Autor Tema: O YES YES Bûševec  (Posjeta: 26473 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 3892
O YES YES Bûševec
« : Rujan 18, 2009, 01:02:54 prijepodne »


"7. Dečjě igrě", Bûševec, 2. svibna 2009.
Govorâncija / program priredbě


Poštovana, preštimana publiko,
Plemenitaši i plemenitašice
dragi naši gosti, dobru Vam večer želimo
i skup z vami se nastupu naše dece veselimo!
Znova smo skupa na „DEČJIM IGRAMI“,
već sedmi put zaredom nesmo sami.

Pozdraviti se naše goste nam je velka dika
i to po redu, kak se šika:
HKD „NAPREDAK“-KREŠEVO
FG „ČRIP“-DEVINSKO NOVO SELO
FS „PETRINJČICA“-PETRINJA
FA „CROATIA“-ZAGREB i
KUD „GRADIĆI“ GRADIĆI

Lepe i velke pozdrave srdačke 
šelemo semi v županije zagrebačke
I našema z grada Gorice
Grada prijatelja se dečice
teri su nam malo penez dali,
da bi se mi još bole igrali.

Reklamu za ovoga našega nastupa
Napravila nam je RVG Media grupa,
I zato im želimo falu vputiti
I za idući put se preporučiti.
Da nebi bili gladni i žedni
Tu je i naš sponzor vredni,
Mlin i pekare Sisak se zove
I fala im lepa za peneze nijove.

A znate li ke si folkloraši najrajše želiju?
Da od čekanja ne zaspiju?
Ma ne, šalimo se, očeju čim predi startati
 i se ono ke su od zajni put nafčili Vam pokazati.
Zato nam je red početi,
nebumo ih pustiti  dugo sedeti.


1.
Prvi nam se buju pokazali naši domaći,
mali klinci, iz D grupe plesači
Iako su kakti mali
niš im ne fali
a kak kolo znaju igrati
očeju nam sami pokazati
Tek jedno leto vučiju
I semu se novom veseliju.
Sakim danom se ih je više
a Megi ž njimi dela najviše.
                                                             

2.
Ze Slovačke su nam došli, z Devinskog Novog Sela. 
Črip se zoveju i već deset let se žnjimi dela.
Hrvatsku reč ne daju zaboraveti,
i o starine vole pripovedati.
Drage volje nam pokazali  buju
kak se Gradišćanske pesme  popevaju i sviraju.
„Kak sem išel k Marice“ budu nam povedali
i o ružici nam buju lepo popevali. 


3.
Malo su stareši od nas, 103 let imaju.
A pitate se ke oni pak delaju?
Kak i si mi tancaju i sviraju                                                                                                                                                               
iz Bosne i Hercegovine dolaziju.
Oni Vam se „Napredak“  zoveju.                                                                                             
I po celom svetu ideju.                                                                                 
Tak su i k nam došli i malo pristali,                                                                                   
a Kreševska kola je ono ke nam večeres buju pokazali.                                                           
Nafčile su ih Antonija Pavlović i Lidija Medić tancati                                                                                         
a Mato Franjčević  po notami svirati.


4.
Croatia je društvo tero nema puno let,
tek im je prešlo prve dvajset .                                                                                                   
Pesme i plese cijele Hrvatske popevaju
kad po belom svetu ideju.
Ze Zagreba nam je Croatia veselo prihajala,                                                       
Slavonija se bu tancala, da bi naša srca vesela ostajala,.                                                                       
I da bi ples i pesma bila  lepa , dobra i fina,                                                                       
pazila ih je i  vučila  Harfan Ivana,                                                 
a da tamburaška ruka sama note sipa
zasluga je bogme voditela tamburašov, Škvorc Josipa.


5.
Da bi se navčili potrebna je volja
Za pesme i plesovi z Turopolja
Naši pleseči z C grupe volju imaju
A bogme i lepo tancati znaju
Po cele ih Hrvatske ima
Z našim „Malim mladečkima“
Turopoljske pesme i plese ih je Megi nafčila
i to zato da bi sa deca sretna bila
Dok oni tak lepo tancaju i popevaju
Verujte mi, naši običaji se zatrli nebuju
   

6.
Z lepog našeg banijskoga kraja                                                                                    
jeno nam društvo z Petrinje dohaja.                                                                                      
V društvu sega lepoga delaju:                                                                                                 
a najviše tancaju i popevaju.                                                                                                  
A bome i mlajšu grupu imaju.                                                                                       
Zato Vam večeres veselo plesanje
i tamburanje prikazuju.                                               
Milan Herceg ih je nafčil tancati,
a Ivan Radošević na tamburami svirati.


7.
Videli smo ih kak pevaju o Marice,                                                                                  
a sad bumo čuli kak znaju i o kravice.
I čardaša nam buju zaigrali.
Dok po notami buju svirali
Spopevaju nam  kak je žena za tikvu muža prodala,
Ja mislim da bi to rada saka žena znala.                                                                             
Voditeljica im se Tereza Balažova zove
Nejne su zasluge za uspehe nijove


8.
V našem Gradićima isto se lepo tanca,
Dece puno ima i veseliju se ko da si ih pustil z lanca.
Došli su nam se pokazati i pofaliti,
Da nijove noge i druge korake moru nafčiti.
I kak fest frčen treba biti
Dok lički ples očeš voditi.
Da ne lehko, bumo i sami mogli videti.
I tomu se čudu samo diveti.
Dok su plesa zmislile
i se na pozornicu složile
Karmen i Goga su imale puno muka
Zato im na samice pomaže Kovačić Luka.


9.
I na samem našem kraju,
bute videli da člani z B grupe tancati lepo znaju.
Zagorje su zebrali večeres vam prikazati.
a i tamburaši se očeju malo pokazati
Sajna  i Dražen ih tancati vučiju
A Siniša Lučić da polako sami sviriju.


I predi nek počneju zajni folkloraši igrati,
Trebaju se si predstavniki KUD-ov pri pozornice zbrati.
Prosim ih, da si do pozornice dojdeju,
da si maloga dareka, za doma zemeju.
A po našem starom običaju
Nek nam i predsednik dojde na kraju
Da nas s terum rečjum pofali,
I veli jesmo li dobro tancali i igrali

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

POSLIJE NASTUPA B GRUPA OSTAJE NA POZORNICI

NA POZORNICU DOLAZI NENAD ROŽIĆ – ZAHVALA SVIM SUDIONICIMA I POZIVA PREDSTAVNIKE DA DOĐU NA POZORNICU DA PREUZMU POKLONE KOJE DIJELI SEVER VLATKA I DARIO (ČITA):

HKD „NAPREDAK“-KREŠEVO
FG „ČRIP“-DEVINSKO NOVO SELO
FS „PETRINJČICA“-PETRINJA
FA „CROATIA“-ZAGREB
KUD „GRADIĆI“ GRADIĆI


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Na koncu vam još jeno moram reći,                                                                                           
bez vas, publike, bi ovo bilo teško zvleći.
Zato vam puno fala, ke ste bili z nami,
i tak nam veselo pleskali, da vas peču dlani.

Sem skupa lahku noć želimo
I idućem zajedničkom susretu se veselimo
Živi i zdravi bili
I skup z nami se veselili.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

POZDRAV I NAKLON SVIH NA POZORNICI

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Ovak jě bilo lâni (2008.) na "6. Dečjěm igram"
(samo privremeno dostupna POveznica):
http://209.85.135.132/search?q=cache:aMJDvZ9TRNQJ:www.forum.gorica.hr/index.php%3Ftopic%3D4159.new+%22Odr%C5%BEan%C4%9B+7.+De%C4%8Dj%C4%9B+igr%C4%9B%22+gorica&cd=1&hl=en&ct=clnk&gl=ch&client=firefox-a

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Mâla turopôlska svâdba (OSS Bûševec), 04:35
Mala Turopoljska Svabda Small | Large
« Zadnja izmjena: Rujan 18, 2009, 01:11:59 prijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 3892
Odg: O YES YES Bûševec
« Odgovori #1 : Prosinac 24, 2009, 07:21:12 poslijepodne »


Lâjnski snég:


Ogrankâši oDUŠEVILI ...


