zasuču rukavi. Pa da naši ljudi taj problem oko suverenoga intelektualnog vlasništva nad simbolom hrvatskoga služenja u tuđinskim vojskama lijepo riješe hvatanjem za gole vratove.
Zvir :
http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=28602863285F2863285A28582859285928632893289328632863285D285E285B285D285C285E28632863286328592863E
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
Turopolcem drmneš
Turopolski il jamnički drmeš?
Jamnička kiselica, 0:31
(stric je Jura…)
Jamnička kiselica
Navigacija
[0] Lista Poruka
Idi na punu verziju