Autor Tema: Mala Švicarska  (Posjeta: 80148 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4040
  • Karma: +0/-0
Odg: Mala Švicarska
« Odgovori #60 : Studeni 23, 2011, 10:44:05 poslijepodne »

2011-09-14

Švicarska je još navek najbogateša zemla sveta

Švicarska je i dale najbogateša zemla sveta. Prosečno saki stanovnik ima 250 jezer frankov.  To je skoro 15 posto više neg lani – (i) zbog jakoga franka.

Obširneše:
(nem.) Die Schweiz ist nach wie vor das reichste Land der Welt
http://www.suedostschweiz.ch/wirtschaft/die-schweiz-ist-nach-wie-vor-das-reichste-land-der-welt
(engl.) Switzerland still world’s richest country: study
http://www.thelocal.ch/1179/20110915/#



* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

14.08.2011.

I BOGATI SE PLAČU

Švicarska:

Nijove plače su 36 jezer kun, ali rast franka zrušil bu im turizim i zvažajne luksuza


ZAGREB - Vijest od proteklog četvrtka: utrostručivši količinu franka na tržištu, Švicarska središnja banka uspjela je pogurati vrijednost svoje valute naniže.

Godina dana slabljenja eura i dolara učvrstila je švicarsku nacionalnu valutu na njenoj poziciji monete u kojoj štede bogati. S obzirom na udio koji u švicarskom gospodarstvu imaju bankarske divovske grupacije poput UBS-a (78.000 zaposlenih) i Credit Suisse 40.000 zaposlenih), Švicarcima je to uglavnom odgovaralo.

Posljednji krizni udar koji je pogodio Europu i Ameriku pokazao je, međutim, da previše steroida škodi, čak i kada je riječ o financijskoj metafori. Turistički sektor, farmacija, čak i luksuzna roba poput satova (i najjeftiniji populistički Swatch već je objavio gubitak) i finih sireva postali su preskupi čak i za nasljednike bogatih europskih dinastija koji su se tijekom proteklog stoljeća udomaćili na šampanjcem natopljenim terasama uz Ženevsko jezero.

Franak će pojesti Švicarsku, uznemirili su se analitičari. Bankari su odmah srezali svoje investicijske odjele i produljili radno vrijeme kako bi povećali produktivnost zaposlenih. Sedmeročlano vijeće koje upravlja državom odmah je pozvalo uvoznike da smanje cijene kako bi dio na tečaju franka povećane zarade vratili potrošačima i na vrijeme spriječili epidemiju štedljivosti.

Skica z života

Slika iz prošlosti. Prvi dojam: nigdje se ne može, sve je zabranjeno. Hodao sam uskom planinskom cestom koja spaja Crans i Montanu, između velikih travnjaka i šumovitih padina. Skretanje nije bilo moguće. Natpisi “Private property” označavali su jasnu granicu. Na desetine takvih znakova, kilometar za kilometrom zelenih golf-igrališta, mahom bez igrača na vidiku. Samo za članove. Srećom da sam ranije pojeo pizzu, makar i za 45 franaka...

Ušao sam u Švicarsku prvi put kroz Crans-Montana Forum, manje elitnu, no ne i značajno jeftiniju verziju Davosa, ali ipak organizaciju koja godišnje na nekoliko skupova privuče stotinjak predstavnika s vrha globalne politike i biznisa. Dobro se sjećam puta vlakom iz Züricha do Sierrea, pa dalje autobusom uzbrdo.

Ja i šutljivi svećenik u civilu, samo s okruglim bijelim ovratnikom, sami u odjeljku u drugom razredu vlaka i kasnije jedini putnici u poštanskom autobusu. Drugoga dana pokazalo se da sam putovao s osobnim poslanikom Ivana Pavla Drugog koji je nosio Papinu poruku gostima Foruma.

Te godine na popisu su bili ruski i iranski šefovi diplomacija, tada još buduća jordanska kraljica Rania, tvrdi bankar diplomat Richard Holbrooke, niz šefova velikih banaka i energetskih korporacija i predstavnici velikih vjerskih zajednica - židovske, katoličke, muslimanske...

Nakon povratka u Zagreb stigli su mi pozivi iz domaćeg Rotaryja i od jedne regionalne masonske lože. Netko s kime sam razgovarao na Forumu poslao je preporuku...

Uglavnom, nisam se odazvao, sve to dogodilo se prilično davno, a Švicarska je i nakon toga za mene ostala zemlja odličnog, ali nehumano skupog sira, pouzdanih banaka, farmaceutske industrije i vječno prolaznog zürichškog aerodroma kroz koji sam prošetao daleko više puta nego što sam bio u Švicarskoj. I naravno, zemlja iz koje iz godine u godinu stižu zastrašujuće dobre statistike.

Penezi pod nadzorom

Švicarska je danas jedna od najbogatijih zemalja na svijetu s BDP-om od 42.600 dolara po stanovniku i vjerojatno od svih najstabilnija. Najjača gospodarska grana u državi su financije (uz farmaciju, precizne aparate i prehrambenu industriju) koje pridonose 11,6 posto BDP-a i zapošljavaju 195.000 Švicaraca (otprilike 5,6 posto ukupnog broja zaposlenih), od čega 136.000 u bankarskom sektoru. Usto, švicarske banke izvan Švicarske zapošljavaju još oko 103.000 bankarskih činovnika, računovođa, menadžera... Na tajnim računima u švicarskim bankama danas leži otprilike trećina svog novca koji bogataši drže izvan matičnih država. Krajem 2007. pod nadzorom švicarskih bankara bilo je oko 6,7 tisuća milijardi švicarskih franaka, danas je ta brojka vjerojatno veća, iako još nema službene statistike.

