Autor Tema: Deseti znanstveni skup Kajkavski jezik, književnost i kultura  (Posjeta: 9695 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Stjepan

  • Administrator
  • Jezerača
  • *****
  • Postova: 1890
  • Spol: Muški
Deseti znanstveni skup Kajkavski jezik, književnost i kultura
« : Kolovoz 10, 2011, 11:33:25 poslijepodne »
Deseti znanstveni skup Kajkavski jezik, književnost i kultura

http://zabok.org/zabok/hrvatska/deseti-znanstveni-skup-kajkavski-jezik-knjizevnost-i-kultura-kroz-stol

Ove godine HU muži zagorskog srca iz Zaboka i Društvo za kajkavsko kulturno stvaralaštvo iz Krapine priređuju u Tjednu kajkavske kulture jubilarni 10. Znanstevni skup s međunaordnim učešćem pod nazivom „KAJKAVSKI JEZIK, KNJIŽEVNOST I KULTURA KROZ STOLJEĆA“.

Pokrovitelji skupa su Hrvatski Sabor, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Krapinsko-zagorska županija i Grad Krapina.

Znanstevni skup će se održati u dvorani Pučkog otvorenog učilišta u Krapini u ponedjeljak, 5. rujna 2011. u 9:00 sati.

Program:

9.00 – 9.20 Riječ organizatora i moderatora:

prim. dr. sc. Rajko Fureš, dr. med. I prof. dr. sc. Alojz Jembrih

Glazbeni program: Srečko Blažičko - vokalni solist


 

9.20 – 10.00 prof. dr. sc. Alojz Jembrih, Nenad Piskač, prim.dr.sc. Rajko Fureš, dr. med. I Nikola Capar: Predstavljanje zbornika: „Kajkavski u povijesnom i sadašnjem obzorju – II. i III.“


 

I. dio - predsjedaju: prof. dr. sc. Alojz Jembrih, mr. sc. Ivan Cesarec i dr. sc. Barbara Štebih Golub

redoslijed izlaganja:

10.00 – 10.10 prof. dr. sc. Mijo Korade: Asketska djela u kajkavskoj književnosti 18. stoljeća

10.10 – 10.20 prof. dr. sc. Alojz Jembrih: Još o Kotoripskim protokolima

10.20 – 10.30 prim. dr. sc. Rajko Fureš, dr. med.: Novije spoznaje o djelovanju Ivana Krstitelja Lalanguea na području primaljstva

10.30. – 10.40 prof. dr. sc. Istavna Lökös: O kajkavskom prepjevu 42. psalma kralja Davida prema mađarskom predlošku

10.40 – 10.50 mr. sc. Marijana Borić: Prosvjetiteljsko djelovanje Ignaca Kristijanovića

10.50 – 11.00 mr. sc. Ivan Cesarec. Krapina u Hrvatskoj do preporodnoj drami

11.00 – 11.10. mr. sc. Ivan Zvonar: Gajeva rukopisna ostavština u kontekstu starije kajkavske književnosti

11.10 – 11.20 Stjepan Laljak, prof. Erotski kajkavski memoari Casanove iz Kupljenova

11.20 – 11.30 prof. dr. sc. Stjepan Hranjec: Protuletna obljetnica jedne zbirke

11.30 – 11.40 Mario Kolar, prof.: Hištorija je norija – neke tendencije suvremenoga kajkavskoga povijesnoga romana“.

11.40 – 11.50 dr. sc. Đurđica Stubičan: Kajkavske veterinarske ljekaruše


 

12.00 – 15.00 : Obilazak Zbirke Franjevačkoga samostana u Krapini i objed za sudionike


 

15.00 – 15.20 prof. dr. sc. Joža Skok, Vid Balog i Stjepan Juranić: Predstavljanje „Ezopuševih basen“ Ignaca Kristijanovića (Tonimir d.o.o.).
 
II. dio:predsjedaju: prof. dr. sc. Mijo Korade, doc. dr. sc. Đuro Blažeka i dr. sc. Suzana Coha
 
redoslijed izlaganja:

15.20 – 15.30 dr. sc. Barbara Štebih Golub. Posljednja slovnica kajkavskoga književnog jezika

15.30 – 15.40 doc. dr. sc. Đuro Blažeka: Mađaronski „Međimurski jezik“ u listu „Muraköz - Magymurje 1941. – 1944.

15.40 – 15.50 mr. sc. Denis Peričić: Ozračja i sumračja suvremene kajkavske proze kajkavskog i na kajkavski

15.50 – 16.00 dr. sc. Emilija Kovač: Kajom o Domovinskom ratu (Časopis KAJ u kontekstu ratne zbilje 1991. – 1995.)

16.00 – 16.10 ..Vladimir Poljanec..: Recentna produkcija kajkavske dionice hrvatskokajkavaskoga književnoga kruga

16.10 – 16.20 dr. sc. Suzana Coha: Tko (ni)je spoznal kipa domovine: Štoos, Matoš, Krleža?

16.20 – 16.30 Domagoj Brozović, prof.: Pragmalingvističko čitanje pjesme „Baba zmizdri pod galgama“ Miroslava Krleže (Balade Petrice Kerempuha)

16.30 – 16.40 dr. sc. Mladen Rac i dr. sc. Andrija Željko Lovrić: Uvriježeni kajkavski germanizmi u Hrvatskoj i Europi

16.40 – 16.50 dr. sc. Andrija Željko Lovrić: Hibridni pidgin „Anglokajkavska špika“ u domovini i dijaspori

16.50 – 17.00 prof. dr. sc. Bulczu László.: Od našega čudovitega naglasa

16.50 – 17.00 dr. sc. Mijo Lončarić: Narodni govori – prioritet znanstvenoga istraživanja u Hrvatskoj

17.00 – 17.10 Jasna Horvat, prof.: Poslovice i mudre izreke sutlanskih kajkavskih ikavaca.

17.10 – 17.40 Rasprava i zaključci Skupa

 
Autobus za Krapinu za sudionike Znanstvenoga skupa i njihove goste polazi u ponedjeljak 5. rujna 2011. u 7.30 sati s Mažuranićevog trga u Zagrebu. Povratak u Zagreb predviđen je u 18.00 sati.
Član Hrvatskih laburista - Stranke rada
Moji stavovi i mišljenja ne moraju biti i službeni stavovi stranke

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 3565
Odg: Deseti znanstveni skup Kajkavski jezik, književnost i kultura
« Odgovori #1 : Rujan 14, 2011, 11:18:40 poslijepodne »

Muži zagorskoga ili puži zaječarskoga srca?

Dosadašni «kajkavski» skupi (i oni v Krapine) su, kuliko se od “zlobnikov“ moglo čuti, bili vu stilu ŠTA-ŠTA-ŠTAkavci (-ŠTAjerci), vesela ŠTOkadija, a mesta održavajna skupov (na priliku Krapina) pravi ZAJEČari (Zajec-ari).

Sudioniki skupov ni da bi se zabunili i rekli slučajno neke na kajkavskomu.
A to su redom bili “dr-deki i mr-deki ”, korisniki sinekur - sine.kurci, kajkavski evunuhi, hohŠTApleri,  “pravi kajocidniki“, teri od kajkavskoga delaju «KAJirsku egiptologiju», teri bi, okruglo pa na čošek, na štokavskomu vunapređivali kajkavski jezek (govor).
Kak veli profesor Funda (retki teri (i) na ovakvemi skupi govori horvatski): več (više) za kaj dela on teri po kajkavski kune i švajni*, nek on teri na štokavskomu govori/piše o Baladam Petrice Kerempuva.

* na priliku Drele da pripoveda: “Tak se kusa hebe!“

Kavaliri & Drele - Oj Krapinske vuske steze, 02:00

Kavaliri & Drele - Oj Krapinske vuske steze Small | Large



* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Citat:
Zagorski list, 14.9.2007.

Kaj sme je

Navek me ovi tjedni, dani, reči… kajkavske kulture više živciraju nek kaj mi je drage da se o kajkavskomu jeziku nekaj govori.

Za mene nema tjedna kajkavske kulture, niti dana kajkavske reči. Za mene je sake ljete 365 dane kajkavske kulture, a sake četrte i 366.

