Autor Tema: Tradicija f Tradicije  (Posjeta: 24646 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

shaka zulu

  • Gost
Tradicija f Tradicije
« : Rujan 04, 2009, 05:06:54 poslijepodne »
Zestanek gospodara z svijnarom,Žirovinsko spravišče 2009 08 29

Žirovina u Turopoljskom lugu
Običaj godišnjeg obilaska šume i provjere plodnosti žira na Dan Sv. Bartola, Bartolovo, tzv. žirovina, potječe još iz srednjeg vijeka kada je Plemenita opčina turopoljska bila jako gospodarsko upravno središte u sklopu kojega su egzistirala 22 sela-sučije, a pod svojom upravom držala je 5 tisuća hektara legendarne turopoljske šume hrasta lužnjaka. Prema tradiciji, na Bartolovo župan i dužnosnici Plemenite opčine turopoljske provjeravaju kako je obrodio žir i prema tome procjenjuju koliko će biti uspješna iduća godina. Turopoljci se drže stare izreke da se običaji nikada ne smiju zaboraviti. U nizu tradicionalnih događanja u Velikoj Gorice posebno mjesto zauzima Žirovinsko spravišće u Turopoljskom lugu koje se oslanja na tradiciju koja su nekada njegovala na području Plemenite opčine turopoljske. Igrokazom pod nazivom „Susret svinjara s gospodarom organizatori svake godine podsjećaju na stara vremena kada su hrastove šume, pune žira, bile izvrsno prirodno stanište za svinje koje su, i po nekoliko stotina u jednom jatu, čuvali svinjari, koji su vrijeme kratili igrajući razne pastirske igre. Inače, Žirovina se održava u vrijeme dozrijevanja žira, kada su stari Turopoljci obilazili stabla hrasta da se uvjere koliko su rodna i hoće li biti dovoljno da svinje prežive dugu zimu Mjesto događanja tradicionalno je drveni čardak u Turopoljskom lugu gdje se održavaju pastirske igre: prasićkanje igra u kojoj se štapovima ili batinama pokušava u rupu u tlu ugurati maleni krumpir, buča ili kakav kamenčić, baltićanje igra bacanja baltice (male sjekire) u drvo, nožićkanje igra bacanja nožića u drvo. Osim toga, održava se i igrokaz Susret svinjara i gospodara u šumi. U sklopu događanja je i projekt očuvanja autohtone hrvatske pasmine turopoljske svinje.

http://www.youtube.com/watch?v=zn0R09m3QfQ

shaka zulu

  • Gost
Guci
« Odgovori #1 : Rujan 04, 2009, 06:10:29 poslijepodne »
Folklorna grupa Doljna Lomnica 1970 - Splet pjesme i plesova

-Muzika "igra" ispred kurije Modić-Bedeković u Donjoj Lomnici,jednom od bisera tradicijske drvene arhitekture Turopolja.Pred kraj u kolo ulazi Stjepan Lektorić,već tada živuča legenda Lomnice i Turopolja,vođa i pučki glumac kojeg se možda neki sječaju iz filma "Breza" (1967) i reklame za "Jamničku kiselicu" gdje uz zvuke Turopoljskog drmeša "teše luči".
Stric je Jura Kiselicu pio
sto je ljeta doživio...
Svaka čast na trudu.

Ovakav karakterističan starinski glazbeni sastav u Turopolju se naziva(o) GUCI.
-"Skupnost u sviranju pojavila se relativno kasno kada su se, vjerojatno potkraj XVIII. stoljeća, u središnjoj Hrvatskoj pojavili "guci", svirački sastav od dvije violine s bajsicom. Taj se sastav kasnije povećao i pomiješao s tamburama koje su sredinom XIX. stoljeća preuzele dominantnu ulogu u Slavoniji i Baranji, a nešto kasnije i u svim krajevima gornje Hrvatske."
-"Većina sastava ima 2 violine i više ili violinu i brač, bugariju i bas, te izvodi izvorne pjesme i plesove, koje su se svirale su po svadbama, seoskim zabavama, čajankama i ostalim sličnim manifestacijama iz tog vremena."

http://www.youtube.com/watch?v=QMoKhQXwoTk

Vezano vuz temu;

...
"Skupnost u sviranju pojavila se relativno kasno kada su se, vjerojatno potkraj XVIII. stoljeća, u središnjoj Hrvatskoj pojavili "guci", svirački sastav od dvije violine s bajsicom. Taj se sastav kasnije povećao i pomiješao s tamburama koje su sredinom XIX. stoljeća preuzele dominantnu ulogu u Slavoniji i Baranji, a nešto kasnije i u svim krajevima gornje Hrvatske."
...
http://www.croatia.hr/Hrvatski/AnimaCroatica/AnimaCroatica.aspx?idEntry=entry2


54. dubrovačke ljetne igre
54th Dubrovnik Summer Festival
2003
Hrvatska Croatia

Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske
National Folk Dance and Song Ensemble of Croatia
LADO – ZAGREB

Boškovićeva poljana
Bošković Square

4. kolovoza 4th August
21.30 9.30 p.m.