Globalna šparkasa

I unatoč tome što se dio novca odlio prema drugim odredištima nakon što je UBS (najveća švicarska banka) otkrio dio tajnih računa američkim federalnim istražiteljima i tim presedanom označio početak promjene nekad najtvrđeg režima bankarske tajnosti. Zahvaljujući čeličnoj stabilnosti svoje nacionalne valute, Švicarska je postala globalna štedionica za bogate. Korist je recipročna, jer milijardama koje donose i oni čine franak stabilnijim.

Korijene te stabilnosti, valute i države, treba potražiti u politici i činjenici da u Švicarskoj nije bilo rata otkad je Napoleon 1803. obnovio konfederaciju, a 1815. bečki sporazum zajamčio održanje švicarske neutralnosti, a kasnije su političke elite u konfederaciji bile dovoljno mudre da tu neutralnost i zadrže. Švicarska je ušla u UN tek 2002., Švicarci su na nekoliko referenduma odbili ideju da se priključe Europskoj Uniji.

I Lejninovo vučilišče

Unatoč povremeno dubioznom pristupu ljudskim pravima - žene su pravo glasa dobile, zavisno od kantona, između 1959. i 1990. (na saveznoj razini 1971.) - postali su država u kojoj se danas nalazi najviše sjedišta međunarodnih organizacija, od Crvenog križa i dijela UN-ovih operacija, do Banke za međunarodna poravnanja i niza ekonomskih foruma. Bizarno - unatoč sjedištima Crvenog križa i UN-a Švicarska je danas jedno od najvećih europskih središta traffickinga, prostitucija je legalna nakon šesnaeste (uz dozvolu roditelja) i djevojčice na ulicama ako imaju sređene papire i uredno plaćaju porez nitko neće zaustavljati u biznisu.

Tijekom najžešćih prošlostoljetnih sukoba švicarske su banke bile najsigurniji trezor bogatih europskih obitelji. Njemačkih, talijanskih, francuskih, židovskih... Švicarska država pritom je u ratnim razdobljima unatoč neutralnosti financijski podupirala Njemačku i Italiju. Kasnije se pokazalo da su ih baš te mračne financijske akrobacije spasile od već isplanirane invazije hitlerovske Njemačke, baš kao što im je svojedobno, uoči prvoga rata, kasniju dobru poziciju osiguralo to što su poslužili kao utočište Lenjinu i njegovim suradnicima koji su u Zürichu pripremali “veliki oktobar”.

Jako štuju peneze

- Švicarci cijene i poštuju novac. Balkanac bi mogao reći da su bezdušni i škrti, no to bi bio pogrešan zaključak. Oni novac zaista poštuju. Kako svoj, tako i tuđi. Jednostavno - tako su odgojeni - kaže mi Forbesova novinarka koja je proteklu godinu provela u Švicarskoj. A to što cijene novac, prožima se kroz sve ostalo i tu je, osim u povijesti, drugi krak korijena švicarske institucionalizirane “bogatosti”.

Svi se slažu da je švicarska birokracija nemoguća. Zahtjevna i spora, uvijek s egzotičnim radnim vremenom (samo u radno vrijeme drugih, samo neke dane u tjednu, samo kada nema izvanrednih situacija...). Ali Švicarci poštuju zakone i unatoč birokratskoj sporosti svaki problem uvijek pronalazi rješenje. - Činovnici nisu ljubazni, precizni su do besvijesti, cjepidlače, ali nikad ne povisuju glas - kaže moja sugovornica. A takvi su i policajci, i carinici, i recepcioneri po hotelima... Smisao švicarskog društva je omogućiti ljudima da rade. Na bilo koji način i sve što nakane raditi. Švicarci su uvjereni da to mogu postići jedino ako broj mogućih pogrešaka smanje na minimum i zato su, kada rade s klijentima, uvijek potpuno usredotočeni na posao. Tu, pogotovo u njemačkim kantonima, stoga nema mjesta “latinskoj opuštenosti”.

Delatno vreme

Povlastice visokog standarda rada vide se zato na drugim mjestima: mogućnosti prilagodbe radnog vremena gotovo su bezgranične (za sve osim za birokraciju) i mnogi rade tek po nekoliko sati dnevno. Tajnica u znanstvenoj instituciji radi na pola radnog vremena. Medicinske sestre rade 65 posto vremena. Tri ili četiri dana u tjednu. Čak i kada tvrtke ili institucije primjerice spajaju sedam dana od Božića do Nove godine, a te dane ne žele uzeti od godišnjeg odmora, radno vrijeme tijekom cijele godine raspoređuje im se na 41,5 sati tjedno, s time da je i plaća prilagođena toj satnici. Tamo pak gdje je ugovorena 13. plaća, ako se ne radi cijelu godinu isplati se samo dio za odrađeno vrijeme. Nema isplate po fiksiranom modelu, ali ni ishitrenih odluka. Sve se zna unaprijed.

Kramper i butelja

A zato što za sve postoje jasna pravila, u Švicarskoj poslodavac ne posreduje između države i građanina. Zaposlenik dobije bruto plaću na ruke pa plaća porez sam, kao i privatno zdravstveno osiguranje koje je obavezno svima, ali raspoređeno po razredima - zavisno koliko tko može platiti. Tako je svima osim strancima - njima ne vjeruju pa im porez odmah odrežu u kompaniji.

