Autor Tema: Najvišeši vr` i centar Vukomeričke goric  (Posjeta: 16895 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

shaka zulu

  • Gost
Najvišeši vr` i centar Vukomeričke goric
« : Ožujak 30, 2010, 01:29:40 prijepodne »
Jurašćak
Jurašćak sa 213 metara je najviši vrh južnog grebena ulančanog niskog gorja Vukomeričke gorice. Sa vrha puca prekrasan pogled na cijelo Pokuplje, sjeverni Kordun i Banovina.

Sam vrh Jurašćak nalazi se iznad naselja Gornji Hruševec, položajem je mala visoravan 50 x 100 m sa stožkom.
Uspon na vrh iz doline Luka na jugu nešto je blaži dok je uspon sa sjeverne strane iz doline Kravaršćica dosta strmiji sa prosječnim nagibom od 70 stupnjeva, oko samog vrha postoje piješćane stijene koje se uzdižu pod kutem od 95 stupnjeva i pogodne su za kratko alpinističko penjanje.

Na južnim obroncima zasađene su plantaže hruševačkog vinogorja a na neobrađenim površinama šume pitomog kestena, dok je sjeverna strana obrasla gustim šumama bukve i ponegdje po vrhovima crnogorice.

Na visoravni Jurašćak nekoč se nalazila drvena hrastova kapela "Svetog Jurja" izgrađena u turopoljskom stilu sa autohtonom rezbarijom
http://hr.wikipedia.org/wiki/Jura%C5%A1%C4%87ak

-

Gornji Hruševec

Naselje je smješteno uz cestu D-31 Velika Gorica-Glina. Proteže se po južnim vrhovima središnjeg dijela Vukomeričkih gorica na važnom prijevoju iznad dolina "Kravaršćica" na sjeveru i "Luka" na jugu. Najviša točka "Jurašćak" 213 m/nm.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Gornji_Hru%C5%A1evec
« Zadnja izmjena: Ožujak 30, 2010, 01:39:11 prijepodne kuntakinte »

shaka zulu

  • Gost
Odg: Najvišeši vr` i centar Vukomeričke goric
« Odgovori #1 : Ožujak 30, 2010, 01:36:57 prijepodne »
Vukomeričke gorice
Vukomeričke gorice ili Vrhovlje (Vrhovje) nisko su gorje nastalo u neogenu (mlađi tercijar), nekada je to gorje nosilo starohrvatski naziv "Gora Pomena".

 Postanak [uredi]
U vremenu dok je postojalo Panonsko more pritisnute morskom strujom toka rijeke Save sa sjevera i morskom strujom rijeke Kupe sa juga, taložili su se sedimenti i pjesci i stvarali niz otočića u smjeru zapad-istok u dužini oko 100 km od naselja Kupinečki Kraljevec na zapadu do Letovanskog vrha iznad naselja Letovanić na istoku. Najširi opseg im je u središnjem djelu, oko 25 km od naselja Šiljakovina i Velika Buna na sjeveru, preko naselja Kravarsko i Gornji Hruševec u središnjem dijelu, do naselja Cvetnić Brdo na jugu. Samo nisko gorje sastoji se od dva paralelna hrbeta, sjeverni nešto viši sa vrhovima Režidovka 255 m na zapadu, Bikovski vrh 243 m u središnjem dijelu, Letovanski vrh sa 203 m na istoku i južni niži hrbet sa vrhom Jurašćak 213 m.

Uzdizanjem Panonske ploče i povlačenjem Panonskog mora Vukomeričke Gorice ostale su blago uzdignuto nisko gorje (najviši vrh Režidovka 255 metara nadmorske visine) obraslo gustim šumama bukve, hrasta, graba i ponegdje crnogorice.

 Gospodarski značaj [uredi]
Kraj je vrlo rano naseljen i kultiviran zbog okolnih negostoljubivih močvarnih krajeva. Od poljodjelskih kultura najzastupljeniji i najznačajniji su vinogradi i voćnjaci, zatim slijedi stočarstvo i svinjogojstvo te ponešto povrtlarstvo i ratarstvo.

 Stanovništvo [uredi]
Vukomeričke gorice su osrednje naseljen kraj prvenstveno zbog odljeva stanovništva u susjedne gradove, Veliku Goricu, Sisak, Karlovac i Zagreb.

