Autor Tema: Centralno grijanje  (Posjeta: 34062 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Stjepan

  • Administrator
  • Jezerača
  • *****
  • Postova: 1890
  • Spol: Muški
Centralno grijanje
« : Prosinac 07, 2009, 08:30:28 poslijepodne »
Kojeg majstora/servis za centralno grijanje bi preporučili?
Član Hrvatskih laburista - Stranke rada
Moji stavovi i mišljenja ne moraju biti i službeni stavovi stranke

Offline Newbie

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 1047
  • Spol: Muški
  • Stručnjak za potpuno nevažne stvari
Odg: Centralno grijanje
« Odgovori #1 : Prosinac 07, 2009, 08:44:40 poslijepodne »
A kaj te muci?

Offline Muha

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 1282
Odg: Centralno grijanje
« Odgovori #2 : Prosinac 08, 2009, 12:04:26 poslijepodne »
"Radek mont"...tak se zove obrt...lik super dela, pouzdan, temeljit i odgovoran...iz Dubranca je... prezime Šnajder...br.mob.099/6250-375

Offline Stjepan

  • Administrator
  • Jezerača
  • *****
  • Postova: 1890
  • Spol: Muški
Odg: Centralno grijanje
« Odgovori #3 : Prosinac 09, 2009, 10:04:51 poslijepodne »
A kaj te muci?

Ništa me ne muči, zanimaju me dobre preporuke (a i loše).
Član Hrvatskih laburista - Stranke rada
Moji stavovi i mišljenja ne moraju biti i službeni stavovi stranke

Offline Newbie

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 1047
  • Spol: Muški
  • Stručnjak za potpuno nevažne stvari
Odg: Centralno grijanje
« Odgovori #4 : Prosinac 10, 2009, 09:38:45 prijepodne »
A kaj te muci?

Ništa me ne muči, zanimaju me dobre preporuke (a i loše).

Onda ne spamaj po forumu :)

Offline Mlačanin

  • Global Moderator
  • Jezerača
  • *****
  • Postova: 3455
  • Spol: Muški
  • Još uvijek ne znam neke važne stvari, o voću, ženi
Odg: Centralno grijanje
« Odgovori #5 : Siječanj 12, 2010, 10:22:39 poslijepodne »
                                   Centralno grijanje i gubitak topline


Danas kad je energija sve skuplja potrebno je više voditi računa oko vrste i načina grijanja jer je stavka u kućnom proračuna za to isto grijanje vrlo velika i zahtjeva pažljivo planiranje potrošnje energenata.Sve donedavno, kao glavni energent bilo je zastupljeno lož ulje koje se danas zbog naglog porasta cijene polako zamjenjuje plinom.
Naša seoska domaćinstva problemu grijanja pristupaju na različite načine od klasičnog grijanja na kruta goriva-drvo,ugljen pa do grijanja na plin i slično.
No jedno je svima zajedničko ,a to je da svi nismo previše polagali pažnju na gubitak topline koji nije zanemariv u našem načinu izgradnje.
Da bi sačuvali dobivenu toplinu u našim prostorima potrebno je povesti računa o izolaciji same građevine.
Štednja energije postaje dio svakodnevnice i o njoj se sve više vodi računa.O boljem iskorištenju i manjoj potrošnji plina , nafte, struje odnosno drva sve izravnije ovisi ekonomičnost industrije i stanovanja i svakako životni standard stanovništva. I dok je promišljeno iskorištavanje svih vrsti energije u nekim zemljama standard koji se poštuje i strogo kontrolira kroz razne građevinske norme kod nas se o tome još uvijek teoretizira,a rezultati su zanemarivi.
Ipak u zadnje vrijeme vidljiv je pomak, kod novogradnji se vodi računa o toplinskim fasadama koje ipak smanjuju gubitak topline. Najviše topline gubimo kroz sami dimnjak,zatim prozori i stakla,zidovi ,krov i podrum.Nije zato dovoljno ugraditi samo nove prozore sa izo staklima,a zanemariti i ostale gubitke kao što su neizolirani stropovi prema tavanu ili podrumu i na kraju zidovi.
Najbolje i najbrže se na postojeću fasadu (ako nije termo fasada) polaže izolacija od stiropora koji se učvršćuje sa plastičnim tiplama na zid i građevinskim ljepilom. Na to se nanosi armirajuća mrežica koja se premaže i učvrsti isto sa građevinskim ljepilom i na kraju se nanosi fasadna žbuka ili fasadni premaz.Za izolaciju stropne konstrukcije također se koristi stiropor ili kamena vuna,a sve se prekriva tankim slojem 3-5 cm betonske glazure.U podrumu se na strop također lijepi stiropor i može se zaštiti sa gips pločama ili nekim tanjim premazom.Naravno na povrat uloženih sredstava možemo računati kroz nekoliko godina (ovisno o veličini objekta i samih troškova) u vidu smanjenih izdataka za lož ulje ili plin.
Svemu ovome možemo još dodati i solarno zagrijavanje, barem sanitarne vode u ljetu.
Ako nismo u mogućnosti izvesti sve ove dodatne radove na izolaciji možemo ipak učiniti nešto da smanjimo prolaz topline kroz zid iza samog radijatora.
Ukoliko na zid zalijepimo aluminijsku foliju zaustavili smo da nam jedan dobar dio topline izađe van i ista bude reflektirana u samu prostoriju. Ovo posebno vrijedi ako nam je iza radijatora stakleni zid ili staklena cigla.

