Autor Tema: Hrvacki trojězični pluralizem ili ŠTO-jěnoumlě  (Posjeta: 56356 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 3892
Odg: Hrvacki trojězični pluralizem ili ŠTO-jěnoumlě
« Odgovori #90 : Srpanj 19, 2012, 11:19:55 poslijepodne »
Nastavek prethodnoga lista


384
Zorka Kinda-Berlaković, Razvojni put... Croat. Slav. Iadert. vii/ii (2011), 377-387




Ove jezične reforme ne prihvaća prosti narod koji se ljuti da jezik nije "po našu"
nego po hrvačansku, srpsku, slovačku, pa čak i rusku. Zagovornicima promjena,
ponajviše školskom nadzorniku Klaudusu, predbacuje se da uvođenjem "ijekavice"
rade "komunističku i Titovu propagandu" (Weilguni, 1984: 67). Otpor se javlja i
protiv preuzetih "hrvačanskih riči" kao što su to napokon, doduše, prisutan: No,
još gorje
(nego upotreba internacionalizama, napom. aut.) je, ako si posudiš u
manjkanju domaćega izraza, kakovu rič iz hrvatskoga ričnika
. (...)Onda bi morao
čuti njihove glasne kletve i prigovore! Ar latinski, nimški, francuski, hja, to je nešto
bolje, nešto više! Ali 'hrvačanski', ne, to je gotov škandal
.(10)

Dok se u Gradišću teško prihvaćaju reforme koje su narušavale dotadašnji
kontinuitet, mlada gradišćanskohrvatska inteligencija koja se sakupljala u
društvu Hrvatski akademski klub HAK kreće šezdesetih godina novim putem. U
svojem časopisu Glas ti se mladi reformatori jezika beskompromisno zauzimaju
za hrvatski književni jezik, jer su mišljenja da gradišćanskohrvatski dijalekti ne
mogu dostignuti nivo standardnog jezika. U Glasu, koji izlazi između 1957. i
1963., mladi pjesnici (A. Blazović, Vl. Vuković, B. Frank) objavljuju svoje pjesme
na hrvatskom književnom jeziku, a aktivisti (N. Benčić, Prikosović i dr.) razlažu u
broju 3, str. 2 iz 1959. godine svoj program: Naša najveća zadaća, naš cilj, pa ako
hoćete, da to nazovem programom, jeste, da polako sprovodimo hrvatski književni
jezik u naš hrvatsko-gradišćanski prostor. Zadaća naše nove generacije mora se
sastojati u tome, da mi evolucionim putem prihvatimo hrvatski književni jezik i da
ga prilagodimo našoj nacionalnoj manjini, kao književni jezik svih danas živućih
Hrvata
. Ova mlada generacija koja je bila za preuzimanje hrvatskog standarda, a
u kojem se ni sama nije znala dovoljno dobro izraziti jer ga nije imala gdje naučiti,
biva izložena oštrim napadajima i izrugivanju (11). Konačno nije uspio ni ovaj drugi
pokušaj da se preuzme hrvatski standard. Razloge za to treba najvjerojatnije tražiti
u nedostajanju građanskog sloja kod gradišćanskih Hrvata koji bi bio forsirao
upotrebu jedinstvenoga, normiranog jezika. Za seljački sloj bio je dovoljan seoski
dijalekt, odn. neka vrsta naddijalekta. Inteligencija pak, koja se zauzimala za
hrvatski standard, živjela je odvojeno od matične zemlje, uglavnom u Beču, te tako
nije mogla utjecati na jezični razvoj.

Uz pokušaj mladih Hakovaca mora se spomenuti i uzaludno nastojanje
poslijeratnih nadzornika za hrvatske škole u Gradišću, R. Klaudusa i K. Meršića.
Kao pristaše hrvatskoga književnog jezika težili su za jedinstvenim nastavnim
jezikom te kanili prekinuti dotadašnju praksu da se predaje u seoskom govoru.
U tu svrhu Klaudus od 1953. – 1962. uređuje školski list Mladost u kojem su
prilozi bili uglavnom na hrvatskom književnom jeziku, a Meršić 1957. pod
imenom Naš jezik izdaje gramatiku hrvatskoga književnog jezika koju ipak
neznatno prilagođuje gradišćanskohrvatskim prilikama. Ni prvi ni drugi nisu
računali s tihim protestom većine dvojezičnih učitelja koji nisu vladali hrvatskim


(10 ) Ignac Horvat: "Mi 'narodni pisci"', NT, 12, 1948, str. 2.
(1 1)  Pisac A. Blazović uspoređuje ove mlade reformatore jezika sa seljacima koji na svoja kola, koja vuku
vololi, stavljaju retrovizor i sirenu. Blazović zastupa mišljenje da novo u jeziku ne treba isključivati
staro, već da se treba povezati jedno s drugim, pa je tako već prije 50 godina ukazao na razvojni put
gradišćanskohrvatskoga jezika.



385
Zorka Kinda-Berlaković, Razvojni put... Croat. Slav. Iadert. vii/ii (2011), 377-387



standardom (12) te zato ta pomagala u nastavi uglavnom nisu ni koristili, već su ih
ocijenili "preteškim ili nerazumljivim" (Kinda-Berlakovich, 2002: 144, 288, 358).
Ovaj do sada najradikalniji potez izazvao je otpor ponajviše kod Robakovih (13)
asimilanata koji su Klaudusu predbacivali da narod prodaje "jugokomunistom"
te da je "jugosimpatizant" (ibid.: 145).

Ovu prvenstveno emocionalnu odbojnost prema "srpskohrvatskomu" jeziku
("to nije naše, to ne razumimo") najbolje izražava članak J. Kostanja u Hrvatskim
novinama
1963. (14), gdje autor zastupa mišljenje da spas hrvatskog naroda u
Gradišću nikada ne može ležati u umjetno konstruiranom jeziku nekih Balkanaca
već u materinjem dijalektu: Hoćemo da ostanemo dalje gradišćanski Hrvati? Onda
dajmo cesaru ča je cesara, a narodu ča je naroda: Hrvatski gradišćanski materinski
jezik u zipku, u crikvu i u školu! I imat će nas gradišćanskih Hrvatov i za daljih
četirih sto ljet!


Mora se priznati da je u želji za što većim približavanjem prema novoštokavskom
standardu sve češće dolazilo i do potiskivanja tipičnih čakavizama (kot > kao, jur
> već, zvana > osim) pa i do uvođenja nepoznatih balkanizama: tako se uz pastir
uvodi čoban ili uz zdenac izraz bunar. Kao reakcija na ovo pojačano štokaviziranje
gradišćanskohrvatskoga jezika počinje se, počevši od sedamdesetih godina u
školstvu (15) te u časopisima i novinama, forsirati čakavština. Godine 1982. izlazi i I.
dio Rječnika, kao što smo već spomenuli u uvodu ovome članku, kojim su stvoreni
jezični preduvjeti za normiranje jezika.

Ako imamo u vidu sve gore navedene čimbenike, vidimo da su vrlo različiti
razlozi zahtijevali standardizaciju gradišćanskohrvatskoga književnoga jezika.
Ovime smo ujedno i kratko obrazložli zašto nije mogao biti preuzet hrvatski
(štokavski) standardni jezik.


Literatura

Nikola Benčić, Književnost gradišćanskih Hrvata od 16. stoljeća do 1921. , Zagreb,
1998.

Bencsics, Finka, Šojat et al., Nimško-gradišćanskohrvatsko-hrvatski rječnik
/ Deutsch-burgenländischkroatisch-kroatisches Wörterbuch
, Eisenstadt/Zagreb,
1982.

Mirko Berlakovich, Hrvatska gramatika. Mali pregled gramatike
gradišćanskohrvatskoga i hrvatskoga jezika
, Benua Verlag, Großpetersdorf, 1995.


(12 )  Klaudusov i Meršićev pokušaj uvođenja hkj. u to vrijeme nije mogao uspjeti jer gradišćanski Hrvati
nisu imali niti jednu jedinu srednju ili višu školu gdje bi se bio mogao naučiti hkj. Tako ni sami učitelji
nisu imali odgovarajuću jezičnu kompetenciju.

(13 ) [/color]Fritz Robak, gradišćanski Hrvat i poslijeratni zastupnik SPÖ-a, Socijalističke stranke Austrije, provodio
je otvorenu asimilatorsku politiku (nastupao je npr. javno protiv hrvatskoga jezika u školama). [/color]
(14 ) Kostanj, J.: "Naše narječje ili književni jezik?", HN, 3, 1963, str. 3.
(15 ) Godine 1973. je J. Ibesich proglašen novim nadzornikom za hrvatske škole u Gradišću. On je protiv
uvođenja hkj. kao nastavnog jezika, pa je i predsjednik Radne zajednice za izrađivanje školskih knjiga na
gradišćanskohrvatskim govorima.



386
Zorka Kinda-Berlaković, Razvojni put... Croat. Slav. Iadert. vii/ii (2011), 377-387



Andrea Zorka Berlakovich, Govor Velikoga Borištofa, sela u srednjem Gradišću,
Diplomski rad, Zadar, 1987.

Ivan Brabec, "Hrvatski govori u Gradišću", u: Gradišćanski Hrvati, Čakavski
sabor, Zagreb, 1973, str. 61–90.

Ivan Brabec, "Dijakronski pogled na gradišćanskohrvatski jezik", u: Gradišćanski
Hrvati 1553 - 1983
, 1983, str. 59–71.

Dalibor Brozović, "Hrvatski jezik, njegovo mjesto unutar južnoslavenskih i drugih
slavenskih jezika, njegove povijesne mijene kao jezika hrvatske književnosti", u:
Hrvatska književnost u europskom kontekstu, Zagreb, 1978, str. 9–83.

Stefan Geositis, Die burgenländischen Kroaten im Wandel der Zeiten, Edition
Tusch, Wien, 1986.

László Hadrovicz, Schrifttum und Sprache der burgenländischen Kroaten im 18.
und 19. Jahrhundert
, Akademiai Kiado, Budapest, 1974.

