Autor Tema: Toponimi  (Posjeta: 15962 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

shaka zulu

  • Gost
Odg: Toponimi
« Odgovori #15 : Rujan 04, 2010, 11:43:17 prijepodne »
Otkat je kanal presekel Lomicu primene ni više berkov,...
"Al se sinci rodili,bare su zavozili
Nema više močvara ,bara nit blata...."

shaka zulu

  • Gost
Odg: Toponimi
« Odgovori #16 : Listopad 21, 2010, 01:42:39 prijepodne »
Točno je i Međimurje, i Međumurje i Međimorje
Broj izdanja: 2892 Datum izdanja: Utorak, 28. Rujan 2010 Autor članka: mr. Josip Đebi
Javljam se u vezi dva članka koji su objavljeni u tjedniku MEĐIMURJE 10. i 17. kolovoza 2010.g. pod naslovom “Međumurje (samo) u narodu Međimurje!”. Ujedno zahvaljujem autoru članka gospodinu Vladimiru Kapunu na prezentaciji iznjetih podataka. Vjerovao sam da će se netko od čitatelja javiti i očitovati se o toj temi jer tajna imena toponima do danas nije javno stručno objavljena. S obzirom da se s istraživanjem tajne toponima Međimurje bavim više od 14 godina želim objasniti neke nelogičnosti vezano uz tu temu a koje su u brojnim studijama objavili drugi istraživači.
Do danas je objavljeno više studija o mogućem značenju imena koje se krije iza imena toponima Međimurje. Među autorima je i nekoliko hrvatskih sveučilišnih profesora. Sve do sada objavljene studije nisu prezentirale vjerodostojno obrazloženje a niti precizno definirale što se točno krije iza imena Međimurje, Međumurje i Međimorje. Dapače, neki su jednostavno nekritički prihvatili teoriju kako je toponim Međimurje zapravo otok (?!) koji se nalazi na utoku dviju rijeka, rijeke Mure i rijeke Drave! Postavlja se pitanje, gdje se onda nalazi treća rijeka ili vodotok koji bi u potpunosti okružio taj “otok” Međimurje? Sukladno toj teoriji naše Međimurje preimenovali su prema stranim jezicima: Insel, Murinsel, Muraköz, Insula, Insula Mura-Dravana, Insula Mura et drava itd. Prema toj teoriji mi Međimurci smo zapravo otočani pa bi prema nekim sadašnjim hrvatskim pozitivnim zakonima (Zakon o otocima) mogli od hrvatske države dobivati i financijske poticaje, subvencije i slično!
Slijedimo li logiku hrvatskog nazivlja toponima onda bi se geografski prostor između dviju rijeka imenovao međurječje ili međuričje, kako su se slični geografski prostori među gorama imenovali međugorje. Tragajući za tajnom imena Međimurje, ključ za otkrivanje te tajne pronašao sam u jednoj staroj inozemnoj knjizi. Kada sam taj ključ primjenio na geografskom prostoru toponima Međimurja sve se podudaralo, teorija s geomorfološkim stanjem na terenu!
Bilo je to još davne 1997. godine. S obzirom da su se naši Hrvati prilikom seobe naroda doselili u sadašnje geografske prostore iz geografskih prostora tzv. Bijele ili Velike Hrvatske bilo je logično da posjetim te prostore i proučim nazive toponima u tim prostorima. Pod povijesnim geografskim prostorima tzv. Bijele ili Velike Hrvatske danas su to geografski prostori država: Zapadna Ukrajina, Poljska, Češka i Slovačka. Zato sam i ja odlučio otputovali i proučiti onomastiku u tim zemljama. S obzirom da su prilikom seobe Hrvati kao glavno prevozno sredstvo koristili konje bilo mi je logično da se za zamjensko ekvivalentno a moderno prevozno sredstvo odlučim za bicikl s opremom od cca 30-35 kg. Na taj sam način obavio šest biciklističkih supermaratona i proputovao geografske prostore povijesno nazvane Bijela Hrvatska a i šire prostore Europe i pritom proputovao oko 20.000 kilometara. Na putovanjima sam snimao mnogo fotografija, prikupio mnogo geografskih karata a ostvario sam i rezultate koji su premašili moje očekivane planove. Evo nekoliko rezultata 14-godišnjeg istraživanja:
• pronašao sam mnogo dokaza (fotografije i geografske karte) u vezi tajne značenja imena toponima Međimurje i to pripremio za pisanje studije.
• pronašao sam značenje mojeg (a i mnogo drugih) prezimena Đebi (hrast), kao i značenje stotinjak imena mjesta i gradova te nekih rijeka.
• pronašao sam tisućugodišnju tajnu imena Hrvat (Harvat!) a time i značenje imena Hrvatska!
• pronašao sam geografski prostor odakle su se doselili stanovnici povijesne države Karantanije (Hrvati i Slovenci - kajkavci, a Slovenci su vjerojatno samo jedna od povijesnih grana etnogeneze Hrvata!)
• pronašao sam i pribavio literaturu (riječnike) starih, zaboravljenih i izumrlih hrvatskih i slovenskih riječi pomoću kojih je jedino moguće dešifrirati tajne imena mnogih mjesta, gradova, rijeka u Hrvatskoj, Sloveniji, Koruškoj u Austriji, BiH itd.
S obzirom da je ovo pismo usmjereno na pitanje o točnosti interpretacije imena toponima Međimurje ili Međumurje a najnovije i Međimorje a na osnovu svega prethodno opisanog izjavljujem: Sve tri interpretacije za toponim Međimurje su točne ali svaka u kontekstu svojeg značenja koje se pod tim podrazumijeva, a sve tri imaju značenje koje se odnosi na geografski prostor toponima Međimurje. Ime Međimorje samo je fonetski drukčije ali ima isto značenje kao i druga dva imena Međimurje i Međumurje. Razlika je samo fonetska a ima istu fonetsku “grešku” kao kod imena mjesta Dubrava i Dobrava ili Duobrava!
S obzirom da ću cijelu studiju o značenju imena i geografskom prostoru toponima Međimurje detaljno opisati i prezentirati 2011. godine, želio bi ovdje predočiti i neke neistine u vezi toponima Međimurje:
• izvorni povijesni geografski teritorij toponima Međimurje nije teritorij između rijeke Mure i rijeke Drave!
• geografski teritorij toponima Međimurje nije i ne može biti otok!
• izvorni povijesni teritorij toponima Međimurje je jedinstvena teritorijalna cjelina. Taj geografski prostor površinski je mnogo veći od današnje geografske površine toponima Međimurja. On se (danas) prostire na teritoriju triju država i četiri županije. Zbog događaja koji su se dogodili u povijesti na ovim prostorima dio hrvatskog naroda (Međimurci) ostao je živjeti u drugim susjednim državama koje su se u međuvremenu formirale (Mađarska, Slovenija).
• granica hrvatske države u 9. stoljeću za vrijeme kralja Ljudevita Posavskog bila je na rijeci Rabi! Ime za rijeku Rabu najvjerojatnije su prenjeli Hrvati (Bijeli Hrvati) iz okolice Krakowa u današnjoj Poljskoj jer i tamo teče rijeka imenom Raba. Vjerojatno se već prije toga doba (VII. stoljeća) Međimurje imenovalo Međimurje s blažim fonetski izgovorenim slovom đ.
• u Poljskoj sam pronašao jedno malo selo (oko 30 stanovnika) koje ima ekvivalentno ime i čije značenje je isto kao i značenje imena našeg Međimurja.
“Narod koji ne poštuje svoju prošlost nema ni pravo na budućnost” (Kineska narodna)
mr. Josip Đebi, dipl.ing., Čakovec
http://www.medjimurje.hr/clanak/2892/2010-09-28/tocno-je-i-medimurje-i-medumurje-i-medimorje