U idućem postu više o vrstama i modelima centralnog grijanja.
Naše selo Mlaka je ,nekad kršteno
Jer u njemu bilo je bara,močvara
Al se sinci rodili,bare su zavozili
Nema više močvara ,bara nit blata....

Offline Mlačanin

  • Global Moderator
  • Jezerača
  • *****
  • Postova: 3455
  • Spol: Muški
  • Još uvijek ne znam neke važne stvari, o voću, ženi
Odg: Centralno grijanje
« Odgovori #6 : Siječanj 15, 2010, 09:19:33 poslijepodne »
                                             Kakav model grijanje odabrati

Poznato je da postoji jednocjevno i dvocijevno grijanje i da svako ima svoje prednosti i mane .Osobno dajem prednost dvocijevnom grijanju mada je u samom startu nešto skuplje zbog samih cijevi.Dalje možemo podijeliti po vrstama cijevi; crne čelične cijevi,bakrene cijevi i svim vrstama PEx cijevi ,pres  instalacija od bakra  itd.
Danas se instalacije od čeličnih cijevi rade jako rijetko u obiteljskim kućama i sve manje u kolektivnoj stambenoj izgradnji,prednost se daje primjeni  PEx cijevi iz PP-a i MP cijevi.
Sve to su tehničke oznake za razne vrste plastičnih  ili bakrenih cijevi.
PEx – cijevi od umreženog polietilena u kombinaciji sa aluminijskom zaštitom
PP – cijevi od zelene plastike, polipropilena
MP – metal pres ili pres cijevi i fiting-spojni komadi
Više o vrstama cijevi možete pogledati na stranicama samih proizvođača na primjer: http://hr.wavin.com , http://www.viega.com , http://www.geberit.hr …….

Kod novogradnje ili veće adaptacije uputno je cijevi za centralno položiti u sami pod  i nakon toga postaviti estrih ili završnu glazuru. Ovakav način ima višestruku prednost nad klasičnim vođenjem cijevi po zidovima izvana.Kako i na koji način se to radi najbolje pogledati kod samih proizvođača   http://hr.wavin.com , http://www.viega.com , http://www.geberit.hr gdje se mogu vidjeti svi načini polaganja i primjene cijevi i dobiti tehničke upute.
Na kraju nam iz zida ili poda vire samo dvije cijevi na koje spojimo radijatore. Postoji vrlo velika i široka paleta ponude samih radijatora koji mogu danas zadovoljiti svačiju ukus i potrebe.Kvaliteta je kod svih radijatora zadovoljavajuća i tu se treba odlučiti za onaj proizvod koji nam najviše odgovara ili po cijeni ili po izgledu.
Dovoljno je kliknuti na tražilicu „ radijatori“ i samo treba izabrati.