Največa je sramota kad se o kajkavske kulture i jeziku govori na štokavskomu. Ispada da je kaj dober ko tema, ali nije dober za upotrebu. Ja bi rekel da ljudi koji to delaju nisu dosta učeni da bi govorili kaj, nemaju sigurnosti da na kajkavskomu sročiju nekaj pametnoga, ali nemaju ni srama pak se baviju s kajem, a da ga ni govoriti neznaju.

Piše Krešimir Končevski

Nastavek:

http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg3154/#msg3154 

Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 3565
Odg: Deseti znanstveni skup Kajkavski jezik, književnost i kultura
« Odgovori #2 : Rujan 14, 2011, 11:19:50 poslijepodne »

Vésnik, 02. 09. 2011.

Tribina

Čemu skupovi ako kajkavski nestaje

Bilo bi korisno da se otvori tema o tome zašto se kajkavci, za razliku od drugih, u javnom govoru srame svog jezika umjesto da se ponose svojim materinskim jezikom

Možemo li se nadati da će te teme, teme izumiranja kajkavskog jezika, biti u središtu obrade sljedećeg znanstvenog skupa u Krapini? Lako je govoriti o prošlosti, tu su izvori vrlo bogati. Prioriteti bi nam morali biti: aktualno stanje kajkavskog jezika. Kako očuvati dvojezičnost (kaj-što) i kod mladih naraštaja, gdje god se može i koliko god se može.


Ivo Horvat, Zagreb


Tko je prije 10 godina mogao predvidjeti da će se u okviru Hrvatske udruge »Muži zagorskog srca« u Zaboku s godinama razviti tematski plodni znanstveni skupovi pod nazivom »Kajkavski jezik, književnost i kultura kroz stoljeća« što se svake godine, pa i ove, održavaju u Krapini u Tjednu kajkavske kulture. Zasluga je to prim. dr. Rajka Fureša i prof. dr. Alojza Jembriha.

Ovogodišnji je skup bio osobito tematski širok: 23 autora prezentirala su mnoštvo tema - od asketskih djela u kajkavskoj književnosti 18. stoljeća (Mijo Korade) do poslovica i mudrih izreka sutlanskih kajkavskih ikavaca (Jasna Horvat).

Od međimurskih znanstvenika sudjelovalo je njih četvero: Stjepan Hranjec, Đuro Blažeka, Ivan Zvonar i prvi put Emilija Kovač. Od međimurskih tema Alojz Jembrih obradio je kotoripske protokole.

Uza sva priznanja i pohvale koja zaslužuju organizatori znanstvenih skupova u Krapini, čiji su pokrovitelji i Hrvatski sabor i Ministarstvo kulture, čuju se i pitanja o svrsi tih i takvih simpozija u svjetlu činjenice da kajkavski jezik kao komunikacijsko sredstvo nestaje, što je sudbina i ostalih jezičnih idioma. To je, kao što znamo, opći trend, ne samo u nas, nego uopće u svijetu. Čak se u nas pojavljuje i hibridni pidžgin »anglokajkavska špika« (obradio Andrija Lovrić). Kako se tomu suprotstaviti?

Prioritet je aktualno stanje kajkavskog jezika. Tom bi se temom trebali ubrzo pozabaviti organizatori kajkavskih skupova u Krapini, kad se time ne bavi Kajkavsko spravišče kao najpozvanija ustanova. Organizatori široke ankete o tome zašto se već i u obiteljskom govoru napušta kajkavski pa se »razgovara« a ne »spomina«. Koja je negativna uloga u tome javnih medija, osobito radija i televizije? Zašto se u javnim nastupima političkih ljudi, osim iznimno poneki Dalmatinac, ne čuje ni jedna riječ iz kajkavskog narječja? Zašto su reklame samo na standardnom jeziku? Zašto se čak i u HRT-ovim zabavnim programima zapostavlja kajkavska popevka? Napokon, zakaj se i na kajkavskom simpoziju v Krapini retko čuje kajkavska reč (osim citati)?

Posebno bi se mogle obraditi teme o kajkavskom u školama. Što se učenicima predaje, kakav je njihov odnos prema kajkavskom, je li se i koliko njime koriste? To je prilika da se i Učiteljski fakultet u Čakovcu predstavi svojim programima kajkavskog jezika.


Prema mom mišljenju, bilo bi korisno da se otvori tema o tome zašto se kajkavci, za razliku od drugih, u javnom govoru srame svog jezika, umjesto da se ponose svojim materinskim jezikom koji je naš narod u kajkavskim krajevima očuvao od otuđenja.

Možemo li se nadati da će te teme, teme izumiranja kajkavskog jezika, biti u središtu obrade sljedećeg znanstvenog skupa u Krapini? Lako je govoriti o prošlosti, tu su izvori vrlo bogati. Prioriteti bi nam morali biti: aktualno stanje kajkavskog jezika. Kako očuvati dvojezičnost (kaj-što) i kod mladih naraštaja, gdje god se može i koliko god se može.


Zvir:
http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?ID=11DFBE2D-D11D-489A-A8F7-25A426E39679
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 3565
Odg: Deseti znanstveni skup Kajkavski jezik, književnost i kultura
« Odgovori #3 : Rujan 14, 2011, 11:23:45 poslijepodne »

Krugovaldio Zlatar (RZL)
06.09.2011.


ODRŽAN ZNANSTVENI SKUP O KAJKAVSKOM JEZIKU
 
U Krapini je jučer u sklopu 46. Tjedna kajkavske kulture održan jubilarni, deseti stručni znanstveni skup „Kajkavski jezik, književnost i kultura kroz stoljeća“, koji je okupio brojne priznate stručnjake i jezikoslovce.
Predsjednik Organizacijskog odbora profesor Alojz Jembrih istaknuo je da je ove godine prijavljen dosad najveći broj radova te dodao da ga veseli što iz godine u godinu raste interes interes stručnjaka za ovu tematiku. Prema kajkavskoj književnosti i jeziku napravljen je veliki nepravedan odnos koji je još prisutan u svijesti naše javnosti, izjavio je prof Jembrih te poručio kako taj odnos treba promijeniti.
Predsjednik udruge Muži zagorskog srca dr. Rajko Fureš, udruge suorganizatora, istaknuo je da je ponosan što je skup doživio ovaj jubilej, te napomenuo kako je to jedan od svjetlijih primjera kako treba čuvati hrvatski identitet.
Znanstveni skupu okupio je 23 sudionika, među kojima i goste iz Mađarske, pa je ove godine po prvi put imao i međunarodni karakter.
Predstavljena su i dva zbornika „Kajkavski u povijesnom i sadašnjem obzorju", u kojima su objavljeni radovi sa prethodnih skupova.


Zvir:
http://test.radio-zlatar.hr/go.php?go=novosti&ID=938&vrsta=V


Zlat(ar)ni zvuki:
TS Zlatni Zvuci @ PAJDAŠI PRI KLETI ♪ ♫ ♪ Dragi naš kaj 2011. , 05:00

TS Zlatni Zvuci @ PAJDAŠI PRI KLETI ♪ ♫ ♪ Dragi naš kaj 2011.

Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 3565
Odg: Deseti znanstveni skup Kajkavski jezik, književnost i kultura
« Odgovori #4 : Rujan 14, 2011, 11:26:41 poslijepodne »

07.09.2011.