László Hadrovicz, "Povijest gradišćanskohrvatskoga književnoga jezika", u:
Povijest i kultura gradišćanskih Hrvata, ur. Ivan Kampuš, Globus, Zagreb, 1995.

Robert Hajszan, Ignac Horvat, Pinkovac, 1979.

Josip Hamm, "Položaj i značaj gradišćansko-hrvatskoga jezika unutar slavenske
jezične grupe", u: Symposion Croaticon – Gradišćanski Hrvati/Die Burgenländischen
Kroaten
, Beč, 1974, str. 45–52.

Alojz Jembrih, Na izvorima gradišćanskohrvatskoga jezika i književnosti,
Gradišćanskohrvatske studije 1
, Znanstveni institut gradišćanskih Hrvatov,
Željezno, 1997.

Radoslav Katičić, "Die burgenländischen Kroaten an sprachlichen Scheidewegen",
u: Pontes Slavici, Festschrift für Stanislaus Hafner zum 70. Geburtstag, Akademische
Druck- u. Verlagsanstalt Graz-Austria, 1986, str. 179–187.

Andrea Zorka Kinda-Berlakovich, Das zweisprachige Pflichtschulwesen der
burgenländischen Kroaten in der Vor- und Nachkriegszeit. Eine Dokumentation
mit Kurzbiografien und Zeitzeugenberichten / Dvojezično školstvo gradišćasnkih
Hrvatov u pred- i pobojnom vrimenu. Dokumentacija s biografijami i izvještaji
svidokov
, VHS der Burgenländischen Kroaten/NVŠ Gradišćanskih Hrvatov,
Eisenstadt/Željezno, 2001.

Andrea Zorka Kinda-Berlakovich, "Die kroatische Unterrichtssprache
im Burgenland. Bilingulaes Pflichtschulwesen von 1921-2001", LIT-Verlag,
Interkulturelle Pädagogik, sv. 2, Beč, 2005.

Andrea Zorka Kinda-Berlakovich, "Njemačke interferencije u jeziku
gradišćanskih Hrvata", u: Drugi Hrvatski slavistički kongres, Zbornik radova I. ,
Zagreb, 2001a, str. 461–467.

Andrea Zorka Kinda-Berlakovich, "Gradišćanskohrvatski prema hrvatskom
standardu", u: Bosanski, hrvatski, srpski,  ur. Gerhard Neweklowsky, Međunarodni skup


387
Zorka Kinda-Berlaković, Razvojni put... Croat. Slav. Iadert. vii/ii (2011), 377-387



"Aktuelna pitanja jezika Bošnjaka, Hrvata, Srba i Crnogoraca", Wiener Slawistischer
Almanach, Sonderband 57, Beč, 2003, str. 111–122.

Helene Koschat, "Die čakavische Mundart von Baumgarten im Burgenland",
Schriften der Balkankommission, Linguistische Abteilung XXIV, 2, Verlag der
Österreichischen Akademie der Wissenschaften, Wien, 1978.

Bogdan Krizman, "Gradišće na Pariškoj mirovnoj konferenciji (1919/20)", u:
Nastava povijesti, 4, 1974.

Gerhard Neweklowsky, "Die kroatischen Dialekte des Burgenlandes und der
angrenzenden Gebiete", Schriften der Balkankommission, Linguistische Abteilung
XXV, Verlag der Österreichischen Akademie der Wissenschaften, Wien, 1978.

Ivo Sučić et al., Gramatika gradišćanskohrvatskoga jezika, Znanstveni institut
Gradišćanskih Hrvatov, Željezno, 2003.

Antun Šojat, "O jeziku i rječniku gradišćanskih Hrvata", u: Rasprave Zavoda za
jezik
, knj. 6–7, 1980-1981, str. 305–318.

Werner Weilguni, Die Diskussion um die Standardsprache bei den
Burgenländerkroaten. Sprachpolitische und kulturpolitische Tendenzen seit der
Mitte des 19. Jahrhunderts
, Disertacija, Sveučilište Beč, 1984.


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


Entwicklungsweg von der standardsprache der burgenländischen
kroaten zur regionalen kroatischen standardsprache



Da die Entwicklung der Sprache und der Identität bei den burgenländischen
Kroaten ungewöhnlich eng miteinander verbunden sind, gab es und gibt es immer
noch ein berechtigtes Streben innerhalb dieser Minderheit zu einer kodifiziert/
normierten Sprache, die das Bewusstsein der Minderheit stärken und eine starke
Stütze im Kampf um das nationale Überleben sein sollte. Im Artikel wird die
Entwicklung der Sprache bei den burgenländischen Kroaten analysiert, die wegen
der besonderen geographischen Lage und Trennung vom Volksstamm nicht die
Entwicklung der Sprache in der alten Heimat folgen konnten, sondern seit ihrer
Ankunft in der neuen Heimat ihre eigene Standardsprache gepflegt und entwickelt
haben.

Schlüsselwörter: Burgenländische Kroaten, Burgenlandkroatisch, Standardsprache.



Zvir:
http://www.google.de/url?sa=t&rct=j&q=imaju%20standarda%20gradi%C5%A1%C4%87anskohrvatski%20jembrih&source=web&cd=2&sqi=2&ved=0CFgQFjAB&url=http%3A%2F%2Fhrcak.srce.hr%2Ffile%2F117987&ei=ZEUIUN_-JJSKhQfm8O3mAw&usg=AFQjCNG4khoEEIEtLPcRrYc7eGxQU5bUsA

 
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 3892
Odg: Hrvacki trojězični pluralizem ili ŠTO-jěnoumlě
« Odgovori #91 : Rujan 11, 2012, 09:39:12 poslijepodne »
Vijenac / Godište XIX  / broj 464-465  / 15. prosinca 2011.

Razgovor
BOŽICA JELUŠIĆ, KNJIŽEVNICA

Kajkavski postoji kao jezik, a ne kao dijalekt 
Jezični unitarizam jednako je opasan kao i politički



Heidegger je napisao da je jezik „kuća bitka", a Alexander von Humboldt da je „prava domovina'. Je li kajkavski jezik vaša domovina?
Da. Sigurna sam da jest, premda jezik i jezike osjećam kao živu materiju i sve ih volim bez diskriminacije.

Je li on u opreci sa standardnim hrvatskim jezikom?
Mi smo službeno trojezična i trodijalekatska kultura. Ako smo se tako deklarirali, to znači da bi status dijalekta trebalo ukinuti. Trebalo bi reći da je to jedan jezik koji je sastavljen od tri izvora pa bi na lokalnim gornjohrvatskim prostorima stanovit broj školskih sadržaja trebao biti plasiran i na kajkavskom jeziku, koji taj status zaslužuje i poviješću i sadašnjošću. Ako je jezik jednom bio jezikom, ako je bio normiran, ako je imao gramatiku, ako ima respektabilan rječnik kakav je Belostenčev Gazophylacium, ako su na kajkavski jezik 17. stoljeća bila prevedena sva relevantna djela onoga doba; gospodarska, veterinarska, medicinska..., ako je u jednom dobu bio jezik Hrvatskoga sabora, ako su na njemu tri stoljeća poslije stvorene Balade Petrice Kerempuha, onda ne može izgubiti status jezika.
Može imati samo pozadinsku poziciju u korist nekog dogovora, ali on se i dalje usporedno razvija u lokalnim govorima ovoga doba, u književnosti, u etnoglazbi, dakle, paralelno živi, a ne umire. Ni latinski jezik nije mrtav - sve dok ijedan čovjek na svijetu njime bude govorio i pisao, on će kao jezik službeno postojati. Tako i kajkavski postoji kao jezik, a ne kao dijalekt. Spomenuti je Humboldt rekao i: „Dijalekt je jezik majke, ali i majka jezika"; iz njega se stvara i oplemenjuje standardni jezik. Dijalekt je često osnova mnogih riječi. I sama sam stvorila mnoge riječi standardnoga jezika kojih je korijen kajkavski.

Je li neobogaćivanje standarda kajkavskim i čakavskim jezikom ili narječjem posljedica politike koja do danas nije raščistila te probleme?
Nemam ništa tomu dodati. Jezični unitarizam jednako je opasan kao i politički - opasno je da mi u ime nekoga dogovora, koji odgovara nekoj skupini ili narodu, potiskujemo i zatiremo svoj jezik. To je i glupo. Nemamo se mi čega odricati, već svoj jezik nosimo kao dragocjenu pričuvu u zajednicu naroda, europsku i bilo koju drugu.

Onda je glupo i pristajanje na sve češću anglizaciju standarda?
Jasno. S jedne strane pristajemo na nekritičku anglizaciju, a s druge zatiremo ono što je izvorno, što je moćno. Čovjek se najmoćnije izražava na materinskom jeziku. Kada se ujutro probudim, prvo pomislim na kajkavskom: Jaj dežd bu padal, jaj kako je sivo i megleno... i onda to prevodim na štokavski jer su, kako bi rekao pokojni Dubravko Ivančan, meni ljudi rekli da je to normalno.

Znači li to da su kajkavski jezik i književnost kao i čakavski jezik i književnost zapostavljeni?
Apsolutno, iako antologije novog doba i pojedinačna izdanja biblioteka zavičajne provenijencije dokazuju golem stvaralački potencijal upravo na kajkavskom i čakavskom. Upućujem ljude na jako relevantnu antologiju Jože Skoka Reči sa zviranka, na sva izdanja časopisa Kaj, koji je posljednji Mohikanac u Ujedinjenim Kajkavskim Emiratima, koji ne dopušta da se kajkavska riječ obezvrijedi, rastoči i zaboravi. Isto tako postoje i čakavska nastojanja. Već to žilavo nastojanje dokazuje koliko nam je zavičajna riječ važna i koliko se na njezinu izvoru napajamo.

Zakaj ste kesno[/i] počeli pisati na kajkavskom?
Jednostavno, mi smo kajkavci ko ona ljevoruka djeca, koja su dobivala po prstima, da moraju desnicom pisati, jer je tako ispravno. Pa kad smo malo porasli, postali smo ambideksteri, pišemo objema rukama, a govorimo rašljasto, kajkavski i štokavski, kako nam se hoće u nekoj prigodi! Došli smo do svoje pameti i do svoga jezika, a prije toga sanjali smo sprhli i pljesnivi ilirski san.

