DOMEK TUROPOLSKI
POVODIČ ZA ONE S PITAJNI A NA TROAGU ZAVIČAJNOSTI I OSOBNOSTI
Miesečni dobopis
Broj 1. / Velika Gorica 27. srpnja 2010. leta / Doarek za strošek! * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
str. 12PRVI KORAK K TUROPOLJSKOMU PISANOM GOVORU
Sliedeči teksti su strukturoalno zamišleni, nu ne baš s prevelikem trudom izebroani. Verujem da su dovolno ilustrativni, da niesu loši i da za početek moru biti pobudni, dielom i uzorni.
Poznato je da je nastareši sačuvani kajkavski dokument pisan v Kouča 1521-vuga leta, v kurije Štefana Čunčiča. To je oporučni tekst v terom se i plemenita zemla Kneje spomina.
Potom su u istomu 16-omu stoleču nastali tiskani teksti. Najznačajneši je Pergošičev prievod Verbecijeva Tripartituma. To je gloavni zakonik keaj se v Horvatske a onda od 18-uga stoleča i v Slavonije (negdašnjem dolnom Slovinju, Sclavonia inferior) primenival do 1848. Vidi se da je to bil službeni, državnopravni, politički, vojnički i historiografski jezek.
Od 17-uga stoleča je to jezek pobožne i nabožne knig. Naš Jurek Habdelič (Rođen v staročičke župe a Janko Barle, najpoznateši crkveni historik, piše da je v Kouča rođen.) je bil vrhunski stilist. I tak je to išlo do denešnega doana.
Gda se z političkuga roazloga objedinjavanja južne Slavenov ustanovila novoštokavska ijekavica kak politički i književni jezek v Horvatske i Slavonije istovremeno se kajkavica progloasila provincijoalnem dijalektom (Bog moj, a teruga jezika?!). Po Vuku Karađiću delani pravopisi i riečniki starodavnu nam rieč v govoru i pismu zameču, mi više to ne znamo čitati i privačamo podsmejoavajne kak normoalno stoajne. Neznoajne je kakti na diku postoalo. Gdo mejne znoa je pametneši i napredneši. Baš liepo, uznosito, a o duhovne i duševne plodonosnosti da se i ne govori!
Zastanemo, razmislimo, pospominajmo se. Dokončki budu nadošli.
Anno 1634. 16. augusti. In curia Erpenia.
Ban Sigismund Erdeody nalaže županu turopoljskomu, da podje čuvati prelaze na Kupi kod Pokupskoga i Sredičkoga
Egregie domine nobis honorande.
Neka znate kako zmo razumilj da turzke chete guzstokrat na Kupu dohode, a y Kupa im ie na gaz dosla. Za tho uam zapouidamo authoritate nostra, qua fungimur banali, da imate polouiczu Turopolzkim plemenitim liudem zapouidati, da idu na Pokupzkj brodou chuuatj poitj, a polouicza na Zredichkj takaise y brodou chuuati i na chete turzke pazitj. Drugache ne uchinite. Bogh zuamj. Datum in curia nostra Erpenia, 16. augustu 1634.
Comes Sigismundus Erdeody m. p. Ban Josip Eszterhazy proglašuje općini turopoljskoj red, koji se ima obdržavati prigodom izbora časnika iste općine
Mi grof Eszterhazy Joseph od Galanthe, vekovečni vu Fraknu, orsagov Dalmatinskoga, Horvatskoga i Slovenskoga ban, i isteh orsagov krain Kupskih i Vunskih najvekši kapitan,...
Viteškim i plemenitim španu, ašešorom, notariušu, fiškušu, sucem, i sučijam, zadnič vse občine brače Turovoga Polya dobrovolno prozdravlenie!
Poklamkam za istinu ni prez velikoga čuda, leta sada preidučega, vu mesecu grudnu ili velikobožičnjaku, razumeli smo, zkakvum krikum velikum i nečujenum, pri drugeh narodeh halabukum, larmum, zbog slobodnih votumov vu zbiranyu časnikov, iliti oficirov, Turovoga Polya k tomu spraviti se navadni prez vsakoga preštimanya vekših iliti stareših, i rečenoga Polya, potrevši naimre stole i klupi, kakti skoro na pomor šetujuči zadnie kapitanovo zbiranye vučinjeno jest.
Antun Mihanovich:
Rech Domovini od hasznovitozti piszanya vu Domorodnom Jeziku
VuBechul815.
transkribirano:
Zvekšinum čudimose, da stari Rimljanov i Gerkov Pisci vse, kotero od Vekov skvarenja občuvano predobilismo, z-neizmernum mislih i rečih jasnostjum tak zgovoriti, kak i s perom napervodonesti razmeli jesu. Naj bolši drugeh nam znaneh narodov Kniževniki peldu Njih nasledujuč med Domorodnemi i Stranskemi Prijetnost i nevmertelnosti Diku zadobilisu; ar
vsa osebujnesa pisma Jednakogodneh po včinjenom prispodablanju k-Starih Delami ali odhitimo, ali z-jednakum hlepnostjum čtejemo. Čistoću i kratkoću Izgovora, pravi red Pripovesti z-vugodnum Celoga slogum zjedinjen pred vsem želimo, i kajti vse ovo poglavito vu Knigah prešestnih vekov nahađamo, z-vekšum Vučeneh stranum valujemo: da gledeč na Znanje vu občinskom, osebito pako vu Hitrogovornosti i Pesmoznanstvu Starem pred nami Izvišenost dopuščati moraše. Kip domovine vu početku leta 1831.
Anda vu morje vre vekivečno Jedno nam leto kapnulo srečno! Narode druge svetlost opstira, A z mene črna senca potpira; Drugem vre sunce sveti po noči, Mu tmicu v doanu tipat je moči; Noarod se drugi sebe raduje, A z menum sinko moj se sramuje: Vre i svoj jezik zabit Horvati Hote, ter drugi noarod postati;
Pavel Štoos*
Voz Naroda,
Vu vozu naroda je szvora materinzki jezik; zprednya osz je vera; a zadnya vereszia [kredit]; zprednyi kotachi szu ufanye y lyubav; zadnya kola pako marlyivozt y tergovina; szvornyak je domoszlavni zakon ili konstituczia; rudo je szloboschina. Zaprezi vuchenozt y vitestvo, y podaj vojke krepozti, neka tira napred; szamo naj sze guztoput na zadnya kola ogleda y pazi, da sze szvora nepretergne y da kotachem mazila nezmanyka, najbolye pako da sze rudo iz szvornyaka nezpukne y da vozczi z nyim nepobegnu.
Ljudevit Gaj Planetarijum (ulomek) - Balade Petrice Kerempuha
V megle sem videl, videl sem v megle:
seh križne putov konec i kraj...
V meglenom blatu, v pogrebnom maršu,
otkud nas nigdar ne bu nazaj,
Ileri kak pilki, faklonosi,
pokapali su paradno starinsku rieč: KAJ.
Kak zvon je KEAJ germelo,
kak krie je KEAJ plamtelo,
kak jogen, kak harfa vekomaj, a oberpilko v gali,
s pogrebnem faklom vrouke,
med eleskem fanti,
mertvečkemi snuboke,
španceral se
doktor Ludwig von Gay.
Miroslav Krleža* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
Poezija na turopôlskomu pisanomu govoru:
http://www.forumgorica.com/kultura-i-umjetnost/poezija/msg22252/#msg22252