Ogrankâši oduševili božičnem koncertom

rvg /  21.12.2008. /  Kultura

Ogranek Selačkě slôgě z Bûševca čěra jě v prepune cirkve sv. Ivana Krstitela održal věč tradicionalni Božični koncert. Koncert jě vujedno bil i promôcija prvoga božičnoga CD-a pod nâzivom Poslunetě dušicě, pa su posetiteli imali prilike poslušati i sě skladbě z nôvoga CD-a. Bila jě to jěna multimedijalna věčer, a osim vuz pesmu, posetiteli su vuživali i v drâmskem igrokazem, interpretâcijam pesam kak i v prezentâcije dela Ogranka črez krâtek film na video zidu. Buševčani nésu krili zadovolstvo, a ističu kak jě ovogletni koncert okupil nâjvekši broj posetitelov do sad. Srěčen i věsel te blagoslovlen Božič i vuspešno nôvo leto, vuz brojně sumeštaně i prijatelě, svem jě župlanem zažělel i velečâsni Đuro Sabolek, teroga ni ovo leto, prizna,  Božični koncert né ostavil ravnodušnem.


Zvir:
http://www.rvg.hr/index.php?id=804

*****************************************

1. Tičice lepo spevaju, 3:18
   
Tičice lepo spevaju Small | Large

2. Isusova rosa 1:19
   
Isusova rosa Small | Large

3. Poslan je angel Gabrijel 2:51
   
Paslan je angel Gabrijel Small | Large

4. Zvan Betlema 2:33
5. Prva je vura 1:43
6. Glejte o pastiri 2:45  (Zišla, zišla je 2:48)
   
Zišla, zišla je Small | Large

7. Radujte se narodi 3:16
8. Uspavanka Blažene Djevice Marije 4:46  (Oj Djetešce moje drago 5:08)
   
Oj Djetešce moje drago Small | Large

9. Na salašu kod Betlema 3:18
   
Na salašu kraj Betlema Small | Large

10. Divica Marija 2:39
11. Spavaj mali Božiću 1:32
     
Spavaj mali Božiću Small | Large

12. Marija ziba Isusa 2:27  (Anđeli zibaju Isusa 2:32)
     
Anđeli zibaju Isusa Small | Large

13. Poslunete dušice 2:03
14. Dober vam večer gospodar
     
Dober ti večer gospodar Small | Large

15. Spavaj, spavaj djetiću 3:04
     
Spavaj, spavaj djetiću Small | Large

16. Ča mora to bit 3:02
     
Ča mora to biti Small | Large

17. Sa kakva se svjetla sja Betlem grad 2:17
18. Poslušajte svi vezda 2:01
     
Poslušajte si vezda Small | Large

19. Kad Djeva Boga rodila 2:25
      Kad Djeva Boga rodila (Embedding disabled, limit reached)
20. Amo nebeski anđeli 2:02
      Amo nebeski anđeli (Embedding disabled, limit reached)
21. U to vrijeme godišta 3:12
      Ča mora to biti (Embedding disabled, limit reached)


Crkveni zbor Buševca 2:15
Crkveni zbor Buševca (Embedding disabled, limit reached)

*****************************************

Poslunete dušice

POSLUNETE DUŠICE, DUŠICE
OD MARIJE DEVICE,
OD MARIJE DEVICE

KAK JE SINKA ZIBALA, ZIBALA
PESMICE MU SPEVALA,
PESMICE MU SPEVALA

VUSNI, VUSNI SINEK MOJ, SINEK MOJ
ZEMl CVETEK POKOJ SVOJ,
ZEMI CVETEK POKOJ SVOJ

HODI, HODI GRLICA, GRLICA
O TI MIRNA TIČICA,
O TI MIRNA TIČICA

NUNAJ MALO DETEŠCE, DETEŠCE
NUNAJ MOJE SRČECE,
NUNAJ MOJE SRČECE

MAJKA OČE SPEVATI, SPEVATl
JOŽEF MIRNO ZIBATI,
JOŽEF MIRNO ZIBATI

* * * * * * * * * * * * * * * * * *

 Prva je vura

PRVA JE VURA TE NOČI
DA SE MARIJA VESELI
DA SE MARIJA VESELI
SVETO NEBO

JANGELKl LEPO PEVAJU
SVETU MARIJU TRONAJU
SVETU MARIJU TRONAJU
SVETO NEBO

TRONAJ JU, TRONAJ VIŠNJI BOG
OTEC I SINI SVETI DUH
OTEC I SIN I SVETI DUH
SVETO NEBO

* * * * * * * * * * * * * * * * * *


PJEVAČICE

Prvi glas

Maja Kovačević
Mateja Kovačević
Vesna Petrac
Martina Hrgar
Romana Rožić
Marina Dragila
Snježana Lučić

Drugi glas
Petra Rožić
Ivana Žugaj
Maja Markov
Karmela Janjić
Lucija Dragila
Ivana Rrožić (Ivana)
Ivana Rrožić (Jurice)
Vanda Kos
Mirjana Kovačević
Sanja Bobesić
Josipa Bobesić
Vera Pribanić
Monika Robić
Jelena Sever
Gordana Muraja
Ivana Horvat
Mirjana Bedek

Treći glas
Sanja Pribanić
Margareta Nestorović
Marija Robić

Počimalje
Marina Dragila  3,4
Mateja Kovačević  4, 14
Vanesa Petrac  16, 19
Jelena Sever 3
Snježana Lučić 8
Romana Rožić 10
Sanja Pribanić 19


PJEVAČI

Prvi glas
Branislav katulić
Tomislav Katulić
Dubravko Bedek

Drugi glas
Mario Sever
Marijan Fabijančić
Darko Robić
Igor Horvačić
Matija Detelić
Marko Kukolić
Igor Crnkoci
Matija Crnkoci
Ivan Robić
Danijel Horvačić
Željko Berković


SVIRAČI

Siniša Lučić – Prim1
Miroslav Kovačević – Prim2
Mario Đurašin – Prim2
Matko Kovačević – Brač1
Mario Čunčić – Brač1
Tomislav Božić – Brač1
Dubravko Katulić – Brač2
Bojan Tošić – Brač2
Damir Rožić – Brač3
Mario Jurić – Čelo
Marko robić – Kontra
Saša Lučić – Bas

* * * * * * * *

Izdavač
Ogranak „Seljačke sloge“ Buševec
Trg Seljačke sloge 7
10417 Buševec – Croatia
MB: 3257754
Tel/fax: +385 1 6255 001
http://www.oss-busevec.hr
e-mail: oss.busevec@zg.t-com.hr

Voditelji
Mojmir Golemac – folklorne grupe

Stevo Borić (1953. -2008.)– tamburaške grupe
Dražen Kurilovčan – vokalne grupe

Fotografije: Arhiva Ogranka „Seljačke sloge“ Buševec
Tonska obrada i mastering: Jurica Novosel
Grafička obrada:  Marko Robić
Tekstovi i lektura: Ivan Rožić – Nikolin
Prijevod: Lidija Đogaš Batovanja
Tisak: Tipomat – Staro Čiče
Za izdavača: Nenad Rožić
Proizvodnja: 2008
Naklada: 1000 kom.
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 3892
Odg: O YES YES Bûševec
« Odgovori #2 : Prosinac 31, 2009, 10:19:06 poslijepodne »


Pûčko kazališčě Ogranka „Selačke slôgě“ z Bûševca
- Kishon na bûševski nâčin

V novomu letu vse bude drugač

Monodrama za glumca i ženski glâs

Video:
V novom letu vse bu drugač,OSS Buševec,2009 03 25 275, 01:35
V novom letu vse bu drugač,OSS Buševec,2009 03 25 275 Small | Large


V novom letu vse bu drugač,OSS Buševec,2009 03 25 277, 00:45
V novom letu vse bu drugač,OSS Buševec,2009 03 25 277 Small | Large



* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Vésti Ogranka "Selačkě slôgě" Bûševec
(25.03.2009.)

"V NOVOME LETU VSE BUDE DRUGAČ"

Slikôvnica (9 slik) – kliknuti na sliku v gôrnomu levomu čošku članka  http://www.oss-busevec.hr/ 


     Srijeda, 25. ožujka 2009.g.,ob 8 vur navečer, sredina tjedna, neobično za održavanje kulturnih događanja u našem selu, ali ovaj put bila je to iznimka jer se bliži 12. Smotra kazališnih amatera Zagrebačke županije koja se ove godine održava u Zelini u nedjelju 29.03.2009.g., na kojoj ćemo i mi sudjelovati s predstavom Ephraima Kishona "V novome letu vse bude drugač". Radi se o monodrami za glumca – Saša Robić i ženski glas – Ljiljana Katulić koju je preveo, prilagodio i uvježbao Ivan Rožić. .