Ima li zapostavljanje kajkavske i čakavske književnosti veze s relacijom provincija-metropola?
Apsolutno. Na vatri se griju oni koji su joj blizu, znači koji su u Zagrebu i okolici, a mi iz provincije kašljemo od ljutnih dimova. Ljuti, ljuti dimovi ignorancije, potiskivanja, podcjenjivanja i zlobe dolaze do nas, a pri vatri se grije onaj tko hvata poslove za koje nema kompetencije, koji odlučuje o tome tko će sjediti u HAZU, koji u ime Ministarstva kulture piscima poput mene, koja sam objavila 40 knjiga, daje predikat druge kategorije i petsto kuna dodatka na profesorsku mirovinu. Koji sami nemaju iza sebe djelo, ali imaju moć da mojem djelu presuđuju. I onda ih još naši „kumeki" i „nomenklatura", dobrovoljčeki i zaposlenici u ustanovama i fondovima u samoj provinciji, oponašaju, pa se također interesno organiziraju i zagorčavaju život „slobodnim strijelcima", unatražujući sve čega se dohvate!


Zvir (celi članek):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/moj-(kaj)put-spominek-z-kajkavci/msg44588/#msg44588

Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 3892
Odg: Hrvacki trojězični pluralizem ili ŠTO-jěnoumlě
« Odgovori #92 : Prosinac 01, 2012, 01:01:45 prijepodne »
hkv/Hina
i
Glas Istre, 2012-11-25, KULTURA subotom

Rječnik Talijana hrvatskih korijena iz Molisea

PRETISAK RJEČNIKA “BLAGO JEZIKA SLOVINSKOGA” JAKOVA MIKALJE (PESCHICI 1601. - LORETO, 1654.)

To je prvi hrvatski rječnik u kojemu je hrvatski polazni jezik. Do pojave Josipa Silića nema razdvajanja između čakavaca, kajkavaca i štokavaca, a Katičić podsjeća kako su vukovci u rječnike svrstavali i nehrvatske dijalektalizme, a riječi kajkavskih ili čakavskih govora proglašavali tuđicama

Katičić podsjeća kako su hrvatski vukovci, uz političku pomoć bana Khuena Hedervarija, odbacili hrvatsku jezičnu tradiciju, a posebno onu čakavsku i kajkavsku, pa je zahvaljujući Franji Ivekoviću čak i u katoličkim crkvama čitan prijevod Vukovih evanđelja



Pretisak, transkripcija i leksikografska interpretacija trojezičnoga rječnika hrvatsko-talijansko-latinskoga "Blago jezika slovinskoga (1649./51.)" Jakova Mikalje te studija o Mikalji priređivačice Darije Gabrić-Bagarić predstavljeni su danas u Palači Matice hrvatske u Zagrebu.

O Mikalji i njegovu jezikoslovnom radu te danas predstavljenim knjigama govorili su akademik Radovan Katičić, profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu Marko Samardžija, profesorica riječkoga Filozofskog fakulteta Diana Stolac, urednica niza pretisaka Marija Znika, u ime nakladnika Dunja Brozović Rončević i autorica koncepcije i studije Darija Gabrić-Bagarić.

Katičić je podsjetio kako je Mikaljino "Blago jezika slovinskoga" prvi ozbiljni rječnik hrvatskoga jezika, koji nije nastao usputno i na brzinu. Rječnik je Mikaljino životno djelo, rekao je ocijenivši kako je autorica napravila vrlo temeljitu, zapravo fundamentalnu studiju o Mikalji kao leksikografu.

Napomenuo je kako se prije mislilo da je Mikalja, zbog rođenja u južnoj Italiji, Talijan te dodao kako se tek nedavno otkrilo da je Mikalja iz hrvatske dijaspore, čiji ostatci i danas žive u Molisama.

Katičić je podsjetio kako su hrvatski vukovci, uz političku pomoć bana Khuena Hedervarija, odbacili hrvatsku jezičnu tradiciju, a posebno onu čakavsku i kajkavsku pa je zahvaljujući Franji Ivekoviću čak i u katoličkim crkvama čitan prijevod Vukovih evanđelja. Podsjetio je i kako je vukovski autoritet Tomo Maretić u dva mandata kao madžaron bio zastupnik u Hrvatskom saboru te da je biran u kotarevima gdje su živjeli Srbi.

Napomenuvši kako u cjelokupnoj hrvatskoj književnost od početaka postoji međusobno prožimanje čakavštine, štokavštine i kajkavštine, ocijenio je kako je vukovski štokavski purizam pogubno djelovao na hrvatski jezik. Dodao je kako do pojave Josipa Silića nema razdvajanja između čakavaca, kajkavaca i štokavaca te podsjetio kako su vukovci u rječnike svrstavali i nehrvatske dijalektalizme, a riječi kajkavskih ili čakavskih govora proglašavali tuđicama.

Određeno hrvatsko etničko područje

One koji ne znaju tko su Hrvati definiciju mogu pronaći u Mikaljinu rječiniku, istaknuo je Katičić dodavši kako je Mikalja u 17. stoljeću jasno odredio značenje Hrvata, koji su živjeli u sklopu tadašnje banske Hrvatske, a istoznačnica za sve Hrvate, uključivši i one izvan banskoga područja jest ilirsko ime.

Profesor Samardžija je istaknuo kako je Mikalja u 17. stoljeću, odnosno u razdoblju kad je Hrvatska svedena na "Reliquiae reliquiarum" jasno leksikografski obradio hrvatsko jezično područje.

Ocijenio je kako u leksiku nije bilo stihije te dodao kako je unatoč svemu bila riječ o organskom razvoju jezika.

"Blago jezika slovinskoga" ima približno 30 tisuća hrvatskih riječi. Ishodište je svih mlađih dopreporodnih leksikografskih ostvarenja i ugrađeno je u sve rječnike do 19. stoljeća. U njem su hrvatske riječi obrađene kao u jednojezičnom rječniku, tj. popraćene su definicijama, sinonimima i kolokacijama. Sadržajno je zanimljiv zbog raznodijelektne građe i obilja specifičnoga jezika.

Jakov Mikalja rođen je u Peschici (Pještica) na poluotoku Garganu u Italiji, 31. ožujka 1601., a umro u Loretu, 1. prosinca 1654. Hrvatski je jezikoslovac, leksikograf, isusovac. Sastavio je "Blago jezika slovinskoga illi slovnik u komu izgovarajuse rjeci slovinske Latinski i Diacki" čije je slaganje i tiskanje počelo u Loretu 1649. a nakon potrage za boljim tiskarom dotiskano u Anconi 1651. To je prvi hrvatski rječnik u kojemu je hrvatski polazni jezik.

Autorica koncepcije pretiska i studije o Jakovu Mikalji je Darija Gabrić-Bagarić, a suradnice su joj bile Marijana Horvat, Sanja Perić-Gavrančić te Ivane Lovrić Jović.

Pretisak je objavio Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje iz Zagreba.

(hkv/Hina)


Slika:
Rječnik Talijana hrvatskih korijena iz Molisea
Pretisak djela Jakova Mikalje iz 1649/51.


M. ĆURIĆ

Glas Istre, 2012 11-25
http://files.glasistre.hr/GlasIstre.pdf

i/ili
http://www.hkv.hr/vijesti/hrvatska/13082-predstavljen-pretisak-rjecnika-blago-jezika-slovinskoga-jakova-mikalje.html
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 3892
Odg: Hrvacki trojězični pluralizem ili ŠTO-jěnoumlě
« Odgovori #93 : Prosinac 01, 2012, 01:05:58 prijepodne »
19.11.2012.

Kreativni kajkavci
(knigulica iliti facebook)


Kajkavski jezik

Kajkavski književni jezik je bil v službeni upotrebi do polovice 19. stoletja, a v nešterim krajem išče do prve polovice 20. stoletja na području Kajkavske Hrvatske. To je bila unda jedina Hrvatska, jer druge regije išče nisu bile v sestavu Hrvatske. Tie i takov standarni književni Kajkavski kakov se vučil na području undašnje cele Horvatske išče/jošče postoji v Kajkavski književnosti.   

■ Standardni Kajkavski književni jezik se vučil po celom Kajkavskem području, ali i zvun denešnje Kajkavske regije – dela na Kajkavskom književnom jeziku su se čitala v Kranjski i v Prekmurju. (Miklouš Krajačevič, Anton Vramec i drugi) 

■ Prvo predavanje na Zagrebečkom Vsevučilišču na Horvatskom jeziku je bilo održano v 19. stoletju prav na Kajkavskem.

■ Kajkavski jezik ima svoje gramatike, riečnike i pravopisanje, štera treba lestor dodelati v modernom duhu.

■ Kajkavci imaju vsako pravo, kak građani Republike Hrvatske, služiti se svojim materinjskim jezikom kak službenim na području Republike Hrvatske. To je jedna od temeljnih ljudskih pravic, garantirana v UNESCO-vi konvenciji o ljudskim pravicam, a Horvatska je podpisnik te iste konvencije.

■ Kajkavski književni jezik sjedinjuje vse Kajkavske dijalekte i lokalne govore v jeden standard i sadrži prek 95% reči štere postoje v vsim kajkavskim govorom! 

■ Shodno vsem tem, uvodženje pisanja na Kajkavskom književnom jakša i lokalne govore i dijalekte, jer podupire i promovira upotrebu kajkavskih reč v vsakodnevni pisani i govorni komunikaciji. Lokalni govori si pak vrnjačaju rieči štere su zgubili v doba štokavizacije.


Zvir:
https://www.facebook.com/notes/kreativni-kajkavci/kajkavski-jezik/555932687757488
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 3892
Odg: Hrvacki trojězični pluralizem ili ŠTO-jěnoumlě
« Odgovori #94 : Prosinac 01, 2012, 01:09:12 prijepodne »
Situacija s kajkavštinom...