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7273
  • Karma: +0/-0
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Toponimi
« Odgovori #17 : Srpanj 17, 2011, 12:49:23 poslijepodne »
Mary Spirk
11.07.2011. I 15:05
Nedopustivo je mijenjanje toponima po politici. LEVI STEFANKI moraju to uvijek ostati.
Dobro da ih niste jos preimenovali i sibilarizirali i palatarizirali ih u STEFANCI kako se desava sa “U MLACI” … na “TRESNJEVCI” … “JAKUSEVaC” (umjesto JAKUSEVEC), VUKOJEVac (umjesto VUKOJEVEC), ili GRADIcI (mora ostati GRADICHI – tvrdo TCH ! – mekanog u kajkavskom nema), i slicno. Imena se ne smije mijenjati po dnevno-politickim potrebama ili neznanju opcinara.
http://www.gorica.hr/2010/03/autobusna-linija-311-gl-kolodvor-lijevi-stefanki/comment-page-1/#comment-2003

Ja bi dodal i HruševAc.Kak da smo v Srbije.
wwwg tablice

Offline kum

  • Učim se pisati
  • **
  • Postova: 62
  • Karma: +0/-0
Odg: Toponimi
« Odgovori #18 : Srpanj 31, 2011, 06:27:02 poslijepodne »
Jel zna neko kakva je to Lomača bila v Maloj Mlaki. Ima -Lomačka ulica - Valjda je neko nekakvu lomaču nakuril pa se po noj zove Lomačka ulica. Imenodavec se sigurno  ne zabunil . Jer da je mislil dati ime po Lomnici onda bi se ulica zvala - Lomnička ulica-. No po ovomu novokomponovanom pravopisu bok i bogme je se mogoče. Ili su to morti samo  >:D posla.
« Zadnja izmjena: Srpanj 31, 2011, 06:29:46 poslijepodne kum »
Je to vam je tak

Offline Stjepan

  • Administrator
  • Jezerača
  • *****
  • Postova: 1897
  • Karma: +8/-2
  • Spol: Muški
Odg: Toponimi
« Odgovori #19 : Srpanj 31, 2011, 09:27:40 poslijepodne »
Gdje ti je ta ulica? U Maloj Mlaci postoji Malomlačka ulica, da nije neko sredio ploču s nazivom ulice?!

Offline Mlačanin

  • Global Moderator
  • Jezerača
  • *****
  • Postova: 3550
  • Karma: +3/-1
  • Spol: Muški
  • Još uvijek ne znam neke važne stvari, o voću, ženi
Odg: Toponimi
« Odgovori #20 : Srpanj 31, 2011, 09:47:31 poslijepodne »
Mislim da u Maloj Mlaki ne postoji takova ulica. Pogledao sam plan naselja i ne vidi se takav naziv ulice.
Naše selo Mlaka je ,nekad kršteno
Jer u njemu bilo je bara,močvara
Al se sinci rodili,bare su zavozili
Nema više močvara ,bara nit blata....

Offline kum

  • Učim se pisati
  • **
  • Postova: 62
  • Karma: +0/-0
Odg: Toponimi
« Odgovori #21 : Kolovoz 01, 2011, 01:12:22 prijepodne »

Imate prav obadvojca. Ja sam krivo napisal. :-\ Nije v Maloj Mlaki nek u Velikoj Mlaki. :-[
Je to vam je tak

Offline Mlačanin

  • Global Moderator
  • Jezerača
  • *****
  • Postova: 3550
  • Karma: +3/-1
  • Spol: Muški
  • Još uvijek ne znam neke važne stvari, o voću, ženi
Odg: Toponimi
« Odgovori #22 : Kolovoz 01, 2011, 09:46:40 prijepodne »

Imate prav obadvojca. Ja sam krivo napisal. :-\ Nije v Maloj Mlaki nek u Velikoj Mlaki. :-[

Krivo,takve nema ni u Velikoj Mlaki.

Vjerojatno se radi o greški. Ima Zamlačka ulica, a iz nje se može izvesti "Lomačka", to je jedino objašnjenje koje ima logike.

Inaće jedina stvar koja ima veze sa požarom je dio naselja pod nazivom - Pažuli - gdje se dogodio zaista 1906 ili 1907 veliko požar. Tada je izgorio veliki dio tog mjesta u Velikoj Mlaki, a u blizini drvene kapele sv. Barbare. I danas se taj dio naziva isto - Pažuli.
« Zadnja izmjena: Kolovoz 01, 2011, 09:52:01 prijepodne Mlačanin »
Naše selo Mlaka je ,nekad kršteno
Jer u njemu bilo je bara,močvara
Al se sinci rodili,bare su zavozili
Nema više močvara ,bara nit blata....

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7273
  • Karma: +0/-0
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Toponimi
« Odgovori #23 : Srpanj 05, 2012, 11:27:15 poslijepodne »
PREDMET:         Prijedlog Odluke o granicama područja naselja u Gradu Velikoj Gorici
...Imena naselja, Šćitarjevo, Drenje Šćitarjevsko, Novaki Šćitarjevski,  Selnica Šćitarjevska, Kobilić, Novo Čiče i Staro Čiče vode se različito u raznim evidencijama.
Pojavljuju se dileme je li u imenu naselja č ili ć.