Ravnateljica Director: Ivana Lušić
Umjetnički voditelj Artistic Director: Ivan Ivančan
Voditelj zbora Choir Leader: Dražen Kurilovčan
Voditelj orestra Orchestra Leader: Pere Ištvančić
Plesni voditelj Dance group leader: Mojmir Golemac, Verica Radić, Dubravko Radić
Garderoba Wardrobe: Vesna Kurilovčan
Tehničko vodstvo – Inspicijent Technical Director - Stage Manager: Ratko Poznić
Voditelj službe promidžbe Publicity: Davor Kovač

Ansambl hrvatskih narodnih plesova i pjesama Lado osnovan je godine 1949. u Zagrebu sa zadaćom da njeguje bogatu folklornu tradiciju svoje domovine, prikazujući ju u umjetnički obrađenom obliku. Ranije amaterska folklorna sekcija OKUD-a Joža Vlahović, koja je pod vodstvom umjetničkog rukovoditelja Zvonka Ljevakovića godine 1947. doživjela u Pragu svoj prvi međunarodni uspjeh, u svojem je kasnijem profesionalnom radu pod nazivom Državni zbor narodnih plesova i pjesama znatno obogatila svoj repertoar. Efektni plesni ostvaraji Lada odlikuju se stilski čistom koreografijom, a članovi Ansambla, nošeni iskonskom snagom melodije i ritma, uvijek se iznova prepuštaju magiji igre. U protekle 52 godine Lado je proputovao gotovo cijeli svijet te je priredio više tisuća koncerata u domovini i na najpoznatijim svjetskim pozornicama na svim kontinentima, što mu je donijelo nepodijeljena priznanja publike i stručnjaka te ga je uvrstilo među najpoznatija hrvatska glazbeno-izvođačka tijela. Njegovoj su popularnosti pridonijeli i brojni nastupi na radiju i televiziji, kao i brojna diskografska izdanja. Ansambl njeguje izvorno zborsko pjevanje, a ima i vlastit sastav narodnih glazbala. Osobita se pažnja posvećuje izvornim narodnim nošnjama. Za svoja izvanredna umjetnička dostignuća Lado je dobio niz nagrada i priznanja u domovini i u inozemstvu.

TUROPOLJSKI MLADEČKI
Koreografija: Mojmir Golemac
Glazba: M. Golemac, D. Kurilovčan, G. Kačurov
Nekoliko sekvenca iz prebogatoga turopoljskoga svatovskog običaja: opraštanje mlade, dolazak mlade u novi dom, daruvanje i opće veselje. Važne su osobe u svadbi: mladečki, dever i kumovi, starešina (voditelj svadbe), barjaktar, roditelji i guci (karakterističan starinski glazbeni sastav).
...
http://www.dubrovnik-festival.hr/fgs.axd?id=83843


“Večer selskih gucov”

Predano od: Webmaster na Pro 11, 2008 - 08:52 AM Kultura
  
Orginalne pjesme našeg kraja
 


Nastupilo je 10 sastava

Protekle nedjelje u Domu OSRH Zrinski održana je petu godinu zaredom “Večer selskih gucov” koju je organizirala Zajednica organizacija amaterskih kulturnih djelatnosti grada Karlovca. Na ovogodišnjoj smotri predstavili su se Guci Kud-ova Mostanje, Izvor G. Stol, Vrhovac, Lipovac, Sv. Juraj Duga Resa, G. Stol, Draganički guci, Drajasani s Vučjaka, Veseli muzikaši iz Netretića i Mahičanski guci.
Većina sastava ima 2 violine i više ili violinu i brač, bugariju i bas, te izvodi izvorne pjesme i plesove, koje su se svirale su po svadbama, seoskim zabavama, čajankama i ostalim sličnim manifestacijama iz tog vremena. Cilj ove manifestacije je očuvanje velikog etnološkog blaga naših krajeva, a na inicijativu ZOAKD Karlovca i uz punu podršku eminentnih stručnjaka sa Instituta za etnologiju i fokloristiku iz Zagreba intezivno se radi na zaštiti guca i rozganja kao nematerijalne kulturne baštine pri UNESCO-u, napomenuo je Ivan Pavlović, predsjednik ZAOKD Karlovac koji očekuje daljnju realizaciju tog projketa. Publika je i ove godine uživala u starim običajima i pjesmama i sve guce nagradila zasluženim pljeskom.
R. Badovinac
http://www.karlovacki-tjednik.hr/index.php?name=News&file=article&sid=2000&theme=Printer
« Zadnja izmjena: Rujan 04, 2009, 10:53:55 poslijepodne kuntakinte »

