Autor: amarkulin - Srpanj 23, 2010, 09:52:46 prijepodne
http://www.vecernji.hr/vijesti/slovenska-policija-fbi-uhitili-tvorce-najgoreg-racunalnog-virusa-clanak-170606 (http://www.vecernji.hr/vijesti/slovenska-policija-fbi-uhitili-tvorce-najgoreg-racunalnog-virusa-clanak-170606)
Autor: Sledgehammer - Srpanj 23, 2010, 11:30:55 prijepodne
Autor: Stjepan - Srpanj 23, 2010, 08:37:45 poslijepodne
Uvijek mi je bilo fascinantno kako ljudi sa tolikim stručno-tehničkim znanjem, sada konkretno u programiranju, stavljaju svoja znanja na kontra-stranu zakona... no i shvaćam ih zbog poznate bahatosti i tromosti velikih sustava koji te jebu od nemila do nedraga, a usput to ne žele i platiti, barem ne ni blizu adekvatno...
Ovo baš i ne stoji. Svaki dobar programer će naći posao na kojem će biti adekvatno plaćen. Čak i u Hrvatskoj. A oni koji su željni avantura onda neka svoj trud usmjere na razvoj svojega startupa gdje će pokazati svoje znanje i sposobnosti. Microsoft i Apple su počeli u garaži, Facebook (koji ima 500.000.000 korisnika) je počeo svoj razvoj u studentskoj sobi. Hrpa manjih startupa je uspjela upravo zbog toga što su bili mali i brzi, što su korisnicima donijeli jednostavnost.
Najveći hackeri današnjice nisu na kontra strani zakona, velika većina njih radi za opću dobrobit. Neke od njih možete upoznati ako dođete na DORS/CLUC na FER-u koji se održava jednom godišnje. Da samo spomenum da su nas posjetili Rasmus Lerdorf (tata PHP-a), Harald Welte (Linux hacker, autor OpenBSC-a - program za gsm repetitore), Alan Cox, Theodore Ts'o (čuveni Linux kernel developeri), ove godine je tu bio Andrew Aksyonoff (autor Sphinx-a, search engine-a)...To su veliki hackeri, ali i pristupačni ljudi s kojima možete normalno razgovarati i opiti se poslije predavanja. Oni informatičari koji obično nastupaju bahato, kao da su popili svu pamet svijeta (a zapravo nikada nisu postali vrhunski), su potencijalni kriminalci.
Spomenuti ljudi su hackeri, a ne svakakvi polustručnjaci koji žele kruha bez motike pa za 1000 € kupe uradi sam malware kit (ili ga skinu s piratskskih stranica).
Novinari baljezgaju o 13.000.000 miliona uništenih računala, ali zapravo se radilo o kontroliranim, a ne uništenim računalima. Kriminalcima (tako ih treba nazivati, a ne hackerima) je cilj da uz pomoć tih računala postignu svoj cilj (slanje spam poruka, masovni napadi na web stranice koje im ne žele platiti reket), a ne da ih unište. Siguran sam da među članovima i čitateljima ovog foruma ima onih koji i ne znaju da je njihovo računalo dio botnet-a. Neki toga postanu svjesni kad ih provider isključi zbog slanja spam poruka.
U ovoj slučaju je riječ o Mariposa mreži botova koja je otkrivena i isključena prije par mjeseci. U njoj je bilo 13.000.000 računala pod kontrolom. Ovo je najveća otkrivena mreža, možda ima onih koje su još veće, ali su dobro prikrivene. Neke zemlje (npr. Kina) čak razvijaju i vlastite bot mreže kako bi bile spremne na cyber rat.
Autor: Sledgehammer - Srpanj 24, 2010, 11:32:49 prijepodne
Ovo baš i ne stoji.
No članak iz uvoda me ne demantira.
Autor: Bilaj - Srpanj 24, 2010, 11:47:07 prijepodne
Siguran sam da među članovima i čitateljima ovog foruma ima onih koji i ne znaju da je njihovo računalo dio botnet-a.
