Tehnika narodu > Sam svoj majstor

Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....

<< < (17/44) > >>

shaka zulu:
KALENDAR RADOVA - LISTOPAD

U polju 
Slobodne površine nakon krumpira, suncokreta, soje, šećerne repe, sirka, krmnog bilja i ranijih hibrida kukuruza kao i sjemenskoga kukuruza zasijavaju se ozimim ječmom, ozimom raži i sortama ozime pšenice koje zahtijevaju raniju sjetvu. Intenzivno se nastavlja berba kukuruza, šećerne repe i svih proljetnih kultura radi oslobađanja površina za sjetvu pšenice. U listopadu se obavlja najveći dio poslova u godini, jer se preoravaju najveće površine, obavlja se gnojidba stajskim i mineralnim gnojivima i nastoji obaviti sjetva do kraja mjeseca kad završava i otpimalni rok za veći dio sorata, što je ovisno o područjima.
U staji 
Sve je manje mogućnsti ispaše i zelene hrane, pa stoka počinje trošiti što je spremljeno za zimu. Hrane sad ima u izobilju pa stoka određena za tov dobro napreduje. Ovaj mjesec treba da pronesu kokice koje su se izvalile u proljeće. Sve koje nisu pronijele sa 5 - 6 mjeseci, treba izlučiti iz jata kao nesilice.
U vinogradu 
Nakon berbe osnovni je i najvažniji posao jesenska obrada i gnojidba. Svake godine potrebno je pognojiti mineralnim gnojivima, koja se zaoravaju. Kopaju se jame za jesensku sadnju novih voćnjaka ili za popunjavanje, mlada stabla zaštićuje se od glodavaca. 
U voćnjaku 
U VOĆNJAKU se sade nove voćke, obavlja se prihranjivanje. Stari i zapušteni voćnjaci se uređuju.
U povrtnjaku 
Razbacuje se stajski gnoj i rasipa mineralno gnojivo, te se provodi duboko kopanje ili oranje na svim slobodnim površinama za sjetvu ili sadnju povrća u proljeće. Priprema se tlo za sjetvu ili sadnju povrća ovog roka. Iz klijališta se vadi zemlja i razgrađeni bioenergetski materijal. Raskužuju se klijališta, klijališni okviri i klijališni prozori. Skladišti se i konzervira povrće za dugotrajnu zimu. Počinje sjetva boba-mahunara, a nastavlja mrkva, peršin i špinat. Sadi se: češnjak, luk-kapula, salata, radič, artičoka, luk srebrenac, kelj Advent Bonner.
U podrumu 
Prerada grožđa i vrenje mošta osnovni su radovi o kojima ovisi buduće vino. Bijelo grožđe treba što prije isprešati, zasumporeni mošt nakon taloženja odtočiti i dodati vinski kvasac. Na bačve staviti vrelnjače i pratiti tijek vrenja. Temperatura u podrumu treba biti veća od 15° C da vrenje bude potpuno i pravilno. U tom vrenju bačve se nadopune i prati razvoj budućeg vina.
Neposredno prije berbe treba isprati sve bačve, pogotovo one, koje su dulje vremena stajale prazne i često bile sumporene. Kod berbe paziti da berači među grožđe ne stavljaju lišće. Što brže grožđe prevesti iz vinograda na preradu, odmah ga muljati, uklanjati peteljkovinu i dodavati potrebnu količinu kalijevog bisulfita. Bijeli mošt taložiti. Ako je grožđe jače trulo, u taloženju dodavati bentonit. Vrenje provoditi selekcioniranim kvascem. Crni masulj 2 - 3 puta dnevno miješati, ako slabije vrije polijevati. Oprez pri ulasku u podrum zbog opasnosti do gušenja. Crno vino pravovremeno odtakati u zasumporenu bačvu i staviti na bačvu vrelnjaču.
U vrtu 
Sve slobodne površine treba duboko prekopati. Sadi se ukrasno grmlje, posađeno u proljeće lagano se oreže.
U skladištu 
Spremiti suhi kukuruz u suhu, hladnu i zračnu prostoriju.
U priobalju 
Nakon berbe vinograd se gnoji i obrađuje. Nastavlja se rigolanje i priprema za sadnju novog vinograda. Povrtnjak se obrađuje za sljedeće kulture koje će se odmah sijati ili saditi. Sjetva povrća: bob-mahunar, celer, matovilac, mrkva, peršin, špinat. Sadnja povrća: artičoka, češnjak, luk srebrenac, radič, salata.
Gnojidba
U podignutim vinogradima i voćnjacima obavlja se osnovna gnojidba tla sa NPK 5-20-30 S, NPK 7-14--21 S ili NPK 7-20-30.
U skladu s kemijskom analizom tla (ako je napravljena) obavlja se meliorativna gnojidba, a po potrebi kalcizacija i humifikacija tla prije sadnje trajnih nasada. Za njih fosfor i kalij treba dati na zalihu barem za 8 -10 godina, jer je gnojidba svih idućih godina u plićem sloju i skuplja te manje učinkovita.
Nakon berbe jabučnjaci se mogu poprskati 5%-tnom otopinom UREE.
http://www.abm.hr/kal-lis.php