Srednja plaća je oko 5000 franaka (u četvrtak je to bilo 35.800 kuna). Ipak, tijekom posljednjih nekoliko godina i oni štede više nego ranije, pa se tako danas nekad legendarni jugoslavenski kuhar Stevo Karapandža u svojem restoranu Sonnen u Badenu zna požaliti gostima da je prošlo vijeme kada su menadžeri korporacije ABB, čije je sjedište u njegovu susjedstvu, obilato jeli u njegovu restoranu, često i s poslovnim partnerima. Sada većinom jedu u kompanijskoj menzi, iako su Karapandžine cijene (biftek 50 SFR) bagatela u usporedbi s drugima u Švicarskoj.

U tom kontekstu sjećam se večere koju su mi davno prije štedljivog razdoblja priredili domaćini u Crans-Montani. U restoranu koji je zaposjeo maleni dvorac sa spektakularnim pogledom na Alpe, besprijekorno odjeven konobar servirao je pladanj krumpira kuhanog u ljusci i butelju odličnog bijelog vina. Kada se pladanj ispraznio, stigao je novi krumpir i još jedna butelja. I tako od osam do malo prije ponoći.


Zvir:
http://www.jutarnji.hr/svicarska--rast-svicarskog-franka--njihove-place-su-36-tisuca-kuna--ali-rast-franka-srusit-ce-im-turizam-i-izvoz-luksuza/965541/
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4040
  • Karma: +0/-0
Odg: Mala Švicarska
« Odgovori #61 : Studeni 23, 2011, 10:47:38 poslijepodne »

Primer pozitivnoga crlejnejna i (nehotične) kroatizacije Helvecije

Hrvatica teru imaju rad deca z nemačkoga govornoga područja

Crven(olâs)a Zora i nejna bânda klasično jě delo nemačkě (i švicarskě) kniževnosti za decu


Kurt Held zmislil je okruten ram za pripovest o siromašnomu dečecu čiji otec Milan, pijanec, bludi od mesta do mesta i po bertija igra violinu, a mater Anka, težakijna v tvornice duvana, kak i mnogi oko jne, zbeteža od profesionalnoga betega zezvanoga duvanskum prašinum. Nakon nejne smrti susedi, i sami večinum sirotijna, skupe peneze za les da ne bi bila pokopana tek v pla(h)te. Još kratko skrbe kak Branka obleči v preveliki anzug posujen od bertaša Pletniča, da na sprevodu nabu v prjnki, narane ga i daju mu prenočišče, ter ga otprave mamice negde v breg znad Sejna. Mamica je okrutna stara baba, čudakijna, opisom gotovo coprnica, tera mrzi celi svet, pa tak več zutra potiera svega nuka da se o sebi skrbi kak zna. Ostavlen i sam Branko bludi poznatemi prostori Sejna i okolice, boreči se z suzemi tere se ne spadaju jenomu mužu. Kad truden i konačno gladen kradne ribu da se narani, na-jnega se prehiti bes "poštenoga" sveta, pa ga žandar Begovič strpa v-rešt. Tu stupa na scenu crvenolasa pegasta deklica tera mu pomogne pobeči črez zatvorski obluk i vupela ga v svu družbu v tere su Nikola, Đuro i Pavle, se redom deca bez roditelov. Žive v zidinam grada Nehaja znad Sejna i rane se drobnemi krađami.

Rote Zora i nejna družba tek je jena od mnoge pripovesti za mladež tera bi morti i poleg sedobne velike popularnosti promakla naše pažne da se ne dela o romanu teroga je sroči Nemec, vun-dal ga 1941. v Švicarske, a čija se pripovest odigrava v predratnomu Sejnu (leta 1939.).


Nastavek / zvir:
http://www.croatia.ch/drustva/hkk/051111.php

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Saki Némec (Švicârec, Austrijânec) teri dôjdě v Senj pita za Zoru (i uskokě)…

Hrvatica (albanskoga porékla) teru imaju rad nemačka (švicarska, austrijska) deca


Crven(olâs)a Zora i nejna bânda klasično jě delo nemačkě (i švicarskě) kniževnosti za decu prema teromu jě 2007./2008. snimlen (nemačko-švecki) film. Hrvâti Zoru još nésu vupoznali.
„Crvenokosa Zora“ spada u red nezaboravnih likova dječje književnosti, poput Huckleberryja Finna i Olivera Twista.

http://www.jutarnji.hr/nedjeljni_jutarnji/clanak/art-2008,2,3,crvena_zora,107273.jl


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Sejn (Senj) – mesto snimajne TV serije „Crven(olâs)a Zora“
(nem.) Senj - Drehort der Serie: „Die rote Zora“
http://www.forum-dalmatienurlaub.de/t729f170-Senj-Drehort-der-Serie-quot-Die-rote-Zora-quot.html

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Obitelska opera „Rote Zora” v Luzernu
Leta 2008 v luzernskomu kazališču je prazvedena opera v 3 čine za decu i odrasle „Die rote Zora“.

