Meso
I meso dobiva zaštitni znakDatum: 27.09.2010.
Kategorija:
Stočarstvo
Nakon 18 mjeseci pripreme ovih dana pokrenuta akcija za certificiranje kvalitete prehrambenih proizvoda za kategorije mesa, mlijeka, konditorskih proizvoda, kave, meda, ulja i vinaHrvatski proizvođači mesa traže od države da ih zaštiti od štetnih posljedica afere zbog navodnog uvoza starog mesa u Hrvatsku tako da i domaće meso dobije oznaku da potječe s hrvatskih farmi, kao što je to nedavno učinjeno s mlijekom.
Zdravko Barać, ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije, kaže da su već dobili niz zahtjeva od domaćih proizvođača mesa da domaći proizvod, koji je prošao određeni sustav kontrole, dobije oznaku da potječe iz Hrvatske.
U Hrvatsku se meso uvozi na veliko, posebno svinjsko i juneće, jer je jeftinije u inozemstvu. Iz domaće proizvodnje uopće ne nedostaje svinjskog mesa, a junećeg mesa nedostaje dvadesetak posto. Samo peradarskog mesa, pilića i purećeg mesa imamo više od 95 posto iz domaće proizvodnje.
No, kao i druge zemlje u Europi uvozimo bijelo pileće meso iz Južne Amerike, jer ga u turističkoj sezoni nema dovoljno, baš kao ni ramsteka i bifteka. U turističkoj sezoni zakolje se čak 140.000 junadi, ali potrošnja je i dalje veća od domaće proizvodnje baby beefa, koja je prije dvadesetak godina bila najznačajniji domaći izvozni poljoprivredni proizvod.
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja još je prije nekoliko godina, nakon što je domaće tržište mesa potresla afera zbog bolesti 'lude krave', pokrenulo akciju označavanja trupova domaćih životinja.
Mesnice su tada, baš kao i sada, bile pune natpisa 'domaće', 'sa sela', 'iz poznatog uzgoja', koje su mesari pisali sami na kartonima kako bi stali na put potrošačkoj histeriji.
Proizvođači mlijeka u Hrvatskoj već su prošli trnovit put do potrošača, koji sad prolaze proizvođači mesa. Uz veću proizvodnju mlijeka, koja je prvi put dosegla samodostatnost, došlo je do pada potrošnje u krizi, a uvozno mlijeko, koje je često bilo i od mlijeka u prahu, je zbog jeftinije cijene lakše nalazilo put do domaćih potrošača. Stoga su oznaku »Mlijeko s hrvatskih farmi«, koju prati i reklamna kampanja, prihvatili svi veliki proizvođači mlijeka u Hrvatskoj.
Naime, u moru uvozne hrane na domaćem tržištu domaći potrošači, dodatno pritisnuti padom životnog standarda, teško se snalaze. Uz to, proizvođači štede na deklaracijama, tako da roba složena jedna do druge na policama često izgleda slično.
Prema nedavnom istraživanju GfK, hrvatski potrošači uglavnom ne znaju što jedu. Stoga je nakon 18 mjeseci pripreme ovih dana pokrenuta akcija za certificiranje kvalitete prehrambenih proizvoda za kategorije mesa, mlijeka, konditorskih proizvoda, kave, meda, ulja i vina.
Ivan Salopek iz Odnosa s javnošću Laboratorija hrane i pića (LHiP) kaže da je odaziv proizvođača hrane više nego dobra, jer žele pokazati kvalitetu koju jamči prvi hrvatski certifikat izvrsnosti na području hrane.
Cijena certificiranja, kaže Salopek, ovisi o vrsti pretrage, a iznosi od 16.000 od 20.000 kuna po proizvodu. Sličan postupak certificiranja, kaže, provodi se u Njemačkoj i Austriji, s razlikom da ga tamo dodjeljuju udruge potrošača, a financira ga država.
LHiP će prve rezultate neovisnog certificiranja objaviti u studenome, a krajem rujna započet će informativna kampanja za stručno dokazivanje kvalitete nakon detaljne analize u ovlaštenim laboratorijima.
http://www.agroklub.com/stocarstvo/i-meso-dobiva-zastitni-znak/3793/-
Grožđe
Kombajn za berbu grožđa zamjenjuje beračeDatum: 04.10.2010.
Kategorija:
Vinogradarstvo
200.000 eura vrijedi stroj koji u Iloku u jednom danu, ovisno o pripremi i terenu, obere do pet vagona grožđaNa 350 hektara pod vinogradima Iločkih podruma, berba grožđa u punom je jeku, no zbog loših vremenskih uvjeta u različitim fazama razvoja i dozrijevanja grožđa prinosi će, ovisno o sorti, biti manji za 30 do 50 posto.
»Prinosi su ove godine smanjeni, no kvaliteta grožđa je dobra«, ocjenjuje direktor Iločkih podruma Mladen Papak, dodajući da je ove godine planirano proizvesti više od četiri milijuna litara vina, no zbog smanjenih prinosa upitno je hoće li se plan ostvariti.
Prinosi traminca, kojeg prosječno ima do osam tona, bit će manji za oko 50 posto, dok je stanje s graševinom nešto bolje te se očekuju prinosi za oko 30 posto manji od prosječnih 11 tona po hektaru. Slatkoća grožđa na iločkom području kod sorti traminac i frankovka, ovisno o terenu s kojeg se beru, iznosi između 20 i 23, dok je kod graševine kreće od 18 do 21 posto.
Od 350 hektara vinograda Iločkih podruma, oko 70 posto pokriveno je graševinom. Zbog manjih prinosa ove će godine Iločki podrumi otkupiti grožđe sa 700 do 800 hektara vinograda iločkog vinogorja, na kojemu je ukupno oko 1500 hektara pod vinogradima. Ove godine, naglašava direktor Papak, utvrđena je jedinstvena otkupna cijena od 2,50 kuna po kilogramu za grožđe sa standardnih 19 posto slatkoće, a i država financira otkup sa 0,60 kuna po kilogramu.
Kako su se Iločki podrumi ranije suočavali s nedostatkom radne snage tijekom berbe, nedavno je nabavljen gotovo 200.000 eura vrijedan kombajn za berbu grožđa, koji dnevno zamjenjuje i do 150 berača. Stroj tijekom dana, ovisno o pripremi i terenu, obere do pet vagona grožđa. Uz to, nabavljen je i stroj za skidanje lišća s trsova pred berbu, a koji dnevno obradi do tri hektara vinograda. U sklopu tehnološke modernizacije, Iločki su podrumi nabavili ove godine i dva stroja za zelenu rezidbu.
U Iločkim podrumima očekuju da bi berba mogla završiti za dva do tri tjedna. Najveći dio vina plasiraju na hrvatsko tržište, a ostalo izvoze u BiH te Njemačku i Belgiju.
http://www.agroklub.com/vinogradarstvo/kombajn-za-berbu-grozdja-zamjenjuje-berace/3836/
