Autor Tema: Pro(iliti)za kajkavsku P(R)OeZijU  (Posjeta: 46234 )

0 Članova i 2 Gostiju pregledava ovu temu.

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4009
Odg: Pro(iliti)za kajkavsku P(R)OeZijU
« Odgovori #75 : Siječanj 30, 2014, 09:55:31 poslijepodne »
Dragutin Dubravčič


Morti sem negdi proštel

Morti sem negdi proštel
morti i nis
al istina je
Domovino! Krasna li si
Al, jao! Srečna nisi!

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Moja dekle!

Kulke sem some patiu
za tobum moja dekle
to nišče nigdar ne bu znal!

A ti se z menum some zamutila…

Kulke črlene kupice spil
vince v souze pretvoril
z duše ftrgnul, za te ih zdal!


Citat:
DUBRAVČIČ, Dragutin

Kaj, pesme i pripovesti (priče) / Dragutin Dubravčič. – Ščitarjevo : vlast. nakl., 2011. (Zagreb : Mida-graf). – 167 str. ; 21 cm.
Autorova slika i bileška o-jnemu na omotu.
ISBN 9789537529093
821.163.42-1
821.163.42-9
http://iks.nsk.hr/bibl/a/a01-11-v14/glavni_niz.html 

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Politopedia:
Dragutin Dubravčič, ilustrator, karikaturist, pesnik i umetnik z Velike Gorice, rođen je 26. studenoga 1950. v Pologima.
http://www.politopedia.net/index.php?title=Dragutin_Dubrav%C4%8Di%C4%87 

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

ULUPUH:
Dragutin Dubravčič / Životopis
http://www.ulupuh.hr/hr/straniceclanova.asp?idsekcije=7&idclana=462 

http://www.forumgorica.com/kajkavski/pro(iliti)za-kajkavsku-p(r)oeziju/msg49023/#msg49023

Ive Nesla dekla v melin, 01:05

Ive Nesla dekla v melin
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7273
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Susret riječi, Bedekovčina 2014
« Odgovori #76 : Ožujak 10, 2014, 11:22:16 poslijepodne »
Općina Bedekovčina raspisuje natječaj za  manifestaciju “Susret riječi” Bedekovčina 2014.
http://www.bedekovcina.hr/sluzbena-objava/73tjxxsrulqmpf8r
wwwg tablice

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4009
Odg: Pro(iliti)za kajkavsku P(R)OeZijU
« Odgovori #77 : Travanj 05, 2014, 11:16:40 prijepodne »
Kajkavski jezek za gubec (za zube)
„Gubec“ za promociju kajkavskoga jezika

Citat:
Gobac, gobec, gubec, Gubec

2014-04-03

Vu vreme dok je na HTV1, v emisije  „Večer(ka) na 8. katu“, gostuval Davor Gobac, krugoval (delal, radio) GLAS HRVATSKE tal svega prostora vustupil je slikarice i kajkavske spisatelice i recitatorice Rajke Poljak, tera ja tum prigodum prečitala svu pesmu „Gobec“.
Kajti nam Rajkin „Gobec“ ne na raspolagajnu, …..

„Gobec“ („Gubec“) je v medvremenu det na medmrežje

* * * * * * * * * *

Gubec obešejnak, galžejnak

Gubec


Čudne mi se denes gubec obesil.
Ne vem kaj se dogaja:
srbiju me suze,
zišle bi vun, a ja (n)jim baš ne dam.
Nebum po svetu šmerkljiva hodila.


Gubečko čulo i vide(l)o-beglajt je nižeše, na dnu ovega članka.
Citat:
TUROPOLSKI TOP - Protuilirski dramski pamflet
(Šenoa, Krleža, XY, Rožič)


Spelajne 1


(Ištvanič, Bara, Jaga i Miškec na klupe za stolom sedeč i Petricu, kteri je zabavla, gledeč)

PETRICA (zide čez teatrum, ima zmeknutu i z rupcom oko vrata zvezanu ruku. Onda se kakti ceremonijalno nakloni):

Na galgami tri galženjaka (1),
Tri tata, tri obešenjaka,
Pod njimi čarni potepuh
Tamburu svira Kerempuh.
Smude (2), cafute (3), kaj vam je teca
Zežgala lice kakti pereca,
Glas posluhnete kajkavskoga jazbeca!


