Autor Tema: * GMO * Hrvatska Vlada rekla DA  (Posjeta: 2122 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Opčinar

  • Učim se pisati
  • **
  • Postova: 37
  • Karma: +0/-0
  • Opčinski Nadzornik
* GMO * Hrvatska Vlada rekla DA
« : Veljača 18, 2018, 03:37:16 poslijepodne »
Točno 90 zastupnika reklo je DA Monsantu! Ovdje su njihova imena , neka se zna. Možda će nam jednom i zatrebati. Gdje se Monsanto sa svojim sjemenom pojavi, tu više nema ni korova, ali zato ima raznih bolesti koje odgovaraju i farmaceutskim gigantima koji na kraju od sveg što nudi monsanto i GMO u vidu pobola i te kako profitiraju. Ili kako se narodski kaže, ruka ruku mije.Na kraju se sve svodi na interese i profit. Hrvatska je mala i tradicionalna država koja ovo nikako nije smjela dozvoliti . Naravno, Hrvatska ima odmornu zemlju i sve uvjete da se proizvodnja nastavi na tradicionalan način ali korporacijski interesi prožderali su i tu hrvatsku vrijednost….

https://www.braniteljski-portal.com/ovih-90-gmo-zastupnika-dalo-je-zeleno-svjelo-monsantu-da-nas-sada-i-zakonski-moze-trovati-procitajte-njihova-imena


https://www.youtube.com/watch?v=I7YAItPrEU0


« Zadnja izmjena: Veljača 18, 2018, 03:43:47 poslijepodne Opčinar »

Offline Opčinar

  • Učim se pisati
  • **
  • Postova: 37
  • Karma: +0/-0
  • Opčinski Nadzornik
Odg: * GMO * Hrvatska Vlada rekla DA
« Odgovori #1 : Veljača 18, 2018, 03:43:58 poslijepodne »
02.02.2018. 12:27

Rezultat:
Ukupno: 109. Za: 90. Suzdržan: 3. Protiv: 16.
Ime    Prezime    Rezultat
   Aleksić Goran    –
   Babić Ante    +
   Bačić Ante    +
   Bačić Branko    +
   Balić Marijana    +
   Barišić Dražen    +
   Batinić Milorad    +
   Bauk Arsen    +
   Bedeković Vesna    +
   Beljak Krešo    –
   Beus Richembergh Goran    +
   Bilek Vladimir    +
   Borić Josip    +
   Brkić Milijan    +
   Bulj Miro    –
   Bunjac Branimir    –
   Culej Stevo    +
   Čičak Mato    +
   Čuraj Stjepan    +
   Ćelić Ivan    +
   Ćosić Pero    +
   Dumbović Darinko    +
   Đakić Josip    +
   Felak Damir    +
   Glasovac Sabina    +
   Glavaš Branimir    +
   Glavašević Bojan    +
   Habek Mario    +
   Hajduković Domagoj    +
   Hrg Branko    +
   Jandroković Gordan    +
   Jankovics Róbert    +
   Jeckov Dragana    +
   Jelkovac Marija    +
   Josić Željka    +
   Jovanović Željko    +
   Juričev-Martinčev Branka    +
   Kajtazi Veljko    +
   Karlić Mladen    +
   Kirin Ivan    +
   Klarić Tomislav    +
   Kliman Anton    +
   Klisović Joško    +
   Kopić Vlatko    +
   Kosor Darinko    +
   Kovač Miro    +
   Križanić Josip    +
   Kustić Marijan    +
   Lacković Željko    +
   Lalovac Boris    +
   Lekaj Prljaskaj Ermina    +
   Lenart Željko    –
   Lipošćak Tomislav    +
   Lončar Davor    +
   Lovrinović Ivan    –
   Lucić Franjo    +
   Lukačić Ljubica    +
   Ljubić Božo    +
   Madjer Mladen    –
   Makar Božica    +
   Maksimčuk Ljubica    +
   Maras Gordan    +
   Matić Predrag    +
   Mikulić Andrija    +
   Mikulić Domagoj    +
   Miličević Davor    +
   Milošević Boris    +
   Milošević Domagoj Ivan    +
   Mišić Ivica    +
   Mrak-Taritaš Anka    +
   Ninčević-Lesandrić Ivana    o
   Opačić Milanka    +
   Perić Grozdana    +
   Petin Ana-Marija    –
   Petrijevčanin Vuksanović Irena    +
   Petrov Božo    –
   Podolnjak Robert    –
   Pranić Ante    –
   Puh Marija    +
   Pupovac Milorad    +
   Putica Sanja    +
   Radin Furio    +
   Raguž Željko    +
   Reiner Željko    +
   Roščić Dragica    +
   Runtić Hrvoje    –
   Sanader Ante    +
   Saucha Tomislav    +
   Sinčić Ivan Vilibor    –
   Sladoljev Marko    –
   Sokol Tomislav    +
   Stier Davor Ivo    +
   Strenja-Linić Ines    o
   Stričak Anđelko    +
   Šapina Stipo    +
   Šimić Marko    +
   Šimić Miroslav    o
   Šipić Ivan    +
   Škibola Marin    –
   Škorić Petar    +
   Šuker Ivan    +
   Tomić Damir    +
   Topolko Bernarda    +
   Totgergeli Miro    +
   Tuđman Miroslav    +
   Tušek Žarko    +
   Varda Kažimir    +
   Vlaović Davor    –
   Zekanović Hrvoje    +

