U Grbu Plemenite Opčine Turopoljske imamo u naznakama ili sasvim vidljivu veću količinu oružja. Dvojica uniformiranih banderijalaca, naoružani helebardama stražare pred ulazom u utvrdu. Kroz nišanske šliceve vire isturene topovske cijevi. Nad vrhom utvrde (koja očito simbolizira Kaštel Lukavec -grad) je ruka koja drži isukanu sablju koja uvijek kada je van svojih korica naglašava gotovost za junačku borbu „prsa u prsa“ i to van sigurnosti koju nude zidine Kaštela. U gornjem dijelu dekorativnog ovoja nad osnovnim Grbom je oklopna kaciga koja svojim položajem tumači definiran odnos sa krunom koja joj je vidljiv pokrovitelj. Onaj tko nosi taj oklop (odnosno takav grb na svojemu stijegu) ponosi se ukazanom čašću a dokazuje ju viteškom hrabrošću.
http://images.google.hr/imgres?imgurl=http://www.hrvatskipovijesnigrb.com/images/paste61.jpg&imgrefurl=http://www.hrvatskipovijesnigrb.com/18.html&usg=__pMf7g_RLhurxLysb53f3hy9kdNA=&h=272&w=205&sz=32&hl=hr&start=16&um=1&tbnid=aLkFswI42CG2EM:&tbnh=113&tbnw=85&prev=/images%3Fq%3Dgrb%2Bturopolja%26hl%3Dhr%26rlz%3D1R2ADSA_hrHR342%26sa%3DN%26um%3D1Radi svega gore spomenutog,
današnji Povijesni Banderij POT-a treba biti opskrbljen odgovarajućim brojem vjernih replika povijesnog oružja kojim može u javnim manifestacijama prezentirati svoju povijesnu ulogu. Nije dovoljno imati određeni broj mladića sa banderijskom mandurom iz 19. st., pripasanom lošom kopijom sablje i Turopoljskim stijegom te misliti da se forma zadovoljila smotrom počasne pješadijske formacije. Zašto „pješadijske formacije“ ? Pješadijske, jer nemaju konje, formacije, jer nemaju oružje da bi bili postrojba !
……….
U postavu Muzeja Turopolja u Velikoj Gorici, kao muzejski eksponat, je originalna cijev „Turopoljskog topa“ (nišanski falcon). Donesena je iz Kaštela Lukavec -grada (u to vrijeme ne čuvanog i sasvim zapuštenog) poznatog kao „Turopoljski šćuk“.
Turopoljci su odabrali za svoj falcon ime
„Turopoljski šćuk“ (pisac A. Šenoa ga zove „Štuk“ zbog svojeg pisanja na štokavštini umjesto na domaćoj kajkavštini ). Turopolje je zavičaj jake ribarske kulture pa je radi doživljaja štuke kao ribe: tanke, dugačke, brze, dominantne i agresivne, prepoznalo u obliku topa -falcona upravo štuku ali
pošto je top doživljen kao simbol muževnosti, onda je šćuk muško od ribe.Detaljnijim proučavanjem topovske cijevi se može dosta iščitati: o vremenu njegove izvedbe, načinu pripasivanja na lafet, načinu upotrebe, dostignućima ratne tehnologije u to vrijeme, o zanatskoj vještini ljevača, te neke etnološke odlike zavičaja prenesene na oružje.
REKONSTRUKCIJA TUROPOLJSKOG DRVENOG TOPA 2009. GOD.