JAGA (ljutito ga prekine): Kaj, smude i cafute? Gdo je ovde smuda i cafuta? Sramota i špot!

BARA: Bog s tobum, Petrica, kaj ne bi nam mogel nekaj veselešega povedati, a ne tu galge,
smude i cafute!

JAGA: To ni za slušati! Da Bog dal te Božja strela strefila!


* * * * * * * * * *

1 obešena osoba, “obešejnak“
2 kur(co)ve
3 kur(co)ve


* * * * * * * * * *


Celi tekst dramsko- (pam)fletne predstave:
http://www.forumgorica.com/kultura-i-umjetnost/turopolski-top-protuilirski-dramski-pamflet-(senoa-krleza-xy-rozic)/msg14824/#msg14824

* * * * * * * * * *

 Turopolski Top 1. Dio, 09:54

http://www.youtube.com/watch?v=SrstLaVS2kI

Rajka Poljak: GUBEC, 02:13

Rajka Poljak: GUBEC
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4009
Odg: Pro(iliti)za kajkavsku P(R)OeZijU
« Odgovori #78 : Travanj 05, 2014, 11:20:57 prijepodne »
Petrek z velkogoričkoga frtala (kvarta) Galženice


Petrica i Galženjaki


Na galgama tri galženjaka,
 tri tata, tri obešenjaka,
 pod njimi čarni potepuh
 tamburu svira Kerempuh.

 Smude, cafute, kaj vam je teca
 zežgala lice kakti pereca,
 glas posluhnète kajkavskog jazbeca!

 Se je to vražnja zamotavka,
 pod tabanom goruča žerjavka,
 a hudodelnika raščetverenje
 najsakodnevnejše je nam pripečenje.
 Zgublenje glavno, strašna kaštiga,
človek se denes friga kak liga.

 Si sfruštani i zbulani kaj šmerčete bez nosa,
 bistričkih bogcov procesija bosa,
čifutski signum: zlamenje žuto,
 rastergla nas kobila je barzo kruto.
 V grofovske gajbe ruži lancov vaših tanec,
 a Petrica, žalosni pismoznanec,
 kaj nikaj spametnog zmislil nesem
 neg tožnu ovu kerempuhovsku pesem,
 pod galgami kaj ju stambural jesem.

 Tak je na svetu da za najvekšeg suca
 smert se s kosum vre okolo smuca.
 Ne bu ni on lajal navek: "signare -
 cum ferro" pekel bogčije kosti stare.
 Jemput bu vre negdo "signare cum ferro"
 ftargnul i pretargnul to gospocko pero!
 Zapamtite kaj vam je Kerempuh rekel:
 Hudi bu biškupa odnesel vu pekel.
 I Šatan bu spekel grofe i prebendare,
 gornice i činža prepune ormare!
 Kervavo nam je telo Veronikin Robec,
 vre svira v trombentu tovalruš kmet
 Matijaš Gobec.

 Galge, šibe, sohe, žgalnje,
žveplene vruče skolke,
 prangeri i klade
 i smerti druge tolke,
 pak v turnu i v gajbi kervave parade,
 za kmetsku glavu tanec bez pomenjše gnade,
 ni v peklu još ni bilo tak smolave balade
 da ne bi gladnuš bogec ki od glada krade
 na kraju konca zvitezil svoje jade.

 Se naše rane, solze, kervave kaštige,
 zdroblena kolena, prebite kotrige,
 v lobanji luknja, na galgama još brige,
 se to su ipak dragom bogu fige,
 gda biškupi kak klafrave papige
 pod galgama se mole za blagoslov verige.

 Ar: "Če si fkral kozu moraš dati vola."

