Autor Tema: Mala Švicarska  (Posjeta: 70665 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 3998
Odg: Švicarska / Na referendumu odhičene promene pristupu prostornoga planerajna
« Odgovori #165 : Veljača 24, 2019, 01:38:50 poslijepodne »
Raspon cen grunta v Švicarske je ca. 10:1, al i višeši.

****************

Kuliko košta grunt v Švicarske?
08.02.2019

Ak očete delati ižu, treba vam grunt. Jefteši grunti v Švicarske koštaju 200 do 400 franakov po kvadratnomu metru, 600 do 800 franakov v proseku. Ak očete delati (ižu, ..) na osobito popularne lokacije, na priliku v gradu Zürichu, na Zlatne obale (dolna, desna iliti istočna obala züriškoga jezera) ili na Ženevskom (Lemanskomu) jezeru, morate računati z 2.000 franakov ili više.

Z grunti je na knap (oskudna roba). Posebno v Švicarske. Samo sedam posto površine otpada na-jne. To je oko 2900 kvadratne kilometrov, skoro veličine kantona Ticino (Tessin). Ostatek zemlišča rabi se za poloprivredu (37 posto), pošumlen je (31 posto) il se nemre obrađivati (voda, stena, glečeri, firn (sneg star jeno let il više)). Zato je građevinsko zemlišče (na) knap.  Pogotovo tam de bi skoro si šteli stanuvati: v velikem i vekšem gradem i oko jne. Kajti tržišče za građevinsko zemlišče funkcionera kak sako tržišče, ponuda i potražna određuju cenu zemlišča. Cene buju rasle se dok potražna nabu zadovolena. To bi trebalo potrajati, kajti se više ludi živi v Švicarske, ampak je građevinsko zemlišče ograničeno.

Pitajte lude z gruntovnice

Ove brojke su samo oriijentacijske. Građevinsko zemlišče v jenomu frtalu (četvrti, kvartu) more koštati puno više ili mejne od občinskoga proseka. To ovisi o situacije. Na priliku, a je S-ajzenban (S-železnica,  prigradska železnica) blizu, o školam i štacunem (dučanem) v frtalu, ali i o planu prostornoga vuređenja i stupna skoriščenosti. Stopa skoriščenosti je om(j)er površine grunta i maksimalno dopuščene površine stanuvajna. Ke je višeša, to vredneše je građevinsko zemlišče. Takaj su važni građevinski uveti, na priliku oblik krova ili mere zaštite od buke. Najbolše je pitati v gruntovnicam. Ludi poznaju tržišče, a time i cene kvadrata, plan zone i se uvete. Osim toga, oni znaju a je planerana procedura planeranja ili promena zonskog plana. Takaj je važno znati a je građevinsko zemlišče v potpunosti „opremleno“, „priklučeno“, tak da su na raspolagajnu (cestovni) pristup, vodovod, kanalizacija i priklučki za struju, telefon i kabelsku TV. Ako ne, „prikluček“ more koštati zmed 100 i 150 franakov po kvadratnomu metru.

https://www.hausinfo.ch/de/home/gebaeude/bauplanung/grundstueckwahl/grundstueckpreise.html

*****

Zlatna obala
Goldküste (Schweiz): https://de.wikipedia.org/wiki/Goldk%C3%BCste_(Schweiz)
Goldcoast (Switzerland): https://en.wikipedia.org/wiki/Goldcoast_(Switzerland)

Zlatna obala – slučaj samo za one z delebelem šetoflinom
Goldküste ist ein Fall für das grosse Portemonnaie


*****

Citat:
VELIKE RAZLIKE U CIJENAMA GRAĐEVINSKIH ZEMLJIŠTA
Autor: Ivana Beljan | Datum: 27 srpnja 2015 | Kategorija: Statistike Cijena, Tržište Nekretnina
Dubrovačko-neretvanska županija gotovo 10 puta skuplja od Sisačko-moslavačke
Prema podacima portala Crozilla.com tražene cijene građevinskih zemljišta tijekom lipnja su u prosjeku bile 1,5 posto niže no mjesec ranije.
http://www.forumgorica.com/index.php?topic=1508.msg56815;topicseen#msg56815

Citat:
Citat:
Z grunti je na knap (oskudna roba).
V ivajnskomu naselu Knapič ne (na) knap z ižami i grunti…
Nekretnine - Knapič, Ivanec, Varaždinska županija
http://www.forumgorica.com/index.php?topic=1995.msg56814#msg56814
« Zadnja izmjena: Veljača 24, 2019, 02:05:35 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7152
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Mala Ugarska; Prst vina, prst vode
« Odgovori #166 : Ožujak 15, 2019, 12:10:19 prijepodne »
BUILDINGS IN BUDAPEST CANNOT BE HIGHER THAN 96 METRES, BUT WHY?
Read more at: https://dailynewshungary.com/buildings-in-budapest-cannot-be-higher-than-96-metres-but-why/

Interesantno.
wwwg tablice

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 3998
Odg: Mala Švicarska / 101 Turopolec
« Odgovori #167 : Ožujak 31, 2019, 11:35:21 poslijepodne »
Turopolke i Turopolci (turopolske svine) su se, zgledi, dobro snašle na Turobregu, v kantonu (T)URI, v Alpam i drugde po Švicarske.
Za turopolske svine se veli da su to Dalmatineri med svinami (svetli, z crnemi piknami).
Ne mi znano kuliko v Švicarske Konfede(re)racije ima naše četirinožne sunarodnakov.
Morti je je baš 101, kuliko je bilo i Dalmatinerov v filmu.

Švicarski tenisač Roger Federer je des osvojil 101. turner v karijere.
Prek brojke 101 i to je švicarska veza z turopolskemi svinami, Dalmatinerem med svinami.

Citat:
20 turopolske svin 3 meseca v švicarske Alpa
Na Alpa se čute "svinski" dobro
… projekt z uzgojom turopolske svin odvija(l) se v turopolskomu kantonu (T)URI….
http://www.forumgorica.com/index.php?topic=275.msg56445#msg56445
Citat:
Trže se mladi, čistorasni (čistopasminski, čistokrvni) turopolski pajceki (v Švicarske)
http://www.forumgorica.com/index.php?topic=962.msg56845#msg56845

MASTERS 1000
Roger Federer pobedil v Miamiju i osvojil 101. naslov
Za velikoga 37-letnoga Švicarca ovo je 101. osvojeni turnir v karijere, od toga 28. z serije Masters 1000 i to v 50. finalu, a v Miamiju je slavil po četrti put, posle 2005., 2006. i 2017.
 
31. OŽUJKA 2019. , autor: HINA

Švicarec Roger Federer pobednik je ATP turnira tenisačov v Miamiju. V finalu je svladal branitela naslova Amerikanca Johna Isnera z 6-1, 6-4 za samo vuru i tri minute igre.

***
Komentar (barbaizamerike):
Za nagradu neka mu Đoković pokloni i Stojadina Crvenu Zastavu 101

https://www.vecernji.hr/sport/roger-federer-pobijedio-u-miamiju-i-osvojio-101-naslov-1310298
« Zadnja izmjena: Travanj 01, 2019, 12:02:22 prijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549