Danas su Vukomeričke gorice zbog sačuvane prirode izrazito privlačan turistički kraj na pogodnoj nadmorskoj visini i u blizini večih gradskih središta (Zagreb, Velika Gorica, Karlovac, Sisak).
http://hr.wikipedia.org/wiki/Vukomeri%C4%8Dke_gorice

-

Gora Pomena
Ime Gora Pomena je starohrvatski naziv za današnje Vukomeričke gorice.
Hrvatski povjesničar "Juraj Čuk" istražio je staro nazivlje te utvrdio podrijetlo toponima "Gora Pomena".

I danas se u nekim naseljima Vukomeričkih gorica rabi ime "Gora Pomena" a odnosi se na jedan gorski masiv Vukomeričkog niskog gorja iznad naselja Donji Hruševec prema naselju Lekeničko Cerje, na tom dijelu Vukomeričke gorice su najstrmije a predio je okovan gustim šumama zvanim "Burdelj" u kojima su istrebljeni posljednji Vukovi tek 1953. godine.
Vrhovi Pomene gore sežu do 231 m "Kolovrat", 230 m "Kališće".
http://hr.wikipedia.org/wiki/Gora_Pomena

-

Dubranec
Dubranec je naselje smješteno u Vukomeričkim goricama, udaljeno 20 km od glavnog grada Hrvatske, Zagreba. Prema popisu iz 2001. godine ima 338 stanovnika i gustoću naseljenosti od 25,07 stanovnika po km².

Naselje Dubranec ijako samostalna župa smještena na zapadnim obroncima Vukomeričkih gorica nije dobilo status samostalne općine več je administrativno pripojeno pod područje grada Velika Gorica od kojeg je udaljeno oko 15 km.
Veliki turistički potencijal ovoga kraja je očuvana priroda te pogodan položaj u Vukomeričkim goricama na nadmorskoj visini od 200 do 255 metara na kojem se nalazi najviši vrh Vukomeričkog niskog gorja "Režidovka".
Dolina potoka "Kravaršćica" sa novim turističkim naseljem u seoskom duhu veliki su gospodarski pokretač ovoga kraja.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Dubranec

-

6. Turopolskih spominki na Žeridovki- Vukomeričke gorice (obuhvaća susret književnih stvaratelja Turopolja na najvišem vrhu Vukomeričkih gorica, na mjestu gdje je živio posljednji tur, izumrla autohtona pasmina turopoljskog goveda, te obilazak župne crkve u Dubrancu i kapele Sv. Kate)

Informacije i organizacija: Turistička zajednica Velike Gorice
http://www.sporiturizam.hr/step.jsp?page=387383

-

U reljefnom smislu se na ovom području izdvajaju dvije cjeline. Veći dio zauzima prostor Vukomeričkih gorica koje se protežu u smjeru sjeverozapad – jugoistok. Manja cjelina jest dolina rijeke Kupe, koja je od pobrđa Vukomeričkih gorica jasno odvojena dvadesetak metara visokom kupskom rasjednom zonom, koja se u Pokupskom sasvim približava obali Kupe, tako da je nizvodno od Pokupskog dolina svedena na vrlo uski pojas iz samu obalu rijeke. Nadmorska visina se kreće u rasponu od 107 metara na najnižem dijelu doline kod Lijevih Štefanki do 205 m, koliko je visok vrh Mekote u sjeveroistočnom dijelu općine. Ovo je, dakle, kraj blagih brežuljaka relativno male visine, koji su ispresjecani dolinama brojnih manjih potoka.
http://www.pokupsko.hr/news.php?kat_id=63