 Gdo ima vola, taj ima puna kola,
 a zakaj da fkradne kozu kak potepuh i lola.
 ak more vernut za tristpet ranjčkov vola?
Čverči mu pod tecum zato sa bogčija gola
 i zato su ga zavezali na štrik
 da zible se kak pravde spomenik!
 A da bi ga oprali od smertnega greha,
 z terbuha su mu zrezali za orgule meha,
 presverdlali mu oko i tu žaklinu slepu
 obertali po gradu na kobile repu.

 Paličje, korbači, Herodešove šibe,
 tenfaju denes bogce kak krepane ribe.
 Nad žveplenim ognom zmučeno lice
 jene reš spečene copernice.

 A biškup v plašču damastnog pluvijala
 popeval je z starinskog misala,
 gde latinski se prevučeno pove
 da bogcu navek za kmetsku glavu gre.

 Ti pismoznanci naši, dični i čalarni,
 o, ti humanisti prehumanitarni,
 dijaki ti naši grabancijaši,
 se je to žoltar pri čarnoj maši:
 kačjega čemera v getsemanjskoj čaši,
 gda bahornica s pilkom po orsagu jaši
 s hahari, z grobari, peklenskimi pajdaši.

 Gdo plašča nezna z vetrom obarnuti,
 more kak sveča na vetru ftarnuti.


Zvir:
http://hr.wikisource.org/wiki/Petrica_i_gal%C5%BEenjaki

Citat:
TUROPOLSKI TOP - Protuilirski dramski pamflet
(Šenoa, Krleža, XY, Rožič)


Spelajne 1


(Ištvanič, Bara, Jaga i Miškec na klupe za stolom sedeč i Petricu, kteri je zabavla, gledeč)

PETRICA (zide čez teatrum, ima zmeknutu i z rupcom oko vrata zvezanu ruku. Onda se kakti ceremonijalno nakloni):

Na galgami tri galženjaka (1),
Tri tata, tri obešenjaka,
Pod njimi čarni potepuh
Tamburu svira Kerempuh.
Smude (2), cafute (3), kaj vam je teca
Zežgala lice kakti pereca,
Glas posluhnete kajkavskoga jazbeca!


JAGA (ljutito ga prekine): Kaj, smude i cafute? Gdo je ovde smuda i cafuta? Sramota i špot!

BARA: Bog s tobum, Petrica, kaj ne bi nam mogel nekaj veselešega povedati, a ne tu galge,
smude i cafute!

JAGA: To ni za slušati! Da Bog dal te Božja strela strefila!


* * * * * * * * * *

1 obešena osoba, “obešejnak“
2 kur(co)ve
3 kur(co)ve


* * * * * * * * * *


Celi tekst dramsko- (pam)fletne predstave:
http://www.forumgorica.com/kultura-i-umjetnost/turopolski-top-protuilirski-dramski-pamflet-(senoa-krleza-xy-rozic)/msg14824/#msg14824

Turopolski Top 1. Dio, 09:54

Turopolski Top 1. dio
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4009
Odg: Vuzmena noč (Ivan Goran Kovačič)____Pro(iliti)za kajkavsku P(R)OeZijU
« Odgovori #79 : Travanj 21, 2014, 11:06:10 prijepodne »
Ivan Goran Kovačič
VUZMENA NOČ


Veter je jokal vuz hiže
i v kmici je nihal veju -
gredu i strašno se smeju,
ludi se bliže i bliže...

Zekril sem oči - je dosti,
klimale glave se gole;
lukne bez oči su bole -
išle su sene od kosti...

Morti da zišli su z groba?
Goli su muški i žene...
Gledali z luknam su v mene
v polnočno vuzemno doba.

Mesec je lukal črez granje,
pod drevom dreči se cura...
Vujde - gda tukla je vura -
s križanja čist črno janje...

Veter je jokal vuz hiže,
tiral je kosti da jeju;
gredu i strašno se smjeju,
k gradu se bliže i bliže...


Zora, 1931.