Nažalost bez odjeka u medijima: Znanstveni skup o kajkavskom jeziku


Kajkavski jezik - Na cjelodnevnom skupu u Pučkom otvorenom učilištu u Krapini predstavljeno je 23 rada iz različitih područja kajkavske pisane riječi. No, ono po čemu će ovaj jubilarni skup biti upamćen jest i predstavljanje dva toma zbornika radova, koji su izišli iz tiska neposredno prije održavanja skupa

Važnost zbornika - Dosadašnja su tri zbornika radova sa znanstvenih skupova održanih u Krapini postali nezaobilazna literatura onima koji žele dobiti osnovnu informaciju o kajkavskom narječju, ali i onima koji se bave ili će se baviti znanstvenim istraživanjima na području kajkavskoga narječja, koji je nezaobilazni dio hrvatskoga jezika

Poražavajući - Kako to već biva u našoj RH, nitko u Ministarstvu znanosti i obrazovanja u RH nije uzeo ozbiljno u razmatranje sve ono što je u Zborniku (2006., 21-86) predočeno. Posebno začuđuje i to što nitko, od mjerodavnih, nije uočio rezultate dviju anketa provedenih u Čakovcu i Krapini u kojima se razabire poražavajući (nedopustivi) odnos prema kajkavštini u školskoj pa i sveučilišnoj izobrazbenoj razini u RH


Piše Nenad Piskač


U Krapini je 5. rujna održan deseti znanstveni skup Kajkavski jezik, književnost i kultura kroz stoljeća u organizaciji Hrvatske udruge Muži zagorskoga srca iz Zaboka i Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo iz Krapine. Znanstveni skup održan je u sklopu Tjedna kajkavske kulture pod pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora, Ministarstva kulture, Krapinsko zagorske županije i Grada Krapine. Skup je započeo minutom šutnje za prerano preminuloga (16. travnja 2011.) književnika Vladimira Poljaneca. Skup su pozdravili predstavnici Krapinsko zagorske županije, Krapine, Hrvatskoga sabora i Ministarstva kulture.

Na cjelodnevnom skupu u Pučkom otvorenom učilištu u Krapini predstavljeno je 23 rada iz različitih područja kajkavske pisane riječi. No, ono po čemu će ovaj jubilarni skup biti upamćen jest i predstavljanje dva toma zbornika radova, koji su izišli iz tiska neposredno prije održavanja skupa. U Zborniku 2. objavljene su teme sa znanstvenih skupova održanih 2007., 2008. i 2009. godine. U Zborniku 3. objavljeni su radovi sa znanstvenih skupova održanih 2010. i 2011. godine. Oba su zbornika objavljena istodobno. Autori su slobodnim izborom tema pokazali znanstvenoistraživački interes iz povijesti starije i novije (suvremene) kajkavske književnosti, kajkavske leksikografije, dijalektologije, frazeologije, dakle, mahom je riječ o tematici koja popunjava prazninu u hrvatskoj filologiji - književnosti i jezikoslovlju kajkavskom filološkom dionicom koja još uvijek nije dovoljno istražena. Dva nova zbornika radova predstavili su uime nakladnika HU Muži zagorskoga srca dr. Rajko Fureš, glavni urednik dr. Alojz Jembrih i izvršni urednik Nenad Piskač. Grafički prijelom potpisuje Josip Brkić.

Fureš, stoloravnatelj HU Muži zagorskoga srca, podsjetio je na sve dosadašnje skupove, te na činjenicu da je prije ova dva zbornika izišao prvi zbornik radova u kojemu su objavljeni radovi sa skupova održanih u Krapini od 2002. do 2006. godine. Založio se za reafirmaciju kajkavske riječi i njezinu pravednu valorizaciju u suvremenom hrvatskom društvu.


Nezaobilazna literatura ili nepotreban trn u peti

Piskač je kazao kako su zbornici br. 2 i 3 rađeni u protekla tri i pol mjeseca, te da je izuzetno veliki opseg materijala zahtijevao dva toma. U zborniku br. 2 objavljeno je 36 radova, odnosno tri godišta (548 stranica). U Zborniku br. 3 objavljeno je 30 radova s prošlogodišnjeg i ovogodišnjeg skupa (518 stranica). Ukupno je riječ o više od 1100 kartica osnovnoga teksta. „Cijeli taj iznimno kompliciran posao, koji s obzirom na opseg i karakter sadržaja specijalizirani instituti rade i po više od godinu dana, uključujući i nadzor tiska, uredništvo je napravilo u tri i pol mjeseca. Brzina i tempo rada, nadam se, nisu se negativno odrazili na kvalitetu ova dva zbornika koja danas predajemo sudu javnosti“ – rekao je Piskač.

„Mislim da su dosadašnja tri zbornika radova sa znanstvenih skupova održanih ovdje u Krapini postali nezaobilazna literatura onima koji žele dobiti osnovnu informaciju o kajkavskom narječju, ali i onima koji se bave ili će se baviti znanstvenim istraživanjima na području kajkavskoga narječja, koji je nezaobilazni dio hrvatskoga jezika. Vjerujem da će zbornici dobiti svoje mjesto i u knjižnicama onih škola u kojima će se kaj učiti, makar samo kao izborni predmet, od prvoga razreda osnovnih škola“. Piskač je zaključio: „Svakodnevni život svjedoči da se kajkavska rieč nemre tek tak zatreti i zabiti. Navek se kaj zdigne, baš onda kad mu se njegovi protivnici najmanje nadaju. Zato uopće ne dvojim da će ovi zbornici neki doživjeti i kao nepotreban trn u peti“. Baš zato treba poduprijeti ove znanstvene skupove kako bi zadržali kontinuitet i svijest o kajkavštini kao sastavnim dijelom hrvatskoga nacionalnoga identiteta.


Kajkavski kao neželjeno dijete obrazovnog sustava

Jembrih je rekao: „Kao i prvi Zbornik radova (2006.) tako i ova dva, naslovljena su: Kajkavski u povijesnom i sadašnjem obzorju. Tim se naslovom želi reći da su u Zborniku objavljeni referati u kojima pojedini autori pišu o kajkavskome jeziku i književnosti s povijesnoga i sadašnjega (dijakronijskoga i sinkronijskoga) gledišta. To pak svjedoči, iznova, o činjenici da je (kako i u prvome tako i u ovome Zborniku) znanstveno-istraživački interes za kajkavštinu, u zadnjih deset godina, još uvijek u usponu“.

U Predgovoru Zbornika br. 2 Jembrih piše: „Bez obzira na to što nisu dosad, od strane društveno-političkih i obrazovnih institucija u RH, ispunjena željena očekivanja Organizatora i sudionika Znanstvenih skupova, na kojima su artikulirani prijedlozi (zahtjevi; vidi Zbornik: Kajkavski u povijesnom i sadašnjem obzorju, 2006., 21-86) da bi se u hrvatskome obrazovnom sustavu, a poglavito na kajkavskome govornom području, trebalo posvetiti više pozornosti kajkavskome jeziku, književnosti i kulturno-povijesnim činjenicama temeljenim na tri i pol stoljetnoj književno-jezičnoj i kulturnoj tradiciji. S time bi se, barem, kroz izborni predmet, u sklopu nastave hrvatske književnosti i jezika, mogli spoznajno i kulturno obogatiti učenici osnovnih i srednjih škola diljem Zagrebačke, Križevačko-bjelovarske, Krapinsko-zagorske, Varaždinske, Međimurske i Sisačko-moslavačke županije. No, kako to već biva u našoj RH, nitko u Ministarstvu znanosti i obrazovanja u RH nije uzeo ozbiljno u razmatranje sve ono što je u Zborniku (2006., 21-86) predočeno. Posebno začuđuje i to što nitko, od mjerodavnih, nije uočio rezultate dviju anketa provedenih u Čakovcu i Krapini (Zbornik, 2006., 70-75) u kojima se razabire poražavajući (nedopustivi) odnos prema kajkavštini u školskoj pa i sveučilišnoj izobrazbenoj razini u RH. Držim da je doista vrijeme za uvažavanje svekolike specifičnosti svake regije u RH pa i svih spomenutih županija. Ukoliko se to ne dogodi, status quo i dalje će brisati povijesnu svijest o kajkavskoj književno-jezičnoj i kulturnoj višestoljetnoj baštini“.


