Autor Tema: Preporuke za razvoj voćarstva u Vukomeričkim goricama  (Posjeta: 3730 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

shaka zulu

  • Gost
Preporuke za razvoj voćarstva u Vukomeričkim goricama
« : Ožujak 30, 2010, 11:58:17 poslijepodne »
Preporuke za razvoj voćarstva
Intenzivnu voćarsku proizvodnju u sustavu integrirane, a djelomično i organske
proizvodnje voća moguće je organizirati u sljedećim područjima:

Vukomeričke Gorice
U odnosu na reljef, nagib terena i ekspoziciju mogu se za voćnjake izdvojiti površine
oko Male Bune, Šiljakovine i Lukinić Brda. U Lukinić Brdu posebno je prikladan
veći plato, gdje bi se mogle osvojiti slabo razvijene i nenjegovane šumske površine.
Inače bi se moglo naći prikladnih položaja za uzgoj voćaka i na drugim područjima.
Manje površine bile bi prikladne na području od Velike Bune do Kravarskog i od
Kravarskog do Pokupskog. Ovdje zbog izlomljenog reljefa prevladavaju zatvoreni
položaji sa slabom zračnom drenažom, zatim položaji otvoreni prema sjeveru i
sjeveroistoku, te vrlo strmi položaji. Uzgoj voćaka mogao bi se proširiti na blažim
padinama južnih i jugozapadnih ekspozicija, a dijelom i na sjevernim ekspozicijama
koje su od sjevera zaštićene još većim brežuljcima, kao npr. na području od
Kravarskog prema Novom Brdu. Tu dolazi veća površina amfiteatralnog oblika s
drenom za hladni zrak u smjeru sjevera. No, i ovdje nisu za voćke prikladne površine
tala u najnižem dijelu, jer su podložne dužem stagniranju hladnog zraka i
zamočvarivanju od prekomjernih slivnih voda.
Vrlo prikladnih položaja za male intezivne nasade jabuka, krušaka, višanja i
jagodastog voća imamo na poteznici Donji Hruševac-Gornji Hruševac. Tu je ranije
postojao voćnjak. O prikladnosti položaja svjedoče još i danas zaostala stabla jabuka.
Prednost za uzgoj voćaka treba dati blagim padinama i zaravnjenim platoima. Ovdje
položaji nisu izloženi nepovoljnim utjecajima jačih hladnih vjetrova i stagnaciji
hladnog zraka. Od sela Opatija i Šestak Brdo, zatim sela Hotnja do Pokupskog ima za
uzgoj jabuka dosta prikladnih površina na blagim padinama. Nadalje na području
Lijevi Štefanki, Cerovski Vrh, Dobranec, Kozjača, te na blagom platou u smjeru
Peršinovec-Guci ima za sve vrste kontinentalnih voćaka vrlo prikladnih površina.
Detaljnim pregledom i ocjenom mogao bi se procijeniti potencijal za voćarsku
proizvodnju Vukomeričkih Gorica, koji sigurno nadmašuje nekoliko stotina hektara.
U nizinskom dijelu bilo bi prikladnih najmanje 200-300 ha za uzgoj jagodastog voća.
Na prijelaznom povišenom području između nizine i obronaka Vukomeričkih Gorica
mogla bi se razviti suvremena rasadnička proizvodnja sadnica voćaka i ukrasnog
grmlja.
http://www.zagrebacka-zupanija.hr/static/files/misc/upravni_odjel_za_poljoprivredu/regionalizacija_poljoprivredne_proizvodnje.pdf

Projekt : REGIONALIZACIJA POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE
U ZAGREBAČKOJ ŽUPANIJI