(str. 25)
http://medskolatz.com/download/lektire/Ivan%20Goran%20Kovacic%20-%20Pjesme%20UPL.pdf

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Lado- Gorski Kotar, 07:33

Lado- Gorski Kotar
« Zadnja izmjena: Travanj 21, 2014, 11:12:53 prijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4009
Odg: Vuzem (Vlado Kurtič)_____Pro(iliti)za kajkavsku P(R)OeZijU
« Odgovori #80 : Travanj 21, 2014, 11:07:29 prijepodne »
Vuzem

Sonce več zišlo
srce ga vidi.
Isus na nebu
ja spim…….

Na dvoru lavor stoji.
Roke, lice, čelo -
dok tiči popevajo
kak ne zdavnja

Bregi i pola šemovečka
srečom diše.

Mati napunila korpico
posvetiti jo treba.
Z nami mace, fijolice -
Bogu reči fala.

Isusa bi samo prosil -
ak nam je žmeko
vu srcu nek stoji.


Vlado Kurtič, 2010.
http://free-kc.t-com.hr/traptav1/vijesti.html



Citat:
Vuzem 2010. – KUD Zvirišče, Šemovci (Podravina)
Uskrs 2010-KUD Zvirišće.avi, 09:54
http://www.youtube.com/watch?v=-16QkD2L6bw

Vuzem v Šemovci 2010.
Uskrs 2010_.avi, 10:00
Izložba (i) pisanic v Šemovci

Uskrs 2010_.avi
« Zadnja izmjena: Travanj 21, 2014, 11:11:00 prijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7273
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Pro(iliti)za kajkavsku P(R)OeZijU
« Odgovori #81 : Prosinac 02, 2014, 12:25:17 prijepodne »
Kreativni Kajkavci dijeli poveznicu. http://www.booksa.hr/vijesti/sve/novaku-nagrada-tportala
 "Črna mati zemla" je dobila TPortalovu nagradu za najbolši roman 2013. leta!
 Kak god da se vzeme, ovu knigu ne bude vzela črna mati zemla. Vrnula nam je veru da se vsi (Kajkavci?:) moremo razmeti, od severa do juga.
https://hr-hr.facebook.com/Kajkavci
wwwg tablice

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4009
Odg: (V mačku) zalublen cucek / Pro(iliti)za kajkavsku P(R)OeZijU
« Odgovori #82 : Ožujak 07, 2015, 09:57:16 poslijepodne »
Dječji Pričigin 2014 – priče

Zaljubljeni cucek
(Cucek i mačka v ljubavne veze)

     Imam cucka Raula i štela bi vam spripovedati kak zgledi dok je zaljubljen, a zaljubil se je v Belu.
     Dok ju spazi mam počne mavati z repom. Vrpolji se. No sada, čini mi se, to neje više tak. Zakaj?
     Više ne zaintereseran za Belu. Ona se saki den mota oko njega, mazno cvilji, a on nikaj, ni da bi... Posve je ponorel... Beži za perzijskom mačkom, a ta mačka Koko, ima lepu, crnu dlaku koja se na suncu blešći. Ali ona beži od Raula.
     Odlučila sem da mu pomognem... Pa on je moj ljubimec. Najprije sem ga okupala i počesala, a onda mu napravila rokezu, no brzo ju je skosmal z svojemi šapami i šmugnul v Kokin dvor. Gledela sem kaj bo... Nadala se da se bodo sprijateljili... Baš ludo... Cucek i mačka v ljubavne veze.
     Ali... Koko je bila z velikem sivem mačkom. Moj Raul je podvil repa i vrnul se doma. Tri dana neje nikaj jel, neje lajal... A ja nesem mogla znati kaj si misli v svoje glave. Ipak zeznala sem kak ljubav, makar i životinjska ima i dobru i lošu stranu... Zakaj? Zato jel se moj Raul vrnol k Bele. Hmm... Valda mu je ž njom ipak najlepše.