      Sve je počelo bezazleno, u hodu. Naš režiser, gospodin Ivan Rožić izabrao je monodramu Ephraima Kishona "V novome letu vse bude drugač", preveo ju s njemačkog jezika na naš domaći, kajkavski …. Još mu samo fale glumci ! Većina ih je bila angažirana predstavom "Breza", dakle izbor glumaca je bio vrlo uzak …. Slučajnim susretom u dućanu pitao je Sašu, slučajnim susretom na inventuri pitao je mene, dao nam tekstove da pročitamo i razmislimo.
(Iako kad si bolje razmislim možda to i nije bilo slučajno-pa naš Ivek niš ne dela slučajno).

      Tema predstave bila je zanimljiva, priprema za doček Nove godine jednog bračnog para ….obleka, frizura, oblačenje – svlačenje, šminka, čarape ….nervoza, cendranje ….i sve kaj uz to ide. Izgledalo je zanimljivo i mi smo pristali. Neki nisu ni svjesni koliko problema može biti vezano uz jedno takvo obično spremanje na doček Novoga leta. Situacije su više manje svugdje iste, ni važno da li je bračni par iz Izraela ili iz Buševca jer svi oni koji imaju "najbolše žene na svetu" pretvore takve pripreme u pravu novogodišnju moru, kak je bilo i u ovom slučaju. Nakon mjesec i pol i samo 14 probi (malo vremena, ali s puno volje) održana je premijera naše predstave, naravno uz veliku tremu, kak to s prvom predstavom i ide, ali i s velikom željom da se predstava dopadne svima.

      No zato smo imali "joker zovi" i našoj predstavi se pridružila predstava "Breza" s već odlično uigranom ekipom glumaca, s puno žara i bez treme. Naši glumci, važno je za reći, svoju su predstavu odigrali devetnaest puta (neki tvrde da je i dvadeset), ali moramo vjerovati našem Predsjedniku, pa nek bude tak. Toliko su se poistovjetili s ulogama da već izgleda da pripadaju tom vremenu i da uopće ne glume. Rezultat toga, koliko su dobri na kazališnim daskama su zamolbe amaterskih društava iz cijele Hrvatske za prikazivanjem predstave u ovoj godini.

      Led je s premijerom probijen, a mi idemo u Zelinu.


Ljiljana Katulić


Zvir:
http://www.oss-busevec.hr/
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 3892
Odg: O YES YES Bûševec
« Odgovori #3 : Siječanj 01, 2010, 10:28:12 poslijepodne »

Turopôlska trapezarija 1/3

Buševčica Vanda Winter zabâvlala je HTV* gledatelstvo v novoletnomu cirkusu
(* HTV – hrvacko Turopolě volim (imam rad))

Se době jě bûševski Ogranek „Selačkě slogě“ vuprizoril Marinkovičovu Gloriju, vu tere trapezistica Glorija opaně z trapeza i POgině.
Denes Buševčica Vanda Winter na HTV-u glumi trapezisticu, a (časopis) Glorija pišě o mlâde Turopôlke i o turopôlskem kulinârskem specijalitetem po nejnomu izboru
(morti jě kě sufléral i japa Branko, profesionalni vugostitel).

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

30.12.09.  
Novogodišnji cirkus na HTV-u

Razigrani, veseli i samo u ovoj posljednjoj noći 2009. godine vlasnici Novogodišnjeg cirkusa HTV-a voditelji su Mirko Fodor i Duško Ćurlić, s  neodoljivom, vrckavom Vandom Winter kao trapezisticom. Zahvaljujući Antuntunovcu Zoranu Vukiću upustili su se u cirkuski svijet žongliranja.
http://www.hrt.hr/index.php?id=sprisavskogatrga&tx_ttnews[tt_news]=56864&tx_ttnews[backPid]=364&cHash=d7c076d230


Jutarnji list, 19.12.2009.
‘NAJLUĐA NOĆ’ NA HTV
Novogodišnji show pretvoren u cirkus

ZAGREB - Duško Ćurlić, Mirko Fodor i Vanda Winter za Novu godinu pretvorit će se u meštre cirkusa, a zvijezde hrvatske estrade u artiste, klaune, žonglere...
http://www.jutarnji.hr/novogodisnji-show-pretvoren-u-cirkus/359344/
« Zadnja izmjena: Siječanj 01, 2010, 10:42:31 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 3892
Odg: O YES YES Bûševec
« Odgovori #4 : Siječanj 01, 2010, 10:31:04 poslijepodne »


Turopôlska trapezarija 2/3


Gloria  / stil »  gastro » 

VANDA WINTER

Volim jesti dobro i - kalorično

Iako je posao vuče prema Zagrebu, 24-godišnja glumica i pjevačica ne da se iz svog sela Buševec, a za to ima dosta razloga - štrukli, bazlamače, veprovina i ostale turopoljske delicije u kojima uživa svaki dan


1) Tekst
2) Recepti

ad 1) Tekst

Vanda se ne brine zbog kalorija jer ih sve istopi na pilatesu
http://www.gloria.com.hr/uploads/images/2009/slikeclanci/Winter_Vanda_270109_125.jpg
Foto: Vedran Peteh



Iako je posao vuče prema Zagrebu, 24-godišnja glumica i pjevačica ne da se iz svog sela Buševec, a za to ima dosta razloga - štrukli, bazlamače, veprovina i ostale turopoljske delicije u kojima uživa svaki dan

Kad se zaželi domaće kuhinje, 24-godišnja glumica i pjevačica Vanda Winter krene na malu gastronomsku turneju kroz svoj Buševec, selo u turopoljskoj ravnici, u kojem živi s roditeljima. Uputi li se na jedan kraj sela, stiže do djeda Stjepana čijim domaćim čvarcima ne može odoljeti, a na drugom je kraju baka Ana dočekuje s gibanicom od rogača ili buhtlima. Vanda, čiji su se preci prije dva stoljeća iz Aus­tri­je doselili u Buševec, s ponosom ističe da je Turopoljka od glave do pete, i stoga, premda je poslovima vezana za Zagreb, odgađa odlazak iz roditeljskog doma. No, jedan od vrlo važnih razloga je kuhinja mame Sanje.

- Kod nas se jede dobro i kalorično. Oduvijek se kuhalo na svinjskoj masti, a variva su nezamisliva bez zaprške. Nisam izbirljiva i volim jednostavna jela, kao što su žganci zapečeni s lukom, variva od kelja, poriluka ili krastavaca, ali i turopoljski odrezak te fazanovu juhu. No, ne volim grah, ali može “proći” u kombinaciji sa zeljem i krumpirom. Još kao malu, roditelji su me naučili: ono što je na stolu, to se mora i pojesti. Kako je moj tata Branko lovac, često uživamo i u veprovini na različite načine, a osobito je ukusna s pekmezom od brusnica, sa suhim šljivama ili jabukama - priča Vanda, koju domaća hrana osnažuje kako bi izdržala naporne probe i predstave koje je očekuju u kazalištu “Komedija”, čija je postala stalna članica od ove godine.

Palačinka - party

Na radijskim postajama vrti se njezin novi singl, “Nema te”, za koji je napisala tekst, a Marko Tomasović glazbu. Objavila ga je nakon glazbene stanke od gotovo četiri godine, tijekom kojih je završila studij glume, a nedavno je dobila i Nagradu hrvatskog glumišta za ulogu Ljepotice u predstavi “Ljepotica i zvijer”. U slobodnim danima, kad nema probu ili predstavu, Vanda zamijeni mamu u svim kućanskim poslovima, što, naravno, uključuje i pripravu objeda.

- Priznajem, nisam vrhunska kuharica, ali ono što sam na­­učila, radim odlično. Ne volim kuhati samo za sebe, a da ne bih baš sasvim kopirala mamu u turopoljskim jelima, pripremim neki svoj specijalitet poput tjestenine u sočnom umaku. Povrće uvijek režem ručno, bez pomoći kuhinjskih aparata, i na taj se način opuštam. Za prijatelje najradije organiziram palačinka-party. Pripravljam ih zapečene, punjene medom ili domaćim pekmezom od šljiva. Palačinke vješto okrećem u zraku, i još nijedna nije završila na kuhinjskom stropu - smije se Vanda, koja je prve palačinke ispekla s trinaest godina.

Kad je bila mala, sjeća se, njezina baka je držala kravu, i u kući je uvijek bilo domaćeg mlijeka, sira, vrhnja i putra koji su imali drukčiji i miris i okus nego danas, a skorup s kuhanog mlijeka djed bi joj svako jutro umiješao u čokolino. S čokolinom i danas rado počinje dan.