Kreativni Kajkavci, 2012-11-15, 07:16
Delanje na budučnosti naravno ne podrazumjeva nepoznavanje prošlosti.
I te kak je prošlost važna jer samo na solidnem temeljom se more nekaj zgraditi, ali je hudo ak se sam ostane v prošlosti bez da se proba napraviti POZITIVNA RAZLIKA v vezdašnjosti.


Komentari:

Kajgod Blues sad bi tu trebalo zakoturat cielu onu tam spiku z bluzeričinog profila..; ) malo se i zaebavam ali ciela ta situacija (s kajkavštinom, konkretno) mi je malo/dost nedorečena, sega tu ima.. nadam se boljem. : )
2012-11-15, 07:27

Kreativni Kajkavci Kajgod Blues nebu boljše če se dela ne primemo, i hapimo se delati prvo na osnovnim stvarima, osveštavanju ljudja na širokom nivou i iskanju argumentov za jeden književni Kajkavski v školam.
2012-11-15, 07:40

Kajgod Blues hmm, dost široka i ne lehka tema..slažem se da treba delati na osveštavanju ljudi i iskanju argumentov.. ak se diela, konkretno, o ideji standardizacije/normieranja kajkavskog jezika, sam smisel i realizacija mi zgleda dost dvojbeno. prvo bi se trebal najt kompromis med kajkavcima a onda ustanoviti zapraf čist jen nuovi jezik, terog trenutno nihči ne koristi..h kajkavskom postoji bezbroj tieh narječja i lokalnih idioma (prinas saki brieg/jarek ma neku svoju spiku) i kak sad to napravit da se sve zadovolji, da nema "šteta".. jer, uz tie nekakef svuoj kajkavski, ljudi bi muorali vučiti još jen nuovi i (ipak) umetni, i teri bi mogel meti sudbinu svojevrsnog kajkavskog esperanta. po meni, velika (najvekša) je vriednost baš to bogatstvo i raznolikost kajkavštine, ali da bi se na razne načine moglo i trebalo bolj afirmierat kajkavski, zvlieči ga z geta, integrirat ga h škuole, poticat ljude h medijima da se z njim služiju - to zame nije sporno.
2012-11-15, 13:00

Kreativni Kajkavci To "(v)saki brieg/jarek/selo" ima drugi govor mi veli dosta ljudi, i vsi to vele na isti način i razmem vse. To je percepcija šteru prvo treba nadziči, jer to je ni baš tak. Zgovor zna varirati, al to su dijalekti jednoga Kajakvskoga jezika, i ak jih usporedimo s štokavskem, onda se vidi da je to jeden jezik.
Jedno je govorni Kajkavski, ki bu ostal v vsakom selu, dok bi se v književnom Kajkavskom vučili Kajkavski književnosti, i pisati Kajkavski, pa tak i tie svoj govorni Kajkavski, i tak ga i dalje razvijati! Bez književnoga vsaki jezik je osuđen na degradaciju i razpad. Zgovori Kajkavskih reč znaju biti dosta drugački, vendar se prek 95% istih reč deli i koristi v vsem Kajkavskim krajem, s tim da su negdi ostale jedne, a drugi pak druge. Znači nebi to bil nikov umetni jezik, v sintezi knjževnoga i govornoga se ide prema književnom Kajkavskom ki je postojal, i ki v sebi ima vse reči vseh govor!, i ide se (norma) prema autetničnom Kajkavskom, za š/teri se isto znoa kaj je.
2012-11-15, 08:23

Kreativni Kajkavci Znači književni Kajkavski pomaže i lokalnem govorom tak kaj jih dalje razvija, doaje jim novi temelj -književnost i pisanje; bez toga temelja se Kajkavski pomalem ali sigurno ruši.
Jedna pelda - okuli Vsesveti, pred 20 let vsa su deca govorila Kajkavski. Vezda tam prejdemo - Šašinovec, i makar su domači, nit reč da bi rekli Kajkavskoga. Zgubili su temelje i percpeciju, svoju autentičnost i korijene.
V književnom Kajkavskom budu vsi Kajkavci našli prek 95%, a i več, svojih Kajkavskih reči, štere su njim poznate. V književnom Štokavskom bormeš niti 2%. Pa kaj moramo unda radi tih 5% + one štere smo vsi pozabili jer se književni ne vuči več, delati protu Kajkavskoga, a kaj ide samo v prilog Štokavskom? Nikov strah za lokalne govore, oni moru postati lestor išče JAKŠI čez književni Kajkavski.
2012-11-15, 08:24

Kreativni Kajkavci Kaj veli književni - "v/u". Znači vezda bi se ti vučil "v" na vuri književnoga Kajkavskoga jezika, al bi se vučil NA KAJKAVSKOM, i 95% drugih reč štere bi poznal, Kajkavske.
Mesto "h hiže" bi se vučil "v hiže". Vezda se vučiš "u kuči". Kaj ti je bliže, poznateše? Vezda se praktički vučiš stranjski jezik.
2012-11-15, 08:15

Kreativni Kajkavci Ne treba se nikaj preveč novega zmišljuvati, nikov Esperatno, Kajkavska Književnost postoji samo se ju treba hapiti vučiti i ljudje budu je prepoznalo. E al se ne vuči vre 150 let.
Pa ni veto novo, n.p. Ivana Gorana Kovačiča-fantastične pesme na Kajkavskom, nismo nigdar ni čuli da je bil Kajkavski pesnik! On, z Gorskoga Kotra je pisal pesme štere razmu vsi na drugem kraju, v Međimurju i Podravini. A pesme Podravca Frana Galoviča razmu pak vsi v Zagorju.
2012-11-15, 08:21

Kreativni Kajkavci Kajkavski Književni jezik vre postoji, samo to treba na'gloas povedati.
2012-11-15, 08:21

Kajgod Blues okej, slažem se ja z dosta tog kaj si spomenul.. pak, ostaje da bi ljudi/deca uz svuoj lokalni/materinji muorali vučiti tie kajkavski standard a uz to još i štokavski, teri je obavezan. jeli i kuliko bi to zaživelo nemam pojma..jer tzv. obični ljudi bi ionak h komunikacije koristili svuoj lokalni a onie teri maju potrebu pisat/izražavat se na kreativneši način, bilo bi logično da se isto služe svojim materinjem jer to je i autentično i spada u ono bogatstvo jezika/idioma tero nebi smelo bit prepreka neg forca. pak, ljudi h medijima (novinari) bi muorali/trebali najt nekakef svuoj normativ teri im najbolj paše i karakteriziera ih, ne postoji klauzula ni zakon da se h regionalnim medijima muora pisat na štokavici, ovo kaj se diela je linija mienjeg otpora i zapraf bizarna situacija, makar donekle razumljiva. esperanto sam spomenul u kontekstu da je z(a)mišljen kak jen univerzalni jezik teri bu "zbrisal granice" al', eto, nije baš zaživel.
2012-11-15, 08:48

Kajgod Blues z druge strani, bez obzira na naše tlapnje, želje, namere i planove, jezik ma neke svoje pute, mienja se, prilagođava, mieša..to je normalno, svigde je tak. evo, morem reč da se h zagorju samo h nekim zabitim selima i med starešim ljudmi još more čut onie nekakef arhaičen kajkavski (bednja, hum..su posebne enklave, priča zase), čim se diela o vekšem mestu, gradu, tam dominiera hibrid štokavštine i kajkavštine, pak, razumljivo, ma to svoje razloge.. ali, bilo kak bilo, to je njihov jezik terim se služe i teri ih karakteriziera, živ je i životan, gda bi im rekel da nije dober i da bi zdaj muorali vučiti kajkavski standard, bielo bi gledeli. ; )
2012-11-15, 08:52

Kreativni Kajkavci Normalno je da se jezik menja, al kuliko se more premeniti da ne nestane, da se totalno ne asimilira?
V 60im letam, znači pred 50 let su v Šestinam išče imeli Kajkavske naglaske, diftonge i gramatiku v govoru. Isto ne vsi. Radniki menjše, poljoprivredniki več. Denes je to vse nestalo, jer su nestali i poljoprivredniki. Tak imenuvani Zg-dijalekt je od Kajkavskoga sčuval samo KAJ, al kak govor več niema nikve veze s Kajkavskim. Prevzeli su vrednosti štere jim je sistem indoktriniral. Ali urbanizacija nema direktne veze s govorom. Moreš biti urbani i sčuvati svoj integritet. Ak znaš kak.
Nam je ni normalno da prevzemljemo nekov stranjski identitet šteri se vuči v školami, ako imamo svojega identiteta. Dela se samo o tem štere vrednosti se vuče i razvijaju. Štokavski je Kajkavcom bil nametnut v autoritarnom sistemom - mi prespitavljamo te vrednosti, i iščemo nekve nove.
Na koncu, nejdemo mi vučiti Kajkavski v Poganu Mlaku niti Novi Pazar. Očemo održati svoj identitet tu gde smo je več, i imamo tradiciju več od 1000 let, jer nam Tradicija nekaj znači. Mi to vrednujemo.
Činjenica je da se Kajkavski jezik i identitet vse več gubi pod parolom "kaj bumo se vsi razmeli", a stvoarja se jedna nova, skroz na skroz balkanska nacija. Pred 80 let su Kajkavci išče bili spojeni s Srednjom Evropom. Naj bu gdo kaj oče, al mi vu'ti balkanski struji ne vidimo nekov progres šteroga bi mogli preporučiti sebi ili drugem. Mi znamo da imamo napredneše društvo i navike i mi očemo to razvijati.
2012-11-15, 09:28