shaka zulu

  • Gost
Odg: Tradicija f Tradicije
« Odgovori #2 : Rujan 04, 2009, 10:54:29 poslijepodne »
Etno zbirka Donja Lomnica

Etno zbirka Slavka Stepanića u Donjoj Lomnici u Hrvatskoj

http://www.youtube.com/watch?v=Rky9jTMsIBM

shaka zulu

  • Gost
Odg: Tradicija f Tradicije
« Odgovori #3 : Rujan 09, 2009, 12:07:51 prijepodne »
Jeden den v turopolske zadruge v Mraclinu 1/3
Jeden den v turopolske zadruge v Mraclinu 1/3

Jeden den v turopolske zadruge v Mraclinu 2/3
Jeden den v turopolske zadruge v Mraclinu 2/3

Jeden den v turopolske zadruge v Mraclinu 3/3
Jeden den v turopolske zadruge v Mraclinu 3/3

shaka zulu

  • Gost
Odg: Tradicija f Tradicije
« Odgovori #4 : Rujan 13, 2009, 11:53:14 poslijepodne »
cesta tradicije mlin na muri
cesta tradicije mlin na muri

Cesta tradicije, loncar
Cesta tradicije, loncar

cesta tradicije kosarastvo
cesta tradicije kosarastvo

cesta tradicije drvorezbar
cesta tradicije drvorezbar

cesta tradicije, tkalacki stan
cesta tradicije, tkalacki stan

cesta tradicije edukacijski centar
cesta tradicije edukacijski centar

preslica, međimurske roke
preslica, međimurske roke

cekeri, na to mlado leto
cekeri, na to mlado leto
« Zadnja izmjena: Rujan 13, 2009, 11:57:01 poslijepodne kuntakinte »

shaka zulu

  • Gost
Odg: Tradicija f Tradicije
« Odgovori #5 : Prosinac 06, 2009, 05:02:30 poslijepodne »
Z šest mesec kašnejna v Muzeju je prikazan film "Selidba čardaka".
Jel se to more de kupiti il je to ono po principu napravili smo da bu napravleno?


Nisam stigla, i fest mi je žal.
Čuh da se DVD more kupiti v Muzeju. Pem provjeriti tj kupiti, ili vi napišete ak budete bili tam prije. Fala.

A mene je pak žal kaj nis na vreme videl ovo a skoro sem se leto dan brusil...

Kultura
Šesta po redu večer jedinstvenog narodnog sviranja i pjevanja
Večer seoskih gucov u 'Zrinskom'
objavljeno 30.11.2009. u 14,12

Karlovac - Šesta večer selskih gucov održat će se ovog petka u Domu oružanih snaga Zrinski u 20 sati.
Očekuje se nastup 11 skupina iz Karlovačke županije koje njeguju u Hrvatskoj jedinstven način sviranja guca i pjevanja rozganja.

Karlovačka Zajednica amaterskih kulturno umjetničkih društava (ZOAKD) u suradnji sa stručnjacima Instituta za etnologiju i folkloristiku iz Zagreba i dalje rade na zaštiti rozganja i guca kao nematerijalne kulturne baštine pri UNESCO-u.

http://www.radio-mreznica.hr/vijesti/30-11-2009/vecer-seoskih-gucov-u-zrinskom



Kultura
Šesta večer selskih gucov danas u Karlovcu
Guci večeras u Domu Zrinski
objavljeno 4.12.2009. u 10,39