Kajkavština je sociolingvistička zbilja

„Poznato je da upravo povijesna svijest (individualna i kolektivna) potiče čovjeka na traženje kontakta s poviješću. Ta činjenica za kajkavca znači, ukoliko posjeduje tu svijest, povratak korijenima kajkavske književnosti i njezina jezika. Poznato je i to, da nestankom povijesne svijesti, nestaje znanje o vlastitoj povijesti, a to opet dovodi do sužavanja duhovnoga i kulturnoga obzora, kako pojedinca tako i zajednice u cjelini. Htjeli bismo stoga, i ovim Zbornikom, u osnovnim i srednjim školama te svim fakultetima u RH, vratiti povijesnu svijest o kajkavskoj književno-jezičnoj baštini, probuditi osjećaj vrijednosti za kajkavski književni jezik i govorni idiom na čitavome kajkavskom području RH. U tome kontekstu valja se još jednom prisjetiti riječi Tomislava Ladana, koji krajem 80-tih godina 20. stoljeća, reče: 'Kajkavski jezik, ne samo što je živ kao razgovorni jezik u krajevima gdje žive kajkavci, i ne samo što je on živ kao književni jezik pisaca koji ga žele sačuvati, dokumentirati, on je izuzetno živ kao jedna mješavina koja oplemenjuje razgovorni jezik i akcenatski i morfološki i po riječima, ali i kao jedan poseban bazen koji daje posebnost hrvatskomu književnomu jeziku. Da, u tome jeste bit, postoji svijest o kajkavštini i kao jeziku, jer je ona integralni dio hrvatskoga jezika koji ne razdvaja već spaja i obogaćuje hrvatski kulturni prostor.'

Kajkavština će u Hrvatskoj i dalje ostati sociolingvistička zbilja protiv koje, pojedinačno, mnogo ne možemo učiniti, ali zato možemo kao zajednica kajkavskoga govornoga prostora ojačati povijesnu svijest o kajkavštini.“


Integralni dio hrvatske kulturne baštine

A u Predgovoru Zbornika br. 3 dr. Jembrih piše: „Sva tri dosadašnja Zbornika potvrđuju intenciju svih deset Znanstvenih skupova, a to je da su autori slobodnim izborom teme osvijetlili u dijakronijskom i sinkronijskom slijedu kajkavsku književnost i njen jezik, odnosno da se znanstvenoistraživačkim proučavanjem pokaže višestoljetna polifunkcionalna vrijednost kajkavskoga jezika i književnosti. Držim da referati i u ovoj III. knjizi Zbornika to doista pokazuju.

I na kraju valja reći sljedeće. Deset godina kontinuiranoga održavanja Znanstvenih skupova, posvećenih jednoj široj tematici - kajkavštini, moguće je ako postoji ona nevidljiva snaga, zajednička ljubav i želja da se kajkavština iznova vrjednuje s pretpostavkom da ona nije ništa manje vrjednija od ostalih hrvatskih književno-jezičnih dionica. U tom je nastojanju najviše zaslužna Hrvatska udruga Muži zagorskog srca kao nosivi organizator Skupova i Društvo za kajkavsko kulturno stvaralaštvo Krapina kao suorganizator u Tjednu kajkavske kulture u Krapini“. Predgovor je zaključio riječima htijenja: „A to je, istražiti kajkavski jezik i književnost kroz stoljeća kao integralni dio hrvatske kulturne baštine. Jesmo li u svemu tome uspjeli, pokazat će vrijeme i buduće generacije kojima su namijenjeni ovi Zbornici“.


Zvir:
Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća (HKV)
http://www.hkv.hr/izdvojeno/vai-prilozi/p-r/piska-nenad/9010-naalost-bez-odjeka-u-medijima-znanstveni-skup-o-kajkavskom-jeziku.html
i/ili krapina.org
http://krapina.org/krapina/hrvatska/krapina-znanstveni-skup-kajkavski-jezik-knjizevnost-i-kultura-kroz-stoljeca/


Balade Petrice Kerempuha -- Na mukah, 03:56

Balade Petrice Kerempuha -- Na mukah Small | Large

Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 3565
Odg: Deseti znanstveni skup Kajkavski jezik, književnost i kultura
« Odgovori #5 : Rujan 14, 2011, 11:31:28 poslijepodne »



Gospon Rajko Fureš, stoloravnatel HU Muži zagorskoga srca,  o ovoletnomu kajkavskomu skupu v Krapine (AD 2011):

Kaj se dotikavlje  toga - gdo je na horvatskomu govoril, bile nas je par, ali vsake lete nas je vse več. Slažem se z onimi tere vele da treba več i bolj - ali bez struke nie moči, treba se najti na kupu jer drugač nebu išle, a niti more iti.

Nesmeme niti protiv naše "kajkavologe" govoriti (nie ni niemi ljehke), ali pak trieba povedati da dok nebuju vsi skup horvatski govorili, da nebu pune bolše. Zate je trieba h ljudmi nekaj na bolše preobrnuti, kaj nie ljehke, ali vse moreme spelati, same nie smeti odustati.


Drugo leto bumo pokrenuli kajkavski internet portal "Trnac.com", gde bu vse na horvatskom jeziku, tak da onda bu moči i gledeti kaj je bilo na skupu.
Celi je skup  snimal Hrvatski radio, gde bu vse išlo za emisiju "Ispod Medvednice i Ivanščice".

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Naruđba zbornikov

Zborniki se (trenutočno i po promocijskoj ceni*) moru naručiti uplatum na:
Hrvatska udruga «Muži zagorskog srca», Martinišće 45, 49210 Zabok,
na žiro račun 236000-1101545954 (Zagrebačka banka).

* Trenutočna promocijska cena za se tri zbornike je 330 kn (100 kn po zborniku + poštarina).
Kak svrhu uplate napisati „Kupnja zbornika Kaj - 1-3“.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Citat:
prim.mr.sc. Rajko Fureš, dr.med.

Horvacki govoriti ili mučati

Dok po svietu hodiš, čujti ti vsigde je moči, gde god da dojdeš, kak ljudi h čeve si kraje došel po domači povedaju, kak se spominaju med sobu a i z tobu na svojemu jeziku.
...
... tak lepe da sme odhitili jezik svoj jedini, najsvetečnejši – Horvacki. A zakaj, zate da bi z veseljem počeli govoriti jezik kraja z teroga nam Vukec Karađić došel je, jer su nam nekteri tam povedali da vse te skup trieba je delati da bi se horvatski ljudi bolj razmeli. A da je po istinice vse te drugač bile i da su nam se nekteri tam daleke smejali dok sme Horvackoga jezika odhitili, jer prek jezika unda, prie več od stopedeset ljet krenuli su na posel kaj su ga prie deset – petnest ljet z puškami i topi šteli dovršiti.
...
A pak dojdeme nate da nemreš razmeti te kaj su i kak su tie „naši domači pajdaši“ svojega se jezika odrekli i jezik stranjski za svoj zeli. Une kaj su kak zločicu najvekšu napravili, napravili su. Da te same uni znaju zakaj su napravili, i te istina je. Jedine kaj se još otom povedati more je te da vse jedne tie kaj jezika su Horvackoga prodati šteli, vse jedne niesu te do kraja spelali. Kak god da nekteri med nami te z veseljem su zeli za jezika svojega - jezik Horvacki vse jedne živi, živi i živel bu dok je vseh nas kaj govorime i kaj ž njem dičime se.

Horvacki govoriti, zdej i za navek, nikak drugač!

Nastavek:
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg36382/#msg36382
 



Tekst gospona Fureša:
Domaja - Dr. Rajko Fureš (Krijesnica 2008) ,
(Klapa “Bistrica” vuz Tamburaški orkester HRT-a)

Domaja - Dr. Rajko Fureš (Krijesnica 2008) Small | Large

« Zadnja izmjena: Rujan 14, 2011, 11:35:40 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Vegi

  • Iskusni član
  • ****
  • Postova: 473
Odg: Deseti znanstveni skup Kajkavski jezik, književnost i kultura
« Odgovori #6 : Rujan 15, 2011, 12:10:08 prijepodne »
Naj se sekirati, ima nas puno kaj po domaći , doma med svojima frflamo kajkavski. Frflamo?Zakaj? zato jer original znaju bake i dede koji ne odustaju od svog izvornog, a mi gradskio- medijski forsirani pomodarci zaprav frflamo med štokavskim i kajkavskim. 50 let "službenoga" sasvim je dovoljno da med mladima zatre izvorno., no iskonski kaj se jednostavno nemre zatrti, ali iskreno ni mi se jemput dogodilo da me ušljiva kamenjarka , jučer spuštena s brda, indirektno naglaskom ispravlja na nekom sastanku i forsira svoj ( službeni)naglasak, ak razmeš kaj oćem reći..naravno da guska ispada uštogljena ali jezično pismenija, a ja naravno jezično priprost kontinentalec.