Offline Opčinar

  • Učim se pisati
  • **
  • Postova: 37
  • Karma: +0/-0
  • Opčinski Nadzornik
Odg: * GMO * Hrvatska Vlada rekla DA
« Odgovori #2 : Veljača 18, 2018, 03:47:18 poslijepodne »
Na listi i "naš" gradonačelnik... vjerujem da je upoznat s posljedicama GMO hrane!?
 >:D >:D >:D

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7273
  • Karma: +0/-0
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: * GMO * Hrvatska Vlada rekla DA
« Odgovori #3 : Veljača 18, 2018, 06:03:02 poslijepodne »
Kulko je to "hrvatska" i "vlada" dalo bi se...
Svi su "naši" na liste.
Rekli su jem da je to super a i da to nedu oni jeli nek sirotinja. Za Sabor samo najbole, i plače. I da ni opasno.
I to ti više ni Monsanto nek BASF, "ovi" su "kupili" "ove".

Ista shema kak ulaz u NATO, EU, itd... Volim amerikance radi;

1. Amerikanci koga trebaju plačaju dobro.
2. Da ga više ne trebaju ne plačaju. A ima i tri...
3. Ne ostavlaju svedoke. Moreš pitati... A, da nema je... ;)

Možda su ovo "lažne vesti", čekamo da se (usa)glasi Ministarstvo Istine.  8)
wwwg tablice

Offline Opčinar

  • Učim se pisati
  • **
  • Postova: 37
  • Karma: +0/-0
  • Opčinski Nadzornik
Odg: * GMO * Hrvatska Vlada rekla DA
« Odgovori #4 : Veljača 25, 2018, 10:50:59 prijepodne »
Kulko je to "hrvatska" i "vlada" dalo bi se...
Svi su "naši" na liste.
Rekli su jem da je to super a i da to nedu oni jeli nek sirotinja. Za Sabor samo najbole, i plače. I da ni opasno.
I to ti više ni Monsanto nek BASF, "ovi" su "kupili" "ove".

Ista shema kak ulaz u NATO, EU, itd... Volim amerikance radi;

1. Amerikanci koga trebaju plačaju dobro.
2. Da ga više ne trebaju ne plačaju. A ima i tri...
3. Ne ostavlaju svedoke. Moreš pitati... A, da nema je... ;)

Možda su ovo "lažne vesti", čekamo da se (usa)glasi Ministarstvo Istine.  8)


I što sad da li je Monsanto ili više nije, politika njihova je ionako jasna. UNIŠTAVANJE ŽIVOTA A to "naši" podržavaju.

Dakle, nije ih briga za vašu djecu niti za Vas. Jer političari i ostala masonska govna imaju novaca, oni će jesti organsku hranu! A Vi smi ostali jedite smeće jedite GMO i krepajte... tako oni smatraju.


Inače, BASF ulazi u već spojeni Bayer i Monsatno - https://www.logicno.com/politika/u-brak-bayera-i-monsanta-ulazi-i-basf.html

dalje,  amerikanci ne trebaju dobro plaćati slugane, ta ovi im sami trče služiti. Ta njima je čast da služe amerikancima. Ipak su oni, amerikanci "viša" rasa, ne.