- Kako volim jesti dobro i fino, a kao glumica moram se brinuti o svojoj formi, dvaput na tjedan vježbam pilates: dobro se izmorim, jedan sat poklonim samo sebi i nakon toga osjećam se bolje - kaže Vanda Winter koja je u Kurilovcu, u restoranu Babriga obitelji Jančić, pronašla još jednu postaju s domaćim turopoljskim delicijama.

Jagoda Zamoda

Objavljeno: 27-01-2009.


**************************

ad 2) Recepti

Bijeli žganci
Trganci sa sirom i tropom
Turopoljski odrezak
Turopoljski štrukli omotani slaninom
Bazlamača
Turopôlska trapezarija 3/3
Turopôlski kulinârski specijaliteti po izboru Vandě Winter
http://www.forumgorica.com/kajkavski/turopolska-i-turostolna-jelaca-i-pijaca/msg8764/#msg8764


Zvir:
Tekst / Recepti
http://www.gloria.com.hr/stil/showpage.php?id=7035

**************************

Vanda Winter
(k)Wikipedia
http://hr.wikipedia.org/wiki/Vanda_Winter
« Zadnja izmjena: Siječanj 01, 2010, 10:38:20 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 3892
Odg: O YES YES Bûševec
« Odgovori #5 : Siječanj 21, 2010, 12:23:38 prijepodne »


Prectava "Breza" Pûčkoga kazališča Bûševec na medmrežju*:


a) prék ogrankově stranicě (http://www.oss-busevec.hr/):
kliknuti na "(v)ulaz" desno, oko sredině, ispod nâslova "videotéka" odn. ispod tancâčov.


b) izravno prék youtube-a:

Pučko Kazaliste Buševec - Breza 2008 1 dio, 10:00
Pučko Kazaliste Buševec - Breza 2008 1 dio Small | Large


Pučko Kazaliste Buševec - Breza 2008 2 dio, 10:00
Pučko Kazaliste Buševec - Breza 2008 2 dio Small | Large


Pučko Kazaliste Buševec - Breza 2008 3 dio, 10:00
Pučko Kazaliste Buševec - Breza 2008 3 dio Small | Large


Pučko Kazaliste Buševec - Breza 2008 4 dio, 10:00
Pučko Kazaliste Buševec - Breza 2008 4 dio Small | Large


Pučko Kazaliste Buševec - Breza 2008 5 dio, 10:00
Pučko Kazaliste Buševec - Breza 2008 5 dio Small | Large


Pučko Kazaliste Buševec - Breza 2008 6 dio, 10:00
Pučko Kazaliste Buševec - Breza 2008 6 dio Small | Large


Pučko Kazaliste Buševec - Breza 2008 7 dio, 10:00
Pučko Kazaliste Buševec - Breza 2008 7 dio Small | Large


Pučko Kazaliste Buševec - Breza 2008 8 dio, 10:00
Pučko Kazaliste Buševec - Breza 2008 8 dio Small | Large


Pučko Kazaliste Buševec - Breza 2008 9 dio, 10:00
Pučko Kazaliste Buševec - Breza 2008 9 dio Small | Large


Pučko Kazaliste Buševec - Breza 2008 10 dio, 10:00
Pučko Kazaliste Buševec - Breza 2008 10 dio Small | Large
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 3892
Odg: O YES YES Bûševec
« Odgovori #6 : Kolovoz 08, 2010, 09:47:44 poslijepodne »
Tûžna vést:

posle dûgoga i žmekoga betega mrla jě v 39. letu

Marina Kovâčevič
z Bûševca.

Marina ostâvla v velike žalosti mamu Lubicu (rođ. Cvetnič, rodom z Mraclina), oca Josipa (Jožu Bizômkinoga, spisatela), sěstru Anu i brojnu rodbinu.

Sprěvod bû predvidivo pondelek 9. kolovoza 2010. Vukovine.


Něk je jě lehka turopôlska zemlica.
« Zadnja izmjena: Kolovoz 08, 2010, 10:12:54 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 3892
Odg: O YES YES Bûševec
« Odgovori #7 : Studeni 27, 2010, 10:54:43 poslijepodne »

1) kajkavski pisano
2) štandardno pisano

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *   

1)
Ogranek Selačkě slôgě Bûševec slâvi ovo leto 90. obletnicu osnuvajna


Povodum toga (l)jubileja održan jě niz kulturne dogotkov (folk-
kolorni tamburâško-pevački koncerti, turopôlska svâdba, kazališne prectavě i festivâli, ..).
Dâna 05.10.2010. v Precedničkem dvorem na Pantovčâku jě precednik Republikě Hrvackě dr. Ivo Josipovičov dodelil "Povelu Republikě Hrvackě" OSS-u Bûševec.


POVELA REPUBLIKĚ HRVACKĚ DODELÉNA OGRANKU "SELAČKĚ SLÔGĚ" BÛŠEVEC 
http://www.oss-busevec.hr/Povelja/Povelja.htm


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *   

2)
Ogranak Seljačke sloge Buševec slavi ove godine 90. obljetnicu osnivanja


Povodom tog (l)jubileja održan je niz kulturnih događanja (folk-kolorni tamburaško-pjevački koncerti, turopolska svadba, kazališne predstave i festivali, ..).
Dana 05.10.2010. u Predsjedničkim dvorima na Pantovčaku je predsjednik Republike Hrvatske dr. Ivo Josipović dodijelio "Povelju Republike Hrvatske" OSS-u Buševec.


POVELJA REPUBLIKE HRVATSKE DODIJELJENA OGRANKU "SELJAČKE SLOGE" BUŠEVEC 
http://www.oss-busevec.hr/Povelja/Povelja.htm
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 3892
Odg: O YES YES Bûševec
« Odgovori #8 : Studeni 27, 2010, 10:59:22 poslijepodne »

Obrezivajně Hrvâtov po Nemačke

"BREZA" PÂK ODUŠEVLÂVA

Bûševska kajkavska «Breza» v Župajne, Ulmu i Stuttgartu


Glumci Pûčkoga kazališča OSS Bûševec sudelovali su na 3. Festivâlu kazališnoga amatérskoga stvaralaštva v Župajne (08.10.2010.).
Potlam su gostuvali v Nemačke na poziv glumačkě družině "Pûtujuča scena" z Stuttgarta tera jě sudeluvala v Bûševcu na 13. Smotre kazališne amatérov Zâgrebečkě županijě.
Kuliko su glumci bili vuverlivi dokaz jě i to kě su v Stuttgartu Baricu Kovâčevičovu (Janičinu svekrvu v predstave) v pauze skoro mûrali braniti od nâpadov lutite gledatelov.


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


"BREZA" PONOVNO ODUŠEVLJAVA

Buševska kajkavska «Breza» u Županji, Ulmu i Stuttgartu

Glumci Pučkog kazališta OSS Buševec sudjelovali su na 3. Festivalu kazališnog amaterskog stvaralaštva u Županji (08.10.2010.).
Potom su gostovali u Njemačkoj na poziv glumačke družine "Putujuća scena" iz Stuttgarta koja je sudjelovala u Buševcu na 13. Smotri kazališnih amatera Zagrebačke županije.
Koliko su glumci bili uvjerljivi dokaz je i to što su u Stuttgartu Baricu Kovačević (Janičinu svekrvu u predstavi) u pauzi skoro morali braniti od napada ljutitih gledatelja.