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 6545
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Deseti znanstveni skup Kajkavski jezik, književnost i kultura
« Odgovori #7 : Rujan 15, 2011, 12:13:42 prijepodne »
Prioritet je aktualno stanje kajkavskog jezika. Tom bi se temom trebali ubrzo pozabaviti organizatori kajkavskih skupova u Krapini, kad se time ne bavi Kajkavsko spravišče kao najpozvanija ustanova. Organizatori široke ankete o tome zašto se već i u obiteljskom govoru napušta kajkavski pa se »razgovara« a ne »spomina«. Koja je negativna uloga u tome javnih medija, osobito radija i televizije? Zašto se u javnim nastupima političkih ljudi, osim iznimno poneki Dalmatinac, ne čuje ni jedna riječ iz kajkavskog narječja? Zašto su reklame samo na standardnom jeziku? Zašto se čak i u HRT-ovim zabavnim programima zapostavlja kajkavska popevka? Napokon, zakaj se i na kajkavskom simpoziju v Krapini retko čuje kajkavska reč (osim citati)?

Ni to materinji jezik nek bakin,baka je zaostala.Pa nemo se valda v 22. stoletju tak spominali?
Mama je cool,vrh,špica,ona razgovara i priča,baba je out isto kao i njezino spominajne,divan i končanje.
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 6545
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Deseti znanstveni skup Kajkavski jezik, književnost i kultura
« Odgovori #8 : Rujan 15, 2011, 12:19:02 prijepodne »
Drugo leto bumo pokrenuli kajkavski internet portal "Trnac.com", ...


Stanovi u urbanim vilama
...
dora@trnac.com
...
http://www.njuskalo.hr/trgovina/dija-graditeljstvo

Nebu išlo,zgleda,domena je več zauzeta.
Nek,jel Kaj još žif? Zajdne novosti su stare dve lete.


Četrdesetletnica
Kaj
1968. - 2008.
http://www.kaj-spravisce.hr/indexhr.html
wwwg tablice

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 3565
Odg: Deseti znanstveni skup Kajkavski jezik, književnost i kultura
« Odgovori #9 : Rujan 25, 2011, 12:08:30 prijepodne »
Nek,jel Kaj još žif? Zajdne novosti su stare dve lete.

Četrdesetletnica
Kaj
1968. - 2008.
http://www.kaj-spravisce.hr/indexhr.html

Sadržaj KAJ-a broj 1-2, sviben 2011. - Vol. 44 (216):   
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=5504
http://hrcak.srce.hr
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 3565
Odg: Deseti znanstveni skup Kajkavski jezik, književnost i kultura
« Odgovori #10 : Rujan 25, 2011, 12:34:41 prijepodne »

KAJKAVSKI
U
POVIJESNOM
I
SADAŠNJEM
OBZORJU

ZBORNIK RADOVA
S OKRUGLIH STOLOVA
(ZNANSTVENIH KOLOKVIJA I SKUPOVA)
U KRAPINI 2002. - 2006.


Zabok, 2006.


-------------------------------------------------------------------------------------------------------

HRVATSKA UDRUGA MUŽI ZAGORSKOG SRCA
Martinišće 45, Zabok

ZA NAKLADNIKA
Rajko Fureš

UREĐIVAČKI ODBOR ZBORNIKA RADOVA
S OKRUGLIH STOLOVA
(ZNANSTVENIH KOLOKVIJA I SKUPOVA)
U KRAPINI 2002. - 2006.
Nikola Capar, Ivan Cesarec, Rajko Fureš, Dragutin Gradečak,
Ratko Habus, Alojz Jembrih, Miljenko Krznar, pok. Vladimir Poljanec,
Zdravko Šilipetar

UREDNICI
Nikola Capar
Alojz Jembrih
Vladimir Poljanec

KOREKTOR
pok. Vladimir Poljanec

ISBN 953-97412-4-6

-------------------------------------------------------------------------------------------------------
CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveučilišna knjižnica - Zagreb
UDK 821.163.42.09'282(063) 811.163.42'282(063)
KAJKAVSKI u povijesnom i sadašnjem obzorju: zbornik radova s Okruglih stolova (znanstvenih kolokvija i skupova) u Krapini 2002.-2006. / <urednici Nikola Capar, Alojz Jembrih, pok. Vladimir Poljanec. - Zabok: Hrvatska udruga Muži zagorskog srca, 2006.
Kazalo.
ISBN 953-97412-4-6
I. Kajkavska književnost - - Zbornik II Kajkavsko narječje - - Zbornik
300825013
-------------------------------------------------------------------------------------------------------



KAZALO

Predgovor (Dr. sc. Alojz Jembrih)                                                                        11

Rajko Fureš
Rieč domača                                                                                                           13

Viktor Crnek
"Okrugli stol" u sklopu Tjedna kajkavske kulture u Krapini                                14

Nikola Capar
Od inicijative 1997. do inicijative 2002.                                                               16
 

PRVI OKRUGLI STOL
Uvođenje kajkavskoga jezika i kulture kao izbornoga predmeta
u osnovne i srednje škole kajkavskoga govornoga područja

Krapina, 17. rujna 2002.

Alojz Jembrih
Historijska svijest o kajkavštini danas                                                           21

Božica Pažur
Ponavljanje gradiva o visokoj razini i kontinuitetu kajkavštine                        31

Ivo Kalinski
Nekoliko misli o fenomenu kajkaviane danas                                                  35

pok. Zvonimir Bartolić
Tko je navukao stenjevečku rubaču hrvatskom jeziku                                       37

Ivan Kutnjak
Politonalna gestikulacija kaja                                                                       42

pok. Vladimir Poljanec
O potrebitosti učenja hrvatskokajkavskoga jezika                                            46

Ivan Janeš
Poticaj njegovanju zavičajnosti                                                                     52

Božidar Brezinščak Bagola
Između materinskoga kajkavskog govora i jezičnoga standarda                        54

Stjepan Hranjec
Kajkavština u nastavi                                                                                    56

Ivica Balagović
Razlozi uvođenja kajkavskoga u škole                                                             58


DRUGI OKRUGLI STOL
Položaj hrvatskokajkavskog jezika danas

Krapina, 9. rujna 2003.

Alojz Jembrih
Položaj i perspektive kajkavštine danas                                                          63

Stjepan Hranjec
Konkretni oblici revitalizacije kajkavštine u školi                                            76

Ivan Kutnjak
Kaj u školi                                                                                                   80

Đuro Blažeka
Budućnost istraživanja kajkavskih govora                                                      87

Božica Jelušić
Može li pijetao biti orao? Utjecaj književnosti na reafirmaciju kajkavštine         90

Zdravko Seleš
Kajkavska književnost u gimnazijskoj nastavi                                                   94

Ivan Cesarec
Uloga časopisa "Hrvatsko Zagorje" u očuvanju i promicanju kajkavskoga jezika    99

pok. Vladimir Poljanec
O nekim čisto pragmatično-afirmativnim nastojanjima oko hrvatskokajkavskoga
 jezika
  103                                                                                 

pok. Franjo Hrg
Bogatstvo raznolikosti i višeslojnosti kajkavštine                                            108


TREĆI OKRUGLI STOL
Kajkavski jezik, književnost i kultura kroz stoljeća

Krapina, 7. rujna 2004.