I ja među inim. Skužio sam ga tek kada sam gledao promet na računalu i onda je sljedilo dva tjeda ogorčene bitke dok ga nisam maknuo.
E da sada se sjetih. Pa imao sam i love letter. Znači sve skupa dva puta na svom računalu (doduše love letter je običan virus koji je više išao na živce nego što je zaista štete radio).
Autor: Stjepan - Srpanj 24, 2010, 03:43:50 poslijepodne
Ovo baš i ne stoji.
No članak iz uvoda me ne demantira.
To su bili studenti. Gdje piše da su radili u velikoj i tromoj firmi i da ih nisu adekvatno platili?
Imaš bolje primjere kod nas. Ivan Krstić je kao student, za vrijeme ljetovanja, kreirao informatički sistem u Dječoj bolnici u Zagrebu. Kao srednjoškolac je radio softver za neuroznanstvenika na sveučilištu Michigan. Bio je direktor za sigurnost projekta One laptop per child (razvio sistem BitFrost s novim pristupom informatičkoj sigurnosti), stigao je biti i jedan od prvih djelatnika Facebooka (još dok nitko nije čuo za njega) da bi ga nedavno zaposlio Apple da poboljša sigurnost u njihovim prozivodima.
To je primjer kako se radom za vrijeme studiranja stječe ugled u informatičkoj zajednici pa poslije možeš birati poslove.
Bajke o tome kako ćeš provaliti u nešto pa će te poslije zaposliti zbog toga su priče za malu djecu. Pogledaj si gdje je danas onaj mali iz Zadra koji je 'provalio u Pentagon'. Uopće se ne bavi informatikom.
Autor: Sledgehammer - Srpanj 24, 2010, 05:41:52 poslijepodne
Gdje piše da su radili u velikoj i tromoj firmi i da ih nisu adekvatno platili?
A gdje piše da se svi napredni i perspektivni informatičari zaposle i da su dobro plaćeni? Ti tu tezu uzimaš zadravo za gotovo, a ista je daleko od istine...
Autor: Stjepan - Srpanj 24, 2010, 11:45:22 poslijepodne
A gdje piše da se svi napredni i perspektivni informatičari zaposle i da su dobro plaćeni? Ti tu tezu uzimaš zadravo za gotovo, a ista je daleko od istine...
Ja sam u toj struci 16 godina, radio sam u malim i velikim firmama, radio sam u stranoj firmi koja je imala podružnicu kod nas, radio sam kao freelancer za strance, aktivno sam prisutan u raznim informatičkim udrugama, redovno hodam po konferencijama i susrećem druge informatičare i da, uzimam sebi za pravo da poznam situaciju u struci.
Svatko tko imalo vrijedi u IT-u, čak i u ovo vrijeme krize, može naći posao i biti plaćen više od prosjeka u RH.
Autor: Sledgehammer - Srpanj 25, 2010, 09:49:15 prijepodne
Svatko tko imalo vrijedi u IT-u, čak i u ovo vrijeme krize, može naći posao i biti plaćen više od prosjeka u RH.
Ovo boldano moraš uzeti sa veeelikom rezervom, jer tu vrijednost i dan-danas u Hrvatskoj, u velikom broju slučajeva i u tvrtkama kojima IT nije core-bussiness, određuju i ocjenjuju tuljani koji do jučer nisu znali ni gdje se računalo pali, ali su završili početni tečaj Windowsa 95 i sada glume šefove IT i AOP odjela po firmama... koje imaju love, imaju potencijala, imaju radnih mjesta, ali imaju i kretena koji svakog pametnijeg od sebe vidi kao potencijalnu konkurenciju i unaprijed ga odjebe... jer "kaj bu njega nekakav balavac tu učil pameti, pa on u firmi dela već 30 let!!", iako se sa računalima susreo pred tek par godina, no takvih ima jako puno i takvi drže puno dobrih i kvalitetnih IT radnih mjesta.