shaka zulu:
KALENDAR RADOVA - STUDENI

U polju 
Nastavlja se berba proljetnih kultura i sjetva ozime pšenice, osobito sorata koji toleriraju kasniju sjetvu. Slobodne površine nakon završetka jesenske sjetve duboko se pooru i gnoje stajskim i mineralnim gnojivima. Brazda ostaje otvorena kako bi mogla bolje i dublje izmrznuti tijekom zime i akumulirati zimsku vlagu, dragocjenu za sljedeću godinu osobito u slučaju suše.
U staji 
Ovaj je mjesec klanja svinja, stoga ih treba hranidbom dobro pripremiti. Pojedine vrste hrane utječu na budući okus mesa i masti, pa o tome treba voditi računa. Hladni dani ne dopuštaju da stoka izlazi, već se treba brinuti za povoljnu toplinu.
U vinogradu 
Nastavljaju se radovi, ukoliko vrijeme dopušta, koji su propušteni prošlog mjeseca. Rigola se ručno ili mehanizacijom gdje dopušta teren. Nabavlja se materijal za proljetne radove. 
U voćnjaku 
U VOĆNJAKU se obrađuje tlo, gnoji se, sade se mlade voćke i provodi zaštita od niskih temperatura i zečeva.
U povrtnjaku 
Tlo u povrtnjaku gnoji se stajskim i NPK-gnojivima, nakon čega se duboko kopa i ore. Pregledava se ventilacija na trapovima i spremištima. Sprema se povrće za dugotrajno čuvanje. Prazne se i raskužuju klijališta, okviri te prozori. Priprema se tlo za sjetvu i sadnju. Sije se: bob mahunar, grašak, mrkva, peršin, a sadi se: češnjak, luk-kapula. Sjetva rajčice u plastenik.
U podrumu 
Podrumi u kojima se nalazi novo vino neka bude temperature barem 14 - 16° C, jer mlado vino ovaj mjesec dovršava tiho vrenje. Bačve trebaju biti uvijek nadopunjene kako ne bi došlo do neželjenih mana ili bolesti vina.
Nakon završenog burnog vrenja svakih 4-5 dana dolijevati bačve. Nadzirati tijek tihog vrenja i kod možebitne pojave mana vina, odmah poduzeti potrebno. Temeljito prati badnjeve, kace i cisterne u kojima je obavljeno vrenje masulja. Kominu do pečenja rakije konzervirati. Ako je vino zastalo u vrenju, a još je slatko, potaknuti vrenje zračenjem i miješanjem taloga.
U vrtu 
U VRTU se zaštićuju od zime lukovice koje prezimljuju vani. Okopava se ukrasno grmlje. Osjetljive vrste zaštićuju se od niskih temperatura.
U skladištu  Provjeriti miris i temperaturu pšenice i kukuruza. Ako su toči, potražiti kukce (žiške ili moljce). Lopatanjem, pri otovrenom prozoru (suhi zrak!), ohladiti žito. Pri pojavi kukaca upotrijebiti odgovarajući insekticid.
U priobalju 
U vinogradu se nastavljaju poslovi iz listopada. Ukoliko se u proljeće sadi vinograd, nabavlja se sav potreban materijal. Nastavlja se s jesenskom obradom i gnojidbom. Sjetva povrća: bob-mahunar, celer, grašak-biža, mrkva, peršin. Sadnja povrća: češnja, mladi luk.
Gnojidba
Na obrađivanim poljoprivrednim površinama nakon berbe ostaje puno biljnih ostataka (kukuruzovina, slama, lišće šećerne repe), pa se prije zaoravanja preporučuje dodati 150 - 200 kg/ha UREE ili 200 - 250 l/ha UAN-a radi brže razgradnje biljnih ostataka. Na taj će se način izbjegnuti tzv. dušična depresija u tlu, ali se ta količina dušika ne računa u gnojidbu iduće kulture.
http://www.abm.hr/kal-stu.php