Kako znati koliko nam treba radijatora za pojedinu prostoriju ili za cijelu kuću?

Prvo treba izračunati m3 –duljina x širina x visina = m3       

6m x 4m x 2,5 =60m3 x 70 = 4,200wata
70 – je koeficjent koji se uzima za naše područje a može biti od 60 – 80 ovisi o tome kakva  je fasada i ostala izolacija na kući.Ukoliko imamo toplinsku fasadu i novu Izo stolariju uzima se manji koeficjent

To izračunamo za svaku prostoriju,zbrojimo rezultate i ukupan zbroj nam daje potrebnu jačinu peči ili bojlera. Sve ovo možemo sami izraditi na stranicama :
 http://www.kspromet.hr/radson_radijatori.htm ,svakako pogledati.

Nakon odabira radijatora još samo treba odabrati bojler ako ima mogućnost plinske instalacije ili jačinu peči ako se loži na drva,odnosno plamenik za lož ulje.
Naše selo Mlaka je ,nekad kršteno
Jer u njemu bilo je bara,močvara
Al se sinci rodili,bare su zavozili
Nema više močvara ,bara nit blata....

Bilaj

  • Gost
Odg: Centralno grijanje
« Odgovori #7 : Siječanj 16, 2010, 09:56:33 poslijepodne »
6m x 4m x 2,5 =60m3 x 70 = 4,200wata

Joj ja ne volim ovakva odokativna računanja.
Ja sam ipak pobornik ajmo mi to sve lijepo izračunati pa onda na papir da se točno zna koliko gubimo topline.

Zašto ja ne volim ovakva računanja. Ako se uzme ovakva odokativna računica, sa dobro napravljenom fasadom u odnosu na one koji nemaju fasadu uopče razlike mogu biti i do tri puta. Tri puta toplije ili hladnije se može itekako odraziti na to kakvu vrstu grijanja postaviti te koliko radijatora staviti.
Ova računica je točna ali samo za odokativnu računicu. Za točnu je bolje pratiti što je kak napravljeno pa izračunati + izbrojati kak idu luftanja zraka.

Offline Mlačanin

  • Global Moderator
  • Jezerača
  • *****
  • Postova: 3455
  • Spol: Muški
  • Još uvijek ne znam neke važne stvari, o voću, ženi
Odg: Centralno grijanje
« Odgovori #8 : Siječanj 17, 2010, 09:03:24 poslijepodne »
Da slažem se da je to odokativan izračun i da postoje velike razlike i ovakvom i da tako kažem pravilnom izračunu.Odmah treba reći da za točan proračun treba i znanja i vremena i da se za njega treba i platiti.
Ovdje ču pokušati ,naravno u skraćenoj verziji prikazati jedan takav proračun za centralno.

Dakle možemo reći da je to približan proračun gubitka topline.

Onaj tko ne poznaje ili nije možda studirao (ovo mislim uvjetno) termodinamiku i ostale discipline ove znanosti teško će izračunati sve toplinske gubitke neke prostorije. U takav izračun treba uzeti jako puno raznih elemenata iz raznih tablica  - radi lakšeg i bržeg računanja postoje gotove tablice za pojedine vrijednosti i koeficjenti.U mnogim priručnicima za grijanje postoje savjeti za razne slučajeve ,ali nema točnih uputa (osim u stručnoj literaturi) kako da se sve to poveže i prati.
Važno je napomenuti da se proračun radi za svaku prostoriju posebno prema njezinom položaju u kući i prema stranama svijeta i prema željenoj temperaturi u toj prostoriji.

Ukupni toplinski gubitk se izračunava prema formuli

Qu = P x K1 x K2 x K3 (W)

Gdje su : P = Površina prostorije za koju se računa toplinski gubitak uz prosječnu visinu prostorije od 2,6met.
Kada su te visine prostorije različite od pretpostavljene – 2,6m uzimaju se slijedeče vrijednosti:
P = P stv. x 0,8 (visina ispod 2,4 met)
P = Pstv x 1,0 (visina 2,4 – 2,7 met)
P = Pstv  x 1,2 (visina 2,7 – 3,2 met)

K1 – koeficjent gubitka topline – najvažnije element proračuna i treba ga pažljivo odrediti prema stanju , vrsti zidova i eventualne toplinske izolacije na kući.