Opera „Rote Zora” v Luxemburgu
http://www.theatres.lu/Enfants-p-4538.html

Opera “Rote Zora” v Berlinu
http://www.morgenpost.de/kultur/berlin-kultur/article1200307/Die-rote-Zora-erobert-in-Berlin-die-Buehne.html


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

(nem. (k)wiki.pedia) Die rote Zora und ihre Bande
http://de.wikipedia.org/wiki/Die_rote_Zora_und_ihre_Bande
http://de.wikipedia.org/wiki/Die_Rote_Zora

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Vide(l)o:
Crven(olâs)a Zora – obitelska opera z Berlina
Rote Zora Familienoper aus der Komischen Oper Berlin – Trailer, 02:03
Rote Zora Familienoper aus der Komischen Oper Berlin - Trailer
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4040
  • Karma: +0/-0
Odg: Mala Švicarska
« Odgovori #62 : Studeni 30, 2011, 11:25:56 poslijepodne »

Mala Švicarska i Velika Vritanija (Turanija)

"Perjar" Roger Federer vuspešno pokupil "perje" (peneze) v Londonu
(nem.: Feder = pero; feder, opruga) .

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Roger Federer osvojil ATP Masters v Londonu

LONDON – Švicarec Roger Federer pobedil je Francuza Jo-Wilfrieda Tsongu 6:3, 6:7 (6), 6:3 v finalu Mastersa v Londonu i tak postal prvi tenisač v povesti terii je na završnomu turniru sezone slavil šest put.

Iza Federera ostali su Pete Sampras i Ivan Lendl z po pet naslovov. Federer je protiv Tsonge igra i 100. finale v karijere i stigel do 70. turnirske pobede. Bila je to vujedno i osma Federerova pobeda v 11. medsobne zestankov protiv francuskoga tenisača.

Federer se z ovum pobedum vrnul na trejto mesto ATP lojtrice i preskočil Britanca Andyja Murraya, a ispred nega su još navek Srbin Novak Đokoviö i Španjolec Rafael Nadal.

Polek trofeja Federer je osvojil i ček na 1.63 milijuna dolarov.

Zvir:
http://www.novilist.hr/Sport/Ostali-sportovi/Tenis/Roger-Federer-osvojio-ATP-Masters-u-Londonu

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Švicarska konfede(re)racija i Turopolska restauracija:

Citat:
Miroslav Krleža
Balade Petrice Kerempuha

TUROPOLSKA REŠTAURACIJA
A. D. 1848


…….
Mi nedamo jezika kaj v Lukavcu i v Mlaki
kak đemant blisiče naša đunđanosna reč,
kaj tverja je neg jesu
i Hapšpurg i Šenprun i Prag i Beč . . .


http://www.forumgorica.com/kajkavski/pro(iliti)za-kajkavsku-p(r)oeziju/msg2503/#msg2503
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4040
  • Karma: +0/-0
Odg: Mala Švicarska
« Odgovori #63 : Studeni 30, 2011, 11:27:58 poslijepodne »

Športaš i znanstvenik Žarko Dolinar

Kad je reč o svetskomu i švicarskomu tenisu, žmeko je ne setiti se legende hrvatskoga (stolnoga) tenisa i znanstvenika svetske razmerov pokojnoga Žarka Dolinara.

Z pajdašomVilimom Harangozom postal je svetski teniski prvak v paru leta 1954. na londonskomu Wembleyu.
Žarko je z velikum lakočum (skoro bez treningov) postigal velike športske vuspehe.

Znanstveni život [(i) Kvikipedija]
Doktoriral je na Veterinarskomu fakultetu v Zagrebu leta 1959. Od 1961.delal je v Zavodu za anatomiju Medicinskog fakulteta v Baselu (kak profesor anatomije, histologije i embriologije). Bil je zvanredni profesor Medicinskoga fakulteta (od 1969. do 1985.), ter predavač na Stomatološkom fakultetu (od 1978. do 1983.) v Baselu.

I pravedni poliglot ...
Bil je poliglot - govoril il se služil z nekuliko strajnske jezikov.
Nositel je naslova Pravednik medu narodi države Izrael.

Tenis bonus, pax in domus
Na ženskomu planu bil je isto tak aktiven. Jena od žen bila mu je i Žuži Jelinek. 

De si Rođo!
Kak je i Roger Federer z Basela, to je, vuz tenis, još jena poveznica med dvemi sportaši.
(Ime Rogera Federera ne zgovarja se (švicarsko-)francuski Rože, neg engleski Rođer, jerbo mu je mati z JAR-čoga pola (z Jugo-afričke republike).

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

(Leta 2003.) Otišel veliki sportaš i lubitel života

Izvanserijski i iznimno uspješan život jednog od najvećih hrvatskih sportaša svih vremena prof. dr. Žarka Dolinara naglo je presječen kratkom bolešću. U švicarskom Baselu 9. ožujka 2003. u 82. godini umro je naš proslavljeni stolnoteniski prvak. Kao 14-godišnjak Žarko se prihvatio ping-ponga nakon što je na nogometu slomio nogu! Zbog toga je kod kuće bio prisiljen sjedeći igrati i to na stolu veličine 150 cm. Prvi njegov reket nije imao dršku, pa je Žarko podbočio drugu stranu reketa prstima i to je razlog što se priklonio penholderu i tako igrao cijelog života.

U trezorima naše sportske povijesti ostat će zabilježeno da je bio prvi Hrvat koji je osvojio medalju na Svjetskom prvenstvu (Kairo 1939.) i prvi hrvatski sportaš uopće koji se okitio naslovom svjetskog prvaka!

Nastavek:
http://www.croatia.ch/kako/080309.php

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Po Dol(inar)u i gaju:

Po dolu i gaju,
Po dragomu kraju,
Od kojeg mi lepšega ni.