Offline Opčinar

  • Učim se pisati
  • **
  • Postova: 37
  • Karma: +0/-0
  • Opčinski Nadzornik
Odg: * GMO * Hrvatska Vlada rekla DA
« Odgovori #5 : Veljača 25, 2018, 10:52:49 prijepodne »
Posljedite đavolske GMO industrije u Argentini i Indiji:

Iskustvo Argentine s GM usjevima – Povodom petnaeste godišnjice dozvole sjetve RR soje

Argentinska vlada, u želji da izvuće zemlju iz duboke ekonomske recesije, 1990. restrukturira svoju privredu na genetički modificiranoj (GM) soji, namijenjenoj izvozu. Jedini znanstveni oslonac u prilog takvoj odluci bili su znanstveni (reklamni) podaci vlasnika GM soje – korporacije Monsanto.
Ekonomske i socijalne posljedice

Danas, 15 godina nakon početka sjetve GM soje, preko 56% (oko 18.65 milijuna hektara) argentinskih oranica zasijano je GM RoundupReady (RR) sojom – tolerantnom na Monsantov totalni herbicid Roundup. Između 1997. i 2008. izvoz soje iz Argentine povećao se s 3.2 na 16.3 bilijuna US$. Zahvaljujući velikim poljoprivrednim poduzetnicima i transnacionalnim korporacijama, taj je proizvodni model prihvaćen kao veliki ekonomski uspjeh. Istovremeno, 200 tisuća malih poljoprivrednika iseljeno je sa njihove zemlje – u pitanju je oko 8 milijuna hektara.

EU uvozi godišnje oko 38 miliuna tona RR-soje bez uvoznih carina. Zbog otpora Europljana prema RR-soji, ova jeftina soja završava kao stočna hrana na velikim industrijskim farmama, a rezultat je niska cijena mesa, jaja i mlijeka, kojoj mali farmer EU ne može konkurirati.

Svoj uspijeh na tržištu Monsanto može zahvaliti lobiranju u US kongresu. Potporu Monsantu dali su Tom Vilsack, tajnik ministarstva poljoprivrede (USDA); Michael Taylor, povjerenik Administracije za hranu i lijekove (FDA), a prije službenik Monsanta; Sharon Long, savjetnica za znanost tijekom izborne kampanje predsjednika Obame, a prije član vijeća direktora Monsanta; te Bill i Melinda Gates Foundacija vlasnici 500 tisuća dionica Monsanta. Cilj ove potpore bio je pomoći Monsantu da, putem patentom zaštičenog, skupog GM sjemena i skupog herbicida, monopolizira svjetsku opskrbu hranom.
1. Roundup Express, 7.2 g/l (R 7.2)
2. Roundup Bioforce, 360 g/l (R360)
3. Roundup Grand Travaux, 400 g/l (R400)
4. Roundup Grand Travaux Plus, 450 g/l (R450)

Sve četiri formulacije testirane su u laboratoriju na tri kulture humanih stanica – 24 sata nakon tretiranja s Roundup-om (koncentracija mnogo puta manja od one koja se preporuča u poljoprivredi) sve su stanice uginule.

Zanimljivo je da otrovnost Roundup formulacija nije proporcionalna koncentraciji glifosata. Otrovnost R450 je manja od otrovnosti R400, a aditivi AMPA i POEA su otrovniji od čistog glifosata. Aditivi djeluju kao sinergisti i uvećavaju otrovnost glifosata. Dakle, otrovnost glifosata se povećava s koncentracijom, vremenom i prisustvom aditiva.
Učinak Roundupa na zdravlje

Polja RR-soje svake se godine prskaju s 200-300 miliuna litara herbicida, uglavnom Roundupa i Atrazina. Ovi herbicidi imaju negativan učinak na okoliš i zdravlje 120 milijuna ljudi. Time je Argentina postala gigantski pokus u uzgoju GM soje, tolerantne na Monsantov otrovni herbicid Roundup.

U regijama uzgoja RR-soje, već nakon nekoliko godina liječnici registriraju ozbiljne zdravstvene poremećaje uzrokovane prskanjem. Jedan od prvih, dr. Darío Gianfelici navodi dvije razine toksičnih učinaka: 1. Akutni učinak: povraćanje, proljev, poremetnje vida i disanja, svrbež kože. 2. Kronični učinci uočljivi nakon dužeg vremena kao posljedice 6-8 puta većeg oštećenja DNA u ljudi koji su živjeli blizu polja soje: neplodnost, pobačaji, poremetnje u novorođenčadi, umanjena veličina glave, genetske promjene centralnog nervnog sustava, uvećana smrtnost stanica koje sudjeluju u formiranju skeleta, oštećenja očiju, nerazvijeni bubrezi. Glifosat se ne razgrađuje, već se nakuplja u stanicama. Izvješća za 10 godina iznose: do pet puta uvećana učestalosti mana kod novorođenčadi. Učestalost pobačaja stalno raste, pa ima žena koje su imale i do pet uzastopnih pobačaja.