U Registru prostornih jedinica vode se naselja: Ščitarjevo, Drenje Ščitarjevsko, Novaki Ščitarjevski,  Selnica Ščitarjevska, Kobilići, Novo Čiće i Staro Čiće. Državna geodetska uprava tražila je očitovanje o nazivu za navedena naselja.
Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska postaja Velika Gorica vodi naselja: Šćitarjevo, Drenje Šćitarjevsko, Novaki Šćitarjevski,  Selnica Šćitarjevska, Kobilić, Novo Čiče i Staro Čiče.
U Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (Narodne novine 10/97., 68/98. i 86/06.) vode se naselja: Šćitarjevo, Drenje Šćitarjevsko, Novaki Šćitarjevski,  Selnica, Kobilić, Novo Čiče i Staro Čiče.
Naselje Selnica Šćitarjevska vodi se ili evidentira:
- U Statutu općine Velika Gorica iz 1982. (sjednica 5.3.1982.), Selnica Šćitarjevska (Službene novine općine Velika Gorica br. 3/82.)
- U Zakonu o Gradu Zagrebu (Narodne novine 90/92., člankom 3. kojim je utvrđeno područje Grada Zagreba),  Selnica Šćitarjevska.
- U Uredu državne uprave, Matičnom uredu Črnkovec,  Selnica Šćitarjevska.
- U Uredu Državne uprave, Služba za opću upravu Velika Gorica, u evidenciji popisa birača, Selnica Ščitarjevska.
- Prometni znak na ulazu u naselje nosi naziv Selnica.
http://dl.dropbox.com/u/89721573/27-sjednica-materijali.zip

Onoga do je prekrstil Vukojevec i Jurjevec v VukojevAc i JurjevAc bi tužil za kulturocid.
wwwg tablice

Offline Tazika

  • Skoro pa pravi član
  • ***
  • Postova: 119
  • Karma: +0/-0
  • Spol: Ženski
Odg: Toponimi
« Odgovori #24 : Veljača 20, 2013, 11:43:08 prijepodne »
Kad se vozite busom 161 Savski most - Kupinečki Kraljevec - Štrpet i kad bus krene uzbrdo kroz K.Kraljevec, počinje audiovizuelna tortura osjetljivima na jezik: na desnu stranu od glavne ceste nalaze se odvojci i stanice KRALJEVEČKI BRIJEGI što, ako niste dobro vidjeli velike table, hipnotički ponavlja ženski glas na razglasu: KRALJEVEČKI BRIJEGI 1, 2 itd. do 6.
Za poludit.
Tko je i zašto izmijenio stare nazive, i kada? Takve su od 2005. otkad se vozim ovim busem, neznam kada su postavili te table.

Znam da je skroz na rubu područja, ali što bi značio toponim PISAROVINA?

Meni zvoni samo na jedno: PISANA, kao PISANICA: šarena. Jel je?

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7273
  • Karma: +0/-0
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Toponimi
« Odgovori #25 : Veljača 20, 2013, 10:00:48 poslijepodne »
Štrpet? Nigdar čul...
Tko je i zašto izmijenio stare nazive, i kada?
Turci- tak je ja zovem. Kulturocid na toponime i prezimene.
VukojevAc
JurjevAc
MičevAc

VlahovAc
BorovAc
ZagorAc

25.05.2006., četvrtak
POVJEST
 O postanku Pisarovine postoji legenda. Prema toj legendi na mjestu gdje se nalazi današnja Pisarovina postojalo je grofovsko imanje, što je i povijesna činjenica. Tu je živjela grofica Sara, koja je teško oboljela. Oko grofovskog imanja bili su brojni vinogradi a Sara je vjerovatno rado pila vino. Njezini uslužnici podvoritelji nudili su joj u tom trenutku vino pa su joj govorili: "Pij Saro vina!". Tako govori legenda o postanku imena Pisarovina
 Stvarni povijesni podaci govore da je Pisarovina naselje koje je nastalo u vrijeme ranog feudalizma, negdje u 13. st. Centar ovog područja bila je Jamnica kao župa i glavno naselje, dok je Pisarovina bila dio gospodskog imanja. Prema tome tek u razvoju ranog kapitalizma počinje formiranje Pisarovine koju onda prihvaća Austro-Ugarska.
 Hidronim Pezariewo iz 1328. godine prvi je (do sada pronađen) spomen o naselju kojeg sada poznamo pod imenom Pisarovina
http://blog.dnevnik.hr/pisarovina