Kajgod Blues evo nekaj z mojeg primera. ja dielam negda (več ili menj) nekakove kompromise (kaj se tiče komunikacije, pa i te nekakve korespodencije na fejsu, mrežami..).. uz to i nekog vraga pišem i jako dobro znam kak je to kad maš potrebu izrazit se/pisat na svojem materinjem kajkavskom a da bi z tem bil zadovoljan, da bi to bilo čim autentičnejše.. jer hutoj situaciji ti ipak muoraš poznavat ak ne i sponova formierat jen svuoj jezik, riečnik i leksik, terog zapraf h običnoj komunikaciji uglavnom ne koristiš..i ak več odlučim pisat na kajkavskom kaj nije normalno da to bu na onomu terog najbolj poznam, na materinjem? z druge strani, kaj nebi bilo legalno da pišem onak kak zapraf mahom govorim, makar to bil hibrid..? bilo bi, stvar je odabira i to bi bil (bez obzira kak mi to bilo teško priznat) zapraf priroden odabir i refleks..jeno je sigurno, od "kaj"-a ne odustajem ni h pisanju ni h guovoru.
2012-11-15, 09:52

Kreativni Kajkavci Absolutno je tak! Ali to je zato jer ljudi nemaju nikov odnos prema književnom Kajkavskom jeziku, jer ga se ne vučé. Vekšinom niemaju odnos, makar je dosta tega re-tiskano i more se nabaviti.
V komunikaciji se navek teži nekvoj normi, govorni, ili z brega, ili kvartovski itd. Da ljudi poznaju Kajkavski književni, mogli bi koristiti rečemo 90% svojega govora + morti 10% norme z književnoga. I pak bi to bilo boljše kak nikaj. Mi krečemo prek zime s prevodom Heinricha Heinea, jednoga dela štero ni na štokavski prevedeno, i tu bumo se poleg živoga Kajkavskoga jezika, kakvoga smo se navčili, koristili i vnogem književnim delom na Kajkavskom. Pri tem moramo povedati da smo puno Kajkavskih reči, štere smo navčili v govoru, a štere se vse več gube jer se teži i jer se trenira ŠTOKAVSKa norma, našli v Kajkavskim knjigam z 17. stoletja. Znači Kajkavski književni je postojal i išče se dosta održal vu'ti regiji gde smo ga mi navčili. A nišče se pak ni vučil z'ote knjige z 17. stoletja, nit ju ne poznaju.
2012-11-15, 10:47

Kreativni Kajkavci ja sam sikak za to da se najde nekakef prikladen modus da kajkavskog bu čim več h škuolami, evo, gledal sam neki dan nekaj na "djh" z decom h varaždinu, nekakvi se pomaki dogajaju..ali i mediji bi trebali svoje oddelati..recimo. gledal sam onie dokumentarac o smoji nedavno, i tam ima jeno njegvo razmišljanje/uputa tera se odnosi na regionalne/dalmatinske novinare i gde spominje da ni jen dalmoški novinar nebi smel pisat a da se h jeziku terog koristi ne oseča "miris mora, riba, ribara, mriža itd." (parafrazieram).. bormeš, oni se toga i držiju, e sad, kuliko to koristiju naši novinari u sakdašnjim prilikami kad su "bregi, kleti, zagorci/kajkavci i svakdienje situacije h pitanju? negdi več, negdi menj, negdi - nič. z tiem nemreš bit zadovoljen.
2012-11-15, 12:22

Kreativni Kajkavci  Mi se z reči i delom zavzemljemo za pozitivnu razliku. Morti te bu zanimal naš Manifest za održivu Kajakvsku arhitekturu v noticami.
2012-11-16, 00:06


Zvir:
https://www.facebook.com/Kajkavci/posts/394621927272841
« Zadnja izmjena: Prosinac 01, 2012, 01:39:39 prijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 3892
Odg: Hrvacki trojězični pluralizem ili ŠTO-jěnoumlě
« Odgovori #95 : Prosinac 01, 2012, 01:10:24 prijepodne »
Domaći čovik

Hoćemo ČA na CMC-ju

Hvala bogu, da smo došli i do toga da nan se zajik i kultura sustavno marginalizira i se više nan se stišće prostor. Jedini autohtoni i jedini pravi hrvacki zajik najprvo su radi političkeh razlogi pretvorili va nekakov dijalekt a sada ga pomalo pokušavaju zatrt za sen sega.


Va vrime narodneh kralji celi hrvacki narod je govoril čakavski, pred 100 let ga je govorilo 25% stanovništva a sada smo na 10 do 12% . Ki god ne vidi da se tu dela o najobičnejen prikrivenen linguacidu i kulturocidu je bedak.
Zato je ova Polićeva akcija za saku pohvalu i podršku. Krajnje je vrime da se na ovaj linguacid reagira i spasi ono ča se još spasit more. Nažalost udruge gradjani ki se zovu "Katedri čakavskog sabora" su tu instrumentalizirane samo da bi se pokazalo nekakova briga za očuvanje našega zajika i kulturi. Nikakova to briga ni ako je prepušćena građanskim udrugama. Zato predlažem pod hitno:

1. Ozakoniti čakavski kod službeni zajik ravnopravan štokavsken na područjima na kemin se on govori u skladu z Barcelonskun deklaracijun.

2. Tražiti pomoć od EU ka pomaže financijski održanje mićeh zajik i kultur na svojen teritoriju (kod dijalekt takovu pomoć nećemo dobit)

3. Pod hitno osnovat katedru za čakavski zajik na Filozofsken fakultetu ka bi se bavila našen zajikon i kulturun sustavno.

4. Uspostavit jače kulturne vezi z našun braćun z Dalmacije , Gradišća i seh enklav kade se govori čakavski.



Zvir:
komentar na članek
”Hoćemo ČA na CMC-ju!
Tisuće fejs lajkova za ČAval na hrvatskom glazbenom kanalu”


RIJEKA Dragi prijatelji, dragi čakavci i oni koji vole ča glazbu ČA-vala, ova je grupa oformljena u nadi da će i naša glazbena televizija prepoznati kvalitetu i važnost ČA-vala! Pozovite svoje prijatelje i postavite na zid grupe vaše omiljene pjesme, osvanulo je u utorak na Facebooku u novoosnovanoj grupi »ČA na CMC-ju« koja je u samo 24 sata od »rođenja« imala više od tisuću članova.

    Grupu je oformio Alen Polić, višestruko nagrađivani čakavski pjevač, predsjednik Etno-eko udruge »Jabuka« i idejni tvorac Etno-eko festivala Jabuka.

”Ja imam teoriju da se Primorci ne zovu Primorci jer žive pri moru, nego zato jer su primorani tu živjeti. Primorcu je u genetskom kodu upisano: muči, ne rivaj se, pazi, ne zamiri se...

I onda će doći netko sa strane i Primorac će odmah skočiti: vidi, ovi su prišlići, oni su nam krivi za sve. Mi smo krivi, nismo agresivni po tom pitanju, a glazbena industrija je velika mašinerija. I mi možemo imati svoj prostor u svemu tome”, smatra Polić


http://www.novilist.hr/Scena/Glazba/Tisuce-fejs-lajkova-za-CAval-na-hrvatskom-glazbenom-kanalu

Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 3892
Odg: Hrvacki trojězični pluralizem ili ŠTO-jěnoumlě
« Odgovori #96 : Veljača 23, 2013, 11:48:07 poslijepodne »
Flego: Materinji jezik je naše bogatstvo
Objavljeno: 20.02.2013 

"Jezik je dio kulture, kultura je dio identiteta, a Istra ima vrlo izražen kulturni identitet. Regionalni identitet pojedine regije je ujedno bogatstvo i atrakcija.


Danas pet mjeseci prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju to bogatstvo trebamo znati sačuvati. Nažalost, svakodnevno umire jedan jezik, a mi u velikoj europskoj obitelji moramo učiniti sve da naš materinji jezik sačuvamo. Tu je velika odgovornost na lokalnoj samoupravi", rekao je u povodu današnjeg međunarodnog dana materinjeg jezika u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre na Kaštelu u Puli IDS-ov kandidat za istarskog župana na predstojećim lokalnim izborima Valter Flego.

Po njegovim riječima tu jezično-kulturnu atrakciju treba još više povezati s turizmom kako bi imali dodatne sadržaje tijekom turističke sezone i samim time osigurali dodatna radna mjesta.

"Kao istarski župan pokrenut ću četiri konkretna projekta. Inicirat ću zajedno sa sveučilištem tiskanje edicija istarskih dijalekata. Zatim ću uvesti predmet zavičajne nastave u osnovne škole ne bi li  djecu od malena potaknuli da uče jezik i kulturu svojih djedova i baka.

Kao treće, nužno je umrežavanje i povezivanje kulturno-umjetničkih društava, KUD-ova, jer su oni istinski čuvari i promotori naše tradicije. I naposljetku, zalagat ću se za još veći značaj manifestacija na materinjem jeziku. Potrebno nam je još puno događanja kao što je Festival MIK", smatra Flego.

"Naš zavičajni jezik, naš dijalekt dio je naše kulture i povijesnog naslijeđa i sastavni je dio našeg regionalnog identiteta", poručio je Flego na svom, materinjem buzetskom dijalektu.

Govoreći o regionalnom identitetu kao atrakciji, Flego je istaknuo da ga treba iskoristiti za razvoj kulturnog turizma koji posjetiteljima omogućava upoznavanje s posebnostima istarske baštine.

"Iako kultura nije primarni motiv dolaska turista u Hrvatsku, njihovo zanimanje za kulturne manifestacije, za upoznavanjem lokalne kulture i povijesti te sudjelovanjem u kulturnim aktivnostima iz godinu u godinu raste.

Mogućnosti razvoja kulturnog turizma su velike. Potrebno je stoga usmjeriti dodatne napore kako bi u tom pogledu proširili našu turističku ponudu. Povezivanjem kulture i turizma možemo produljiti sezonu, ponuditi turistima nove zanimljivosti na materinjem jeziku i, što je najvažnije zaposliti ljude", zaključio je Flego. (C. B. GALIĆ)

http://www.glasistre.hr/vijesti/pula_istra/flego-materinji-jezik-je-nase-bogatstvo-384808
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 3892
Odg: Hrvacki trojězični pluralizem ili ŠTO-jěnoumlě
« Odgovori #97 : Veljača 23, 2013, 11:49:11 poslijepodne »
Novi list 2013 02 19 

S KAMIKA I MORA

Čakavci zgubljeni va prevodu

 
Piše Kim Cuculić
 
    Dok se na državnin televizijami čakavština prevodi, neke lokalne televizije već imeju i dnevnik na čakavice. Bez prevoda. Ima i drugih emisija na čakavštine, ča j' dobar način da se ta naš domaći zajik promovira va medijimi. Neki su rekli da njin ne bi pačilo ni da j' i celi Novi list na čakavice.