U zrnu soje za prehranu nalazi se do 17 mg/kg rezidua glifosata, a pokusi su pokazali degenerativne promjene u embrija pileta i žabe tretiranih s 2.03 mg/kg glifosata. To je gotovo deset puta manje od maksimalnih doza dozvoljenih pri uvozu soje u EU (20 mg/kg). Napomena: EU je na početku uvoza soje iz Argentine morala povećati postojeće maksimalne dozvoljene doze rezidua glifosata za 200 puta. Najveća ironija je da argentinski narod stradava zbog proizvoda (RR-soje) namijenjenog Europi i Japanu, koju ni europski niti japanski potrošaći ne žele.
Učinak glifosata na okoliš

Velika je lista recenziranih radova o štetnom učinku glifosata na zdravlje i okoliš. Dio tih studija je sakupljeno u izvješću devet znanstvenika “GM Soy: Sustainable? Responsible”. Glifosati se akumuliraju u vodama i tlu, te tu ostaju godinama. Istovremeno Monsanto širi neistinite tvrdnje o biorazgradivosti glifosata u tlu, za što mu je u dva navrata i suđeno. Znanost zbori jasno – Velika je lista recenziranih radova o štetnom učinku glifosata na zdravlje i okoliš. Dio tih studija je sakupljeno u izvješću devet znanstvenika “GM Soy: Sustainable? Responsible” Glifosati se akumuliraju u vodama i tlu, te tu ostaju godinama. Istovremeno Monsanto širi neistinite tvrdnje o biorazgradivosti glifosata u tlu, za što mu je u dva navrata i suđeno

Kako bi se osigurale nove proizvodne površine, masovno se sijeku šume. Na starim i novim površinama RR-soja se više godina uzastopno sije kao monokultura, stvarajući tako dodatne ekološke probleme i smanjenje biološke različitosti.

Uočeno je da prskanje glifosatom povećava intenzitet napada biljnih bolesti. Identificirano je preko 40 novih biljnih bolesti. Sojina hrđa (Phakopsora pachyrhizi i Phakopsora meibomiae) je novo gljivično oboljenje soje u Argentini. Istovremeno već poznate gljivične bolesti Fusarium sp., Phythium sp., Rhizoctonia sp. i Phytophtora sp. postaju još opasnije, pa je neophodna dodatna kemijska zaštita. Urodi transgene RR-soje su u prosjeku 2.3 – 2.6 t/ha, ili preko 10 posto manji od uroda u konvencionalne soje.

Razlike u rodnosti na štetu RR-soje još su veće u sušnim godinama, iako se RR soja reklamira kao otpornija na sušu od konvencionalne. Nove bolesti nazvane skupnim imenom “Mad soy diseases” prave velike poteškoće farmerima Argentine i Brazila, gdje umanjuju urode soje i do 40 posto. Biljna hraniva iz tla postaju teže dostupna GM biljci, jer glifosat je jak helator – on imobilizira za biljku važna mikrohranjiva, koja postaju biljci nedostupna. U zrnu RR soje je 50-70 posto manji sadržaj mikrohranjiva poput magnezija, željeza, mangana i cinka, što umanjuje i njenu hranidbenu vrijednost. Nadalje, glifosati umanjuju nodulaciju i sposobnost fiksira zračnog dušik.
Pojava korova otpornih na herbicid Roundup

Uzastopno tretiranje istim herbicidom (glifosat) dovelo je do stvaranja otpornih korova. Broj otpornih korova u stalnom je porastu, pa je danas već poznata 21 otporna korovska vrsta, među kojima su najopasnije Amaranthus tuberculatus i Amaranthus palmeri. Neki od novih otpornih korova trebaju 8-10 puta veće doze glifosata, što još više uvećava rezidue u zrnu. Štete za okoliš – Kako bi se osigurale nove proizvodne površine, masovno se sijeku šume. Na starim i novim površinama RR-soja se više godina uzastopno sije kao monokultura, stvarajući tako dodatne ekološke probleme i smanjenje biološke različitosti.

Kako bi doskočila ovom problemu, Argentina je za 2012. vegetacijsku sezonu dozvolila sjetvu GM soje drugog proizvođača – Bayer AG s LibertyLink tehnologijom i GM sojom otpornom na drugi soja prirodnaherbicid (glufosinat-amonium). Izazov budućnosti je multipla otpornost korova na različite herbicide, koja će se sigurno javiti u neko dogledno vrijeme.