Nekadašnje pravljenje drvenog topa možemo bar donekle pojmiti samo ako ga pokušamo i sami napraviti. Ja sam se upustio u pravljenje drvenog (trešnjevog) topa radi kreativne znatiželje, kao prilog njegovanju starije turopoljske povijesti te kao maskotu budućoj „Krčmi Turopoljski top"
koju ću oformiti unutar Kaštela Lukavec -grad, a pod pokroviteljstvom Plemenite Opčine Turopoljske. Nakon dugog proučavanja povijesnih podataka i usmene predaje, nabavke originalnih drvenih kotača i debla divlje trešnje, krenuo sam praviti hrastov karusel i trešnjevu bombardu, početkom ožujka ove 2009. godine i bio je gotov za 45 dana uz mnogo peripetija i dogodovština. Mada danas imamo mnogo modernih pomagala ipak sve ovisi o dovitljivosti i kreiranju za koje je nesigurno koliko može biti istovjetno primijenjeno već pri proizvodnji drugog istog takvog srednjovjekovnog topa.
Odlučio sam se za deblji top, od srca divlje trešnje 48 -50. cm. promjera ( od debla koje je bilo 70 -80. cm. sa korom i bjelikom). Dakle napravio sam verziju od jednog debla, sa nabijanjem nekoliko nužnih sigurnosnih željeznih obruča. Namijenjen je za zastrašivanje konja zvukom te široko sačmarenje kremenim šljunkom po neprijateljskoj živoj i pomičnoj sili. S toga je moment ispaljivanja morao biti precizno kontroliran pa je pala odluka da primijenim paljenje usijanom iglom. Top je lako nanijeti na drveni karusel, širokih drvenih kotača za timsko ručno voženje po mekom, blatnom terenu.
Dakle napravio sam repliku srednjevjekovnog topa koji je prvenstveno namijenjen za samoobranu.
http://www.forumgorica.com/turopolje/kastel-lukavec/« Odgovor #7 na: Studeni 09, 2009, 01:35:44 pm »
Unutar trešnjeve cijevi promjera 140 mm. ugradio sam pomičnu patronu velike izdržljivosti, unutrašnjeg promjera 115. mm. kao zamjena za olovnu oblogu cijevi, a radi visoke sigurnosti po rukovatelje topom pri ispaljivanju, jer nemaju međuvrijeme za pobjeći u zaklon radi paljenja usijanom iglom u vatri i drvenim maljem.
Činjenica jest da je Lukavec -grad bio opsjedan u vrijeme svojega drvenog stanja, ali nemamo podatak da li se branio metalnim „šćukom“ ali svakako znademo da nikada nije osvojen od Turaka.Radi nekorektnosti Velikogoričke vlasti i slabe podrške mojoj aktivnosti u POT –u prema vlasti, morati ću već započetu rekonstrukciju nišanskog falcona („Turopoljskog šćuka“) odgoditi na kraće vrijeme, dok se ti odnosi (poremećeni nakon Lokalnih izbora 2009.), ne dovedu u realne okvire. Do tada će već učinjena investicija u skupu željeznu cijev i drveno -okovani lafet morati odležati, sa pitanjem hoće li se uopće produžiti, ili će naivno uložena sredstva biti bačena.
U Turopolju treba što prije sazreti svijest o zaostajanju turopoljskog njegovanja svojih povijesno potvrđenih ideala časti i srednjevjekovnog viteštva. To zaostajanje je vidljivo u usporedbi sa drugim gradovima u Zagrebačkoj županiji i u širem prstenu Središnje Hrvatske, koje ja, Radivoje Jovičić, dobro znadem, mada sam u Turopolju aktivni promicatelj a tamo jedino aktivni promatrač. Vidljivo je to zaostajanje po aktivitetu i opremljenosti društava koja djeluju u spomenutim oblastima tradicijsko -kulturne aktivnosti.
Ovaj tekst je dio mojega opširnog proučavanja Turopoljske tradicije i povijesne ratne tehnike, sjedeći u Lukavec -gradu od jeseni 2008. do ljeta 2009. te ga selektiram i poklanjam POT -u u skraćenom obliku (smanjio količinu nezadovoljstva), a institucijama u oblasti tradicijske kulture dajem na uvid.
Lukavec -grad , 2009. god.
Radivoje Jovičić , viši konzervator –restaurator ;