Za zid od opeke debljine 25 cm + 6cm ili više toplinske izolacije na vanjskom zidu (stiropor,tervol toplinska fasada…………….50

3-6 cm topl.izolacije na vanjskom zidu (toplinska fasada) ………..70

Do 3 cm toplin. Izolacija u fasadi odnosno do 6 cm toplinske žbuke na vanjskom zidu……….90

Zid bez ikakve topl. Izolacije ( samo obična žbuka)………..110

Za debljine zida od opeke 15 cm bez ikakve toplinske izolacije………….130

Posebni dodaci:

-Ako je jedan zid od prostorije okrenut prema sjeveru……………+15
-ako je susjedna prostorija negrijana ……………………………..+5
- ako prostorija ima balkon ……………………………………….+15
- ako prostorija ima velike staklene površine ili samo jednostruke prozore…………..+15
-ako je volumen prostorije-iznad 200 m3……….+10
                                          - iznad 400m3……….+20
Koeficjent K1  predstavlja  zbroj „prvog“ podatka i nekih dodataka ,prema stanju u kući.

K2 – klimatski koeficjent

Ovaj koeficjent ovisi o lokaciji objekta u kojem se nalazi naša prostorija za koju izračunavamo gubitak.
Kod toga se misli na geografski položaj, nadmorsku visinu.Vrijednosti se određuju prema tablici vanjskih projektnih temperatura (t). To su tablice koje su izrađene na temelju zimskih klimatskih zona

Tako imamo tri građevinske zone:

III građ. Zona Karlovac ,Osijek,Varaždin ………..-24 C
II građ. Zona Zagreb,Sisk, Slavonski Brod………-18 C
I građ. Zona Rijeka, Zadar do Dubrovnika …….-12 C
 Dalje su podjele odnosno koeficjent za :
t = -22 C………………K2 = 1,5
     -20 C………………K2 = 1,4
      -18 C………………K2 = 1,3
    - 15 C………………K2 = 1,15
    - 12 C………………K2 = 1,0
    - 10 C………………K2 = 0,9
    - 8 C…………………K2 = 0,8
     - 6 C…………………K2 = 0,7

Posebni dodaci

Za nadmorske visine do 400 m treba dodati +0,05
Od 400 – 800 m …….+ 0,10
Iznad 800 m …………….+0,20

Koeficjent sobne temperature K3

Ako je u sobi 24 C tada je K3 = 1,3
22 C………………………K3 = 1,2
20 C………………………K3 = 1,1
18 C………………………K3 = 1,0
15 C………………………K3 = 0,85
10 C………………………K3 = 0,60

Kad unesemo sve ove vrijednosti u formulu za Qu, možemo približno izračunati gubitke temperature.Ovo je dosta pojednostavljeni proračun,jer je on u stvarnosti još kompliciraniji i teško se u svemu snalaziti,ako to nismo radili ili savladali na neki drugi način. Ali su gubitci i dobivene vrijednosti daleko točnije od one odokativne metode. Nakon tih izračuna koje moramo unositi u tablice za svaku željenu prostoriju ( možemo radi lakšeg snalaženja napraviti tlocrt kuće ili stana) da na kraju izračunamo i potreban broj članaka ili kompaktnih radijatora ( Radson,ili slične pločaste radijatore).
Zbroj dobivenih članaka daje nam potrebnu jačinu peči ili bojlera ili plamenika.
Za vrijednost pojedinih pločastih radijatora ili članaka u watima, treba potražiti na stranicama proizvođača ili u trgovinama.
« Zadnja izmjena: Siječanj 17, 2010, 09:06:30 poslijepodne mlačanin »
Naše selo Mlaka je ,nekad kršteno
Jer u njemu bilo je bara,močvara
Al se sinci rodili,bare su zavozili
Nema više močvara ,bara nit blata....