 
Već drugi put, kuliko mi j' poznato, čakavština se na našoj televizije tretira kot strani zajik. Pred ko leto na rečkon putničkon terminalu delali su nekakovu anketu. Katamaran su čekale dve čakavke z jednoga kvarnerskoga otoka. Novinar ih je pital da ča misle o novon terminalu, a gospe su mu odgovorile na svojen otočnon govoru. Da bi ih razumela cela Hrvacka, spod te dve otočanke klali su prevod na književni hrvacki zajik. Kad zimaju izjavi po Dalmacije, nigdar nima prevoda na hrvacki. Nisan još ćapala ni da prevode kajkavci, magari moran priznat da njih baš dobro ne razumen. Morda j' problem va ten ča j' i čakavštine i kajkavštine fanj malo na televizije, a dalmatinski se često more čut i već nan je simi va uhu.

    Drugi primer prevođenja čakavštine pripetil se pasanu šetemanu. Na jednoj komercijalnoj televizije sopet je počel onaj serijal o jubavi ka se išće na selu. Jedan od kandidati j' z Istre, kuliko se moren spametit z Svetog Petra va Šume. Mladić celo vrime divani čakavski, a va prilogu j' bila i njegova kunpanija. Mladići su neč povedali na čakavice, a spod njimi j' sopet šal titl z hrvackin prevodon. Onput je kandidatu za jubav na selu prišla jedna divojka z unutrašnjosti, ka ni znala ča bi mu odgovorila aš, pokazalo se, ni razumela ča j' mladić čakavac pita. Potle j' sama pred kamerami objasnila da joj se para da dečko govori arapski. I tako se njihova potencijalna jubav našla zgubljena va prevodu. Druge divojki nisu imele ta problem, čak ni ona z Novog Sada ali neč takovo, pa j' morda stvar va ten ča divojka ka ni razumela čakavski ni talentirana za zajici.

    Ipak, ima neč va ten da mi va Hrvackoj bolje razumemo srpski leh naši dijalekti. Pokazalo se da neki ki j' na primer z Slavonije, čakavštinu doživljava kot strani zajik. Za čakavci njihov dijalekt i je zajik, pa bi morda i mi mogli iskat dvojezični natpisi. Na ulazu va naš grad tako bi moglo stat: Rijeka - Rika - Reka, a uz Meju - Granica. Ima i Rečana ki nisu čakavci i izrazili su želju da se parića kakov tečaj čakavskoga zajika. Ideja za razmišljanje.

    Dok se na državnin televizijami čakavština prevodi, neke lokalne televizije već imeju i dnevnik na čakavice. Bez prevoda. Ima i drugih emisija na čakavštine, ča j' dobar način da se ta naš domaći zajik promovira va medijimi. Neki su rekli da njin ne bi pačilo ni da j' i celi Novi list na čakavice. A kad je va pitanju jubav na selu, komać čekan moment kad će se upoznat kakov čakavac i kakova kajkavka. Valjad će se razumet, aš se reče da jubav ne poznaje meji.


http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285928612863285A2863285A28582859285B28632893289328632863285E285D2859285E2860285C28632863286328592863N 
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 6973
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Hrvacki trojězični pluralizem ili ŠTO-jěnoumlě
« Odgovori #98 : Listopad 15, 2013, 12:35:29 prijepodne »
Citat:
- Bitno je razlučiti dvije razine – državne i lokalne medije. Što se lokalnih tiče, imamo apsurdnu situaciju da radio koji se emitira samo na području Zagreba ili Splita ima voditelje koji se trude govoriti standardno, što nema smisla. Zašto se na zagrebačkim ili splitskim lokalnim televizijama ne bi govorilo zagrebačkim ili splitskim govorom?
...
- Anglizmi su, primjerice, česti u reklamama, što očito prolazi u narodu jer inače reklame ne bi bile takve.
...
- Kod nas na načelnoj razini svi jezikoslovci poštuju dijalekte i govorni jezik, ali ih ipak mnogi između redaka smatraju manje vrijednima. A to je, naravno, potpuno pogrešan stav. Sve su jezične varijante jednako vrijedne. Po meni, govorni jezik je čak vrjedniji od standarda (ako se baš mora govoriti u takvim okvirima) jer je standard velikim dijelom umjetan. A govorni jezik je pravi jezik kojim svi mi govorimo. Protivnik sam negativna odnosa prema nestandardnomu jeziku. Pogotovo u osnovnim školama gdje mnogi profesori govore učenicima «nemoj tako govoriti», «ružno govoriš», «krivo govoriš», što je skandalozno!. Nekome govoriti da nepravilno govori materinji jezik!
...
Komunikacijska se svrha standarda često precjenjuje, pa se kao primjer navodi da se bez standarda čovjek z Brača i Zagorac ne bi razumjeli. Ali to se u praksi vrlo rijetko događa, a neke dijalekte često ne razumiju ni prvi susjedi. Da se u javnosti češće čuju dijalekti, uključujući i one teže razumljive, ljudi bi se jednostavno privikli. Kao što su se Hrvati u Jugoslaviji bili navikli na neke srpska izraze koje danas mladi ne bi razumjeli. Tako da bi se komunikacija u onakvim slučajevima mogla u načelu odvijati i bez standarda.
http://trnac.net/2013/10/08/jezicni-revolucioner-protiv-akademikov/

Da i to negda doživemo...
wwwg tablice

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 3892
Odg: Hrvacki trojězični pluralizem ili ŠTO-jěnoumlě
« Odgovori #99 : Listopad 15, 2013, 09:53:34 poslijepodne »
Večernak
e-vundano: 03.10.2013.

Kajkavska renesansa krenula iz Međimurja

Traže da se kajkavski uvrsti u atlas svjetskih jezika

- Kajkavski jezik je zarad prešestneh autoritarneh sistemov meknuti z javne percepcije, no vendar je ostal živ v govoru i v književnosti - kaže Mario Jembrih.

Portal je nastal tak kaj sem videl da vsi drugi imaju portale o svojem jezikom, samo o kajkavskemu ni bilo nikaj za najti. Na drugu stran sem čitel Turopoljca Habdeliča, i videl da on koristi v književnom kajkavskom prav one reči za koje su nam govorili da su kakti reči tega ili onega dijalekta, kak "pelda", "vre", "tie", a vse te reči sem ja vučil od svoje bake, koja ga nigdar ni čitela. Znači da nisu to samo međimorski ili turopoljski dijalekti, neg del jednega širšega književnega jezika, šteri se išče v zaderžal v lokalnem govorom


Piše: ibe/VLM


“Ovo je pervi portal o kajkavskemu jeziku na kajkavskemu jeziku. Nikaj logičneše, bute povedali, o engleskomu jeziku se najbolše piše na engleskomu, o nemškomu na nemškemu, pa smo se tak i mi zapitali zakaj nišče tak ne piše o kajkavskemu?”. Tako u uvodu pišu autori zanimljivog portala posvećenog kajkavštini, koji je u virtualni svijet pušten na Svjetski dan europskih jezika.

Godine neučenja kajkavskog po školama glavni su razlog, smatra idejni začetnik Međimurac Mario Jembrih Legen, što o kajkavskom jeziku nitko ne piše
“kak se šika”. - Portal je nastal tak kaj sem videl da vsi drugi imaju portale o svojem jezikom, samo o kajkavskemu ni bilo nikaj za najti. Na drugu stran sem čitel Turopoljca Habdeliča, i videl da on koristi v književnom kajkavskom prav one reči za koje su nam govorili da su kakti reči tega ili onega dijalekta, kak "pelda", "vre", "tie", a vse te reči sem ja vučil od svoje bake, koja ga nigdar ni čitela. Znači da nisu to samo međimorski ili turopoljski dijalekti, neg del jednega širšega književnega jezika, šteri se išče v zaderžal v lokalnem govorom - pojašnjava Jembrih, magistar društveno-ekonomskih znanosti, koji je odrastao u Beču, Međimurju i Zagrebu.

U osmišljavanju portala pridružili su mu se Martin Bagić i Ivana Tkalčić. Projekt je započeo u Međimurju i proširio se na cijelu kajkavsku regiju. Posebno ga veseli što su se uključili i mladi, svijesni važnosti kulturnog identiteta u vrijeme globalizacije.

Portal je dio šireg projekta revitalizacije kajkavštine, svojevrsne kajkavske renesanse, kako glasi i ime udruge osnovane prošle godine.
- Kajkavski jezik je zarad prešestneh autoritarneh sistemov meknuti z javne percepcije, no vendar je ostal živ v govoru i v književnosti. Kak se nišče drugi ni hapil popraviti nepravicu štera se pripetila v prešestnosti, Kajkavska renesansa ju korigira v vezdašnjosti za budučnost, a kajkavski bu tak postal poak mednarodno priznati jezik! - napominju. Cilj im je i uvrštavanje kajkavskog u atlas svetskih jezika, u suradnji s UNESCO-om.

- Jeziki su ni samo sredstva komunikacije, nego prezentiraju tkivo kulturalnih izražaji, oni su nositelji identiteta, vrednosti i pogledov na živlenje. Če jen jezik nestoane, vse to skup z njim nestoaje. V slučaju kajkavskega, to znači nestanek cele kajkavske kulture - upozoravaju pokretači, među kojima su i studenti, profesori... Na http://www.zvirek.net/Kajkavskijezik/  mogu se naći i upute kako čitati riječi na kajkavskom. Pomaže, kažu, i čitanje na glas.