Autor: JosipJoža - Srpanj 25, 2010, 01:37:37 poslijepodne
Osim toga i sam si rekao da drže 30 godina pozicije, s tim potvrđuješ samo da je to moguće u državnim tvrtkama i javnom/državnom sektoru, neznam nekoga tko je uopće radio negdje u privatnom sektoru u jednoj firmi 30 godina, tolko dugo nije mogao izdržati s takvim radom i presingom, za razliku od javnog sektora gdje tak možeš raditi i 130 godina. ;) ;) ;)
Autor: Sledgehammer - Srpanj 25, 2010, 06:54:11 poslijepodne
Da, možda si i u pravu, u policiji, javnom sektoru, državnoj upravi ali u privatnom sektoru sigurno ne.
Ma nemoj.
Osim ako je taj tuljan - gazda, kojemu ti ne možeš ništa, a tip 5x gluplji od tebe ti kroji pravdu i uči te pameti. Ne brini, prošli smo i to, imam ja solidan staž i iskustva i u privatnim firmama.
Dapače, puno je razloga zbog čega ti se to u javnom i državnom sektoru bude teže desilo nego kod privatnika - a ti promisli pa reci zašto...
Autor: Stjepan - Srpanj 25, 2010, 10:35:53 poslijepodne
Osim ako je taj tuljan - gazda, kojemu ti ne možeš ništa, a tip 5x gluplji od tebe ti kroji pravdu i uči te pameti. Ne brini, prošli smo i to, imam ja solidan staž i iskustva i u privatnim firmama.
Dapače, puno je razloga zbog čega ti se to u javnom i državnom sektoru bude teže desilo nego kod privatnika - a ti promisli pa reci zašto...
E sad stvarno baljezgaš gluposti, barem što se IT-a tiče. U javnom i državnom sektoru informatičari imaju plaće koje su u skladu s važećim bodovanjem, i obično bace dimnu zavjesu i mistiku oko svojega posla kako ih ne bi previše zajebavali. Ne mogu računati na veću plaću, ali mogu računati na debelu hladovinu. Oni koje hladovina zanima zaista nemaju što tražiti u privatnoj firmi.
Kod privatnika tržište diktira ono što se treba raditi. Dinamika i radna očekivanje su za nekoliko redova veličine veća od onih u debeloj hladovini. Teško da će glupi gazda uspjeti u tome da vodi firmu (iako ima iznimki koje potvrđuju pravilo), takav će brzo propasti. Informatičari u firmama kojima IT nije core ili srodni biznis su već druga priča koja ima dodirnih točaka s hladovinom ili s maksimalnim intenzitetom svaštarenja.
Ali ti si skrenuo s teme. Govorilo smo o programerima. Takvi se vrlo rijetko zapošljavaju u firmama kojima IT nije core biz.
Autor: Bilaj - Srpanj 25, 2010, 10:47:05 poslijepodne
Ali ti si skrenuo s teme. Govorilo smo o programerima. Takvi se vrlo rijetko zapošljavaju u firmama kojima IT nije core biz.
Banke ???
Autor: Stjepan - Srpanj 25, 2010, 10:55:14 poslijepodne
Ali ti si skrenuo s teme. Govorilo smo o programerima. Takvi se vrlo rijetko zapošljavaju u firmama kojima IT nije core biz.
Banke ???
Koje banke kod nas razvijaju vlastita rješenja? Ako imaju veliki razvojni tim, kakav npr. ima Zaba (gdje je ženski rod u većini), onda je to okruženje koje je više core od onima kojima IT je core biz.
Ostale banke ipak uzimaju specijalizirane firme za izradu aplikacija.
Autor: Sledgehammer - Srpanj 25, 2010, 11:59:04 poslijepodne
Ali ti si skrenuo s teme. Govorilo smo o programerima. Takvi se vrlo rijetko zapošljavaju u firmama kojima IT nije core biz.
Banke ???