Karlovac - Šesta večer selskih gucov večeras će se održati u Domu HV Zrinski.
Organizator je Zajednica organizacija amaterskih kulturnih djelatnosti Karlovac, a nastupit će Drajsani s Vučjaka, Veseli mužikaši iz Netretića, Guci Knez Gorice, Draganićki guci, Guci KUD-a Mostanje, Kamanjski svirci, Guci KUD-a „Izvor“ Generalski Stol, Vrhovački guci, Poljički guci, Guci KUD-a Lipovac Generalski Stol i Mahičanski guci. Početak je u 20 sati.
http://www.radio-mreznica.hr/vijesti/4-12-2009/guci-veceras-u-domu-zrinski

Jel opče postoje kakvi guci prinami..?

plemenitashica

  • Gost
Odg: Tradicija f Tradicije
« Odgovori #6 : Prosinac 06, 2009, 05:18:33 poslijepodne »
Z šest mesec kašnejna v Muzeju je prikazan film "Selidba čardaka".
Jel se to more de kupiti il je to ono po principu napravili smo da bu napravleno?


Nisam stigla, i fest mi je žal.
Čuh da se DVD more kupiti v Muzeju. Pem provjeriti tj kupiti, ili vi napišete ak budete bili tam prije. Fala.

A mene je pak žal kaj nis na vreme videl ovo a skoro sem se leto dan brusil..

Pitajte drugi put.  ;)
Naročito pitajte sve kaj je vezano za Jovičića.

Doduše, i Romana mi je prije cca mjesec dana rekla točan datum.

shaka zulu

  • Gost
Odg: Tradicija f Tradicije
« Odgovori #7 : Prosinac 15, 2009, 12:38:23 prijepodne »
Zajednica organizacija amaterskih kulturnih djelatnosti grada Karlovca organizirala “Večer selskih gucov”
Predano od: Webmaster na Pro 10, 2009 - 09:22 AM GradskaKronika   
Za dobro raspoloženje

Nastupilo 11 sastava

Proteklog petka u Domu OSRH Zrinski održana je šesta “Večer selskih gucov” koju je organizirala Zajednica organizacija amaterskih kulturnih djelatnosti grada Karlovca. Na ovogodišnjoj smotri predstavili su se Guci Kud-ova Izvor G. Stol, Mostanje, Lipovac, Poljički guci, Kamanjski guci, Vrhovački guci, Guci iz Knez Gorice, Draganički guci, Drajasani s Vučjaka, Veseli muzikaši iz Netretića i Mahičanski guci.
Većina sastava ima dvije violine i više ili violinu i brač, bugariju i bas, te izvodi izvorne pjesme i plesove, koje su se svirale su po svadbama, seoskim zabavama, čajankama i ostalim sličnim manifestacijama iz tog vremena. Cilj ove manifestacije je očuvanje velikog etnološkog blaga naših krajeva. Publika je i ove godine uživala u starim običajima i pjesmama i sve guce nagradila zasluženim pljeskom.
R. Badovinac
http://www.karlovacki-tjednik.hr/index.php?name=News&file=article&sid=2747

shaka zulu

  • Gost
Odg: Tradicija f Tradicije
« Odgovori #8 : Travanj 15, 2010, 10:37:03 poslijepodne »
Baština
Turopoljski plemenitaši i njihovi grbovi

Jesu li svi Turopoljci plemenitaši koji
se mogu dičiti i grbom? Kako saznati
spada li i vaše prezime u rod koji je
dobio plemstvo?

Nasljeđivanje
Plemstvo je
nasljedno i svi
potomci, muški
i ženski, mogu
nositi tu titulu

Istraživanje
Nisu svi ljudi s
istim prezimenom
iz istog roda, pa
za plemićku titulu
valja pribaviti
dokaze