Alojz Jembrih
Treba li nam danas sveobuhvatna povijest kajkavske književnosti?                    115

Ivo Zvonar
Marijini ili Gospini plačevi na kajkavskom jezičnom izrazu                              124

Ivan Cesarec
Tomaš Mikloušić kao izdavač djela kajkavske dramske baštine                        145

pok. Zvonimir Bartolić
Starija i novija hrvatska kajkavska književnost - kontinuitet ili prekid               151

Joža Skok
Je li moguća i da li nam je potrebna standardizacija kajkavskoga jezika           156

pok. Vladimir Poljanec
O nekim značajkama recentne hrvatskokajkavske književnosti                          164

Zdravko Seleš
Kak preađa kajkavska slava Đure Rašana                                                      169

pok. Stjepko Težak
Ugroženost kajkavskih prinosa hrvatskomu standardnom jeziku                       177

Stjepan Hranjec
Kaj nas današnji, svagdanji                                                                          187

Denis Peričić
Kaj sad? ili Nekoliko napomena o kajkavskoj sadašnjosti i budućnosti
iz perspektive osobnih literarnih eksperimenata   
                                         193

Božica Jelušić
Od cintora do cybera                                                                                   202

Đuro Blažeka
Primjena razlikovne gramatike u osnovnoj školi                                             207

pok. Franjo Hrg
Kajkavski optativ                                                                                         211

Mijo Lončarić
Kajkavsko rječničko blago - Prikupljanje i izrada rječnika                              214

Ivan Janeš
Kajkavsko nasljeđe čabarskog kraja                                                                    228


ČETVRTI OKRUGLI STOL
(ZNANSTVENI KOLOKVIJ)
Kajkavski jezik književnost i kultura kroz stoljeća

Krapina, 6. rujna 2005.

Alojz Jembrih   
Ivan Krizmanić i njegov kajkavski prijevod "Raj zgubljen" (1827.)   
Miltonova epa "Paradise lost" 
                                                                         233

Ivo Zvonar   
Ljudski i književni lik Ane Katarine Frankopan-Zrinski                                    264

pok. Zvonimir Bartolić
Zrinska listina iz 1608.                                                                                        303

Ivan Cesarec   
"Kovač krapinski" Tituša Brezovačkoga                                                           310

Stjepan Hranjec
"Ne buju ga zlepoglavili" ili Hitrecov urbani kaj                                           317

Marko Samardžija
Globalizacija, hrvatski standardni jezik i nestandardni idiomi                        323

Martina Kuzmić
Kajkavština u uvjetima globalizacije                                                            333

pok. Vladimir Poljanec
Mjesto i uloga hrvatsko kajkavskoga jezika u procesu europskih integracija    341

Denis Peričić
Kajkavci: Kalupi ili Klingonci? — Izvorna znanstvena humoreska                  347

pok. Stjepko Težak
Naglasci u Belostenčevu Gazophylaciumu (1740.)                                           352

Đuro Blažeka
Razgovorni jezik mladih govornika međimurskoga dijalekta                            360

Mladen Rac i Andrija Željko Lovrić
Kajkavsko naravoslovno nazivlje oko Zagreba                                               364

Andrija Željko Lovrić, Mladen Rac i Marijan Horvat Mileković
"Agramerski slovar" i rani iskon zagrebečke kajkavice                                   381

Slavko Malnar
Izrada rječnika govora čabarskoga kraja                                                       392

Mijo Lončarić
Kajkavština izvan Hrvatske                                                                        395


PETI OKRUGLI STOL
(ZNANSTVENI SKUP)
Kajkavski jezik, književnost i kultura kroz stoljeća

Krapina, 4. rujna 2006.

Alojz Jembrih
Još o Vramčevoj "Postilli" (1586.) i njezinim latinskim izvorima
(U povodu 420. obljetnice njezina prvotiska)       
                                        409       

Ivan Zvonar
Kajkavska književnost do preporoda u povijestima hrvatske književnosti         425

Rajko Fureš
Ozračje afirmacije hrvatskokajkavskoga jezika                                                  491

Željko Funda
Kaj kak Kaj                                                                                                          497

Stjepan Hranjec
Zapažanja o đačkim radovima u okviru natječaja "Pavić Mikula"                               509

Đuro Blažeka
O nekim vidovima pristupa izradi rječnika međimurskog dijalekta                                   515

Josipa Franjčić
Kajkavski leksik u govoru Jarmine u Slavoniji                                                                   524   

Andrija Željko Lovrić i Mladen Rac
Južni kajkava na Banovini oko Sunje, Petrinje i Gline                                                      530   

Mladen Rac i Andrija Željko Lovrić
Naravoslovno nazivlje istarskih polukajkavaca kod Buzeta
(Mlun, Slum i Brgat)
                                                                                                            550

Slavko Malnar
Toponimija u čabarskom kraju                                                                                            575

pok. Franjo Hrg
Kajkavski ojkonimi u Krapinsko-zagorskoj županiji i njihove izvedenice u
Hrvatskom enciklopedijskom rječniku             
                                                                    577

Popis autora u Zborniku radova
"Kajkavski u povijesnom i sadašnjem obzorju"       
                                                            583 


Nâstavek na sledečomu listu.
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 3565
Odg: Deseti znanstveni skup Kajkavski jezik, književnost i kultura
« Odgovori #11 : Rujan 25, 2011, 12:38:34 prijepodne »

Nâstavek z prethodnoga lista:

Predgovor

U povijesti hrvatske filologije i kroatistike nije se nikada tako intenzivno i sadržajno raspravljalo o kajkavštini kao što se je na znanstvenim i stručno--znanstvenim simpozijima u: Zlataru (1970., 1992., 1994., 1996., 1998.), u Krapini (1975., 1988., 1990., 1991.), u Čakovcu (1995., 1997., 1998., 1999., 2000., 2001., 2002., 2003., 2004., 2005.) i opet u Krapini (2002., 2003., 2004., 2005., 2006.). Dakle kroz 24 godine (nekontinuirano), u trima različitim kajkavskim sredinama, u Hrvatskome zagorju i Međimurju, različitih organizacijskih uspješnica urodilo je dragocjenim prinosima sabranima u Zbornicima. U Zlataru je održano pet Znanstvenih skupova o kajkavskome narječju i književnosti pod pokroviteljstvom HAZU u okviru Dana kajkavske riječi i objavljena su četiri zbornika (1974., 1994., 1996., 1998., s posljednjega znanstvenoga skupa, zbog unutarnjih zlatarskih političkih prilika, zbornik nije tiskan iako je već bio u prijelomu). U Krapini su održana četiri znanstvena skupa s tematskim naslovom Jezični i umjetnički izraz na kajkavskom tlu, a referati su objavljeni 1993. u zajedničkome zborniku s istoimenim naslovom. Visoka učiteljska škola u Čakovcu kroz deset godina uspješno je organizirala stručno-znanstveni skup Kajkavsko narječje i književnost u nastavi. Radovi s prvih pet skupova tiskani su najprije u zasebnim zbornicima za svaku godinu, a potom 2000. u zajedničkome Zborniku, te drugih pet u Godišnjaku Visoke učiteljske škole Učitelj (br. 1/ 2001., br 2/ 2002., br. 3/ 2003., br. 4/ 2004., br. 5/ 2005.).
          I konačno, dragi čitatelju, pred vama je i najnoviji Zbornik radova s Okruglih stolova (Znanstvenih kolokvija i simpozija) održanih od 2002. do 2006. u Krapini, u okviru Tjedna kajkavske kulture, a u organizaciji Hrvatske udruge Muži zagorskog srca- Zabok i Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo - Krapina.
          Kao što se iz sadržaja ovoga Zbornika vidi, u njemu su predočeni radovi (referati) aktivnih sudionika na spomenutim Okruglim stolovima (Znanstvenim kolokvijima i simpoziju) u Krapini. Čakovečki i najnoviji krapinski simpoziji, kao što se razabire, održani su u samostalnoj Republici Hrvatskoj, pa su i po svojim sadržajima specifični u odnosu na one skupove održane u sklopu bivše Ju-e. Iako su svi bili posvećeni kajkavskoj tematici kao i ovi posljednji, čakovečki i krapinski ipak se od prethodnih razlikuju po novom pristupu kajkavštini i njezinu vrednovanju, odnosno njezinoj reafirmaciji u školstvu i šire. Uostalom o tome govore teme pojedinih autora (njih 60). Kao što se iz naziva prvoga Okruglog stola u Krapini vidi, on je bio posvećen uvođenju kajkavskoga jezika i kulture kao izbornoga predmeta u osnovne i srednje škole kajkavskoga govornog područja. Ta je problematika postala aktualnom, svakako, nakon ostvarene epohalne izložbe u Zagrebu Kajkaviana croatica - Hrvatska kajkavska riječ (1996.) kao i zbog činjenice da se danas u Republici Hrvatskoj može slobodno i drukčije razmišljati o kajkavštini nego što se je to moglo u bivšoj Ju-i, bez straha da će se dotičnoga krivično goniti kao nacionalista ili šovinista. S pravom se za kajkavstinu traži mjesto i u školskoj nastavi, jer je do devedesetih godina 20. stoljeća to bilo nemoguće zbog onoga umjetno stvorena dvojnoga lingvonima koji je hrvatskome jeziku nanio mnogo štete. Doista je već krajnje vrijeme da se s kajkavštine i čakavštine skine hipoteka stranog, u okviru učenja hrvatskoga jezika, kod hrvatske školske mladeži i studenata. Prilozi s toga prvoga Okruglog stola više su poticajni s kritičkim tonom prema dosadašnjoj praksi u hrvatskome školstvu, pa se kao takvi mogu i shvatiti. No, oni su i opomena i smjerokaz onima koji su odgovorni za hrvatski izobrazbeni sustav. Stoga je ponadati se da u njih neće i dalje ostati ravnodušnost prema svim ovdje predočenim radovima.
          Drugi Okrugli stol, tematski i sadržajno, nadovezuje se na prethodni, a opća tematika mu je Položaj hrvatskokajkavskoga jezika danas. U tome bloku Zbornika, u autorskim prilozima, razabiru se konkretni prijedlozi (dakako s kritičkim naglaskom) za promjenu postojećega položaja kajkavštine u školstvu i kulturi. Nakon tih dviju pragmatično-praktičnih i tematsko-sadržajnih cjelina u Zborniku, slijede tri, sadržajno različite, tematske cjeline pod zajedničkim naslovom Kajkavski jezik, književnost i kultura kroz stoljeća. Time se htjelo postići da autori slobodnim izborom tema osvijetle u dijakronijskom i sinkronijskom vidu kajkavsku književnost i njen jezik kroz stoljeća sjedne strane, a s druge strane htjeli smo svratiti pozornost znanstvene, stručne, školske i visokoškolske javnosti na postojanje tri i pol stoljeća funkcionalnoga kajkavskoga književnog jezika, književnosti i kulture koju valja iznova proučavajući vrednovati te ju približiti svijesti današnjega kajkavca i svakoga kojemu dođe u ruke ovaj Zbornik danas i sutra. U spomenutim trima cjelinama autorski su obrađene različite teme s područja starije i novije kajkavske književnosti, kajkavskoga narječja, leksikografije, toponimije itd. Radovi su to autora stručno-znanstvenoga profila koji su se potvrdili u znanstvenim dosezima hrvatske filologije te nam tako daju vjeru da njihovom zaslugom ovaj Zbornik ispunjava naša očekivanja.
          I na kraju, treba odati puno i zasluženo priznanje pokretačima i organizatorima na trudu za ovaj niz znanstvenih skupova o kajkavskoj književno-jezičnoj baštini koja je na ovakav način iznova znanstveno istražena i vrednovana. Stoga će nove spoznaje, kao činjenični odraz spomenutih krapinskih znanstvenih Okruglih stolova, kolokvija i simpozija, pružiti pouzdane podatke i primjeren uvid u problematiku o kajkavskome jeziku i književnosti.
U ovoj prigodi treba izreći zahvalnost svim onim referentima koji su svoja izlaganja na vrijeme priredili za tisak omogućivši da Zbornik Kajkavski u povijesnom i sadašnjem obzorju ugleda svjetlo dana, dakako uz svesrdnu pomoć cijenjenih sponzora (dobročinitelja) kojima se također zahvaljujemo.