-

Kroz najljepše predjele Kravarskog i Pokupskog
...
Kada odmorni nastavite vožnju, na svega 300 m od izletišta – restorana ponovo dolazite na makadamsku cestu, a još 500 m dalje početi ćete uspon po strmoj, makadamskoj uzbrdici prilično nezahvalnoj za vožnju, stoga uprite najviše što možete ili naprosto siđite s bicikla i uživajte u vidicima lijevo od vas na vinograde i tradicionalne klopotce za plašenje ptica. Na vrhu uzbrdice desno je lijepi pogled sve do Zagreba, a ruta na raskrižju nastavlja lijevo po makadamu i spušta se u dužini od oko 700 m uz lijepo uređene vikendice, potom skreće desno uz raspelo sve do ulice Rasteg i točke  5  gdje ponovo izlazite na asfaltiranu cestu Šiljakovina – Kozjača. Raskrižje je prilično nepregledno, stoga je potreban oprez pri uključivanju u promet. Ovdje skrenite lijevo uzbrdo u smjeru Kozjače. Odavde je glavnom cestom oko 1,5 km do Kozjače, proći ćete pored dva raspela uz cestu, nigdje ne skrećite na makadam već vozite ravno po asfaltu do kapele Sv. Mihovila sagrađene 1965. g. na raskrižju u Kozjači  6 . Na raskrižju Kozjačke ceste uz kapelu skrenite desno. U Kozjači je i jedna gostionica pogodna za odmor. Ubrzo nakon skretanja na 11. km od početka rute počinje makadamska cesta, a 500 m dalje nakon kraćeg uspona s lijeve strane je mali vidikovac pored vikendice nazvane "Vila trešnjin cvijet". Nastavite ravno po makadamu i na 11,7. km skrenite, desno strmo gore (betoniranim pristupom) do najljepšeg vidikovca Vukomeričkih gorica – Kozjače. Vidokrug je fantastičan, sve do Petrove gore na jug i Zagreba i Medvednice na sjeverozapad. Uočite i toranj župne crkve u Dubrancu.
Po povratku na makadamsku cestu prema Novom Brdu, potreban je poseban oprez da ne pogriješite skretanje desno za zaselak Nestiće i točku  7 . Ovo raskrižje dolazi nakon samo 500 m vožnje od najvišeg vrha Kozjače. Na spomenutom raskrižju skrenite desno, makadamska cesta se počinje lagano, a potom i strmije spuštati u Nestiće.
http://public.carnet.hr/pedala/staze/tzzz/k8_kravarsko/index.html

shaka zulu

  • Gost
Odg: Najvišeši vr` i centar Vukomeričke goric
« Odgovori #2 : Ožujak 30, 2010, 01:37:42 prijepodne »
Teri bi bil centar Vukomeričke goric?
Najvekši vrh,najlepši pogled,nekaj drugo..?
Gledel sem po G.Earthu i nikak nemrem najti nekaj visoko 255 m.Najvišeše mi ispada zmed Dubranca i Vukomeriča 246 m...
Kaj to znači Pomen gora il Gora Pomena ?
Jel se veli Žeridovka il Režidovka?

Offline Stjepan

  • Administrator
  • Jezerača
  • *****
  • Postova: 1895
  • Spol: Muški
« Zadnja izmjena: Ožujak 30, 2010, 06:41:48 poslijepodne Stjepan »

Offline Stjepan

  • Administrator
  • Jezerača
  • *****
  • Postova: 1895
  • Spol: Muški

Offline BobRock

  • Administrator
  • Jezerača
  • *****
  • Postova: 1740
  • Spol: Muški
Odg: Najvišeši vr` i centar Vukomeričke goric
« Odgovori #5 : Ožujak 30, 2010, 11:08:12 prijepodne »
Teri bi bil centar Vukomeričke goric?

Ja bi rekel selo Vukomerić: Vukomeričke Gorice <-> Vukomerić.

Offline BobRock

  • Administrator
  • Jezerača
  • *****
  • Postova: 1740
  • Spol: Muški
Odg: Najvišeši vr` i centar Vukomeričke goric
« Odgovori #6 : Ožujak 30, 2010, 11:11:17 prijepodne »

shaka zulu

  • Gost
Odg: Najvišeši vr` i centar Vukomeričke goric
« Odgovori #7 : Ožujak 30, 2010, 05:35:49 poslijepodne »
Vrhovje je bregovit dio vjekovne Plemenite općine turopoljske, naziv što se zadržao do današnjih dana (Montes S. Catherniae). Obuhvaća središnji dio Vukomeričkih gorica s najvišim vrhom – Žeridovka. Bogatstvo šuma jedna je od značajki Vrhovja. Posebna osobitost su njegove drvene kapelice – turopoljske ljepotice i barokni biser Vrhovja – župna crkva Majke Božje Snježne u Dubrancu. U arhitektonsko bogatoj povijesti nastanka ove crkve ističe se i činjenica da je na konačnoj obnovi vanjskog izgleda ove crkve radio glasoviti njemački arhitekt 19. stoljeća, Herman Bolle, obnovitelj i graditelj zagrebačke katedrale i mirogojskih arkada.
http://zafaz.hr/hr/index.php?option=com_content&view=article&id=11:kud-qvrhovje-upe-dubranecq&catid=10:lanice&Itemid=10

Auuuu,ovo je lepo napisano.