Sadržaj
Stranica
1. UVOD 1.
2. CILJ STUDIJSKOG RADA 2.
3. METODE RADA 3.
4. REZULTATI ISTRAŽIVANJA 4.
4.1. OSNOVNE ZNAČAJKE PROSTORA 4.
4.2. ZNAČAJKE PODNEBLJA 7.
4.2.1. Oborine 7.
4.2.2. Temperature 8.
4.2.3. Bilanca oborinske vode u tlu 11.
4.3. ZNAČAJKE RELJEFA 13.
4.3.1. Nadmorska visina terena 14.
4.3.2. Nagib terena 15.
4.4. NAČIN KORIŠTENJA ZEMLJIŠTA 16.
4.5. ZNAČAJKE TALA 18.
4.5.1. Značajke sistematskih jedinica tla 23.
4.5.2. Značajke kartiranih jedinica 37.
4.6. STANJE ONEČIŠĆENOSTI POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA 44.
4.7. PROIZVODNO-GOSPODARSKA OBILJEŽJA POLJOPRIVREDNE
PROIZVODNJE 46.
4.7.1. Biljna proizvodnja 46.
4.7.2. Stočarska proizvodnja 50.
4.7.3. Poljoprivredno stanovništvo 53.
4.7.4. Poljoprivredna gospodarstva 55.
4.8.OBILJEŽJA TRŽIŠNE, KOMUNALNE I PROMETNE
INFRASTRUKTURE 58.
4.8.1. Tržišna infrastruktura 58.
4.8.2. Komunalna infrastruktura 60.
4.8.3. Prometna povezanost 62.
4.9. REGIONALIZACIJA POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE 65.
4.9.1. Procjena pogodnosti poljoprivrednog zemljišta za konvencionalnu
poljoprivredu 65.
4.9.1.1. Kriteriji procjene 65.
4.9.1.2. Rezultati procjene 67.
4.9.1.2.1. Pogodnost poljoprivrednog zemljišta za obradu 67.
4.9.1.2.2. Pogodnost poljoprivrednog zemljišta za ratarstvo 71.
4.9.1.2.3. Pogodnost poljoprivrednog zemljišta za povrćarstvo 84.
4.9.1.2.4. Pogodnost poljoprivrednog zemljišta za voćarstvo 92.
4.9.1.2.5. Pogodnost poljoprivrednog zemljišta za vinogradarstvo 100.
4.9.1.2.6. Pogodnost poljoprivrednog zemljišta za travnjake 108.
4.9.1.2.7. Rekapitulacija rezultata procjene 113.
4.9.2. Prioritetni poljoprivredno-gospodarski programi – regije
za poljoprivrednu proizvodnju 114.
4.9.3. Pogodnost poljoprivrednog zemljišta za konvencionalnu
poljoprivredu i stanje onečišćenosti tla teškim metalima 126.
4.9.4. Pogodnost poljoprivrednog zemljišta za ekološku poljoprivredu
i stanje onečišćenosti tla teškim metalima 131.
4.9.4.1. Stanje ekološke poljoprivrede u Zagrebačkoj županiji i RH 131.
4.9.4.2. Pogodnost ruralnih područja i poljoprivrednog zemljišta za
ekološku poljoprivredu 133.
4.9.4.3. Preporuke za daljnji razvoj ekološke poljoprivrede 139.
4.10. POLJOPRIVREDNA PROIZVODNJA NA VODOZAŠTITNIM
PODRUČJIMA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE U ZAKONSKOJ
REGULATIVI 142.
4.11. INFORMACIJSKI SUSTAV “REGIONALIZACIJA
POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE U ZAGREBAČKOJ
ŽUPANIJI“ 147.
4.11.1. Struktura informacijskog sustava 147.
4.11.2. Način računalnog korištenja 152.
5. ZAKLJUČAK 153.
6. LITERATURA 154.