Zvir:
http://www.vecernji.hr/regije/traze-da-se-kajkavski-uvrsti-atlas-svjetskih-jezika-clanak-623057

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Nekteri komentari gornoga članka


10.10.2013. u 09:51h mirko0410 je napisao/la:
Šteta za naš kaj koji je dosta zapostavljen i u medijima i u javnom životu,ali ja mislim da smo si sami najviše krivi. Uglavnom velika većina kajkavaca na javnim mjestima ili kad se nađu u miješanom društvo trudi se govoriti književno štokavski dok se to dalmošima ili hercegovcima nemre dogoditi. Mene najviše smetaju javljanja na javnoj televiziji u dnevnik gdje se neka lokalna novinarka niti ne trudi govoriti književno i govor skroz po svojem, dok naš dopisnik bude uvijek govoril štokavski. Znači sami se moramo potruditi i ne se sraminiti našeg KAJ. Prijavi komentar 3 +

- 10.10.2013. u 08:06h Miške je napisao/la:
Pa to vam stalno govorim: naš kajkavski jezik žtvovali smo ( Ćeh Gaj, Grk Demeter i drugi dojdoši) za štokavski kao jezik razumijevanja cjelokupne Hrvatske i BiH . Bojim se da će potpunu nestati. TV, internet, globalizacija, opustošena sela i mali gradovi uskoro bez stanovništva, pridonijet će tome i više. Belostenčev "Gazofilacium", drame Tita Brezovačkog, te sva djela od
početka 16 stoljeća do 1838 pisani su kajkavskim.
Danas su nas stjerali u kut Bosanci koji nam se još i izruguju i govore da nam je jezik slovenski, a njihov rvatski. Što da se kaže na to ?
A sudbina čakavštine? Isto. Prijavi komentar 1 +


- 09.10.2013. u 21:02h Se vas bum tužil je napisao/la:
Actrose,
iz meni potpuno nepojmljivih razloga obrisani su mi komentari, otprilike, sa slijedećim razmišljanjem: kajkavski treba neku vrstu standardizacije u pismu, doslovno nove foneme kojima bi se moglo olakšati preciznost izražavanja svima koji žele na kajkavskom nešto napisati. To su danas uglavnom, na žalost, školska djeca, po školskom zadatku. Što se tiče baštine i njene zaštite, netko bi trebao zabilježiti izraze, tvorbe riječi i rečenica koji vuku korijene iz zajedničkog slavenskog jezika prije nego to bude sasvim zaboravljeno, ima tu natruha ruskog, poljskog, starije od kasnije germanizacije, mađarizacije i neumitne štokavizacije. Postoje i pisani materijali, bilo bi lijepo to objediniti i publicirati. Stoga podrška inicijativi gospodina Jembriha. No pravu UNESCOVU zaštitu nematerijalne baštine zaista zavređuje bednjanski govor koji je kao neka endemska vrsta, preživjeli staroslavenski. Dakle mislim da ne trebamo Ladarice nego nekog kao što je bio profesor Ladan. Prijavi komentar 3 +

- 09.10.2013. u 12:09h actros je napisao/la:
evo drago mi je da smo se ukljucili u raspravu,naravno svi mi imamo razlicita vidjenjana nekih stvari sto normalno nije strasno.nasa najveca folklorna grupa, ansambl Lado predstavlja hrvatsku kulturnu baštinu , sto znaci da bi taj kajkavski jezik kojim se oni koriste bio mjerilo kvalitetne kajkavstine, evo zasto,Zadaća mu je bila da istražuje, prikuplja, umjetnički obrađuje i scenski prikazuje najljepše primjere bogate hrvatske glazbene i plesne tradicije i ansambl vodi hrvatski etnolog, etnokoreograf dr. Ivan Ivančan. Bio je veliki poznavalac tradicijske glazbe i plesa, Prijavi komentar 1 +


- 08.10.2013. u 15:18h Se vas bum tužil je napisao/la:
Ne znam što podrazumijevaš pod kvalitetom jezika ili narječja - zadaća jezika jest da se njime izraze sve nijanse misli i osjećaja, pa su po tome jednako kvalitetna sva narječja hrvatskog, a i drugih jezika - ljudi su to razvili iz potrebe. Jezik svih manjina jest arhaični jezik u odnosu na maticu i kao takav dragocjena baština, živa tvar iz prošlosti, ali svi se jezici mijenjaju i razvijaju. Izvorni kajkavski doista nema puno germanizama, ako te to žulja, dapače, u njemu su sadržane neke davne slavenske tvorbe, izrazi i izgovori, pa bi ovakva jedna inicijativa kao ova gospodina Jembriha, to mogla sačuvati prije nego sasvim nestane iz uporabe.
Možeš prigovoriti onome što pišem, dakako, iako mi je administrator pomeo dio komentara, uključujući i bit, ali kajkavština mi je sasvim, sasvim korektna i potpuno razumljiva i onima iz drugih, pa i udaljenih sela. Prijavi komentar 0 +

- 08.10.2013. u 15:12h matador007 je napisao/la:
Actros,ako pod kvalitetna kajkavština mislite na onu koja se pojavljuje na kajkavskom festivalu,ona je sve samo ne kajkavska.Ja sam rođena Zagorka i kajkavski govorim već preko 40 godina,ali uvijek iznova me iznenade na tom festivalu sa svojim "kajkavskim"koji je toliko prilagođen štokavcima da me je sramota,jer na Melodijama Istre i Kvarnera još nisam srela izvornu pjesmu prilagođenu da ju razumiju baš svi.U tome i je bit toga,da bude autohtono,izvorno,naše,a ne da ga može govoriti i razumijeti svatko. Prijavi komentar -1 +


- 08.10.2013. u 15:06h Se vas bum tužil je napisao/la:
Žao mi je Actros, varaš se - ovo doista jest govor najvećeg dijela Zagorja i dobrog dijela Prigorja, kako god da ti se činio "kvalitetan" ili "nekvalitetan". Ponetko koristi neke druge riječi (npr. negdor, nešči, nieki) ali to je taj govor, taj izgovor. Druga stvar je pisanje koje je po nahođenju, prvenstveno jer je samoglasnicima iz abecede nemoguće pokriti paletu samoglasnika u kajkavskom. Jedino bliže slovenskoj granici, gdje jezik više vuče na "slovenščinu". Isto tako je govor gospodina Jembriha međimurska kajkavština. Valjda je njegova baka bolje znala svoj govor od nekog neizvornog kajkavskog govornika koji je pisao pjesme za Krapinski festival.

07.10.2013. u 22:12h actros je napisao/la:
lijepo je citati sto gospodin mario jembrih zeli ozivjeti ali ipak ja to nebi radio na takav nacin jer ono sto je on cuo od svoje bake ili kako su neka sela govorila moze biti iskrivljeno ili samo dio jednog kraja ,postoje cak razlike od sela do sela kako govore tj.upotrebljavaju razlicite rijeci za istu stvar postoje stara pisanja, pjesme iz kojih se moze procitati ta stara kvalitetna neiskrivljena kajkavstina i koja bi se mogla uciti na kursevima kajkavskog jezika,nesto slicno kao kursevi talijanskog jezika itd,pa tko voli nek izvoli...... Prijavi komentar 1 +


- 07.10.2013. u 22:01h actros je napisao/la:
recimo nacin izgovora gospodina sa foruma sve vas bum tuzil je kajkavstina jednog djela,mozda i sela u hrvatskom zagorju gdje se tako komunicira, sto je bitno naglasiti je da taj nacin izrazaja kajkavstine nije kvalitetna kajkavstina...... Prijavi komentar 1 +

- 07.10.2013. u 21:54h actros je napisao/la:
po mnogim pisanjima koje sam pratio u zadnjih par godina zakljucujem ,jedini pravi i stari hrvatski jezik je jezik i pisanje kojeg su gradiscanski hrvati sa svecenstvom uzeli sa sobom bjezeci pred turcima.jedno moramo priznati da je taj jezik bio najslicniji kajkavskom jeziku,pisem za one koji nisu informirani kao sto je doticni gospodin vrdoljak da kajkavstina ako se cisto izgovara moze biti jedan jako kvalitetan jezik ,recimo pjesma suza za zagorske brege,vu plavem trnaci itd to je jedna kvalitetna kajkavstina koje se nema tko posramiti a mogla bi kao takva biti i sluzbeni jezik, jer u pravoj kvalitetnoj kajkavstini nema germanskih rijeci ,sto se danasnjeg hrvatskog tice, svima nam je poznato da postoje ljudi koji se na hrvatskom jeziku neznaju izrazavati ,jer fuflaju,mumlaju,pricaju sebi u bradu tako da ih je tesko razumjeti ........znaci sam nacin izrazavanja i nacin na koji se covjek izrazava pridonosi kvaliteti izgovora rijeci ..... Prijavi komentar 3 +


- 06.10.2013. u 12:27h Se vas bum tužil je napisao/la:
Je of administratur vuoli zbrisati pupuol kumentare tak da čuvekuve misli čiste zubrne. A koj je sad zbrisal, buok muoj, same reda radi neke, jer iunak ni slova nie razmel. Prijavi komentar 3 +

- 05.10.2013. u 10:04h Se vas bum tužil je napisao/la:
Ma matador, mene ti je na srcu da se si skup uvažavame, da saki čuva i promovira svoje a da tuo drugi puštujeju. Da nam neju razlike za sprdnju i mržnju nek na ponos i čuvanje. Da se ne unificirame z anglizmi i kompjuterskim izražavanjem, nek da se tam de je tomu meste guvori kak treba na hrvatskumu standardu. I općenite da se uvažavame, jer sme si ud sličnuga tkanja a i v istu sme kašu prublemuf upali, pak se ne muorame još med suobu puo regijama mrzeti. Prijavi komentar 3 +


- 05.10.2013. u 09:52h Se vas bum tužil je napisao/la:
I pitanje, Char lemange26: pa koj sme mi standardizirali svoj govor da nas drugi razmeju a ne zate da se med suobu razmeme? Makar je tou koj se moreme z drugi suolsedi razmeti, velika i super stvar, da nej bile med nami drugih prublemuf. Tu su - v standardizacije i prihvaćanju štokavskog - Gaj, Laginja (navodim njega kao predstavnika ćakavskih iliraca) i ekipa napravili veliki ustupak kad su prihvatili narječje većine za standard, iako, ruku na srce, kajkavski i ćakavski su imali početnu prednost u odabiru - postojanje vlastitih književnosti, čega na štokavskom i nije bilo. Prijavi komentar 5 +