Porast proizvodnje konvencionalne soje

Stanovnici Argentine ujedinjeni u pokret ‘Paren de Fumigar’ (Stop prskanju) zahtijevaju od nacionalne vlade zabranu prskanja iz aviona i ograniči prskanje s tla. Traže hitnu primjenu principa predostrožnosti koji je propisan i argentinskim zakonom.

Zbog odbijanja Europljana i Japanaca da konzumiraju hranu od GM soje, te meso, mlijeko i jaja od životinja hranjenih GM sojom, počelo se razvijati tržište konvencionalnih sorata soje. Za konvencionalnu soju neki silosi nude i do 1 US$/bušel veću otkupnu cijenu za izvoz.
Pritom su se na američkim univerzitetima pojavile, kreirane nove, rodnije sorte konvencionalne soje, koje farmerima osiguravaju veću dobit:

1. Sjeme konvencionalne soje je upola jeftinije (18 US$/vreća nasuprot 40 US$/vreća u RR soje)

2. Farmer može slijedeće godine sijati vlastito (farmersko) sjeme, dok je RR sjeme zaštićeno patentom i mora se svake godine nanovo kupovati.

3. Otporni korovi traže povećane doze tretiranja, a cijena Roundup herbicida u poslijednje je vrijeme više nego udvostručena, pa je zaštita konvencionalne soje od korova drugim, manje otrovnim herbicidima mnogo jeftinija.

4. Konvencionalna soja daje preko 10 posto veće urode, uz manja ulaganja.

5. Silosi daju premiju od 1.25 $/bušel za konvencionalnu (ne GM) soju, što sve skupa osigurava veći profit. Kao rezultat ovih činjenica, udio konvencionalne (ne GM) soje u sjetvi od 2009. počeo se uvećavati (9 posto pod sojom zasijanih površina).
Zaključak

Znanstvenici su utvrdili da je pato-fiziološki profil svakog GM usjeva jedinstven, te je potrebno za svaki od njih zasebno utvrditi sigurnost. Uočeni su negativni učinci na funkciju bubrega, jetara i drugih organa u štakora samo 90 dana hranjenih GM sojom. Danas nedostaju hranidbeni pokusi na životinjama za dulje vremensko razdoblje. Međutim Argentina je postala veliki laboratorij dugotrajnog (15 godina) pokusa uporabe glifosata prskanjem iz aviona, a dobiveni rezultati su zastrašujući za ljudsko zdravlje.

Osim utjecaja na zdravlje, RR-soja ima ogroman negativni učinak na okoliš i društvo, učinak koji ne može nadoknaditi ekonomski uspjeh, bez obzira na njegovu veličinu. Osim profita koji ostvaruju multinacionalne korporacije, sve druge činjenice (manja rodnost, manja hranjiva vrijednost, manja dohodovnost, teža prodaja) ne idu u prilog GM soji, pa je njena sjetva u budućnosti upitna.
Kakvi su rezultati nakon 10 godina uzgoja GM pamuka u Indiji

Komentar na izvješća o katastrofalnim rezultatima 15-godišnjeg uzgoja GMO soje u Argentini, a ovoga puta povod komentaru je izvješće Koalicije za GM slobodnu Indiju (travanj 2012.) o 10 godina uzgoja GM pamuka u Indiji.

I Argentina i Indija stravični su primjeri stradanja izazvanih sjetvom GM usjeva. Kako se radi o višegodišnjim razdobljima i o velikim površinama uzgoja gmosvakako su vjerodostojni. Iz njih bi trebali naučiti kako se zaštititi od agresivnih korporacija i eventualno od domaćih korumpiranih političara i znanstvenika. Zašto spominjem domaće korumpirane političare i znanstvenike?

GM pamuk – Dok Monsanto i njegov predstavnik u Indiji Mahyco-Monsanto Biotech Ltd. uporno tvrde da je GM pamuk Bollgard povećao dohodak indijskog farmera, Advertising Standards Council of India proziva ih zbog neistinog reklamiranjaZato jer je korporacijama poput Monsanta korupcija osnovna metoda djelovanja pri osvajanju novih zemalja.

No pogledajmo što se događalo u Indiji. Dok Monsanto i njegov predstavnik u Indiji Mahyco-Monsanto Biotech Ltd. uporno tvrde da je GM pamuk Bollgard povećao dohodak indijskog farmera, Advertising Standards Council of India proziva ih zbog neistinog reklamiranja.