Offline Mlačanin

  • Global Moderator
  • Jezerača
  • *****
  • Postova: 3455
  • Spol: Muški
  • Još uvijek ne znam neke važne stvari, o voću, ženi
Odg: Centralno grijanje
« Odgovori #9 : Siječanj 19, 2010, 10:26:00 poslijepodne »
Za izbor radijatora može se pogledati nekoliko proizvođaća:

Lipovica - http://www.lipovica.hr/joomlahr/index.php?option=com_content&view=article&id=18&Itemid=20&lang=hr

Radson - http://www.kspromet.hr/radson_radijatori.htm - Ovdje imaju dosta veliki izbor radijatora i može se vidjeti i cijene svih radijatora - http://www.radson.com/re/products/panels.htm

Zatim razni radijatori i pribor za njih Termocommerc - http://www.termocommerce.hr/



Naše selo Mlaka je ,nekad kršteno
Jer u njemu bilo je bara,močvara
Al se sinci rodili,bare su zavozili
Nema više močvara ,bara nit blata....

Offline cobra

  • Učim se pisati
  • **
  • Postova: 36
Odg: Centralno grijanje
« Odgovori #10 : Siječanj 29, 2010, 09:44:53 prijepodne »
Pozdrav ekipi. Ova mi se tema učinila zanimljivom pa sam se odlučio uključiti. Nekoć sam se prihvatio sam proračuna gubitaka za kuću pa stoga mislim da proračun sa koeficijentom 70 x V prostora može poslužiti za prilično točno saznanje o jačini peći ili broju članaka pojedinih prostorija. Razlika nastaje kod prostorija malog volumena npr.kupaonica a projektirane temp. od 24 stupnja gdje je ovaj odokativni koeficijent 120 ili 130. Zato je ipak potrebno za dobro izbalansirane temperature prostorija u kući (dakle kada idete iz jedne u drugu da ne osjetite razlike) napraviti cjeloviti proračun. Utjecaj strana svijeta ili prirodno osunčane prostorije za razliku od onih po cjeli dan u hladu ili gubici kroz fuge prozora, roletnih kutija ali i unutrašnjih i vanjskih vrata traži da se ti gubici uzmu ozbiljno u obzir. Kada se usporede gubici kroz zidove, stropove i podove sa onima kroz fuge, vidljivo je da ovi drugi čine veći udio gubitaka a ponekad i prednjače.
Kad smo kod ove teme, tražio bi savjet ili naziv literature za školicu zavarivanja bakrenih cijevi te potreban pribor.Možda i mali savjet kako uvježbati samu tehniku. Odlučio sam probati sam složiti grijanje u kleti jer imam sve potrebno a zbog pet radijatora nitko nema interesa. Hvala unapred.

Offline Mlačanin

  • Global Moderator
  • Jezerača
  • *****
  • Postova: 3455
  • Spol: Muški
  • Još uvijek ne znam neke važne stvari, o voću, ženi
Odg: Centralno grijanje
« Odgovori #11 : Siječanj 29, 2010, 12:46:28 poslijepodne »
Pozdrav ekipi. Ova mi se tema učinila zanimljivom pa sam se odlučio uključiti.
Kad smo kod ove teme, tražio bi savjet ili naziv literature za školicu zavarivanja bakrenih cijevi te potreban pribor.Možda i mali savjet kako uvježbati samu tehniku. Odlučio sam probati sam složiti grijanje u kleti jer imam sve potrebno a zbog pet radijatora nitko nema interesa. Hvala unapred.


Pozdrav i dobo došao na temu,bilo u vidu čitanja ili na bilo koji drugi naćin.

Ako mogu osobno pomoći savjetom da nešto sami napravimo već sam zadovoljan što znači da je tema postigla svoj cilj.

U vezi izrade centralnog u vikendici mogu pomoći iz osobnog iskustva ,pa ču u idućem postu pokušati opisati kako i na koji način se prihvatiti posla.

Pa ako pomogne evo razloga za obostrano zadovoljstvo.
Naše selo Mlaka je ,nekad kršteno
Jer u njemu bilo je bara,močvara
Al se sinci rodili,bare su zavozili
Nema više močvara ,bara nit blata....