Tako je. I još puno drugih privatnika koji imaju potrebe za velikim bazama podataka, od upravitelja stambenih zgrada pa nadalje.
Rijetko ili ne, nije i nemoguće. Osobno znam podosta primjera, tako da respektiram Tvoje iskustvo, ali baš ni ja nisam dudke kojeg buš impresionirao samo tako. Drugim riječčima, natprosječno sam dobro informiran o stanju o kojem govorim.
Autor: Stjepan - Srpanj 26, 2010, 08:35:43 prijepodne
Tako je. I još puno drugih privatnika koji imaju potrebe za velikim bazama podataka, od upravitelja stambenih zgrada pa nadalje.
Rijetko ili ne, nije i nemoguće. Osobno znam podosta primjera, tako da respektiram Tvoje iskustvo, ali baš ni ja nisam dudke kojeg buš impresionirao samo tako. Drugim riječčima, natprosječno sam dobro informiran o stanju o kojem govorim.
E baš si pogodio s prstom u pekmez. O stanju programa upravljanja stambenih zgrada znam sigurno puno jer sam odmah nakon donošenja zakona radio aplikaciju za to koju danas koristi većina hrvatskih upravljitelja. A od najvećih jedino GSKG Zagreb (ili kak' se danas zove) nije radio na toj aplikaciji (oni su koristili GZAOP, danas APIS IT), ali sam za njih radio neke pomoćne aplikacije (plan upravljanja, evidencija protupožarnih aparata, plan velikih radova).
Za upravljanje stambenih zgrada i ne trebaš preveliku bazu (bez obzira što su zgrade velike :-) ), jedna maloprodaja ili kafić koji vodi normative ti na godišnoj razini kreiraju i do 10 puta više zapisa u bazi.
Neki upravljitelji su sami radili aplikacije, ali koliko sam vidio radi se o relativno jednostavnim aplikacijama rađenim u RAD alatima ili čak u Access-u ili Excelu (?!). Te aplikacije uglavnom su radili napredni korisnici ili priučeni programeri. Takvi sigurno nisu sposobni napisati botnet oko kojega je i krenula diskusija.
Autor: Sledgehammer - Srpanj 26, 2010, 09:21:46 prijepodne
Za upravljanje stambenih zgrada i ne trebaš preveliku bazu (bez obzira što su zgrade velike :-) ), jedna maloprodaja ili kafić koji vodi normative ti na godišnoj razini kreiraju i do 10 puta više zapisa u bazi.
Nisam baš jako uvjeren u to, radio sam u počecima bazu za Upravitelj-Gradnju iz Sloboštine, i sa pružanjem sve više i više kvalitetnijih usluga, baza je rasla strahovito (sada je cca 130 zgrada u Novom Zagrebu, centru, a i neke u Velikoj Gorici...), a svaka zgrada sa prosječno par desetaka stanova, sve do jedne Mamutice... u svim tim tisućama i tisućama stambenih jedinica zapisi snimljenog stanja, tekućih potreba za popravcima, pa održavanjima, pa prigovorima i zahtjevima, pa evidencijama plaćanja i dugovanja, pa....
Pusti, kafić tuče stalno jedno te isto, ovdje mi govorimo o par desetaka tisuća RAZLIČITIH stavki koje se apdejtaju, dok kafić ima popis od par desetaka artikala koje stalno vrti, ista firma, isti gazda, sve isto - mijenja se jedino promet i završno stanje po danima, no to je sve kikiriki koji nije čak ni na skladišnoj kartivci, ili listu dnevnog prometa i zaključnog stanja problem voditi rukom i kemijskom olovkom... kafić ima običnu kasu, dok upravljanje zgradama ima posebne aplikacije za ispise računa, opomena, automatsko adresiranje, dopise za sve vrste privatnika, servisa, drugih upravitelja, prijenosa sredstava kod promjene istih, itd itd... uglavnom, baza kafića je sića...