(Dragutin Domjanič: KAJ)

Videlo:
DRAGUTIN DOMJANIĆ: KAJ, 02:19

 DRAGUTIN DOMJANIĆ: KAJ
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4040
  • Karma: +0/-0
Odg: Mala Švicarska
« Odgovori #64 : Prosinac 10, 2011, 02:17:27 prijepodne »

Odziv Švicarcov z pravom glasa na zebirajna
(zovi, samo zovi, ...)

Odziv zebiračov v Švicarske opa(da)l je v 20. stoletju. Dok je leta 1919. na prvemi zebirajni za Nacionalno veče parlamenta po proporcionalnomu sustavu odziv bil 80,4%, leta 1999. samo je još 43,4% one z pravom glasa vučestvovalo v zebirajni.
Najvekši pad zabiležen je leta 1971. (-8.8 %), ke je zmed ostalem, povezano z  uvođejnem prava glasa i zebirajna žen toga istoga leta.



V polu-posrednomu demokratskomu sustavu v Švicarske, građani (i selaki) ne samo da imaju pravo zebirati parlament (200-člano Nacionalno veče iliti veliki dom (Nationalrat)  i 46-člano Kantonalno veče iliti mali dom (Ständerat)), neg moru i prek referendumov  izravno vutecati na deluvajne vlade.
Narod se (kakti „suveren“) i do četiri put na leto pozivle na zebirajna ili referendume.

Odziv zebiračov v Švicarske opa(da)l je v 20. stoletju. Dok je leta 1919. na prvemi zebirajni za Nacionalno veče po proporcionalnomu sustavu odziv bil 80,4%, leta 1999. samo je još 43,4% one z pravom glasa vučestvovalo v zebirajni. Najvekši padi zabileženi su v tri legislaturna razdobla od leta 1967. do 1979. - odziv je opal z 65,7% (1967) za više od četrtine na 48,0% (1979), ke je zmed ostalem, povezano z  uvođejnem prava glasa i zebirajna žen leta 1971.

Odziv zebiračov v Švicarske smatra se najnižešem v jene demokratske zemle. Razlogi za nizek odziv občenito se vide v političkomu sustavu.
Najme kaj - prakticera se načelo vusklađenosti (konkordancije), ke isklučuje mogučnost vekše smene vlasti, pak su zebirajna zgubila na naboju. K tomu je od leta 1959. do 2003. savezna vlada (Bundesrat) zebirana po vustalene tzv. čarobne formule.
(Čarobna formula minerana je leta 2003., nakon ke je desničarska Švicarska narodna stranka (SVP) na parlamentarnemi zebirajni leta 1999. i 2003. jako vuznapredovala i zaiskala pravo na drugi stolec v 7-člane Savezne vlade.)
Drugi morebitni faktor je činenica da se zebirači v Švicarske pozivleju na zebirališča nekoliko put na leto da bi sudeluvali na referendumi na občinske, kantonalne i savezne razine.


Zvir: (i)
http://de.wikipedia.org/wiki/Wahlbeteiligung

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Stranci i politička prava (i kriva) v Švicarske
(novela o st(r )ancu)

Stranci su potpuno sklučeni kad je reč o političkemi pravi na državne razine (Bundes(j)ebene).
Medtem kad se gledi na kantonalne razine moraju se vutrditi nastojajna pojedine (prvenstveno zapadne, francuski govoreče) švicarske kantonov vu tomu smeru.
Tak su stranci teri v žen(ev)skomu kantonu žive najmejne 8 let dobili pravo zebirajna zastupnikov i pravo glasovajna na občinske razine (Gemeinde(j)ebene).


Nastavek:
http://www.croatia.ch/7dana_ch/050505.php 
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4040
  • Karma: +0/-0
Odg: Mala Švicarska
« Odgovori #65 : Prosinac 10, 2011, 02:22:01 prijepodne »

croatia.ch, 06.12.2011.

Dija-sporni (z)biroKroati

Parlamentarna zebirajna RH leta 2011. v Turi(kumskomu )polu -Zürichu

Na zebirališče v Generalnomu konzulatu v Zürichu na-kratko je navrnul i veleposlanik RH z Berna (Medvedgrada) gospon Jakša Muljačić, ke (ne) znači da je na zebirajni bilo muljajna.

Zebirači su stigali pojedinačno i v grupami, no ne v tulikomu broju kak na prošlemi zebirajni. Morti zato ke je ovo leto trebalo obaviti prethodnu registraciju zebiračov ili zbog toga ke je zmenšan broj birališč v Švicarske, pa su neki, posebno oni z vudaleneše kantonov, odustali od odlaska na glasajne i zbog predugoga puta od doma do birališča.

Avutoru portalnoga izvešča (ZM-u) ne poznato kuliko je osob zišlo na birališča v Švicarske i kuliko obče Hrvatov v Švicarskoj ima (i) hrvatsko državlanstvo, a z tem i pravo glasa, jer se morti podatki tere imaju hrvatska diplomatska predstavništva v Švicarske razlikuju od podatkov tere ima Švicarska. Naime, prema švicarskomu popisu z leta 2009. v Švicarske Hrvatov ima samo 35'259 , z tem da avutor portalnoga izvešča (ZM-u) ne-zna jesu li tu obuhvačeni samo Hrvati bez švicarskoga državlanstva ili i hrvatski državlani z (z)dvojnem državlanstvom, teri vuz hrvatske imaju i švicarsko državlanstvo.