Stvarna istina, prema izvješću Koalicije za GM slobodnu Indiju mnogo je gora. Dvije trećine površina pod GM pamukom, zbog suše u 2011, imali se do 50% umanjen urod. Farmeri koji su podigli kredite za GM sjeme i mineralna gnojiva sada nemaju odakle vratiti kredit. Posljedica su masovna samoubojstva farmera dužnika. Samo u državi Maharashtra u 2010. samoubistvo je izvršio 3141 farmer, a stanje u 2011. (brojke još nepoznate) biti će vjerojatno i gore.
Kako je počelo?

Komercijalna sjetva prvog GM usjeva BT-pamuka u Indiji dozvoljena je 2002. u šest država koje obuhvaćaju regiju klimatski povoljnu za kultivaciju pamuka. Prva sorta GM pamuka bila je Bollgard-I, firme Mahyco-Monsanto Biotech Ltd. Taj je pamuk imao ugrađen Bt-gen iz bakterije Bacillus thuringiensis, gen odgovoran za proizvodnju specifičnog proteinskog toksina smrtonosnog za insekte-štetnike koji napadaju pamuk. Kako bi pojačali zaštitno insekticidno djelovanje proteina, 2006. uvode novi Bt pamuk Bollgard-II s ugrađena dva različita Bt gena, a sada se u Indiji na 9.4 milijuna hektara (oko 90% površina zasijanih pamukom) sije 780 hibrida pamuka s tri Bt gena, koji daju šest mogućih kombinacija insekticidnog proteina.

GMO pamukReklamirajući novo GM sjeme pamuka biotech-industrija je tvrdila da, zahvaljujući ugrađenoj zaštiti (insekticidni proteini) nove usjeve neće trebati prskati insekticidom, što bi osim umanjenih financijskih troškova doprinosilo i zaštiti okoliša. Takvi usjevi, tvrde oni, zaštićeni od štetnih insekata davati će više urode i farmerima osiguravati veći prihod.

Dakle temeljem tih obećanja, forsiralo se povećanje površina pod pamukom. Propaganda je tvrdila da je, zahvaljujući Bt pamuku, udvostručena proizvodnja pamuka u Indiji. No stvarna slika je bila potpuno suprotna. Obećanja se nisu ostvarila, a rezultat su bila brojna samoubijstva prezaduženih farmera, koji nisu bili u stanju vratiti kredite.
Urodi prije i nakon uvođenja Bt-pamuka

Nakon 2002. godine širenje Bt-pamuka je bilo sporo – tek 5.6% zasijanih površina pamuka u 2004. poraslo je na 85% u godini 2010. Međutim, stvarnno povećanje uroda sa 278 na 470 kg/ha zabilježeno je upravo u razdoblju prije uvođenja GM pamuka, a bilo je posljedica zamjene sorata visokorodnim hibridima i uvođenja navodnjavanja. Od 2006. do 2012. kada su površine pod GM-pamukom porasle na preko 90% porast uroda je beznačajan – s 470 na 481 kg/ha.

Usprkos najavljenoj uštedi na pesticidima, takve uštede nije bilo, već je na nacionalnom nivou, zabilježen porast potrošnje pesticida za 10%.Princ Charles

Pored toga javila se otpornost glavnog štetnika pamučnog moljca (Galechia gossypiella) na toksin Bt-pamuka, a neki sekundarni štetnici, do tada neopasni na pamuku počinju praviti sve znatnije štete.

Bt-pamuk zahtijeva veća ulaganja mineralnih gnojiva i navodnjavanje, a posebno je osjetljiv na sušu u vrijeme formiranja tobolca. Sve to je povećalo troškove uzgoja a s time i rizik za malog farmera.

Koalicija za GM-slobodnu Indiju zahtijeva od vlade, političkih partija i znanstvenika da odbace ovakav senzacionalistički pristup i sačine objektivni analitički prikaz deset godina uzgoja Bt-pamuka u Indiji.

Oni zahtijevaju da vladine agencije prestanu podupirati Bt-pamuk i obnove sjemenarstvo, te farmerima učine dostupnim sjeme konvencionalnih hibrida pamuka. Također se zahtijevaju stroge mjere protiv kompanija koje lažno i neistinito reklamiraju svoje proizvode.

Princ Charles u svom govoru na video konferenciji u Delhiju izjavio je da ova kriza – GM Genocid – tragična samoubojstva malih farmera u Indiji, ima korijen u neuspjehu GM pamuka. Sa željom da pomogne malom farmeru, te da promovira ekološki uzgoj u poljoprivredi princ Charles osniva Buhumi Vardaan Fondaciju.
 