Ne piše zvir.
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7273
  • Karma: +0/-0
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Toponimi
« Odgovori #26 : Veljača 20, 2013, 11:40:53 poslijepodne »
Koliku su važnost franjevci pridavali sveopćoj izobrazbi, posebno
hrvatskom jeziku, vidljivo iz njihova obraćanja hrvatskim majkama u
listu Glas Hercegovca:
 Narodni je jezik vremena svakog i u naroda svakog ono bio, što je najviše
prigledao, u koji sve sile uma svoga uložio, sve darova srca svoga izlio
kao zenicu duha svoga, kao dušu vlasti svoje, kao proroka slave svoje,
za koji i oružja se hvatio, vojevao i umirao kao poklad, koji kada jednom
straćen, nebude povraćen. Zatareš li narodni jezik, zatro si narod... Ostani
kost i mozak, ostani krv i koža naroda koga ista:
KAKO JEZIK MJENJA– DRUGO MU IME DAJTE, NIJE NAROD ISTI.
PO JEZIKU NARODI VJEKUJU I GOSPODUJU: KAKO IM GA OTMEŠ – SLUGUJU
(verzal autorov).
 Neplašite se truda i napora, na znojnom čelu se lovor
list najljepše zeleni (...) Prava Hrvatica deset dobrih Hrvata osigurava, a
tih nam u ovo doba očajne borbe, u ovo doba borbe protiv onima, koji
nam svetinje naše krne, a krvlju posvećena prava naša podlom svojom
nogom gaze; nasuprot jedna odmetnica desetoricu za sobom povuče (...)
Ja kucam, na vaša srca, ja molim za moju, za našu domovinu.

   A. A., “Hrvatskim gospojam”, Glas Hercegovca, Mostar, 8(1891.), 86, str. 1.
www.ffmo.ba/HUM_2.pdf
wwwg tablice

Offline Tazika

  • Skoro pa pravi član
  • ***
  • Postova: 119
  • Karma: +0/-0
  • Spol: Ženski
Odg: Toponimi
« Odgovori #27 : Veljača 21, 2013, 09:09:57 prijepodne »
Hvala, to drži vodu - da se ovdašnji ljudi osjećaju jamničanima.

Ni ne postoji (u govoru) izraz: pisarovčan(in), zar ne? "Mi smo pisarovčani" - toga nema.
Jamničani - ima.

Pisarovina je zadebljanje lokalne ceste - uz cestu se najednom pojavi par dućana, zgrada općine (mogla bi biti austrougarska), po najnovijem i frizerka i pekara, škola, par birtija... i onda cesta nastavi vijugati između brega i ravnice. Administrativni centar novijega datuma, to je to. (dolje, uz najnoviju "obilaznicu" je i moderna zgrada s ambulantom, veterinarom... no to je najnovija povijest, opet vezana uz administrativni centar)
Stariji kažu da je u "centru" (najjačem zadebljanju oko ceste, sporednih ulica ni tu nema) bilo par jako lepih drvenih kuća, ali da ih nakon rata (ovog zadnjeg) nisu obnovili nego betonirali to zadebljanje, proglasili ga trgom i sagradili zgradu sa stanovima i dolje poštom i par trgovina.
Zato se (sebe) ljudi po selima ove općine ne mogu nazivati pisarovčanima, nego jamničanima, ako ikako.

Ova tzv. legenda sa "Pij, Saro, vina" zvuči nezgrapno, ne mogu vjerovati da tu nešto ima.

Pogotovo jer je vokativ u ovdašnjem govoru izuzetno rijedak, netko bi joj mogao reći: "Pij, Sara, vina", ali i to je nezgrapno. Rekli bi: "Sara, spij si male" ili več nekak. Zato vidim da je netko pokušavao iz toponima izvesti legendu, a ne obratno.

ZGRAPNO (hej, jezikoslovci!) bi bilo da je pisana, šarena, kao pisanica; jer kad ju pogledaš: i je. (šarena: porazbacana mala polja, zaseoci, posvuda voćke, cvijeće i divlje i u svakom dvorištu...)

I, jel' je ;D

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7273
  • Karma: +0/-0
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Toponimi
« Odgovori #28 : Ožujak 15, 2013, 12:10:06 prijepodne »
wwwg tablice