Nakon poduže pauze (u međuvremenu je uvježbana i prikazana nekoliko puta nova predstava Turopoljski top) Breza se ponovno prikazuje na daskama koje život znače. Najprije su glumci Pučkog kazališta OSS Buševec sudjelovali na 3. Festivalu kazališnog amaterskog stvaralaštva u Županji (08.10.2010.) gdje je naš Marko Labudan alias Zlatko Bobesić dobio nagradu za najbolju mušku ulogu na festivalu (čestitke njemu ali i cijeloj ekipi).
     Kad smo se u Županji malo zagrijali uslijedilo je gostovanje kod naših Hrvata u Njemačkoj. Dugo očekivani nastup dramske sekcije izvan domovine je konačno realiziran od 22-24.10.2010. i to u Ulmu i Stuttgartu. U Njemačkoj smo gostovali na poziv glumačke družine "Putujuća scena" iz Stuttgarta koji su sudjelovali kod nas u Buševcu na 13. Smotri kazališnih amatera Zagrebačke županije. Na put se krenulo rano 22.10. (u 5 sati) jer je do 17.00 trebalo stići u Ulm. Tamo su nas dočekali članovi Hrvatske katoličke misije iz Ulma i Hrvatske škole koji su i organizirali naš nastup u Ulmu. Po dolasku smo istovarili kulise i rasvjetu, te smo otišli na ručak koji su za nas pripremili domaćini. Nakon ručka slaganje pozornice, rasvjete i priprema glumaca za nastup. Nastupili smo u dvorani Gemeide Maria Himmelfahrt-Ulm pred stotinjak gledatelja. Publika je sa oduševljenjem prihvatila našu predstavu i odlično je reagirala na svaki geg ili tekst, iako smo se mi malo plašili da nas neće razumjeti jer je predstava na kajkavskom, a publika je iz svih krajeva Hrvatske (dijelom i iz Hercegovine). Na našu veliku radost možemo konstatirati da je publika bila jedna od boljih pred kojom smo do sada nastupali. Nakon zadnjeg naklona, presvlačenje, raspremanje pozornice i spremanje kulisa u autobus. Naša domaćica Gordana je došla po nas u Ulm te nas otpratila do Stuttgarta gdje su nas čekali naši domaćini, brzinski raspored i odlazak kod domaćina na zasluženi odmor. Ujutro opet istovar kulisa slaganje pozornice i rasvjete i tek kad smo sve složili odlazimo na izlet u Mercedesov muzej. Tri sata koje smo imali na raspolaganju nije dovoljno da biste vidjeli svu ljepotu Mercedesa od onih najstarijih iz tisuću osamsto i neke do najnovijih formula. Stvarno Nijemci znaju napraviti auto, ali znaju to i prekrasno prezentirati. Svi koji se ikada zateknete u Stuttgartu nemojte propustiti za samo 7 eura pogledati ovaj prekrasni muzej i odvojite si dovoljno vremena za obilazak svih 8 katova.

     Nakon što smo se nahodali u muzeju slijedi zajednički ručak koji su nam pripremili naši domaćini sami, a potom ostaje i malo vremena za obilazak trgovina, za one koji su to željeli.

     Navečer u 19.00 sati drugo izvođenje Breze u Njemačkoj - dvorana Burgerzentrum Stuttgart West, publika također izvrsna, a kada je publika tako dobra onda su glumci još i bolji. Ovdje smo predstavu igrali sa pauzom, a koliko su glumci bili uvjerljivi dokaz je i to što smo našu Barica Kovačević (Janičinu svekrvu u predstavi) u pauzi skoro morali braniti od napada ljutitih gledatelja. Zaslužene ovacije glumcima na kraju predstave, ali i tehničkom osoblju i naravno režiserki Romani Rožić koja je također bila sa nama na gostovanju. Najljepše je kada je nakon predstave zadovoljna i publika i domaćini i glumci, a to je ovaj puta bio slučaj. Nakon predstave su naša dva svirača-zabavljača Branko i Jura pjesmom i svirkom razveselili publiku koja se ostala družiti i nakon predstave. Opet slijedi raspremanje pozornice i posprema kulisa u autobus, već se ekipa toliko uvježbala da svi znaju tko što nosi do autobusa. Zajednička večera i druženje do pola noći jer tada je u Njemačkoj fajrunt (a i ti Nijemci se ne znaju zabavljati). Pomogli smo mi i domaćinima da sve i raspreme jer bez njih nismo mogli doma. Neki odlaze kućama na spavanje, a neki se nastavljaju zabavljati sa svojim domaćinima po kafićima.

     Polazak za Buševec je dogovoren u nedjelju u 10.00 sati, a tako je i bilo, neminovni rastanak sa našim domaćinima iz "Putujuće scene" i poziv da dođu kod nas kada spreme novu predstavu. Uz ugodnu vožnju vozača iz tvrtke "Prijevoz putnika Marić" i pokoje stajanje stigosmo u Buševec malo poslije 21.00 sat, živi, zdravi i dobro raspoloženi zbog prekrasnog gostovanja. Hvala našim domaćinima iz Stuttgarta na svemu što su učinili za nas da bi se u Njemačkoj osjećali što bolje i naravno vidimo se ponovno kod nas u Buševcu.

Predsjednik OSS Buševec
Nenad Rožić 

Slikôvnica (fotozâpis):
«Sliknuti» (kliknuti) na sliku lévo od nâslova na zvirne stranice

http://www.oss-busevec.hr

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

«Njemačko-hrvatski» pogled na Brezu:
http://www.oss-busevec.hr/Geometrija/tisak.htm


Zvir:
http://www.oss-busevec.hr
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 3892
Odg: O YES YES Bûševec
« Odgovori #9 : Studeni 27, 2010, 11:01:30 poslijepodne »

Večernji list, 27. listopada 2010.
HRVATI IZVAN DOMOVINE


Daske koje život znače
Pučko kazalište Buševec nastupilo u Stuttgartu s dramom "Breza"

Ganuli osebujnim prikazom sudbine nesretne Janice

Svi sudionici predstave, kao i tehničko osoblje, dolaze iz kraja u koji je smještena priča pa se u "Brezi" govori autentičnim narječjem iz samog djela, otkriva redateljica Romana Rožić


Ivana Livaić

STUTTGART – U organizaciji stuttgartskog amaterskog kazališta Putujuća scena, publici u gradu mercedesa predstavilo se Pučko kazalište Buševec s dramskom predstavom «Breza».
Svi koji su htjeli uživati u predstavi napravljenoj prema romanu poznatog hrvatskog pisca Slavka Klara, a u režiji Romane Rožić, ostali su ganuti pričom o nježnoj seoskoj djevojci Janici koja je umrla zbog bešćutnosti i patrijarhalnosti sela u kojemu ljudi više nariču nad uginulom kravom i puricom nego nad mrtvom ženom, te osebujnom glumom kazališne družine iz Buševca, pokraj Velike Gorice.

Slave 90. obljetnicu

- Pučko kazalište Buševec djeluje od 1923. godine unutar ogranka Sljačke sloge, koji ove godine slavi 90 godina postojanja – predstavio je to društvo njego predsjednik Nenad Rožić. Osim pučkog kazališta unutar društva djeluju i folklorna i etno skupina, fotoskupina, te godišnji list.
- Udruga obuhvaća i održavanje kulturnoumjetničkih priredaba, promicanje i podizanje opće kulture, estetskih vrijednosti i moralnih načela u sredini u kojoj djeluje, njegovanje prijateljstva, te potiče kreativnost – naglasio je Rožić.
Nakon predstave razgovarali smo i s redateljicom Romanom Rožić.

Iznjedrili puno glumaca

- Ovo kazalište iznjedrilo je mnogo profesionalnih glumaca. Prve korake ovdje su napravili Rene i Sven Medvešek*, Vanda Winter... ** – rekla je R. Rožić. Među ostalima, na njihovu repertoaru našle su se i predstave «Matijaš Grabancijaš Dijak» i «Diogeneš» Tituša Brezovačkog, Zagorkina «Gordana» ***, «Turopoljski top» Augusta Šenoe, Kolarov «Svoga tela gospodar»...
- Kolarovu «Brezu» odabrali smo jer je nastao u našem zavičaju, u Vukomeričkim goricama, iako je široj javnosti to malo poznato i većina misli da se radnja zbiva negdje u Zagorju. Važno je reći da su svi glumci, kao i tehničko osoblje, iz našeg kraja i da je to narječje njihov svakodnevni govor, jezični element koji ih čini autentičnim – zaključila je Rožić.

Errare «novinarum» est (opaske L.K.):
*      posredno, prek matere Slave Črnko,
**    pozablen je Zvonimir Črnko,
***  misli se na jen drugi Zagorkin komad


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Tekst uz 1. sliku:
Glumci su bili oduševljeni načinom kako je stuttgartska publika prihvatila njihovu verziju poznate Kolarove priče «breza»

Tekst uz 2. sliku:
»Breza» je djelo o tužnoj sudbini mlade seoske djevojke Janice

Tekst uz 3. sliku:
Glumci govore autentičnim turopoljskim naglaskom / Ivana Livaić

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

27 puta dosad izvedena je „Breza“ u domovini, a ovo je prvo gostovanje u inozemstvu

3 predstave režirala je Romana Rožić: «Brezu», «Točno u podne» i «Priču o Jobu».