(hkv.hr/uredio: nsp)

http://www.novi-svjetski-poredak.com/2013/07/08/argentina-i-indija-stravicni-primjeri-posljedica-gmo-uzgoja/

Offline Opčinar

  • Učim se pisati
  • **
  • Postova: 37
  • Karma: +0/-0
  • Opčinski Nadzornik

Offline Opčinar

  • Učim se pisati
  • **
  • Postova: 37
  • Karma: +0/-0
  • Opčinski Nadzornik
Odg: * GMO * Hrvatska Vlada rekla DA
« Odgovori #7 : Veljača 25, 2018, 11:05:31 prijepodne »
Codex Alimentarius u Kauflandu

Ukratko prema Codex Alimentariusu, proizvođač/prodavač nije potreban NAGLASI da neki proizvod/hrana ne sadrži GMO. Dakle, dosjetili se lukavo kako izbjegnuti proceduru označavanja GMO hrane.



______________


GDJE (NE)KUPOVATI?   Čekajući u kauflandskoj pekari ispred vitrine sa pecivima, na svojoj desnoj strani ugledah na stupu uokviren „Ugovor sa Vragom“! Odmah sam ga uslikao, jer to nije za vjerovati samo riječima. Nikad više u životu neću kupovati pekarske proizvode u Kauflandu!

Većina ljudi nije čula za Codex Alimentarius, zar ne? Ako niste čuli za njega, to znači da je elita postigla svoj cilj, jer im upravo to najviše odgovara. Kada biste znali šta je Codex, njihov bi opstanak bio ugrožen. A upravo to želim postići ovim pojasniti, jer Codex dolazi. Stavlja se u upotrebu 31. prosinca ove godine. Možda vam u ovom trenutku to ništa ne znači, ali nakon što vam obrazložim šta je zapravo Codex, bit će vam jasno.

Ako će te nakon toga početi razmišljati o njemu, moj će cilj biti postignut. Codex Alimentarius je skup pravila za regulaciju poljodjelstva i potpunu kontrolu hrane od sjemena do konačnog proizvoda. Pokušat ću na što jednostavniji način napisati šta znači njegova primjena.

– Pod Codexom više nije potrebno označavati životinje koje su genetski promjenjene, što je do sada bilo obavezno.

– Povrće i sjeme će biti izloženo zračenju. Trenutno se to radi samo kod sjemenja i povrća koje mora dugo putovati, kako bi ostalo što duže svježe. Pod Codexom će to biti obavezno za sve životinje.

– Uvođenjem Codexa će sve životinje, koje se uzgajaju za hranu ili mlijeko, morati dobivati Monsanto hormon rasta i Monsanto antibiotike. Kod toga ću vam još reći da je Monsanto najveći proizvođač genetskih uzgojenih životinja na svijetu.

– Ljudi će oboljevati zbog konzumiranja genetski uzgojene hrane. Tu uskače farmacija, koja će im nuditi pomoć u obliku svojih ljekova. Gotovo svi prirodni lijekovi postaju zabranjeni i označeni kao opasni, a bit će dozvoljeni samo farmaceutski proizvodi. Pa neka mi još netko kaže da je kemija zdravija od prirodnih pripravaka. Prirodni lijekovi su konkurencija farmaciji, te ih zato žele ukinuti. Vitaminski dodaci moći će se dobiti samo na recept.

– Codex u osnovi sprečava i ukida prirodno organsko ratarstvo. Da još jednom sve povežem. Codex Alimentarius će svu kontrolu nad hranom dati u ruke farmaciji i Monsantu kao najvećem proizvođaču genetski prerađene hrane. Ako se ostvare sve crne slutnje, u roku od 10 godina ćemo na policama u trgovinama imati samo genetski uzgojenu hranu, a organske, ekološke i biološke neće više biti. Seljaci će svake godine morati kupovati sjeme od Monsanta, a njihovo sjeme ima ugrađen gen koji sprečava daljnje razmnožavanje. Drugim riječima, ne proizvode sjeme, te seljaci moraju svake godine iznova kupovati sjeme.

Naravno, od Monsanta.

Codex Alimentarium – kratki rezime

Codex Alimentarium (lat. “knjiga zakona o hrani”). Nakon 2. svjetskog rata održani su procesi u Nürnbergu gdje su ljudi koji su počinili zločine protiv čovječanstva izvedeni pred sud svjetske zajednice, kojim su predsjedavale SAD i V. Britanija. Jedan od ljudi koji je bio osuđen na zatvorsku kaznu zbog zločina protiv čovječanstva bio je predsjednik golemog industrijskog kompleksa znanog kao I. G. Farben, koji je proizvodio plin korišten u plinskim komorama – Ciklon B, još su proizvodili čelik za logore smrti i željezničke pruge, municiju, kemikalije, kao i lijekove.