Obširneše tekstualno i slikovno:
http://www.croatia.ch/kako/111206.php
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4040
  • Karma: +0/-0
Odg: Mala Švicarska
« Odgovori #66 : Prosinac 10, 2011, 02:26:05 prijepodne »

Mala Švicarska i Velika Vritanija (Turanija)

Baselsko čudo

(vuz zagrebečko čud(n)o  )


NK Basel je postigel najvekši vuspeh v noveše povesti švicarskoga klubskoga nogometa. Tim crlenolasoga trenera Heika Vog(e)la pobedil je z 2:1 v tu večer ne baš vuverlivoga Manchester United-a - engleskoga prvaka i lajnskoga finalistu UEFA Lige (Žige) prvakov.
ManU se tak oprostil od ovoletne K.O. runde toga natecajna.

Tak je FC Basel kak prvi helvetski klub vlezel v os-minu finala UEFA Lige prvakov.
Kak drugi v sve grupe – iza (je)Ben-fi(c)ke(n) našli su se crleno-plavi v K.O. runde najelitnešoga europskoga klupskoga nadmetajna.

Gole za Basel dali su Streller (Strela Božja) v 9. minute i Frei ( Frajer)v 84. minute, obadva put nakon dodavajna švicarskoga Kosovara Shaqiri-ja (nogometna Shakira).
Gol za ManU dal je Phil Jones v 89. minute.

Zanimliva je scena kad je vlastitu prečku v 60. minute pogodil Steinhöfer*.

Odziv navijačov na tekmu FC Basel – Machester Unite je bil 100 %- ten.



Vide(l)o:
The Wonder of Basel (FC Basel vs. Manchester United: 2-1) HD, 06:44

FCB - ManU: 2-1, die Besten Szenen des Spiels, a Night to Remember...
Songs:
1. Full Tilt - The Gateway
2. Two Steps from Hell - Protectors of the Earth
3. Two Steps from Hell - Fill My Heart

1:0 (01:27)          9. min.
*    (03:48)        60. min
2:0 (04:10)        84. min
2:1 (04:58)        89. min

The Wonder of Basel (FC Basel vs. Manchester United: 2-1) HD


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Mladen Petrič - Baselov SuperStar
(superMlad-en)


Švicarski Hrvat Mladen Petrič i vu doslovnomu smislu je branil boje NK Basela.
Na vutakmice FC Basel - AS Nancy, nakon ke je bazelski golman dobil crleni karton, Mladen Petrič je obranil penal.

Vide(l)o
Mladen Petric hält Penalty!!! (FC Basel vs. AS Nancy), 02:21
(Mladen Petrič je obranil penal)

Mladen Petric hält Penalty!!! (FC Basel vs. AS Nancy)
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4040
  • Karma: +0/-0
Odg: Mala Švicarska
« Odgovori #67 : Siječanj 12, 2012, 11:05:59 poslijepodne »


11. gruden(ščak)a 2011.

Swiss Sports Awards 2011

Cuche i Meier su športaši Švicarske leta 2011.

Velika čast za Didiera Cuchea i Saru (Sarah) Meier.  Skijaš i bivša vumetnička sklizačica na ledu zebrani su za najbolše švicarske športaše leta 2011.


Pobedniki v glavne kategorija "Credit Suisse Sports Awards 2011" zovu se Didier Cuche i Sarah Meier. Europska prvakijna z Bülacha pobedila je prvi put, osvajač male kristalne globusov (spust, super-G) z Neuchâtela po drugi put.

Cuche je dobil 1,4 posto više glasov od drugoplaseranoga Darija Cologn(a)e (skijaško drčajne). Z menšem zaostatkom trejti je tenisač Roger Federer.

V ženske konkurencije druga je Lisa Urech (laka atletika) , dok je plivačica Swann Oberson trejta.

Alpsko skijajne 2010/2011, muški, vukupni poredek
1. Ivica Kostelič, Hrvatska,  1356 bodov,
2. Didier Cuche,  Švicarska,   956,
3. Carlo Janka,     Švicarska,  793.
http://de.wikipedia.org/wiki/Alpiner_Skiweltcup_2010/2011

Zvir:
Cuche und Meier sind die Sportler des Jahres
http://www.20min.ch/sport/weitere/story/17790211
Didier Cuche zum Sportler des Jahres 2011 in der Schweiz gewählt
http://skiweltcup.tv/index.php/didier-cuche-zum-sportler-des-jahres-2011-in-der-schweiz-gewahlt/

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Sli-kaj
Didier Cuche z dvemi mali kristal(pi)n(sk)i globusi (spust, super-G)
http://skiweltcup.tv/wp-content/themes/tvsportnews/images/09-cuche033-einecke.jpg

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

(delo na) vide(l)o
Best of Didier Cuche, 01:06

Best of Didier Cuche


Citat:
27. gruden(ščak)a prosinca 2011.
Priznajna Olimpijskoga odbora
Ana Zaninovič i Ivek Kostelič najbolši hrvatski športaši leta 2011. v zebirajnu Hrvatskoga olimpijskoga odbora (HOO)


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
24.12.2011.
Zebirajne "Športske novosti": Vlašič i Kostelič najbolši hrvatski športaši
http://www.forumgorica.com/sport/dej-nam-bog-picekov-racekov-kos-telicov-snek-ivek-lepi-snivek/msg41090/#msg41090 
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4040
  • Karma: +0/-0
Odg: Mala Švicarska
« Odgovori #68 : Siječanj 12, 2012, 11:21:49 poslijepodne »