          Paola Cenger,  5. (raz)red
          Mentor: Draga Vranješ Vargović
          OŠ Vladimir Nazor, Virovitica


Zvir i vide(l)o zapis (čita sama avutorica):
http://os-grohote-solta.skole.hr/pri_agin/dje_ji_pri_igin_2014_?news_id=945



« Zadnja izmjena: Ožujak 07, 2015, 10:14:57 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4009
Odg: Kajkavska vuzmena li(b)rika / Pro(iliti)za kajkavsku P(R)OeZijU
« Odgovori #83 : Travanj 04, 2015, 09:07:42 poslijepodne »
Citat:
Kajkavska vuzmena li(b)rika
 
Tomislav Ribič

REQUIEM I

Jezuš na križu
grešni dole gmižu
pekleni jeziki se poližu
hudi jemle hižu


Nastavek:
http://www.forumgorica.com/kajkavski/pro(iliti)za-kajkavsku-p(r)oeziju/msg42790/#msg42790

Ivan Goran Kovačičov

Lirika
Ognji i rože
Postuma   

* * * * *

VUZMENA NOČ

Veter je jokal vuz hiže
i v kmici je nihal veju -
gredu i strašno se smeju,
ludi se bliže i bliže...

Zekril sem oči - je dosti,
klimale glave se gole;
lukne bez oči su bole -
išle su sene od kosti...

Morti da zišli su z groba?
Goli su muški i žene...
Gledali z luknam su v mene 
v polnočno vuzemno doba.

Mesec je lukal črez granje,
pod drevom dreči se cura... 
Vujde - gda tukla je vura -
s križanja čist črno janje... 

Veter je jokal vuz hiže,
tiral je kosti da jeju;
gredu i strašno se smjeju,
k gradu se bliže i bliže...


Zora, 1931.
http://sr.scribd.com/doc/194264077/Ivan-Goran-Kovacic-Pjesme#scribd
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4009
Odg: Pro(iliti)za kajkavsku P(R)OeZijU / Šušter Pepič
« Odgovori #84 : Siječanj 19, 2019, 03:01:48 poslijepodne »
Citat:
Citat:
ŠUOŠTOR

TOK NOŠ ŠUŠTOR SAUKI DIEN
KERPO, TOUMPLJO ŠKERNJA SIEM
FUČKO, ŠPUOTO I PEPIEVO
KO EDZVONJO CIELI BRIEG

Kavaliri - Šuoštor - TV Spot, 02:50
http://www.forumgorica.com/index.php?topic=2252.msg46311#msg46311

TS Franceki 1968 Šušter Pepić
https://youtu.be/v6WuyUYdEtE

Reci reč...
http://www.forumgorica.com/index.php?topic=123.msg56776#msg56776

Da bi reč rekel…
… ampak to vredi zapisati
- v ina(t)čice Gordane Lach i Željka Grahovca.

*****

Šuster Pepič

Ja šuster Pepič jesam
i mene sako zna.
Ja krpam, tumplam, štepam,
se delam kaj se da. (2x)

Jer saka puca mlada
Pepiča ima rada,
jer on se dela fino,
dobro i jeftino.

Vu plesnu školu idem
i sakaj vidim tam.
Vu modu se ne razmem,
al plesat dobro znam. (2x)

Plešeju tango, šimi,
skačeju kak fakini.
Drže se kak purani,
al su moderni si.

Imal sem partiju
i ženit sem se štel.
Šef (?*) mi se rasklimal            (* “šef“ kak dvosmisleni muški alat ?)
i drugi ju je zel. (2x)

Udala se je ona
za nekog vražjeg slona,
al sad joj "njega treba" (? **),       (**  "vjera(n) treba(m)" ?)
dober bum opet ja.