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Zvir:
http://www.oss-busevec.hr/Geometrija/tisak.htm
« Zadnja izmjena: Studeni 27, 2010, 11:05:07 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 3892
Odg: O YES YES Bûševec
« Odgovori #10 : Siječanj 15, 2011, 06:05:55 poslijepodne »
Vésti Ogranka "Selačkě slôgě" Bûševec

11-18.12.2010.   Bogekova (Božična) turneja


BÔGEK (BOŽIĆ) V OGRANKU ILI KAK SEM ZAVOLELA  PESMU "PRVA JĚ VURA"

    V Ogranku jě věč tradicija ono kě mi zovemo "Bôgekova (Božična) turneja". Kam pemo za Bôgeka (za Božič) negda sě znâ i po više meséc vunaprovo. To jě jěna od nâjbolše turnej v letu. Krâtka, ali slâtka. Mesto nam tuliko né ni bitno, biten jě samo Bôgekov (božični) vugođaj, a toga nigdâr ne sfali. Ovo leto bili smo pozvâni v Pandorf v Austrije. Koncert jě trebal biti obdržan v nedelu (12.12), pa smo v sobotu (11.12) pré mešě obdržali koncert v Bizonje v Mađarske.

Po dolasku v Bizonju bili smo pozvâni prisustvovati nijovomu običaju. Saki dân v prosincu do Bôgeka (Božiča) opiraju obluk na jěne iže, de sě skupe si stanovniki teri to oču , a domačin je počâsti z kolâči i z kuvanem vinom. "Lépi običaji" zaklučuju Dudo i Tica.

   Župnik nam vupriličujě obed i daruje nam svôj CD teroga jě snimil z cirkvenem zborom. I tak smo mi na pûtu domôm imali priliku čuti kak župni zbor popéva "Ružo moja crvena"…


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
 
 BOŽIĆ U OGRANKU ILI KAKO ZAVOLJEH PJESMU "PRVA JE VURA"

    Prema crkvenom kalendaru vrijeme došašća, vrijeme pripreme za Božić, počinje 4. nedjelju prije Božića. Ali ne počinje svakome došašće sa paljenjem prve adventske svjećice. Ono individualno došašće, advent u srcu, nekome počinje s mirisom prvih božićnih kolačića, padanjem prvog snijega, na prvoj misi zornici, s toplinom kuhanog vina ili paljenjem gradskih božićnih ukrasa, prvom božićnom pjesmom na radiju. Nekome se poklopi sa paljenjem prve adventske svjećice, a nekome, na žalost, ni okićena jelka ni rođenje malog Isusa ne unosi radost Božića. Moje došašće, ono neslužbeno, počinje sredinom 10. mjeseca sa otvaranjem crnog fascikla u punoj prostoriji na Trgu seljačke sloge 7. . .
    I otvaram crni fascikl. Pogled na prvu pjesmu. "Prva je vura". Raspoloženje down. Zašto? Opet? Nee! Izvedena već 538 milijuna puta (dobro, pretjerujem, svega 40-ak puta ne računajući probe, ali subjektivan dojam je bitan). Počinjem žaliti Severinu. Pitam se koliko je puta "Gas gas" izvedena. "Prva je vura" barem ima smisla. U nastavku probe nailazim na još par dragih mi multiizvedenih pjesmica.

    Početkom 11. mjeseca ulovim se pjevušeći "Prva je vura" dok kuham. Sredinom 11. mjeseca učimo novu pjesmu, pa moj život ima novu glazbenu podlogu. Krajem 11. mjeseca skupljam potpise za putovanje na koncerte u Austriju i Mađarsku. S obzirom na količinu ljudi na probama, pitam se bi li nam Slavijatrans iznajmio onaj svoj novi produženi bus. Početkom 12. mjeseca zaključujem da ćemo ipak stati u jedan bus. Al' bit će pun!

    U Ogranku je već tradicija ono što mi zovemo "Božićna turneja". Kamo ćemo za Božić nekad se zna i po više mjeseci unaprijed. To je jedna od najboljih turneja u godini. Kratka, ali slatka. Mjesto nam toliko nije ni bitno, bitan je samo božićni ugođaj, a toga nikad ne manjka. Ove godine bili smo pozvani u Pandorf u Austriji. Koncert je trebao biti održan u nedjelju (12.12), pa smo u subotu (11.12) prije mise održali koncert u Bizonji u Mađarskoj.

    Čitam statuse na facebook-u. "Idemo malo vidjeti kaj ima u Beču", "Beč - here i come" ili "Beč". Vidi se tko nije detaljno proučio plan puta. Sva sreća, u Beču sam bila vikend prije.

    5 sati ujutro. Vučem kofer po Staroj ulici. Raspoloženje? Tko je vidio raspoloženje u 5 ujutro? Srećom, nađoh ga u 5 i 15. Božićni ugođaj se uvukao u bus . Ne znam jel to zbog svih silnih kapa, rukavica i šalova koji su ispadali iz pretinaca ili zbog božićnog CD-a Vuga kojeg smo slušali putem. Slijedeće godine svakako moramo nabaviti veći broj CD-a . Ili bi nam se moglo desiti preopterećenje funkcije Repeat. Iako, CD je bio dobar.

    E da, bili smo u Beču, 2 i pol sata. Taman dovoljno da protutnjamo H&M-om, uzmemo kavu u Starbucksu, otiđemo na božićni sajam, popijemo punč, pojedemo krumpiriće ili hot dog i dovedemo do živčanog sloma druge turiste dok okupiramo aparat da bi kupili 40 karta za podzemnu. E da, i slikamo se. U podzemnoj uglavnom. Tam smo bili najduže.Po dolasku u Bizonju bili smo pozvani da prisustvujemo njihovu običaju. Svaki dan u Prosincu do Božića otvaraju prozor na jednoj kući, gdje se okupe svi stanovnici koji to žele , a domaćin ih počasti kolačima i kuhanim vinom. "Lepi običaji" zaključuju Dudo i Tica.

    Prvi snijeg je pao taj dan u Bizonji. Od našeg pansiona do crkve ima 200 m. Naše čižmice promoče nakon 50 m. Pa računajte. Nagurani u sakristiji čekamo početak koncerta. Ili on čeka nas. U 6 počinjemo. Isprva malo manjim intenzitetom od uobičajenog . Uživim se već na "Zvan Betlema" pa otpjevam "Prva je vura" sa srcem. Vrijeme brzo proleti, koncert je gotov. Tužnić. Pljesak. Bis. Pljesak. I onda sv. Misa. Na "starohrvatskom" (gradišćanskohrvatskom). Propovijed na mađarskom.

    Pred crkvom puše vjetar i temperatura se znatno spustila. Dijeli se kuhano vino. Svi su se okupili i razgovaraju. Mi se stišćemo u krug (pa zima je). U maniri pingvina sa čašom kuhanog vina u jednoj i crnim fasciklom u drugoj vraćamo se onih 200 m. Presvlačenje i večera. Tamburaši se uhvate tambura. Standardno! Cure polako odlaze na tuširanje. S obzirom da nas je u mojoj sobi 8 pitam se dal' da prvo doručkujem. Dečki ostaju u restoranu izvoditi vokalno-instrumentalni koncert, a cure kartaju u sobi i upriličuju vlastiti vokalni koncert. Oko 23h svi se skupljaju u predvorju pansiona. Oko 1h završava rock-pop-trash večer uz svirku benda po željama publike.

    Buđenje u 6. U 6!!! U 7 i 15 obučeni u nošnje čekamo bus da krene. Naš bus je, naime, doživio prometnu nesreću parkiran na parkiralištu privatnog pansiona. Vožnja do Pandorfa je potrajala. Prvi put nakon 15 sati gledam svoj mobitel. Oho, imam poruku. Hm, Sanja hoće da smirim ekipu (poslano u 02:05). "Nemaš frke, budem" odgovaram. U Pandorf dolazimo u zadnji čas. Pjevamo na misi. Misa je na starohrvatskom, a propovijed je svećenik odsvirao! Nakon mise, koncert. Smijem se, a spava mi se. Pjevam, a glas mi je u Bizonji. Ali čak i "Prva je vura" otpjevam sa srcem. Poslije koncerta Prec nas hvali. "Ovaj koncert je bil bolji nego jučer, a ja sam mislil da bu gori jer ste lumpali po noći, svaka vam čast!". Najlogičnije moguće rješenje je da je Prec zaspao i sanjao koncert.