- 05.10.2013. u 09:49h matador007 je napisao/la:
Se vas bum tužil,tak se spominaju i pišeju pravi kajkavci.Daj Buog da nas bu čim več! Prijavi komentar 4 +


- 05.10.2013. u 09:21h Se vas bum tužil je napisao/la:
I prosim liepe, ne zeti stari zagrebački za praf kajkavski. (Tu su ud sikud dulazili stranjski ljudi i pumalu prevzimali govor svojih suolseduf da se moreju razmeti - fala Bogeku, Zagrep je ud naviek bil otprti grad.) Ali tou je kak da mislite da mađarske kuharice f Slavonije guvoriju čisti pravi štokavski hrvatski - simpatične ali tuo nie praf tuo. Prijavi komentar 1 +

- 05.10.2013. u 09:11h Jura z bregov je napisao/la:
Gospon Jembrih, prosil bi liepe da mi rastolmačite kaj bi to značilo: je vega tu ga nega ga. Prijavi komentar 0 +


- 04.10.2013. u 12:19h Charlemagne26 je napisao/la:
03.10.2013. u 23:33h MIKA22 je napisao/la:
Mladicu, ti zivis u nekom alternativnom svemiru.
Velika vecina spikera na HRT su zagrepcani i govore na TV kako govore doma.
Standardni hrvatski je spas za ovakvu zemlju, jer cemo se do vijeka svadjati koji treba biti sluzbeni. Prijavi komentar -6 +

- 04.10.2013. u 12:16h Charlemagne26 je napisao/la:
'priznati jezik'

Ne znam kajkavski, ali slutim da ni u kajkavskom nije priznati nego priznat, jer i u kajkavskom mora biti razlike izmedju odredjenog i neodredjenog.

'svijesno'
Jao.... Prijavi komentar -11 +


- 04.10.2013. u 12:14h Charlemagne26 je napisao/la:
'Cilj im je i uvrštavanje kajkavskog u atlas svetskih jezika, u suradnji s UNESCO-om'
SVETSKIH? Bravo.

Nego, iskvareni kajkavski (zagrebacki ulicni govor s germanskim naglascima) je vec godinama dominantan na HRTu, a ni druge televizije nisu daleko.
Tiho se provela likvidacija standardno hrvatskog jezika.
Uvode se cak i njemacke rijeci - umjesto invalidnost - INVALIDITET, umjesto kriminal ili kriminalnost - KRIMINALITET???

Kajkavski govori tko ga zeli govoriti.
Ako zelis da te ostatak Hrvatske, Bosna, Crna Gora i Srbija razumije, govori standardni hrvatski.
Doma govori kako zelis.
A na TVu - standardni u svim emisijima osim u onima koje su namijenjene iskljucivo kajkavcima. Isto tako za cakavce i ostale. Prijavi komentar 11 +

- 04.10.2013. u 12:13h Zvir Zvirek je napisao/la:
@Pegaz . ispravak netočnih navoda:

ad 1) V Sloveniji se ne govori "Kajkavica" nego Slovenski jezik. Samo v nekim istočnim područjima Slovenije su govori slični Kajkavskomu, radi zajedničkoga kulturnoga razvoja. No oni nisu oficijelni Slovenski, i denes su sve več bliži službenom Slovenskom. (makar se neki dobro drže (idemo Podčetrtek! ;)

ad 2) Čakavski je dielom (naglaski, ikavica) dosta prezentan, jer vriedi za "cool" (sunce, more, i sol). Na TV Čakavci bez problema govore čakavskim (makar ne onim 100%-im), dok se Kajkavci trude zvučati štokavski, radi jakše diskriminacije v javnosti - preveč se samo dela norca s toga jezika, a pri tem se ne ukazuje na bogatu Kajkavsku kulturu i književnost.
Nije dokazano da je Čakavski stareši od Kajkavskoga, a tam v dalki prošlosti su oni jako slični.
A kaj bi Čakavci trebali povedati - nikaj ne trebaju povedati, osim Čakavskoga :) Prijavi komentar 4 +


- 04.10.2013. u 10:11h Pegaz je napisao/la:
03.10.2013. u 23:33h MIKA22 je napisao/la:
Tako je jer se kajkavski i zagrebački koristi u više od pola stanovništva Hrvatske (neračunajući dotepence iz BiH), stoga je to glavni i pravi hrvatski jezik, a ne nasilno nametnuti ercegovački koji se prodaje pod tobože standardni (kojeg hrvati, a ni dalmoši ne koriste) jezik kao neku umjetnu i političku(ustasofilsku) tvorevinu. Nažalost hrvati(i zagrebčani) su jedini narod koji nesmije koristiti svoj kajkavski jezik, već ga se terorizira javno i po medijima nekakvom ercegovačko-srpsko-bosanskom varijantom i agresivnim provincijskim dalmatinskim tzv. jezikom kojeg nitko od hrvata ne razumije, sramota ..... , zato naš kajkavski jezik, samo naprijed !!!!!
-----
A sta bi onda cakavci trebali reci! Nas, pak, apsolutno nigdje nema, kajkavski se jos, makar ovaj "urbani" negdje i cuje. Prijavi komentar 0 +

- 04.10.2013. u 10:09h Pegaz je napisao/la:
04.10.2013. u 09:31h Rowad je napisao/la:
1.- Svojedobno je onaj Vrdoljak, režiser za sve režime, izjavil da je kajkavski prostački jezik;
2.- Pa se pojavil neki kvizoljubac i izjavil da bi kajkavski trebalo zabraniti na televiziji;
3.- Samo ljudi sa kajkavskog govornog područja su autohtoni Hrvati, ostalo je sve genetski istočno od Drine, bez obzira na vjeroispovjest ("...ović" -a kak vu pripovetkami).
Pozdrav iz Koprivnice
-------
Slazem se sa svime osim ovog zanjeg. Kajkavicu ne govore samo Hrvati, vec i Slovenci, dok je cakavica jedina izvorno hrvatska i starija je od kajkavice. A za stokavce se slazem - preuzeto, nametnuto. Prijavi komentar 8 +


- 04.10.2013. u 09:31h Rowad je napisao/la:
1.- Svojedobno je onaj Vrdoljak, režiser za sve režime, izjavil da je kajkavski prostački jezik;
2.- Pa se pojavil neki kvizoljubac i izjavil da bi kajkavski trebalo zabraniti na televiziji;
3.- Samo ljudi sa kajkavskog govornog područja su autohtoni Hrvati, ostalo je sve genetski istočno od Drine, bez obzira na vjeroispovjest ("...ović" -a kak vu pripovetkami).
Pozdrav iz Koprivnice Prijavi komentar 13 +

- 04.10.2013. u 08:34h matador007 je napisao/la:
Dođite u Zagorje,većina mlade populacije ne razumije kajkavski,jer je sramota govoriti "po selski".U isto vrijeme dalmatinci i hercegovci se i te kako ponose sa svojim govorom.Bravo za ovu inicijativu!!! Prijavi komentar 9 +


- 04.10.2013. u 08:31h furest je napisao/la:
kajkavski uvesti kao drugi sluzbeni u hrvatskoj Prijavi komentar 15 +

- 03.10.2013. u 23:33h MIKA22 je napisao/la:
Tako je jer se kajkavski i zagrebački koristi u više od pola stanovništva Hrvatske (neračunajući dotepence iz BiH), stoga je to glavni i pravi hrvatski jezik, a ne nasilno nametnuti ercegovački koji se prodaje pod tobože standardni (kojeg hrvati, a ni dalmoši ne koriste) jezik kao neku umjetnu i političku(ustasofilsku) tvorevinu. Nažalost hrvati(i zagrebčani) su jedini narod koji nesmije koristiti svoj kajkavski jezik, već ga se terorizira javno i po medijima nekakvom ercegovačko-srpsko-bosanskom varijantom i agresivnim provincijskim dalmatinskim tzv. jezikom kojeg nitko od hrvata ne razumije, sramota ..... , zato naš kajkavski jezik, samo naprijed !!!!!

Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 6973
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Hrvacki trojězični pluralizem ili ŠTO-jěnoumlě
« Odgovori #100 : Listopad 28, 2013, 11:44:42 poslijepodne »
8. Zaprešićka kajkavska večer
 Proslavi Dana grada Zaprešića i ove se godine pridružilo i Zavičajno ekološko društvo "Zaprešićkom kajkavskom večeri". Tradicionalna manifestacija koja se održava osmu godinu za redom, ponovno je privukla brojne sugrađane koji su u srijedu 2. listopada uživali u recitalima i pjesmama pisanim na starom zaprešićkom kaju.
 Sa željom da se očuva domaći kajkavski govor, svake godine zaprešićko Zavičajno ekološko društvo organizira kulturno zabavni program na kojem nastupaju udruge grada Zaprešića i okolnih mjesta kojima je želja očuvati našu jezičnu baštinu. Uz brojne dijalekte i mnogo izraza iz stranih jezika koje sve češće koristimo, naš kaj se polako gubi u svakodnevnom govoru, istaknula je predsjednica Zavičajno ekološkog društva Štefanija Krčelić i istaknula da svi zajedno moramo udružiti snage kako bi sačuvali naše kajkavsko narječje i prenijeli ga i na mlađe naraštaje.
Dvoranom Osnovne škole Antuna Augustinčića orio se kaj kroz pjesmu za koju su se pobrinuli Angeluši, Hrvatsko pjevačko društvo Jelačić i bračni par Crnica, a publika je uživala i u recitacijama kajkavskih stihova Željke Skledar, Agnezije Noršić, Verice Grgas i Marine Žmauc.
http://www.zapresic.hr/emu/index.php?page=article_news&cat_id=25&id=2407
wwwg tablice