Prva je sirota,
druga nije lepa.
Trejta je bogata,
al je malo slepa. (2x)

Saka puca mlada
Pepiča ima rada,
jer on se dela fino,
dobro i jeftino. (2x)

*****
Ovu lepu popevku popevaju i Gordana Lach i Željko Grahovec (i Vinski brati).

Šuster Pepić - Lijepom Našom Ludbreg - Gordana Lach i Željko Grahovec, 02:59
https://www.youtube.com/watch?v=13vSXq54cPY
« Zadnja izmjena: Siječanj 19, 2019, 03:22:07 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4009
Odg: Pro(iliti)za kajkavsku P(R)OeZijU / G(o)rički dijalog
« Odgovori #85 : Ožujak 17, 2019, 12:33:15 prijepodne »
Antun Gustav Matoš

Grički dijalog

Čuju, gospon, zakaj nečeju
Naši ludi bit za bana zdigani,
Zakaj naši novci drugom tečeju?
— Čkomi, Bara, nismo dost prefrigani!

Dragi gospon, naj mi rečeju,
Zakaj naši ludi jesu cigani,
Zakaj v Peštu našu zemlu vlečeju?
— Čkomi, Bara, čkomi, mi smo frigani!

A po nebu čudnim slovima
Oblacima jesen govori.
Teče veče tihim snovima.

Prestaše već stari, dobri govori.
U susjednoj kući samo viri kapica,
Gdje već spava Barica i japica.


Sonet Grički dijalog vundan je najpre kak sastavni tal feltona "Jesenje šetnje" v dobopisu (časopisu) "Hrvatska sloboda" leta 1909.

https://hr.wikisource.org/wiki/Gri%C4%8Dki_dijalog

****************

Ov grički dijalog je više na linije (jugof)ili.rske politike.
Da je mađaronski intoneran zval bi se morti turopolski ili gorički dijalog.
Simptomatično je da je drugi tal pesme (ne več dijalog, neg monolog) napisan „čudnim slovima“, ŠTAndardno, ŠTAkavski
(„Prestaše već stari, dobri govori“).
« Zadnja izmjena: Ožujak 17, 2019, 12:42:43 prijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4009
Odg: Pro(iliti)za kajkavsku P(R)OeZijU / Opseđenje i poboj sisečki : 1593. (1)
« Odgovori #86 : Lipanj 23, 2019, 04:10:41 poslijepodne »
Opseđenje i poboj sisečki : 1593. / Tomaš Goričanec ; pretisak i transkripciju priredili Alojz Jembrih i Vlado Mihaljević


Autor                        Goričanec, Tomaš
Ostali autori              Jembrih, Alojz [priredio]
                                Mihaljević, Vlado [priredio]
Izdanje                     [Pretisak].
Nakladnik                  Mala Subotica : Općina Mala Suborica, 2018
Materijalni opis          ilustr. : 186 str. ; 18 cm
Napomena                Str. 7-12: Uz izdanje pretiska / Vlado Mihaljević.
                               Str. 167-181: Tomaš Goričanec i prvi kajkavski ep o Sisačkoj pobjedi (1593.) u hrvatskoj književnosti /
                                [Alojz Jembrih].
                                O autoru pogovora Alojzu Jembrihu: str. 183-185.
                                O autoru predgovora Vladi Mihaljeviću: str. 186.
Predmetna odrednica   Goričanec, Tomaš, 1815-1837 (Opseđenje i poboj sisečki 1593.)
Klasifikacijska oznaka   821.163.42'28-1 Hrvatska dijalektalna književnost. Pjesništvo 
                                821.163.42-1 Hrvatska književnost. Pjesništvo 
Jezik                         hrvatski
Standardni broj          ISBN 978-953-48294-0-0
Građa                        knjiga



Zvir:
https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=10&sort=0&fid0=2&fv0=knjiga&spid0=10&spv0=Gori%c4%8danec%2c+Toma%c5%a1&xm0=1&selectedId=1031004555

*****

Nastavek v sledečomu listu.
« Zadnja izmjena: Lipanj 23, 2019, 04:33:04 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4009
Odg: Pro(iliti)za kajkavsku P(R)OeZijU / Opseđenje i poboj sisečki : 1593. (2)
« Odgovori #87 : Lipanj 23, 2019, 04:25:35 poslijepodne »
Nastavek prethodnoga lista

*************

TRAGOVIMA PROŠLOSTI
19.02.2018.
Književnost

Piše Vlado Mihaljević Kantor: Da ih ne izbriše vrijeme...