shaka zulu:
KALENDAR RADOVA - PROSINAC

U polju  
U skladu s prilikama dovršava se zimsko oranje, uz gnojidbu stajskim gnojivima. Ranije sijane ozime pšenice, ječmovi i raži koje su razvile više od 4 lista ili su izbusale potrebno je prihraniti, a na vodom ugroženim površinama vodu ispustiti.
Prosinac je mjesec zbrajanja godišnjih rezultata, planiranja proizvodnje i radova u sljedećoj godini te priprema mehanizacije za prezimljenje, nabave sjemena, gnojiva, zaštitnih sredstva i rezervnih dijelova za iduću sjetvu. Vlastito stručno uzdizanje proizvođači mogu postići praćenjem stručne literature i posjećivanjem stručnih predavanja.
U staji  
S obzirom na hladnoću stoka mora biti u toplim stajama, održavati higijenu, a posebno paziti na hranidbu. Kad vrijeme dopušta, staje se dobro prozrače, obroci se daju redovito u točno određeno vrijeme, u određenoj količini i kakvoći. Perad i nesilice držati na toplom, dobro hraniti i produljavati dan umjetnim svjetlom.
U vinogradu  
Tlo se rigola, navozi se gnoj, priprema se kolje za proljeće, popravljaju žice i stupovi, po potrebi se mijenjaju. Čokoti se čiste, mladi zagrnu radi zaštite od zime i zečeva. Izrađuju se planovi za novu proizvodnju, nabavlja potreban materijal.  
U voćnjaku  
U VOĆNJAKU se voćke posađene ujesen nagrnu zemljom kako se korijenje ne bi smrznulo. Obavlja se prihranjivanje i uređuju se krošnje. Postavlja se kućica i hrana za ptice.
U povrtnjaku  
Tlo se gnoji stajskim i mineralnim NPK-gnojivima. Provodi se duboko kopanje ili oranje na svim slobodnim površinama. Prikuplja se svježi bioenergetski materijal i čuva do doba upotrebe. Popravlja se ili kupuje dotrajali alat ii sitni inventar. Sije se: bob-mahunar i grašak. Pikiranje rajčice u plasteniku. Sije se: rani kupus i rani kelj u zaštićeni prostor.
U podrumu  
Mlado vino koje je dovršilo vrenje te se izbistrilo može se pretočiti prvi put. Posuđe i pribor neka budu besprijekorno čisti i zdravi da se mlado vino u njima ne pokvari. Pri pretoku paziti je li otvoren ili zatvoren, ovisno o sklonosti vina posmeđivanju. Prije prozračiti. Kuha se rakija tropica i drožđenka.
Nastaviti s redovitim dolijevanjem bačava. Kušanjem odrediti vrijeme pretoka. Prije pretoka obaviti kontrolu vina na zrak (zračni test). Ako miris vina nije čist ili vino sadrži mnogo ugljičnog dioksida, pretočiti uz prisutnost zraka. Bez pristupa zraka pretače se ono vino koje na zraku mijenja boju ili sadrži vrlo fine sortne mirise, koji se na ovaj način žele sačuvati. Vino treba svakako sumporiti prije ili za vrijeme pretoka.  
U vrtu  
U VRTU se alat čisti i sprema. Nezasađene površine na koje se sadi u veljači pokrivaju se lišćem, travom ili kompostom.
U skladištu  
Ohladiti zrnatu robu na što nižu temperaturu lopatanjem i zračenjem kad je suhi zrak.
U priobalju  
Vinogradi se obraduju, počinje rezidba na zrelo. Vrtovi se pripremaju za sjetvu i sadnju. Masline se beru, čisti krošnja i spaljuju grane, kopaju jame za sadnju. Sjetva povrća na otvorenom: bob-mahunar, grašak-biža. Sjetva povrća u plasteniku: zimska salata.  
Gnojidba
U sastavljanju zimskih obroka za preživače koristite Benurale - bjelančevinasto fosforno-kalijeve mineralne dodatke stočnoj hrani u gotovim smjesama i silaži. U hranidbi svih kategorija domaćih životinja koristite mineralne dodatke Petrokemije d.d. koji ne sadržavaju komponente životinjskog porijekla. Samo mineralima dobro izbalansirani obroci mogu biti učinkoviti.
http://www.abm.hr/kal-pro.php

shaka zulu:
Luk

Sortiment i jesenska sadnja luka iz lučica
Datum: 05.10.2010.

Kategorija:

Povrtlarstvo
Luk je povrtna kultura umjerenih zahtjeva prema toplini pa je njegov uzgoj moguć i jesenskom sadnjom. Tolerantnost na niske temperature mu je bolja od većine drugih povrtnih kultura tako da se uz pravilnu tehnologiju proizvodnje iz jesenske sadnje u pojedinim sušnim godinama mogu postići i bolji rezultati nego iz proljetneJesenskom sadnjom luk se uzgaja iz lučica pa se za uzgoj koriste one sorte koje se reproduciraju iz lučica. Za uzgoj luka jesenskom sadnjom treba izabrati duboka, dobro propusna tla laganijeg mehaničkog sastava koja su bogata organskim tvarima. Teška, za vodu slabo propusna tla nepovoljna su jer tijekom zime zbog slabe dreniranosti na njima može duže ili kraće vrijeme stajati voda i uništiti usjev.

