Predstavljen katalog poduzetničkih zona Zagrebačke županije
Zagrebačka županija ima brojne komparativne i konkurentske prednosti za ulagače u svojih 30 poduzetničkih zona, od kojih je za investitore spremno 18, ali za novi investicijski zamah u tim zonama potrebna je veća fleksibilnost i suradnja lokalnih jedinica te smanjenje administrativnih prepreka, istaknuto je na današnjem predstavljanju kataloga poduzetničkih zona Zagrebačke županije.
Navedeni katalog je s ciljem promocije poduzetničkih zona kao mjesta dobrog ulaganja izdala Zagrebačka županija koja je preko svoje Regionalne razvojne agencije pokrenula i Invest info centar kao središnje mjesto informiranja, koordinacije, konzultacija i podrške između investitora i općina/gradova na čijim se područjima nalaze te zone.
Istaknuvši veliku važnost tih zona za gospodarski i sav drugi razvoj Zagrebačke županije njezin župan Stjepan Kožić kazao je da su lokalne jedinice u 20-ak poduzetničkih zona do sada uložile više od 120 milijuna kuna, dok je županija za to dodijelila 30 milijuna bespovratnih kapitalnih potpora, a Ministarstvo gospodarstva 35 milijuna kuna. Uključujući HEP-ova i druga ulaganja ukupno je do sada u te zone uloženo više od 500 milijuna kuna, izgrađeno je oko 200 poslovnih objekata i zaposleno više od 400 ljudi, a Zagrebačka županija će, po riječima Kožića, nastaviti financijski pomagati te zone u skladu sa svojim proračunom.
Predstavljajući katalog s 18 poduzetničkih zona koje su spremne za investitore pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo Zagrebačke županije Krunoslav Pilko naglasio je da je preostalih 12 zona još u fazi pripreme zemljišta i drugog. Uz opće podatke o općinama i gradovima gdje su zone smještene u katalogu se daju i podaci te fotografije o njihovoj prometnoj povezanosti, komunalnoj i drugoj infrastrukturnoj opremljenosti.
Novinarima je pak Pilko iznio i niz problema vezanih za 18 aktivnih zona, među kojima je njihova niska trenutna prosječna popunjenost od svega oko 30 posto, kao i 'sektorska raspršenost' u većini zona, a ne specijalizacija za određene sektore što im županija preporuča.
Zbog krize i zatvaranja tvrtki u zonama se prostor 'davao bilo kome', često i po preniskim cijenama, a u puno njih prostor se investitorima nije davao u najam ili koncesiju nego se prodavalo zemljište. To dugoročno, ističe Pilko, gotovo ni za koga nije isplativo, pogotovo ne za lokalne jedinice o čijim odlukama i najviše ovisi što će se i kako raditi u zonama.
Izvor/autor: poslovni.hr