Autor: Stjepan - Srpanj 26, 2010, 07:55:46 poslijepodne
Ukoliko vodiš restoran koji ima normative u kojem je naveden i najmanji sastojak (npr. od soli i začina do glavnih sastojaka) onda je to već složeniji problem jer se za svako prodano jelo zapisuje i potrošnja po normativu. I to onda nije jedan, nego dvadesetak slogva i to se onda nakupi.
Ali ni kafić ni spomenuti upravitelj nemaju velike baze. Upravitelj ima složeniju bazu, ali ni to nije previše komplicirano da ne bi netko tko poznaje problematiku rada i radni proces složio rješenje u nekom od RAD alata.
Ja sam spominjao broj zapisa u bazi. Znam iz iskustva da su maloprodaje znale imati veće backupove od upravitelja.
Autor: Sledgehammer - Srpanj 26, 2010, 08:21:11 poslijepodne
Ukoliko vodiš restoran koji ima normative u kojem je naveden i najmanji sastojak (npr. od soli i začina do glavnih sastojaka) onda je to već složeniji problem jer se za svako prodano jelo zapisuje i potrošnja po normativu. I to onda nije jedan, nego dvadesetak slogva i to se onda nakupi.
Da, ali su uvijek ISTI - znači, kao i u dućanu, zbraja se uprogramiran potrošen materijal, i zbraja kojiko je čega potrošeno... samo što ima više stavki, ali svejedno je to - kikiriki...
Vjeruj mi, ugostiteljstvo mi je primarna struka... ;)
Autor: Bilaj - Srpanj 26, 2010, 09:32:41 poslijepodne
Tu je sad razlika između velikog broja zapisa u malom broju tablica (kafić, restoran) i broja zapisa u većem broju tablica (USZ). Ova druga je u svakom slučaju složenija.
Je tak mi je jedna frend rekao: "Jel ti znaš koliko jedan kiosk ima različitih čipsova u jednoj godini? skoro 200 čipsova !!! "
Za poluditi.
Autor: amarkulin - Srpanj 28, 2010, 11:35:11 prijepodne
Autor: Stjepan - Kolovoz 01, 2010, 06:44:21 poslijepodne
http://venturebeat.com/2010/08/01/reformed-hacker-reveals-my-life-as-a-spyware-developer/ (http://venturebeat.com/2010/08/01/reformed-hacker-reveals-my-life-as-a-spyware-developer/)
Autor: Sledgehammer - Kolovoz 01, 2010, 09:01:39 poslijepodne
Autor: Stjepan - Kolovoz 02, 2010, 08:35:33 poslijepodne
Eto!!
Kaj eto? Jadni nezaposleni programer je bio bez love pa mu je jedini izlaz bilo programiranje spyware-a?
Citat:
Pejski had a two-year technical degree and a bartending certificate...
Nije baš da je bio visokokvalificiran kadar.
Citat:
Pejski didn’t know anything about it, but he joined a security email group and read up on the subject by doing Google searches. He found that it didn’t take much skill. They created a spyware program that tricked people into clicking on a link, which would then initiate the installation of a software program on the user’s computer.
Autor: Sledgehammer - Kolovoz 03, 2010, 07:23:22 prijepodne
Kaj eto? Jadni nezaposleni programer je bio bez love pa mu je jedini izlaz bilo programiranje spyware-a?
Pa eto dokaza za moje stavove...
Autor: Stjepan - Kolovoz 03, 2010, 08:04:15 prijepodne
Kaj eto? Jadni nezaposleni programer je bio bez love pa mu je jedini izlaz bilo programiranje spyware-a?
Pa eto dokaza za moje stavove...
Uvijek postoje iznimke. A moraš napraviti razliku između pravih programera i priučenih. Za vrijeme dot com buma u Americi i Kanadi je obučena gomila kadrova koji su s ceste, nakon tečaja, postali programeri. Tada se zapošljavalo šapom i kapom. Kada je veliki balon prsnuo i kad su se financijeri povukli iz tvrtki kojima je umjetno napuhana vrijednost na cesti se našao veliki broj 'programera'.