Te tmurne i neugodne Stare godine, leta gospodnjega 1837., sahranjen je na skromnom provincijskom groblju, a prije toga i providiran sakramentima umirućih jedan od tada vodećih talenata hrvatske književnosti, Tomaš Goričanec, pisac prvoga hrvatskoga kajkavskoga epa Opseđenje o poboj sisečki koji je upravo i objavljen u nesretnoj godini smrti njegova autora. Prolazi otada vrijeme, a da su rijetki povjesničari književnosti, suvremenici Goričančevi u 19 stoljeću, koji spominju toga Sobotičanca i njegov ep. Tako se nakon stanovita vremena nitko više ne će sjetiti niti Tomaša, a niti Opseđenja, pa im se tako, autoru i djelu, polako gubi svaki trag. Vjerojatno bi to tako ostalo, sve lijepo horvatski zaboravljeno, da nije bilo mara i upornosti profesora Zvonimira Bartolića koji je, pred sada već i četrdesetak godina u jednoj budimpeštanskoj knjižnici pronašao, nošen više slutnjama vrsnoga književnoga znalca no pravim indicijama, taj istinski dragulj hrvatske kajkavske književnosti. Velebni ep Goričančev je tada tiskan, ponovo nakon stotinu četrdeset i pet godina u profesorovim Sjevernohrvatskim temama iz 1982. godine, uz iscrpan komentar, a pretiskan je i u Monografiji općine i župe Male Subotice 1997. godine. Profesor Bartolić, kao predsjednik ogranka Matice hrvatske, vodio je postavljanje spomen-ploče na mjesto pjesnikove rodne kuće u Maloj Subotici.

Proći će polako od tih zbivanja i četrdesetak godina, a od prve objave epa i smrti autora već stotinu i osamdeset ljeta, a da se nesretni Tomaš i danas zaboravlja, pa su tako rijetki i sporadični pokušaji da jedan velikan hrvatske književnosti dobije u povijesti svoje zasluženo mjesto.

Jedan klerikuš, student druge godine teologije, umire dakle te 1837. godine s jedva navršene 22 godine od suhoga betega, tadašnje bolesti siromaha, i naravno, odmah biva zapostavljen, jer je zbog jezika, kajkavski jezik na kojem je pisao ilirci su taman napuštali kao truli brod, bio bačen u književnu i povijesnu ropotarnicu, a velebno i vrhunsko kajkavsko njegovo književno djelo, već spomenuti ep, nije interesiralo više nikoga!  Na Staro leto 2017. prošlo je stotinu i osamdeset godina od toga događanja!

A pored stotinu i osamdesete obljetnice smrti Tomaša Goričanca i tiskanja njegova epa Opseđenje i poboj sisečki upravo se ove godine navršava i punih 425 godina od one bitke i pripečenja o kojem Tomaš Goričanec pjeva. To je čuvena bitka za utvrđeni Sisak grad ili povijesno - bitka kod Siska 22. lipnja 1593. godine. Grad brani posada od svega 800 vojnika, predvođena kanonicima Blažom Đurakom i Matijom Fintićem, u očajnom boju za, tada već, legendarne ostatke Hrvatske (reliquiae reliquiarum). Ipak na vrijeme tim junacima stiže pomoć hrvatske vojske koji vodi legendarni ban Toma Bakač Erdodi. Uz habsburške čete ova će vojska, svega dvadeset sedam godina nakon sigetske bitke, pobijediti do tada nezaustavljivu tursku silu koja nakon toga poraza definitivno gubi moć za daljnja osvajanja, da bi stoljeće kasnije započelo i njezino konačno povlačenje s prostora Hrvatske i Balkana.

Tomaš Goričanec u svom zanosnom domoljubnom epu diči Zrinske i Frankopane, obitelji kojima se Međimuje, Čakovec i Hrvatska ponose već stoljećima. Divi se vojskovođi, banu Erdodiju Bakaču, divi se i svim zapovjednicima vojske, a i braniteljima Siska. Stoga, ne zaboravimo nesretnoga Tomaša i njegov ep, barem ne mi u Međimurju, kraju kojem je i sam pripadao. Ostavio nam je vrhunsko književno djelo kojim nas je zadužio.