Dr. sc. Alojz Jembrih


Nâstavek na sledečomu listu.
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 3565
Odg: Deseti znanstveni skup Kajkavski jezik, književnost i kultura
« Odgovori #12 : Rujan 25, 2011, 12:42:44 prijepodne »

Nâstavek z prethodnoga lista:


RIEČ DOMAČA

          Najlepšega vam pozdrava mam za zručiti od članov  Mužof zagorskega srca Udruge horvacke. Drage mi je da srne denes vsi skup tak složni na kupu, da nas je zaistinu tuj čude - praf kak biti i trieba. Najsrečnejši sam kak vsi mame na srčeku domaču rieč. Vnogi su tu domaču rieč šteli i prie nas odtrgnuti od pozabljenosti, mnogi su se za nju hude i borili, vnogi su zbog nje i ciele življenje podredili, a pak je tak zišle da mnogi je i niesu šteli. Vrieme je kak vrieme, negda ti ide na ruku, a negda ti bormec i na ruku nejde, pak i une kaj bi najbolj mogel napraviti ti niti nikak nemreš. Čude je toga dobroga napravljene, mnogi su velikoga puta prešli da bi mi denes mogli se najti h ovak ljepomu broju na kupu, mnogi su rieč domaču - horvacku več zdignuli na prave meste i čudaj knjig o te teme naredili. Niti je vse crne kak h prvi mah zgledi, a niti je bormec bele čist, jer navek bolše biti more. Zaistinu, priznati te morame: niti mi niesme tie teri su vodicu topličku prvi našli, ali sme zate vsi skup jahki, zate vsi skup pune toga moreme, več nek je ihči od nas do zdaj mogel.
          Kaj je nam vsem za napraviti? Na prvomu mestu morame složni biti jer nehči je med nami do zdaj napravil čude, nehči male menj, a nehči se same po teri put prišljepal. A te je i ovak i unak navek h življenju. Jer ak zdaj ne bume složni bili, ak zdaj ne bume vsi skup za svoju se rieč zborili, od nje bormec brze niti ne bu pune ostale, mogli bume ju iskati same gliboke h megline, negde gde ju vrieme za navek bu odnesle.
          A kak mi vse zgledi - ma nas tuj od vsikud jer v Horvacke je domaje rieč domača na čude mest življenje si poiskala i našla, pak bi praf za praf bile čist naopak da se ne bi skup složili i novoga je življenja dali. Vsi skup i nikak drugač delati morame da sloga nam na prvomu mestu bude, da za našega življenja napravime une kaj niesu napraviti mogli dedeki naši. Sigurne niti uni niesu iste šteli nič menj od nas, same vrieme je bile takve kakve je bile, pak zdaj na nami leži veliki teret, briga i muka, a pak i najlepša stvar na ovomu svetu jer morem govoriti sam za se, a mislim da i vi iste morete misliti, da lepšega nam nie od rieči domače, zate ju morame vsi skup obdržati i ne dati je da se zgubi, da se spozabi, da bi ju i uni teri poklje nas došli buju mogli iste tak radi meti kak najvekšu vrednotu, kak najvekše blage kaj dragu nam je Božek z Horvacku domaju dal.

Mr. sc. Rajko Fureš, dr. med.


Nâstavek na sledečomu listu.
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 3565
Odg: Deseti znanstveni skup Kajkavski jezik, književnost i kultura
« Odgovori #13 : Rujan 25, 2011, 12:48:32 prijepodne »

Nâstavek z prethodnoga lista:


 OKRUGLI STOL U SKLOPU TJEDNA KAJKAVSKE KULTURE U KRAPINI

         Kad je davne 1965. godine došla ideja da se u Krapini organizira manifestacija Festival kajkavskih popevki, zamišljeno je ubrzo i ostvareno. Već od prvoga dana bila je tema vodilja, tj. glavni zadatak tada Festivalskoga odbora, očuvanje, njegovanje i provođenje govorene, pisane i pjevane kajkavske riječi.
         Godinama su nastajale prekrasne kajkavske popevke na stihove naših najeminentnijih pjesnika, a i onih manje poznatih koji su uvijek pisali o životu malih ljudi, siromašnih Zagoraca i njihovim običajima. Prisjetimo se samo nekih: Imala majka sineka tri, Kam da se pojde, Jesi videl, Suza za zagorske brege, Dobro mi došel prijatel, Oko jene hiže itd.
         Ta rodoljubna i ponosna zagorska ideja o čuvanju naprijed spomenute ideje i dan danas traje. Društvo za kajkavsko kulturno stvaralaštvo ima još težu zadaću, koju imperativno izvršava, kako bi tradicija ostala netaknuta.
         Danas Društvo za kajkavsko kulturno stvaralaštvo nastavlja tradiciju čuvanja i njegovanja govorene, pisane i pjevane kajkavske riječi u nekoliko vidova:
         1. Recital literarnih radova osnovaca
         2. Recital literarnih radova odraslih
         3.  Svečanosti kajkavskih popevki Kaj u riječi, pjesmi i slici kojom prigodom djeca iz osnovnih škola kajkavskoga govornog podneblja interpretiraju popevke s dosadašnjih festivalskih večeri
         4. Održavanje dviju večeri Svečanosti kajkavskih popevki u interpretaciji najboljih vokalnih solista naše estrade.
         Pitat ćete kako je došlo do ideje da se održi ovakav eminentni Okrugli stol na temu Kajkavski govor kao izborni predmet u osnovnim školama. Ta ideja već duže vrijeme traje u meni, a naravno udruženi s udrugom Muži zagorskog srca, odlučili smo to i realizirati. Kako sam ja glazbeni pedagog, koji je čitav svoj vijek posvetio upravo svom materinskom jeziku, stalno me proganja rečenica moje majke: Dragi sinek, ak ti dojde kalna voda v bistru vodu, onda je ta voda furt kalna.
         Vjerujem da ste razumjeli ovu rečenicu. I pored toga što naše škole imaju dobar nastavnički kadar, dobre profesore hrvatskoga jezika, trebalo bi u osnovne škole uvesti, a to je upravo nakana i zadatak ovoga današnjeg skupa, kao izborni predmet kajkavski govor - kao materinski jezik.
         Stalne najezde na malo siromašno Zagorje imale su zadaću da se na neki način izbriše kajkavština i nametnu tuđice. No danas je vrijeme kad treba reći NE i oboružati se s prije spomenutim zadacima, jer kako sada stvari stoje, nahrupili su novi medijski trendovi u glazbenome smislu koji žele uništiti našu glazbu, naravno i tekstove -jednom riječi, oni truju naše mlade.
         Vrijeme je i prigoda da na današnjem našem skupu (17. rujna 2002.) pokušamo dati smjernice za provođenje ideje uvođenja kajkavskoga govora kao izbornoga predmeta u osnovne škole.

Viktor Crnek, prof.


Nâstavek na sledečomu listu.
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 3565
Odg: Deseti znanstveni skup Kajkavski jezik, književnost i kultura
« Odgovori #14 : Rujan 25, 2011, 12:49:39 prijepodne »

Nâstavek z prethodnoga lista:


OD INICIJATIVE 1997. DO INICIJATIVE 2002.
 
        Hrvatska udruga Muži zagorskog srca pokrenula je 1997. godine inicijativu za uvođenje kajkavskoga jezika i kulture u nastavu osnovnih i srednjih škola na kajkavskome govornom području, barem kao izbornoga predmeta. Pisali smo o tome u "Večernjem listu", govorili u televizijskim i radijskim emisijama i obratili se tadašnjemu ministru prosvjete. Znali smo da su i druge udruge izlazile sa sličnim idejama, ali do tada nije bilo nikakvih rezultata. Nakon pojavljivanja naše inicijative u medijima, javili su nam se i drugi, ponajprije se to odnosi na Književni krug "Reci rieč" iz Čakovca, Družbu "Braća Hrvatskoga Zmaja" i Kajkavianu iz Donje Stubice.
         Naime, u Čakovcu je 1997. godine održan stručno-znanstveni skup o kajkavskome narječju i književnosti u nastavi. Na tome skupu se dr. Ivan Sović, polazeći od činjenice da sva tri hrvatska narječja žive kao govorna i pisana stvarnost, založio za uključivanje svih narječja hrvatskoga jezika u izborne programe, čime bi se omogućilo učenicima spoznavanje cjelovita sustava hrvatskoga jezika i njegove osebujnosti.
         Na skupu su bile obrađene i druge zanimljive pojedinosti, od rječnika i pravopisa do lektire i novih izdanja. O tome smo naknadno čitali jer sam znanstveni skup nije dospio do naših izdanja dnevnih novina ni televizije.
         Zbog toga smo željeli odlučnije izaći u javnost s novom inicijativom za kajkavski u školama. Prijašnjih 350 godina života kajkavskoga jezika u službenoj uporabi u Hrvatskoj, kao i njegova još starija povijest, ostavili su nam brojne dokaze o visokoj razini suvremenoga hrvatskoga kajkavskog jezika. Dovoljno je spomenuti Belostenčev dvojezični rječnik Gazophylacium iz 1740. godine i prvi jednojezični hrvatskokajkavski školski pravopis iz 1808. godine, koji nam je iznova u presliku i transkripciji 2004. podario dr. sc. Alojz Jembrih, a u nakladi Hrvatske udruge Muži zagorskog srca (Zabok) i Kajkaviane (Donja Stubica). Međutim, o tome se premalo zna i skromno uči u redovitoj školskoj nastavi, a lektira koja se zadaje učenicima u nastavi hrvatskoga jezika bilježi malo kajkavskih pisaca. I to je bio poticaj da pokušamo promijeniti stanje.
         Bili smo sigurni da ćemo i uspjeti jer u svim školama djeluju dramske i literarne grupe s nadarenim pojedincima koji za svoje školske priredbe, natjecanja Lidrana ili naše dječje festivale u Zlataru i Krapini pišu, glume ili pjevaju kajkavski. Oni bi se prvi uključili u izbornu nastavu kajkavskoga jezika, književnosti i kulture, kako je to na već spomenutome skupu u Čakovcu 1997. obrazložio Denis Peričić: "Kroz interdisciplinarne i multimedijske susrete s učenicima trebalo bi (ih) postupno, pristupačno i temeljito uputiti u najvažnije činjenice o hrvatskom kajkavskom jeziku, ali i o svom bogatstvu višestoljetne hrvatske kajkavske književnojezične baštine i kulture". (Kajkavsko narječje i književnost u nastavi, Zbornik radova sa stručno-znanstvenog skupa u Čakovcu 11. travnja 1997., Književni krug "Reči rieč" Županije međimurske, Čakovec, 1997.)
         Pokrenuvši prije pet (1997.) godina inicijativu za uvođenje kajkavskoga u škole, nakana nam je bila da se stvore uvjeti, izrade programi i pripreme priručnici za nastavnike. Prošlo je pet godina. Imali smo dva velika štrajka u prosvjeti, nekoliko afera s udžbenicima, gradimo tri nove srednje škole u Krapinsko-zagorskoj županiji, ali od programa za uvođenje kajkavskoga u izbornu nastavu nema ni spomena. Nije valjda da nema novca, što bi sputavalo znanstvenike, pedagoge i političare da to ostvare. Vjerojatnije je da su otpori jednakomu vrednovanju sva tri narječja hrvatskoga jezika preveliki, a naše snage ovdje na sjeverozapadu Hrvatske ipak preslabe da nešto učine.
         Upozoravajuće stoga zvuče riječi koje smo čuli na Susretu riječi u Bedekovčini 2002., da ova manifestacija, koja okuplja pjesnike iz sva tri govorna područja Hrvatske, štokavskoga, čakavskoga i kajkavskoga, ima časnu funkciju očuvanja hrvatske lingvističke baštine. Branko Maleš napisao je u predgovoru zbornika: "Kako dijalekt (čakavski, kajkavski) uz nesentimentalnu potporu vremena rapidno stječe predikatizaciju prošlosti, a već prilično rijetka dijalektalna književnost - status apartnosti, čak getoizacije, tako suvremena kajkavska i čakavska književnost stječe ujedno i otvoreno odobravanje i posljedično nerazumijevanje, tj. apriorno honoriranje kao i svakako otežanu recepciju". (Susret riječi 2002., Zbornik radova, ur. Željko Bajza, Udruga Pinta, Bedekovčina 2002.)
         Tako je inicijativa Hrvatske udruge Muži zagorskog srca ponovno na početku, u nadi da će ovdje predočeni radovi pokazati put kojim treba ići pri uvođenju kajkavskoga jezika, književnosti i kulture u izbornu nastavu osnovnih i srednjih škola na kajkavskome govomome području.

Nikola Capar


Nâstavek na sledečomu listu.
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549