Prve zajednice plemića na
području Turopolja spominju
se još u 13. stoljeću,
a možemo ih iščitati iz banskih i
kraljevskih isprava. Otud, valjda,
i često nazočno mišljenje kako
su mnogi Turopoljci plemenitaši,
pa, dakako imaju pravo i na sve
počasti koje ta titula pruža. Ponajprije
se to odnosi na pravo da si
uz prezime dometnete i ono «plemeniti
», te da se, naravno, okitite
i pravim povijesnim grbom svoje
plemenitaške obitelji. Je li to baš
tako?
- Turopoljski plemići svoje podrijetlo
izvode iz isprave hercega
Bele (kasnije kralja Bele IV) iz
1225. godine koja je sačuvana u
prijepisu kralja Matije Korvina
iz 1466. – kaže Josip Popovčić,
kustos u Muzeju Turopolja. – U
toj se ispravi govori o podizanju
braće Buduna, Ivana i Levća, u
plemiće. Kralj je tom listinom
istodobno zbog velikih zasluga
plemstvo dodijelio i njihovim
rođacima: Jurju, Ivanu sina Ladislava,
Pribislavu, Nikoli, Dopču,
Milovanu, Rodušu, Toli i Kaskutu.
Iako se ta isprava odnosi
samo na neke rodove, cjelokupno
turopoljsko plemstvo se smatralo
njihovim potomcima. U predgovoru
knjižice objavljene uz
izložbu «Grbovnice turopoljskih
plemenitaša» (Muzej Turopolja,
1996.) autorica Višnja Huzjak
napominje kako neke turopoljske
obitelji izvode svoju lozu iz spomenutih
u toj povelji. Od Levče
Mikšići, Stanilovići i Kneževići,
a od Roduša: Pogledići, Modići,
Lackovići i Koskovići.
Inače, napominje Josip Popovčić,
turopoljsko plemstvo možemo
podijeliti na darovno, dakle:
plemstvo na temelju slobodnih
posjeda i kraljevskih darovnica,
te listovno, koje je dodjeljivano
plemićkim listinama ili grbovnicama,
najčešće za ratne zasluge.
Listovno plemstvo prevladava u
Turopolju od 16. stoljeća.
Plemenita opčina turopoljska
je zajednica plemića koja je opstala
stoljećima, a i danas kao
udruga građana brine o očuvanje
tradicije turopoljskog plemstva.
No, koliko je u Turopolju zapravo
plemenitaša?
- O broju plemenitaških obitelji
u Turopolju saznajemo iz popisa
plemstva 1560., 1632. i 1782. godine
– kaže Josip Popovčić. – Zadnji
popis plemenitaških obitelji
je iz 1898. godine i na njemu je
187 prezimena plemenitaških obitelji.
Neke su obitelji u međuvremenu
izumrle. Te popise imamo
u našem muzeju, no, usporedimo
li ih s današnjim stanjem, vidimo
koliko je grbova izgubljeno,
jer većina turopoljskog plemstva
ne posjeduje grbovnice iz kojih
bismo mogli saznati prikaz njihova
grba. U Muzeju Turopolja
imamo danas 30 replika grbova.
Mislim da bismo mogli pronaći
stotinjak grbova. Inače, u muzeju
imamo 8 originalnih grbovnica, a
veliki je dio u Državnom arhivu u
Zagrebu. Dakako, neke imućnije
obitelji sačuvale su svoje grbovnice
ili neke druge dokumente o
plemstvu.
Motivi koji se pojavljuju na
turopoljskim grbovima su oni
isti koje nalazimo na grbovima u
Europi i drugdje u Hrvatskoj. To
su najčešće lavovi, neka mitološka
bića, pa i orlovi, a zanimljivo
je da se kod naših grbova može
vidjeti dosta odsječenih Turskih
glava koje drže vojnici u oklopima
ili ruka koja drži sablju. Po
tome se jednostavno dešifrira
kako je plemstvo dobiveno zbog
zasluga u ratu. Na nekim grbovima
vidimo jelena probodenog
strelicom i po tome možemo zaključiti
da je taj čovjek bio vrstan
lovac. Plemstvo je nosilo i neke
privilegije. Rjeđe materijalna dobra,
a češće oslobođenje od određenih
poreza ili drugih nameta.
Tako su, na primjer, turopoljski
plemići u početku bili oslobođeni
od obvezatne službe gradu Zagrebu,
a Višnja Huzjak spominje i
jednu drugu zgodu:
- Nakon osporavanja plemićkih
prava Turopoljaca od gospodara
Medvedgrada, koji su u posjedu
imali i grad Lukavec, kralj
Ljudevit II na temelju raznih kraljevskih
listina i iskaza svjedoka,
1520. godine uvrštava Turopoljce
u red pravih i povlaštenih plemića
Kraljevine. 15. veljače 1560.
su Turopoljci pred zagrebačkim
Kaptolom obnovili svoje staro
bratstvo «kao da proističu svi iz
jedne košnice». To je bio ujedno
i njihov novi statut koji potvrdi
kralj Rudolf II 1582. godine.
Plemstvo je, dakako, nasljedno
i svi potomci, muški i ženski,
mogu nositi tu titulu. No, kako
dokučiti jeste li i vi u tom društvu?
- Ima puno ljudi s istim prezimenom,
no, nisu svi iz istog roda,
pa time nemaju ni plemićku titulu
– pojašnjava Josip Popovčić. –
Zato valja istraživanjem, najčešće
crkvenih knjiga, napraviti obiteljsko
stablo i onda na temelju tih
podataka dokazati da ste potomak
plemića. To je dug posao. Inače,
danas se poniranjem u prošlost
i prikazom rodoslovnog stabla
bavi nekoliko udruga građana:
Hrvatsko grboslovno društvo,
Hrvatski plemićki zbor, pa i Plemenita
opčina turopoljska. Mnogo
povelja, pa i grbovnica, nalazi
se u Državnom arhivu u Zagrebu.
Dakako, ako zapnete, obratite se
kustosima Muzeja Turopolja.
- Prikaze grbova možemo vidjeti
u knjigama, grbarijima, a neke
od njih imamo i u knjižnici našeg
muzeja – kaže Josip Popovčić. –
Tu su grbariji Duišina, Bojinčića,
Banca i Eterovića, a u pripremi je
i veliki grbarij hrvatskih grbova.
Zbog velikog zanimanja građana
i čestih upita o grbovima, planiramo
napraviti elektroničku bazu
turopoljskih grbova iz koje bismo
mogli dati otisak grba u boji, kao
i sve podatke o određenoj plemenitaškoj
obitelji.