Dakle, predsjednik I. G. Farbena (Fritz de Meer) je bio osuđen za zločine protiv čovječanstva. Sjedivši u zatvoru došao je na ideju da onaj tko kontrolira hranu, kontrolira i svijet!

Tako da kad je izašao iz zatvora, otišao je do svojih prijatelja u UN-u i iznio svoje ideje: “Ako preuzmemo hranu, na cijelom svijetu -imaćemo moć nad cijelim svijetom!”

A njegovi su prijatelji u UN-u rekli: “Sjajna ideja!”

Tako je stvoreno trgovinsko povjerenstvo (Povjerenstvo za Codex Alimentarius). Trgovina se vrti isključivo oko novca. Posao – profit. Tada su 1962-e rekli: m ćemo raditi za totalnu globalnu prmjenu Codex Alimentarius (31. prosinca 2009.). Na duge staze! Uspostavili su gomilu povjerenstava: za ribu i ribarstvo, masnoće i ulja, orašaste plodove, dodatke prehrani za dijetetske potrebe, itd. Trenutačno postoji 27 Codex povjerenstava, postoje regionalne organizacije, dakle, to je golemi birokratski monstrum.

Codex je promovirao preko 4000 smjernica, standarda i regulacija o svemu što zakonski može staviti u Vaša usta, sa iznimkom lijekova. Lijekovi nisu dio Codexa.

Standardi Codexa nemaju baš nikakvu težinu. Niko ne brine o tome, pa to su samo standardi. Govorim o organizaciji za regulacijske postavke kojom dominira industrija, a ako nema zakonske težine, koga je briga.

Evo malo i o povijesti Codex Alimentariusa prije 1962. Austro-ugarsko carstvo je tražilo regulacije i pravila po kojima bi sudovi presuđivali u slučajevima koji se bave hranom. To se nazvalo Codex Alimentarius i uveden je oko 1893. te je trajao do kraja Austrougarskog carstva krajem 1. svjetskog rata.

Dakle, ta je ideja svakako proizašla iz svojevrsne germanske tradicije, koja je bila prirodni nastavak za njemačkog industrijalista.

Danas je povjerenstvo Codex Alimentariusa administrirano od strane Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i (FAO) Organizacije za hranu i agrikulturu – oni financiraju i vode Codex na zahtijev UN-a. To je paradoksalno jer bi se oni trebali baviti zdravljem i hranom širom svijeta.

Njihove su smjernice danas obavezne za svaku zemlju članicu Svjetske trgovinske organizacije!

croative.net
« Zadnja izmjena: Veljača 25, 2018, 11:13:29 prijepodne Opčinar »

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7273
  • Karma: +0/-0
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Codex Alimentarius
« Odgovori #8 : Veljača 25, 2018, 04:54:30 poslijepodne »
wwwg tablice

Offline Opčinar

  • Učim se pisati
  • **
  • Postova: 37
  • Karma: +0/-0
  • Opčinski Nadzornik
Odg: * GMO * Hrvatska Vlada rekla DA
« Odgovori #9 : Veljača 25, 2018, 04:57:58 poslijepodne »
Stare teme, no zgodno je malo osvježiti jer je trenutno aktualna. A toliko se šuti o tome... zar nije tak

Offline Sledgehammer

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 5147
  • Karma: +4/-3
  • Spol: Muški
  • oʞɐdoɐu šɐq ɯɐs sɐuɐp
Odg: * GMO * Hrvatska Vlada rekla DA
« Odgovori #10 : Veljača 26, 2018, 06:56:17 prijepodne »
Za osvježenje ne treba pokretati novu temu, postoji tražilica da se upoznaš sa postojećim materijalima, samo ukucaš GMO u tražilicu i znao bi.

http://www.forumgorica.com/politika/hoce-li-se-konacno-tom-gmo-reci-zbogom/msg46034/#msg46034
“Ja sam samo pas. I nemam svoj dom. A nemam ni glas. Ti mi moraš reći i ime i gdje ću naći svoju sreću kad zapuše bura ili padnu kiše. Ja sam samo pas. Pogledaj mi oči, dodirni me nježno, budi sve što trebam. Moj čovjek. Moj spas.”