    Župnik nam upriličuje ručak i daruje nam svoj CD koji je snimio sa crkvenim zborom. I tak smo mi na putu doma imali prilike čuti kak župni zbor pjeva "Ružo moja crvena"…

            Koncert u Buševcu

    18.12.2010. u crkvi sv. Ivana Krstitelja izveden je Božični koncert. Onaj nama najdraži, na domaćem terenu. Gosti su nam bili KUD "Seljačka sloga" - Posavski bregi, tj. 6 cura koje su nam doista uveličale koncert svojim pjevanjem. Sudjelovala su i djeca područne škole Buševec sa svojim igrokazima i recitacijama.

    Prije koncerta posjećuje me jedna stara znanica. Ona se javlja samo u posebnim prilikama, dolazi samo na posebne koncerte. "Trema, prijateljice stara, pa di si? Ne vidjeh te dugo." Zna biti prilično naporna. Ovaj put se zalijepila za mene i nije me puštala. Otpjevala je s nama prvu pjesmu. Klapsku, meni najtežu. Jesam možda napomenula da Tremi pjevanje baš i nejde? Kod druge pjesme je jednostavno nestala. Zatim je počeo koncert odrađen sa srcem i dušom . Koncert za moje bake, obitelj, susjede i prijatelje.

    I tak se "Prva je vura" uvukla i u dušu. A onda kuhano vino, običaj koji smo prenijeli iz inozemstva, od naših Hrvata iz Gradišća. I zajedničko druženje. "Ja sanjam jedan bijeli Božić, da opet dođe u moj grad" pjeva Crvena jabuka. Pih! Budući da su zvijezde su gore, a svi ljudi koje volim su tu, ja pjevam "Prva je vura te noći da se Marija veseli, da se Marija veseli – Svetlo nebo!"
 

Maja Kovačević
 


Slikôvnica (fotozâpis):
«Sliknuti» (kliknuti) na sliku lévo od nâslova na zvirne stranice

http://www.oss-busevec.hr


Prva je vura

PRVA JE VURA TE NOČI
DA SE MARIJA VESELI
DA SE MARIJA VESELI
SVETO NEBO

JANGELKl LEPO PEVAJU
SVETU MARIJU TRONAJU
SVETU MARIJU TRONAJU
SVETO NEBO

TRONAJ JU, TRONAJ VIŠNJI BOG
OTEC I SINI SVETI DUH
OTEC I SIN I SVETI DUH
SVETO NEBO

Bôgekov (Božični) koncert Ogranka Selačkě slôgě Bûševec AD MMVIII
http://www.forumgorica.com/kajkavski/o-yes-yes-busevec/msg8216/#msg8216 

« Zadnja izmjena: Siječanj 15, 2011, 06:13:16 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 3892
Odg: O YES YES Bûševec
« Odgovori #11 : Rujan 25, 2011, 01:22:29 prijepodne »

cityportal.hr
18. srpna 2011. | Autor Petra

Ogrankaši se vrnuli z Turske


 U kasnim nedjeljnim satima Ogranak seljačke sloge Buševec vratio se sa svoje desetodnevne turneje. Ove godine destinacija im je bila predivna Turska i 6. Uluslararası Göl Festival. Na festivalu je nastupalo 9 grupa – Kanada, Kirgistan, Meksiko, Španjolska, Rumunjska, Švicarska, Rusija, Hrvatska i domaćini, dvije grupe iz Turske. Kroz tjedan dana festivala,  Ogrankaši su predstavili Hrvatsku na sve moguće načine. Tako su domaćinima i svim sudionicima festivala dočarali lijepu našu kroz pjesmu, ples, svirku, tradicionalne domaće specijalitete i mnoge druge stvari.

Sama organziacija festivala bila je na visokoj razini, što su i dokazali hotel sa četiri zvijezdice, organiziran autobus za svaku grupu, organizacija raznih izleta i druženja za sve sudionike (Dragon Boat races, vožnja brodom po Bosporu, posjet Miniaturku, kupanje u toplicama, razgledavanje plave džamije, Aja Sofije…) te ono što je bitno za svakog izvođača, vrhunska pozornica. Što se tiče same tehnike Buševčani su bili dosta zakinuti jer razglas i mikrofoni nisu bili prilagođeni hrvatskom folkloru. No, bez obzira na to posao je odrađen na nivou, a organizatori su obećali da će se, za ubuduće, potruditi ispraviti taj mali nedostatak.

„Upoznavanje novih mjesta, ljudi, različitih kultura i stjecanja novih prijateljstva zaista je nešto posebno i neprocijenjivo. Premalo je riječi kojima bi opisali i prepričali ovaj jedinstveni događaj, ali ono što možemo reči je da će ovo putovanje svima ostati u jako lijepom sjećanju –  kažu Ogrankaši.


Zvir + slikovnica (27 slik):
http://www.cityportal.hr/vijesti/ogrankasi-se-vratili-iz-turske/

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Vu-te tur(opol)ske zemle:
Vu toj turskoj zemlji, Lado, 02:48
Medjimurje, Iz kajkavskih krajeva 2
http://www.myspace.com/lado000o/music/songs/vu-toj-turskoj-zemlji-me-imurje-56254163
« Zadnja izmjena: Rujan 25, 2011, 01:27:42 prijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 3892
Odg: O YES YES Bûševec
« Odgovori #12 : Listopad 18, 2011, 10:30:56 poslijepodne »

Glas Buševca, Br. 7 – studeni 1966.

                                                     HUMOR

                                                 TO NEBUDE IŠLO
- Barek!  Moj Matek bi se štel ženiti stvega sela. Bili mu ti mogla najti deklu?   
-Eh !? Draga moja da je tvoj sin negde na stanu v Zagrebu makar i vagunu, onda to nebi bilo teško. Ali k tebe tam v tvoje selo nebi niti jedna išla da baš imate zgradu kak vilu.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

                                                 KAD NEBI BILO
Došla posavska djevojka prvi puta u životu da kopa vinograd, te reče ocu:
Je japo kej bi se lepo kopalo trsje da nema kolčevja.


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

                                                 MUČI ŽERI
Za vrijeme ručka u vinogradu mlada težakinja koja je prvi puta u životu jela štrukle iz sira, upita oca: Japo kak se zove ovo jelo?
-Muči! Žeri! -odbrusi posramljeni otac pred ostalim radnicima.
Al su dobri ovi mučižeri - odgovori kći.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

                                                 AUTO                                         
Mala Olgica reče si kolegici susjedovoj Katici: Katica! Moj tata je kupil fiću. Ja se bum vozila a ha.
- Onda kej je to!? Baš je to nekakov avuto. Moj tata bude  kupil autobus pak se bumo mogli si voziti.     


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

                                                 POZNA GA
Štef! Baš si fest ispal nate slike.
-Nes to ja, Janton. To je slika suseda Matića kej se slikal za legimitaciju (legitimaciju).

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

                                                 DUGO SPAVA
Čuj ti Kato! Ti jutro dugo spiješ.
-Nek ja dugo spijem .Da moram to kupiti nebi ni toga imala kak i ništa drugoga.


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

                                                  VIDJET ĆE                                   
Štef! Rekla je tvoja suseda za tvoju babu da je fufljasta i krezuba.
-Kej!?! To je veliš ona rekla. Pokazala bu ne moja baba zube, da bu zanavek zapametila.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

                                                 RAZUMIJE SE
Mamo neke beči vane.
-Mama: To se sigurno naš Pepek vrnul z Beča.


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

                                                 NE RAZUMIJE GA
Sin me je prosil da kupim kola v Nemačke. Ja sem mu kupil novi gumenak v Slovenije, i sad se neće zmenom spominati.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

                                                 NEĆE IH
Štefić!? Kej nebuš zel električare da ti igraju na svadbe.
-Nebum,jer ako bi slučajno nestalo struje oni nemru pri luči igrati.   
                                                     

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

                                                 A ŠTO GLEDA ?               
Mamo kak ovaj naš Francek susedov je fest dečko i lepo zgledi v ovomu novomu avutu.
- A kak ti glediš čerka? Em se to vozi negov otec.



Zvir :
http://www.oss-busevec.com/Pdf/07.Glas.pdf
ili
Literarna sekcija / Literarna sekcija - Glas Buševca / Br. 7 – studeni 1966.
http://www.oss-busevec.hr/

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *   

Vide(l)o:


Pučko kazališče Buševec - Kratki (b)insert drame Hamlet

Pučko Kazalište Buševec - Kratak insert drame Hamlet, 04:26
Citat:
http://www.youtube.com/watch?v=79EJNh3rRNs


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Zake (ne)je zgodno da se Kos zove Mato?
Zvali bi ga "kosmato".

Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 3892
Odg: O YES YES Bûševec
« Odgovori #13 : Listopad 18, 2011, 10:33:06 poslijepodne »

Glas Buševca, Br. 7 – studeni 1966.


IZ POVIJESNOG ARHIVA BUŠEVCA

Mato Detelić: NAŠE SELO BUŠEVEC (nastavak)

(Društveno-politički i kulturni život našeg sela od 1863. god. do Drugog svjetskog rata, a i poslije.
Kratki historijat bivše Zemljišnje zajednice plemenite općine Turopolje, u .kojoj zajednci je bilo i naše selo, a s njim usko vezano kroz to razdoblje)

ŽIVOT I OBIČAJI NAŠIH LJUDI

KUĆNA ZADRUGA ČRNKO


A, sada vratimo se malo na naše stare kućne zadruge , tamo oko l863. god. Skoro sve naše zadruge bavile su se poljoprivredom, uzgojem stoke i svinogojstvom. No samo jedna od njih bavila se i kirijom. Ta kirija odnosila se na prijevoz kojekakove robe iz Siska u Zagreb i obratno, jer u ono doba nije bilo drugog cestovnog prijevoza osim kola i konja.

Ta zadruga bila je u posjedu i po svim vrednotama najbogatija kućna zadruga u našem selu. Posjedovala je oko 40 jutara zemlje i ogromne gospodarske zgrade od kojih je bila najveća Čardak. Poslije diobe iz čardaka su sagradili četiri velike kuće. Ta zadruga bila je Črnko (Matičina). Gospodar zadruge bio je Stjepan Črnko. Kao dobar gospodar, a u ono doba snalažljiv, držao je u svom gospodarstvu i po šest pari konja i po šest slugu, koji su kirijali i prevozili robu raznim trgovcima i svim poduzetnicima iz Siska u Zagreb, Veliku Goricu i obratno. Imao je svog vlastitog kovača koji mu je potkivao konje i popravljao kola.

   Takvom kirijom unapređivao je svoje gospodarstvo, svinogojstvom se nije bavio na veliko kao druge zadruge, jedino za domaće potrebe. Imao je velike livade u Ogulincu (Matičina sinokoša) i velike štale za konje i stoku, a i velike sjenike za sijeno. Na taj sjenik bile su napravljene i velike stube po kojima se išlo po sijeno. Stube su bile takve da je jedamput i jedna junica po njima otišla na sjenik. Za tu junicu nije nitko znao kud je otišla, dok sluge nisu počele rušiti sijeno, te su je otjerali natrag po stubama„ Ta kućna zadruga imala je velik vinograd u Barbariću i mnogo vina. Gospodar zadruge pozivao je svoje prijatelje i mnoge trgovce, s kojima je poslovao, na pijaču na vinsku komoru gdje se pilo po cijele noći i dane.

    Gospodar zadruge, Stjepan, kome su govorili Štefko, imao je sedam sinova i jednu kćerku. Sinovi su bili Josip, Janko, Mato, Franjo, Miko, Imbro i Mijo i kći Anica.

    Sedam sinova sedam lavova. Kad je kći navršila l0 godina poslala je majka da donese iz velike škrine kukuruz za kokoši. Škrinja je bila velika s ogromnim hrastovim poklopcem, koji je bio poduprt sa potporom, međutim kako se ona nagnula nad škrinju udarila je rukom o podpor, a teška vrata udare je po glavi te je na mjestu ostala mrtva. Nakon očeve smrti braća su se razdijelila. Svi su osim Nikole, bili kirijaši a voljeli su malo više vino i rakiju. Iako su se svi i bogato oženili i imali djece rasprodali su sjenakoše svi osim Nikole i tako postali siromašni. Franju zvanog "Hajoš" zaklao je kovač Vnučec. Od tih sedam sinova potjeće današnja velika porodica Črnko (veliki matičini).


Zvir :
http://www.oss-busevec.com/Pdf/07.Glas.pdf
ili
Literarna sekcija / Literarna sekcija - Glas Buševca / Br. 7 – studeni 1966.
http://www.oss-busevec.hr/

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

 Vide(l)o:

3. Oj Buševec selo zavijato (Turopolje), 08 :35
Citat:
http://www.youtube.com/watch?v=9-reH-UsTAc

Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 3892
Odg: O YES YES Bûševec
« Odgovori #14 : Listopad 18, 2011, 10:40:39 poslijepodne »

Zgoditek v metu z (s)lovačkum puškum


Vesti Ogranka Selačke sloge Buševec

 11-12.06.2011.   Gostuvajne v Slovačke 2011

SVEČANI MEDNARODNI FESTIVAL TAMBURAŠKE SASTAVOV
POVODOM 90. OBLETNICE IGRAJNA TAMBURE V ŠURANY - SLOVAČKA
11-12.06.2011.

 
   Moremo povedati da su se naši prijateli z Šuranya stvarno potrudili da nam boravek pri-jni ostane v trajnomu sečajnu (ako zememo v obzir da je je večina stareša od 70 let) i da su svojum srdačnošču osvojili naša srca.



    Prošle godine na 5. Međunarodnom tamburaškom festivalu - Buševec 2010. gdje su nam između ostalih grupa gosti bili i "Šurianski tamburaši" dobili smo poziv na festival u Šurany kojeg će oni organizirati povodom 90-e obljetnice sviranja tambure u Šuranyu. Uz puno muke i truda (imaju slabu podršku od grada i ostalih struktura) naši dragi prijatelji iz "Šurianskih tamburaša" na čelu sa njihovim voditeljem gosp. Gustavom Augustinom (čiji otac je i donio prvu tamburu u Šurany kad se vratio iz vojske koju je služio u Osijeku) su ipak uspjeli organizirati festival.
   Svaka im čast na tome i zahvala što su i nas pozvali. Osim tamburaške "A" grupe Ogranka "Seljačke sloge" Buševec na festivalu su nastupili i tamburaški orkestri iz Šmartnog pri Litiji (Slovenija), Brač - Studenka (Češka republika) i Šurianski tamburaši (Slovačka), svi već nama dobro poznati sastavi iz Buševca.

   Na put smo krenuli u jutarnjim satima 11.06.2011. kombijem dobivenim od OŠ Vukovina (na čemu im se i ovaj puta zahvaljujemo, osobito njihovom ravnatelju Kreši Matašinu) i jednim osobnim automobilom. Bila nam je to jeftinija varijanta nego autobus. Stigli smo taman na ručak oko 14 sati, a prije toga smo se smjestili u hotel. Nakon ručka smo malo razgledali lokalni muzej koji je smješten u židovskoj crkvi, a oko 16 sati su počele tonske probe na pozornici koja je u sklopu hotela.

   Svečani GALA PROGRAM je počeo u 18 sati, a svaki je orkestar imao na raspolaganju 30 minuta da pokaže svoju virtuoznost sviranja tambure. Domaćini su prekrasno uredili pozornicu, svi orkestri su bili na visokom nivou tako da je tri i pol sata tamburaške svirke prošlo za tren. Nakon ovacija koje su dobili svi tamburaški sastavi, pripremljena je zajednička večera i druženje na ljetnoj terasi u sklopu hotela gdje je postavljena pozornica za neformalni dio programa. Svirka i druženje su potrajali prema željama pojedinaca.

   Nedjelja je bila rezervirana za Matinejsku svirku na ljetnoj pozornici u 11 sati, prije koje smo mi uspjeli obaviti doručak i šoping te se opskrbiti sa suvenirima i poklonima za najdraže. Matineja je protekla u ležernom tonu i grupe su izvele neformalniji program koji je bio više za zabavu. Nakon programa slijedi zajednički ručak i odlazak na polazne destinacije, tako da smo oko 20 sati bili u Buševcu.

   Možemo reći da su se naši prijatelji iz Šuranya stvarno potrudili da nam boravak kod njih ostane u trajnom sjećanju (ako uzmemo u obzir da ih je većina starija od 70 godina) i da su svojom srdačnošću osvojili naša srca. Hvala im na svemu što su za nas organizirali i želimo im još puno zdravlja i lijepih tamburaških koncerata.

 
Predsjednik OSS Buševec
Nenad Rožić


Zvir:
http://www.oss-busevec.hr/
« Zadnja izmjena: Listopad 18, 2011, 10:57:57 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549