(delo na) vide(l)o:
Vogellisi (" Tič Jalža ") – himna Bernskoga Oberlanda ("Medvedgorja, Medvednice")

Berner Oberland Anthem (Vogellisi)
, 03:35
The Lauberhorn Trio

Berner Oberland Anthem (Vogellisi)

Citat:
Ivica Kostelić singt «s'Vogellisi», 0:36
Ivek Kostelič popevle «s'Vogellisi»

(Švicarskonemački iliti Schwiizerdütsch)
Wenn i nume wüsst wo s'Vogellisi wär
s'Vogellisi chunt vo Adelbode her
Adelbode liit im Berner Oberland
s'Berner Oberland isch schön

Z'Oberland
ja, z'Oberland
z'Berner Oberland isch schön
z'Oberland
jo, z'Oberland
z'Berner Oberland isch schön



Hor(n)vatski
Kad bi samo znal de je Vogellisi („Tič Jalža“)
Vogellisi dohaja z Adelbodena (z „ Plemenite zemle “)
Adelboden leži v Bernskomu Oberlandu („v Medvedgorju, Medvednice“)
Bernski Oberland je lepi.
......

Ivica Kostelić singt «s'Vogellisi»

http://www.forumgorica.com/sport/dej-nam-bog-picekov-racekov-kos-telicov-snek-ivek-lepi-snivek/msg41093/#msg41093

Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4040
  • Karma: +0/-0
Odg: Mala Švicarska
« Odgovori #69 : Siječanj 13, 2012, 10:26:20 poslijepodne »

Wengen, Lauber-Horn ...
Alpen-Horn (alpski rog) sinonim za Švicarsku

Milozvuki apske rogov v snegu

Alphornklänge im Schnee Fronalpstockhaus, 01:10
(Kanton Glarus, Schweiz)

Alphornklänge im Schnee Fronalpstockhaus

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

(K)A(J)LPSKA HOR(N)VATSKA
Bilo kam, alpski rog sekam:
Alpski rog na ferju v Ro(g)vijnu
Das Alphorn in den Ferien in Rovinj (Kroatien) / August 2007
http://www.echovombirseck.ch/bilder/web/rovinj/index.htm

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Citat:
vide(l)o:
Ivek (t)rokera posle trejtoga mesta v slalomu, Wengen 2009.
Ivica Kostelic Rocks Wengen
, 01:49

Ivica Kostelic Rocks Wengen
http://www.forumgorica.com/sport/dej-nam-bog-picekov-racekov-kos-telicov-snek-ivek-lepi-snivek/msg41121/#msg41121
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4040
  • Karma: +0/-0
Odg: Mala Švicarska
« Odgovori #70 : Veljača 04, 2012, 01:32:45 prijepodne »

Švicarska i EU: trejti put zmed pristupom EU i izolacijum

A) Uvod


Vezano vuz diskusije o hasnovitosti (ne)pristupajna Hrvatske EU gustokrat se spomijne i švicarski model odnosa z EU.

Švicarska ne članica EU-a, neg žnjum ima 2 pakete bilateralne sporazumov (bilaterale I i II).

Tak je na priliku Švicarska z EU se dobe sklopila sporazum o medsobnomu slobodnomu kretajnu osob, ke je kesneše prešireno i na Bugarsku i Rumujnsku.
Glede slobode kretajna osob, poček od 7 let za državlane EU ze zemli članic tere su v EU vlezle leta 2004. je stekel lani (2011.) 1. svibna, a za Bugare i Rumune bu se zišel 1. sečna 2014.
Posle spomenute datumov, državlani spomenute EU zemli teri v Švicarske sklope važeči ugovor o delu, il se vujne moru samozaposliti il pak dokazati da imaju dovolno financijske sredstvi i da su zdravstveno osigurani, moru se nastaniti de oče v ove alpske države.

Švicarska je pristupila i Schengenu/Dublinu, s tem da ima određena procedura vu slučaju morebitnoga mejnajna stavki toga vugovora.


V nastavku sledi prikaz i vezila na više člankov na temu.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Sadržaj:

A) Uvod

B) Kronologija odnosov Švicarske i EU

C) Bilaterala I: Kretajne osob, istraživajne, poloprivreda itd.

- Slobodno kretajne osob
- Kopneni prevoz
- Zračni promet
- Istraživajne
- Poloprivreda
- Javna nabava
- Tehničke zapreke v trgovine

D) Bilaterala II: Schengen i oporezivajne kamat itd.
- Schengen / Dublin
- Suzbijajne prevar (utaj)
- Oporezivajne šparajna
- Prerađeni poloprivredni proizvodi
- Okoliš(ajne)
- Statistika
- Mediji
- Obrazovajne
- Penzije

E) Približuvajne mesto članstva: Švicarska i EU posle druge bilateralne sporazumov, 16 stranic
(vezilo, na nemačkomu)
- Potrda trejtoga puta zmed pristupom EU i izolacijum
- Razlogi švicarskoga euroskepticizma
      Nepostojajne povesne traume
      Paradoks neutralnosti
      Politički sustav Švicarske i izravna demokracija
      Gospodarske posebnosti Švicarske