Luk je povrtna kultura dosta osjetljiva na kiselost tla pa se uzgoj preporučuje na tlima blago kisele do neutralne reakcije pH vrijednosti 6 - 7. Obvezno se uzgaja u plodoredu i obično dolazi iza kultura koje su gnojene stajskim gnojem kao što su kupus, rajčica, krastavci i paprika. Na istoj površini uzgoj luka ne bi trebalo ponavljati barem tri godine.


Sorta luka Red baron

Osnovnu obradu tla za jesensku sadnju luka potrebno je obaviti odmah nakon skidanja pretkultura na većim površinama oranjem na dubinu 30 cm. Po oranju na srednje plodnim tlima treba pognojiti s oko 600 kg/ha NPK kompleksnog mineralnog gnojiva 7:20:30 i tlo za sadnju pripremiti tanjuranjem ili sjetvospremačem, dok se na manjim površinama i u vrtu obrada i priprema tla obavljaju ručno.

Vrijeme sadnje
Optimalno vrijeme jesenske sadnje luka je druga dekada listopada. Iz takve sadnje do ulaska u zimu biljke će se uspjeti dobro ukorijeniti i pripremiti za prezimljenje.

Preranom sadnjom biljke mogu u zimu ući prerazvijene čime im se sposobnost prezimljenja jako smanjuje, a kasnom pak sadnjom nedovoljno će se ukorijeniti pa ih zimske golomrazice puno lakše oštećuju. Na većim površinama sadnja lučica luka obavlja se mehanizirano sadilicama na prethodno pripremljene gredice ili na ravno tlo, a u vrtu ručno. Na pripremljene gredice lučice luka se sade u redove razmaka 25 - 30 cm. Razmak posađenih lučica u redu treba biti 8 - 10 cm.

Lučice luka sorte Holandski žuti

Sade se po veličini ujednačene lučice promjera 1.5 - 2 cm. Za proizvodnju se koriste neproklijale lučice, a sadnja se obavlja na dubinu 3 - 4 cm.

Jednim kilogramom srednje krupnih lučica moguće je zasaditi površinu 12 – 15 m2. Iako Hrvatska ima povoljne uvjete za proizvodnju lučica, ta je proizvodnja potpuno zanemarena tako da se cjelokupne potrebe uvoze. Hrvatska godišnje uvozi oko 1.500 tona lučica luka, najviše žutog, no i značajne količine crvenog i bijelog. Od sorti luka žute boje ovojnih listova jesenskom sadnjom iz lučica u Hrvatskoj se najviše uzgaja sorta Holandski žuti i hibrid Centurion, od crvenog luka sorta Red baron, a od bijelog luka Majski srebrenac.

Sortiment
Holandski žuti je sorta luka plosnatih glavica žuto smeđih vanjskih ovojnih listova. Glavice
su dosta čvrste s dobro zatvorenim vrhom. Relativno su krupne s prosječnom masom 80 – 90
grama. Unutrašnjost glavice je bijela i umjerene je ljutine.

Centurion F1 je srednje rani hibrid okruglasto plosnatih lukovicažutosmeđih ovojnih listova
dobre čvrstoće. Unutrašnjost lukovice je žućkastobijela, a okus je blago ljut. Sadržaj suhe tvari
je oko 12%. Dobre je skladišne sposobnosti.

Red baron je kasna sorta ljubičastih ovojnih listova. Lukovice su okruglastog oblika, visine 6 –
7 cm i promjera 7 – 8 cm. Blago ljutog je okusa, čvrstih ovojnih listova i sadržaja suhe tvari oko
12%. Pravilno uskladišten, dobro se čuva kroz duži period.

Majski srebrenac je rana sorta okruglasto plosnatih glavica prosječne težine oko 50 g. Glavice su obavijene bijelimovojnim listovima. Unutrašnjost glavice je bijele boje, a okus je slatkast. Namijenjen je prvenstveno za ranu proljetnu potrošnju u svježem stanju.
http://www.agroklub.com/povrtlarstvo/sortiment-i-jesenska-sadnja-luka-iz-lucica/3852/

Dado Ivazzi:
Dal neko zna gdje ima povoljno, po kokoj cijeni i da su barem 70- 100 cm ???

Navigacija

[0] Lista Poruka

[#] Slijedeća stranica

[*] Prethodna stranica

Idi na punu verziju