Plemenitaši u selima
Grb je simbol plemstva i te obitelji. Plemstvo se potvrđuje
ispravom koja se naziva plemićka listina ili grbovnica i
njome se kazuje tko je plemstvo dao, zbog kojih zasluga
i kojoj obitelji. Tu je uvijek oslikan i grb na štitu. Inače, po
Hrvatskom enciklopedijskom rječniku (Novi Liber i Jutarnji
list, 2006.) plemenitaš je «seljak koji je stečenim privilegijama
oslobođen kmetske zavisnosti od feudalnog gospodara
». Najčešće zbog vojnih zasluga. Inače, Turopoljci su kao
plemići obnašali dužnosti i imali riječ u hrvatskoj kraljevini,
a pod banovom su zastavom služili vojsku, što im je bila
i dužnost. Kraljevske darovnice potvrđivale su posjede
turopoljskih plemenitaša, te se u njima navodi velik broj
prezimena razmještenih po selima Turopolja. Potomci
nekih plemenitaša još i danas žive u tim selima, no, neke su
obitelji izumrle ili su se, pak, odselile u druge krajeve.

Marijan Draganić
Snimio David Jolić
http://www.rvg.hr/uploads/download/reporter/Reporter%20280.pdf

Citat:
Zbog velikog zanimanja građana
i čestih upita o grbovima, planiramo
napraviti elektroničku bazu
turopoljskih grbova iz koje bismo
mogli dati otisak grba u boji, kao
i sve podatke o određenoj plemenitaškoj
obitelji.
Negdo mi je nekaj dužen još od Noči muzeja...  :-\

shaka zulu

  • Gost
Odg: Tradicija f Tradicije
« Odgovori #9 : Svibanj 12, 2010, 12:03:22 prijepodne »
Blagoslov polja
Markovo je dan blagoslova polja i vjetra. Tog dana prve proljetne procesije izlaze iz crkve, blagoslivljajuci poija radi zastite od stetocina i nevremena.
Blagdan sv. Marka zastitnika polja, vinograda i usjeva svecano je proslavljen 25. travnja u Velikoj Gorici. Tradicionalno vecernja misa je slavljena u kapeli Ranjenog Isusa na Pleskom polju uz obred blagoslova polja. Misu je predslavio zupni vikar Navjestenja BDM vlc. Ivica Budinscak u suslavlju s mjesnim zupnikom prec. Josipom Ruzmanom. Misi je prethodila procesija koja je krenula iz zupne crkve. U zupi Bl. Alojzija Stepinca toga je dan bilo i godisnje klecanje.
Navještenje

shaka zulu

  • Gost
Odg: Tradicija f Tradicije
« Odgovori #10 : Svibanj 17, 2010, 12:54:44 prijepodne »

shaka zulu

  • Gost
Odg: Tradicija f Tradicije
« Odgovori #11 : Svibanj 17, 2010, 12:55:08 prijepodne »

shaka zulu

  • Gost
Odg: Tradicija f Tradicije
« Odgovori #12 : Svibanj 17, 2010, 12:55:34 prijepodne »

shaka zulu

  • Gost
Odg: Tradicija f Tradicije
« Odgovori #13 : Svibanj 17, 2010, 12:56:26 prijepodne »

shaka zulu

  • Gost
Odg: Tradicija f Tradicije
« Odgovori #14 : Svibanj 17, 2010, 12:57:02 prijepodne »