Zagreb, prosinac 2004

shaka zulu

  • Gost
Odg: Preporuke za razvoj voćarstva u Vukomeričkim goricama
« Odgovori #1 : Travanj 04, 2010, 02:46:28 prijepodne »
Najugroženije područje od tuče je područje Vukomeričkih gorica.
...
5. Tuča
Tuča je elementarna nepogoda koja se javlja uz uvjet da je temperatura zraka iznad 0°C pa je u
kontinentalnom dijelu Hrvatske najčešća u toplome dijelu godine, a u primorju u hladnom. Tuča,
kao i sugradica i ledena zrna, pripada krutoj oborini, a njezina veličina može biti promjera i do 50
mm.
Uočava se da se prosječno godišnje najveći broj dana s krutom oborinom za odabrane
meteorološke postaje javlja na području Krapine (6.3 dana), a zatim Dubrovnika (4.8 dana),
24
Ogulina (4.3 dana) i Šibenika (3.9 dana). Na ostalim postajama njihov broj je izmeñu 0.3 dana i
3.0 dana.
U ljetnim mjesecima u nizinskom dijelu Hrvatske, tj. u Slavoniji i središnjoj Hrvatskoj mogu se
razviti oblaci visine i do 15-ak km u kojima se stvara tuča praćena grmljavinom i jakim vjetrom.
Takva nevremena nanose velike štete poljoprivredi, šumarstvu i gospodarstvu, zbog
visokovrijedne poljoprivredne i šumarske proizvodnje u nizinskom dijelu Hrvatske.
Državni hidrometeorološki zavod organizirano provodi obranu od tuče na tom području već 30-
ak godina što danas čini sustav od osam radara, 528 prizemnih generatora i 298 lansirnih
postaja s raketama.
Prostorna raspodjela dana s tučom i/ili sugradicom za cijelo branjeno područje prikazana je na
slici koja pokazuje da se najveći broj tih dana (2.0–2.4 dana) zahvaća nekoliko područja:
· u Hrvatskom zagorju područje izmeñu slovenske granice, Ivančice i Medvednice te manje
područje oko sela Pila,
· Žumberačko gorje uz državnu granicu sa Slovenijom oko sela Kalja, Jarušlje i Kostanjevac
te na području Vukomeričkih gorica,
· sjeverno i južno od Kalničkog gorja,
· u Posavini uz rijeku Savu izmeñu sela Prnjavor, Velike Kopanice i Jaruge.
Na osnovi podataka o pojavi tuče i štete sa svih lansirnih postaja, koje su radile u razdoblju
1981–2000, izrañena je prostorna karta indeksa ugroženosti od tuče branjenog područja
Hrvatske u razdoblju sezone obrane od tuče (sl. 5.7). Indeks je funkcija srednjeg broja dana s
krutom oborinom i broja slučajeva sa štetom većom od 50 %, a svrha mu je prikaz područja u
kojima tuča i/ili sugradica najčešće uzrokuju štetu.
Najugroženije područje od tuče je područje Vukomeričkih gorica. Velika ugroženost je na širem
krapinskom području, jugozapadno od Zagreba do Jastrebarskog i istočno od Zagreba oko sela
Ježevo, Lupoglav i Peskovac, a u Slavoniji južno i sjeverno od Požege.
http://www.duzs.hr/download.aspx?f=dokumenti/Stranice/PROCJENAUGROZENOSTIREPUBLIKEHRVATSKE.pdf

E,***i ga...  :-\

Offline Dibidus

  • Učim se pisati
  • **
  • Postova: 10
  • Karma: +0/-0
Odg: Preporuke za razvoj voćarstva u Vukomeričkim goricama
« Odgovori #2 : Lipanj 19, 2010, 10:52:59 prijepodne »
Kuntakinte, samo prepisivanje.
Jel ti kaj znaš o tome ili si samo ambiciozni neznalica koji zasjedne na neko područje (sad voćarstva) i ne pušta ga.
Takvih stručnjaka imamo sasvim dosta i zato nam je poljoprivreda i voarstvo otišlo k vragu.
Sve sami profesori i stručnjaci, a rezultata nema, jer svi sve znaju.

A sada da ti dam rezultat bonitiranja Vukomeričkih gorica.
Prirodni ekološki uvjeti za voćarstvo fantastični (na drugo je bezveze gubiti riječi), ljudi u prosjeku lijeni i prepametni. Dispozicija razvoja voćarstva tamo je zato jako loša.

Najvažniji preduvjet uspješnog voćarstva je seljak (ne mora biti seljak) koji treba biti svjestan da ono što zna o voćarstvu da je to niš, da mora slušati onog jednog savjetnika u Hrvatskoj koji nekaj zna i da sve odrađuje 100%. I to je to. Baljezgat o kvaziznanjima iz raznih "proporuka", "programa", i sl. za razvoj voćarstva je samo gubljenje vremena.

shaka zulu

  • Gost
Odg: Preporuke za razvoj voćarstva u Vukomeričkim goricama
« Odgovori #3 : Lipanj 19, 2010, 06:24:51 poslijepodne »
Pucaj.