Offline Mlačanin

  • Global Moderator
  • Jezerača
  • *****
  • Postova: 3455
  • Spol: Muški
  • Još uvijek ne znam neke važne stvari, o voću, ženi
Odg: Centralno grijanje
« Odgovori #12 : Siječanj 30, 2010, 03:17:14 poslijepodne »
                                        Instalacija centralnog grijanja od bakrenih cijevi

Izrada instalacije od bakrenih cijevi može se izvesti na dva načina,mekim lemom ili tvrdim lemom. Za meki lem su nam potrebni slijedeći potrošni materijali:
Pasta za meki lem
Vunica za čišćenje bakrenih cijevi
Plinska lemilica s kartušom
Kartuša sa plinom
b  


Za tvrdi lem je potrebno:

Žica za tvrdi lem
Plinski plamenik u kombinaciji sa acetilenom + kisik





Od alata samo jedan dio:

Rezač za bakrene cijevi
Metar
Vibraciona bušilica
Vidia svrdla za beton
Limena ploča za zaštitu zida
Set izvijaća
Bravarski čekić itd.- ovisno o mjestu i raznim potrebama .

Pretpostavka je da se instalacija izvodi od plinskog bojlera do radijatora. No može se izoditi od bilo kojeg drugog uređaja za zagrijavanje.

Prvo posložimo radijatore koje treba postaviti na zid na nosače. Svaki radijator ima svoje nosače koje učvrstimo na zid. Poželjno je radijatore postaviti ispod prozora ili na mjesta koja nam odgovaraju.Visina montaže se određuje da odmjerimo od poda do donjeg ruba radijatora 10-15 cm. Zatim uzmemo  radijatorske nosače i postavimo ih na stražnju stranu radijatora i izmjerimo točne mjere koje prenesemo na zid.Možemo se poslužiti i priloženim skicama-šemi, koje se nalaze uz radijatore. Nosače postavljamo tako da nam radijator bude u laganom padu prema dolaznom priključku . Ovdje se treba poslužiti sa libelom i voditi računa da nam pad ne bude prevelik ,naročito  ako je veliki radijator,pa nam preveliki nagib izgleda ružno
Na svaki radijator treba postaviti na ulaznoj strani radijatorski ventil – gore i radijatorsku prigušnicu – dolje.Na suprotnoj strani od ventila postavlja se odzračni pipac,a od prigušnice montiramo izljevni pipac ili samo čep.
Sad postavimo radijator na nosače i vizualno provjerimo izgled i libelom ispravan nagib.Kad smo postavili sve radijatore možemo izvršiti pripremu za slaganje  cijevi.




Cijevi se mogu postavljati na zid iznad radijatora odnosno vodimo ih ispod stropa pa se kod svakog radijatora spuštamo sa cijevima prema radijatoru.
Možemo ih voditi i ispod samog radijatora u onom prostoru od poda do donjeg dijela radijatora – 10-15 cm pa se sa cijevima dižemo prema gore. Ovakav način vođenja cijevi nije moguće uvijek izvoditi zbog otvora u zidu – vrata. Zato je ljepše i urednije instalaciju uvijek izvoditi ispod stropa.

Nakon određivanja mjesta i smjera vođenja cijevi postavimo cijevne obujmice na zid. One mogu biti iz raznih materijala ,a obično se koriste dvostruke  i jednostruke od bakra ili od pvc materijala.Razmak između cijevi određuju nam same cijevne obujmice.Razmak između obujmica na pojedinim dionicama treba jednako raspodijeliti i voditi računa da nam se cijevi ne istegnu (objese ) prema dolje,ako je razmak preveliki.
U postavljene obujmice postavimo jednu cijev i ocjenimo ,dali smo zadovoljni sa izgledom,i možemo slagati instalaciju.
 
Ispod bojlera imamo priključnu grupu koja se montira na zid i prema rasporedu slažemo cijevi.Na desnoj strani priključujemo povratni vod,a na lijevoj strani priključujemo polazni vod.



R = povratni vod
F = polazni vod
H = hladna voda
T = topla voda
P = plin
Korisno je malo skicirati instalaciju da unaprijed vidimo sve važne detalje i izbjegnemo kasnije loše spajanje ili pogreške do kojih uvijek lako dođe ako ne pazimo.