Ne pozabimo, kad več v Sobotici smo, niti Priločanca Valentina Maleka, kaj tu prek tridesti je let kak plebanuš služil. Hmrl je pred točno pedeset let, leta jezero devetsto šezdeset osme. Niti njemu povijest ne bi dužna ostati smela!



https://medjimurje.hr/pod-medimurskim-nebom/tragovima-proslosti/pise-vlado-mihaljevic-kantor-da-ih-ne-izbrise-vrijeme-33194/

*********

Nastavek na sledečomu listu
« Zadnja izmjena: Lipanj 23, 2019, 04:32:10 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4009
Odg: Pro(iliti)za kajkavsku P(R)OeZijU / Opseđenje i poboj sisečki : 1593. (3)
« Odgovori #88 : Lipanj 23, 2019, 04:29:18 poslijepodne »
Nastavek prethodnoga lista

********

Obilježen Dan Tomaša Goričanca


Pod pokroviteljstvom Županije Međimurske, Općine Mala Subotica i Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu 27. lipnja 2018. godine u Maloj Subotici obilježen je Dan Tomaša Goričanca, hrvatskog pjesnika rodom iz Male Subotice. Tomaš Goričanec rođen je 14. prosinca 1815. godine, a umro 31.12.1837. godine. Studirao je filozofiju i teologiju u Zagrebu. Svoj velik i značajan doprinos hrvatskoj književnosti i kajkavskom narječju dao je deseteračkim epom u šesnaest pjevanja o bitci kraj Siska „Erdődy kneza Tomaša Horvat. Dalm. i Šlavonske bana opseđenje i poboj sisečki 1593, koji je dovršio netom prije svoje prerane smrti od sušice. Djelo obiluje povijesnim podacima i iskazima hrvatskog domoljublja, čime je zaslužilo znanstveni pristup sa više područja.

Svečano obilježavanje Dana Toma Goričanca započelo je u Župnoj crkvi Rođenja Blažene Djevice Marije u Maloj Subotici gdje je misu za Tomaša Goričanca predvodio preuzvišeni biskup Varaždinske biskupije mons. Josip Mrzljak. Nakon mise u Domu kulture u Maloj Subotici održan je znanstveni kolokvij na kojem su sudjelovali istaknuti hrvatski znanstvenici koji su svoje posebno istraživanje posvetili liku i djelu Tomaša Goričanca, kao i događaju o kojem njegov ep govori. Dr. sc. Krešimir Kužić predstavio je komparativnu analizu bitke kod Siska sa značajnijim bitkama na europskom tlu s kraja. 16. stoljeća, dok je izv. prof. dr. sc. Hrvoje Kekez nastavio izlaganje o sisačkoj utvrdi i njezinim predstražama u strategijama obrane od Osmanlija sredinom 16. stoljeća. Prof. dr. sc. Alojz Jembrih istražio je temu sisačke bitke u hrvatskoj književnosti. Svoja istraživanja predstavili su i rođeni Sobočanci: prof. Vladimir Mihaljević Kantor svoj je rad posvetio Tomašu Goričancu i samom epu „Opseđenje i poboj sisečki“, dok je mr.sc. Ernest Fišer prisutnima predstavio doprinos prof. dr. Zvonimira Bartolića u otkrivanju Tomaša Goričanca. Vrsni narator Božidar Vadlja pristunima je čitao odabrane stihove epa.  U programu je prikazan kratki film učenika OŠ Tomaša Goričanca Mala Subotica o Tomašu Goričancu, a posjetitelji su mogli razgledati i njihovu izložbu odabranih fotografskih, likovnih i literarnih radova.

Moderator, ujedno i idejni začetnik kolokvija bio je Vladimir Mihaljević.



https://www.opcina-mala-subotica.hr/obiljezen-dan-tomasa-goricanca/
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549