-

Citat:
Laszowski (http://www.archive.org/download/http://www.archive.org/details/povijestplemopin01laszuoft) veli Žeridovka.

Link ti ne dela.

Citat:
Probaj ovdje:
http://maps.google.com/?ie=UTF8&ll=45.62999,15.94687&spn=0.010098,0.01929&t=h&z=16

Nema metrov il je ja nevidim.Bole se morem snajti na "vulgarisu"...

-

Mene je Renič rekel da je center Vukomeričke goric Reničev brek Krleščaku.  ;)
A kak je Vukomerič dobil ime?  ;)
Bedasto mi je da se čovek poziva na to da je Čuk objasnil toponim Pomen Gore a nigde to ne prenaša...  >:(

shaka zulu

  • Gost
Odg: Najvišeši vr` i centar Vukomeričke goric
« Odgovori #8 : Ožujak 30, 2010, 05:36:28 poslijepodne »




shaka zulu

  • Gost
Odg: Najvišeši vr` i centar Vukomeričke goric
« Odgovori #9 : Ožujak 30, 2010, 05:37:15 poslijepodne »




De je to Gradišče..?  :o

Offline Stjepan

  • Administrator
  • Jezerača
  • *****
  • Postova: 1895
  • Spol: Muški
Odg: Najvišeši vr` i centar Vukomeričke goric
« Odgovori #10 : Ožujak 31, 2010, 09:42:47 poslijepodne »
De je to Gradišče..?  :o


Po jednoj starijoj topografskoj karti jedino Gradište (znamo kako su iskrivljavali naša imena pa je to najvjerojatnije Gradišče) je u Cerju Letovaničkom.

http://maps.google.com/maps/ms?ie=UTF8&hl=en&msa=0&ll=45.536145,16.131352&spn=0.005058,0.009645&t=h&z=17&msid=118086096631712747160.0004831d64989d1776137

Offline Stjepan

  • Administrator
  • Jezerača
  • *****
  • Postova: 1895
  • Spol: Muški
Odg: Najvišeši vr` i centar Vukomeričke goric
« Odgovori #11 : Ožujak 31, 2010, 10:01:28 poslijepodne »
I danas se u nekim naseljima Vukomeričkih gorica rabi ime "Gora Pomena" a odnosi se na jedan gorski masiv Vukomeričkog niskog gorja iznad naselja Donji Hruševec prema naselju Lekeničko Cerje, na tom dijelu Vukomeričke gorice su najstrmije a predio je okovan gustim šumama zvanim "Burdelj" u kojima su istrebljeni posljednji Vukovi tek 1953. godine.
Vrhovi Pomene gore sežu do 231 m "Kolovrat", 230 m "Kališće".

Odašiljač poslije Kravarskog nalazi se na 243 m, a Kolovrat ima 238 m. Lakovica (poslije Kozjače) ima 241 m.


shaka zulu

  • Gost
Odg: Najvišeši vr` i centar Vukomeričke goric
« Odgovori #12 : Ožujak 31, 2010, 10:28:50 poslijepodne »
Vidim sliku al od Gradišta nit malo "g".

Ak su to mere kaj si napisal onda ovaj moj gugel laaaaaaaaaaaaaažeeeeeeeee...  ;D

hornet34

  • Gost
Odg: Najvišeši vr` i centar Vukomeričke goric
« Odgovori #13 : Travanj 01, 2010, 12:37:53 prijepodne »
stjepane, mislim da na lakovice visina varira,ovisno o vremenskim uvjetima...

Offline Stjepan

  • Administrator
  • Jezerača
  • *****
  • Postova: 1895
  • Spol: Muški
Odg: Najvišeši vr` i centar Vukomeričke goric
« Odgovori #14 : Travanj 01, 2010, 01:04:22 poslijepodne »
Vidim sliku al od Gradišta nit malo "g".

Ak su to mere kaj si napisal onda ovaj moj gugel laaaaaaaaaaaaaažeeeeeeeee...  ;D

To su službene mjere koje se podudaraju s topografskom kartom.

Google ne zna da je to Gradište, ali topografska karta za taj vrh kaže da je Gradište.