Krenimo sa povratnim vodom – sa desne strane priključne grupe. Cijevi od povratnog voda uvijek vodimo kao donju cijev,dok nam je polazna cijev iznad nje ili gornja.Naravno ovo nije uvijek moguće izvesti odmah kod samog bojlera jer to ovisi o tome na koju stranu vodimo cijevi i o samoj instalaciji. Eventualna križanja izvodimo tamo gdje nam najviše odgovara.
Kako smo krenuli od povratnog voda instalacije ,odmah moramo ispod bojlera ugraditi hvatać nečistoće.

Kako je polazna dimenzija cijevi fi 22mm,na svaku stranu hvataća nečistoće postavimo MS prijelaz  ¾“x fi 22.Odredimo potrebnu dužinu pojedinih cijevi i na krajeve cijevi postavimo koljena ili t-komade,ovisno o samoj instalaciji kako smo je zamislili.
Ukoliko nam dužine odgovaraju možemo cijevi slagati dalje prema planu.
Naravno možemo ih odmah i lemiti .
Cijev se očisti sa vunicom,okrečući vunicu oko kraja cijevi kružnim pokretima oko same cijevi dok to mjesto ne postane sjajno,odnosno čisto. Sada sa pripadajućim kistom uzmemo pastu za lemljenje i u tankom sloju nanesemo pastu na taj očišćeni dio. Iza toga namažemo pastom unutarnji dio koljena ili MS spojnice (mesingane) i navučemo cijev u koljeno ili na spojnicu.Višak paste koji se nakupio lagano obrišemo krpom ,da nam se ne cijedi previše po podu kada zagrijemo to mjesto plamenikom.
Kao sada lemimo spojeve?
Upalimo plinsku lampu,malo je ostavimo da lagano gori dok se ne zagrije.Nakon kraćeg gorenja, nagnemo je prema dolje i ako gori ujednačenim plamenom ,znači da se je dovoljno ugrijala,ako nam još baca nejednako plamen ostavimo je još malo gorjeti.
Zatim prije zagrijavanja cijevi postavimo zaštitni lim na zid ,da kod zagrijavanja plamenim ne sagorimo boju na zidu,ako lemimo dok su cijevi u obujmicama.
Počnemo laganim plamenom- ne prevelikim- zagrijavati mjesto spoja i pozorno motrimo tamo gdje zagrijavamo.
U pasti za lemljenje se nalazi takozvani indikator koji nas upozori da je postignuta dovoljna temperatura zagrijavanja i da možemo taj spoj zelemiti.
Dakle taj –indikator nam uslijed zagrijavanje napravi oko samog spoja cijevi i koljena bijeli prsten-obruč. To je znak da možemo lagano prisloniti žicu sa lemom na to mjesto.Kako je postignuta temperatura topljenja cin – kositar- se odmah rastopi. Uslijed djelovanja temperature i svojstva paste za lotanje uhvati se za unutarnje stijeke koljena i cijevi i spoj je zalemljen.  Još malo plamenom zagrijemo cijev i koljeno i maknemo plamen u stranu.Ako smo stavili previše cina ,sa donje strane spoja se napravi malena kuglica koju možemo odstraniti sa žicom za lemljene,laganim povlačenjem u stranu,ali bez dodatnog zagrijavanja.
Naravno nije ni potrebno reći, da  ovdje ipak treba malo više vještine i spretnosti da se sve to lijepo zalemi i ostane uredan spoj i da naravno kasnije kod probe ne procuri na spoju.

Ovo treba raditi jako pažljivo jer je kasniji popravak za neiskusne osobe dosta težak!!
Dalje se treba složiti cijela instalacija i polako i pažljivo treba lemeti svaki spoj.Naravno na svakom mjestu prema radijaotru treba postaviti T-ogranak koji je reduciran na promjer fi 18 mm ili fi 15 mm. Sa cijevima koje su tog promjera spajamo se na radijatore.
Ovisno o broju radijatora ,možemo gornje cijevi voditi sa promjerom fi 18mm,a na radijatore se spuštamo na promjer fi 15 mm.

Uskoro ću imati priliku snimiti izradu instalacije pa ču postaviti nekoliko slikica uz objašnjenja,jer sam svjestan da je teško baš sve opisati samo riječima.

Ako ima dodatnih pitanja  pokušat ču na njih odgovoriti


T-komad reducirani

« Zadnja izmjena: Siječanj 30, 2010, 03:20:38 poslijepodne mlačanin »
Naše selo Mlaka je ,nekad kršteno
Jer u njemu bilo je bara,močvara
Al se sinci rodili,bare su zavozili
Nema više močvara ,bara nit blata....

Offline cobra

  • Učim se pisati
  • **
  • Postova: 36
Odg: Centralno grijanje
« Odgovori #13 : Siječanj 30, 2010, 07:38:47 poslijepodne »
Svaka čast majstore, ovo objašnjenje smatram pravom školom i dovoljno jasnim opisom postupka. Naravno da postupak nije u konačnici baš jednostavan, no mislim da se isplati malo vježbati lemljenje na prikladnim uzorcima dok se ne stekne malo iskustva pa eliminirati u postupku moguću pogrešku. Kad je riječ o plameniku jer tu postoji kakav standard u smislu promjera ušća plamenika ili se može koristiti malo veći; cca fi 20mm kojeg imam doma a priključi se na kućnu bocu? Još bi te pitao samo za standardnu terminologiju bakarnih fitinga da specifikaciju materijala lakše objasnim trgovcu. Imam još nekih pitanja ali ću prvo pribaviti spomenuti pribor i pokušat vježbat lemljenje. Ako uspijem, javim se. U svakom slučaju zasada hvala na objašnjenju.

Offline Mlačanin

  • Global Moderator
  • Jezerača
  • *****
  • Postova: 3455
  • Spol: Muški
  • Još uvijek ne znam neke važne stvari, o voću, ženi
Odg: Centralno grijanje
« Odgovori #14 : Siječanj 30, 2010, 09:53:29 poslijepodne »
Svaka čast majstore, ovo objašnjenje smatram pravom školom i dovoljno jasnim opisom postupka. Naravno da postupak nije u konačnici baš jednostavan, no mislim da se isplati malo vježbati lemljenje na prikladnim uzorcima dok se ne stekne malo iskustva pa eliminirati u postupku moguću pogrešku. Kad je riječ o plameniku jer tu postoji kakav standard u smislu promjera ušća plamenika ili se može koristiti malo veći; cca fi 20mm kojeg imam doma a priključi se na kućnu bocu? Još bi te pitao samo za standardnu terminologiju bakarnih fitinga da specifikaciju materijala lakše objasnim trgovcu.


Evo linkova na kojima se može pronači gotovo sve u vezi sa materijalom: dimenzije,slike i sve ostalo. Vrijedi pogledati.
http://www.dsk.hr/bakrene-cijevi-fiting-cijevi-za-grijanje-i-klimu-pvc-izolirane-cijevi.html
http://www.kspromet.hr/prodaja.htm

Plamenik za lotanje-lemljenje bi trebao imati uski plamen ne jako raspršeni jer je lakše zagrijavanje,plamen ne leti nekontrolirano okolo posebno ako lemimo cijevi uz zid.
Korištenje plinske boce j dobro ali nikako ne preporučam korištenje plamenika bez ispravnog regulatora i manometra koji nam pokazuje pritisak u boci.
Ovdje je potreban oprez jer svaka improvizacija u smislu spojeva i obujmica na spojevima kod regulatora i plamenika može imati neželjene posljedice.
Morate znati da je pritisak u samoj plinskoj boci do 4 bara. Nama na plameniku je dovoljno i 2 bara. Zbog toga je potreban ispravan plinski regulator i ispravno plinsko crijevo .
Ukoliko to nije sigurno bolje je kupiti plinski plamenik s kartušom radi osobne sigurnosti.
Naše selo Mlaka je ,nekad kršteno
Jer u njemu bilo je bara,močvara
Al se sinci rodili,bare su zavozili
Nema više močvara ,bara nit blata....