F) Vezila (na nemačkomu)
- 1.1 Prospekt: Švicarska – EU (studeni 2010.), 2 stranice
- 2.1 Folije: Švicarska europska politika (prosinec 2011.), 38 stranic
- 3.1 Folije: Najvažneši bilateralni sporazumi Švicarske z EU, 28 stranic
- 4.1 Bilateralni ugovori zmed Švicarskum i Europskum Unijum (kwikipedia)

G) Vezila (na engleskomu)
- 1.2 Prospekt: Švicarska – EU (studeni 2010.), 2 stranice
- 2.2 Folije: Švicarska europska politika (prosinec 2011.), 38 stranic
- 3.2 Folije: Najvažneši bilateralni sporazumi Švicarske z EU, 28 stranic
- 4.2 Bilateralni ugovori zmed Švicarskum i Europskum Unijum (kwikipedia)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Nastavek:
http://www.forumgorica.com/politika/svicarska-i-eu-trejti-put-zmed-pristupom-eu-i-izolacijum/msg41290/#msg41290

Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4040
  • Karma: +0/-0
Odg: Mala Švicarska
« Odgovori #71 : Veljača 04, 2012, 01:36:35 prijepodne »

Zürich iliti Turi(k)pole, 14.01.2012.

Zebirajne «Švicarca/Švicarke leta» - Swiss Award 2011 – Svi sa Vard(ara)
"Schweizer des Jahres" - Swiss Award 2011

Kategorije:

1. Politika
2. Gospodarstvo
3. Kultura
4. Špek-takl (Show)
5. Šport
6. Društvo
7. Nagrada za životno delo


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


Vustrojstvo pregleda po kategorija:

Kategorija
Pobednik kategorije

Ostali nominerani
Predstavlajne i vide(l)i (na nemačkomu)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


1. Politika

Pobednica
Karin Keller-Sutter
- ravnatelica policije i pravosuđa, zastupnica v Kantonalnomu veču iliti malomu domu (Ständerat-u) švicarskoga parlamenta

Nagrajena kak kuražna političarka i za svu pionirsku rolu v boju protiv huliganizma v Švicarske.


Ostali nominerani:

Joseph Deiss
– bivši minister v  7-članomu Saveznomu veču iliti vlade (Bundesrat), ter predsednik Občoga spravišča (skupščine) ZN-a (UN-a)

Nominiran rad jenoletnoga predsedničkoga mandata kak predsednik Občoga spravišča (skupščine) Združene (vujedijnene) narodov i kak i veleposlanik Švicarske v svetu.

 Heidi Tagliavini - švicarska diplomatkijna
 Nominerana kak verzerana veleposlanica i za sve zasluge v švicarske diplomacije.


Predstavlajne i vide(l)i (na nemačkomu)
http://www.sendungen.sf.tv/swissaward/Nachrichten/Archiv/2012/01/09/swissawardnominationen/Die-Gewinnerin-und-die-Nominerten-in-der-Kategorie-Politik

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


2. Gospodarstvo

Pobednik

Carl Elsener - predsednik vuprave i glavni direktor Victorinox-a (Victori-noža)
Odlikuvan za vuspešno širejne marke (branda) Victorinox
(i «nož švicarske vojske») po celomu svetu

 Ostali nominerani:

Harry Hohmeister – predsednik vuprave «Swiss International Air Lines Ltd»
Nomineran je za svoj vuspeh z SWISS-om  - vunatoč krize eura zračni prevoznik spada v pelajuče (vodeče) zrakoplovne dužbe v Europi i najprofitabilneše v svetu.

Peter Spuhler - predsednik vuprave «Stadler Rail-a» (šinska putnička vozila) i zastupnik v 200-članomu Nacionalnomu veču iliti domu (Nationalrat-u) švicarskoga parlamenta
Nomineran rad svega velkoga deluvajna v švicarskomu gospodarstvu i za svu vustrajnost na očuvajnu (proizvodne) lokacije v Švicarske vunatoč jakomu franku.


Predstavlajne i vide(l)i (na nemačkomu)
http://www.sendungen.sf.tv/swissaward/Nachrichten/Archiv/2012/01/09/swissawardnominationen/Der-Gewinner-und-die-Nominierten-in-der-Kategorie-Wirtschaft

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


3. Kultura

Pobednik
Floriana Frassetto / Bernie Schürch - Kazališče «Mačkarada»
Nagrajeni za svu 40. obletnicu postojajna i za veliki nacionalni i mednarodni vuspeh z spektaklom «Mačkarada».


 Ostali nominerani:

 Jean-Stéphane Bron - filmski režiser
 Nomineran za svoj vuspešni i pronicliv film "Cleveland vs. Wall Street »

 Bice Curiger - kustosica i ravnatelica 54. venecijanskoga bijenala
 Nominerana kak vuspešna kustosica, tera je svetski najvažneši kulturni dogodek – Venecijaski bijenale – spretno ostvarila kak ravnatelica.


Predstavlajne i vide(l)i (na nemačkomu)
http://www.sendungen.sf.tv/swissaward/Nachrichten/Archiv/2012/01/09/swissawardnominationen/Die-Gewinner-und-Nominierten-in-der-Kategorie-Kultur

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
 

4. Špek-takl (Show)

Pobednik
Freddy Nock – artist na visoke žice i oboritel svetsokoga rekorda
Odlikuvan za svoj neverovatni niz svetske rekordov na visoke žice i kak iznimen artist na švicarske cirkuske scene.


 Ostali nominerani:

Bligg - glazbenik i tekstopisec
 Nominiran kak najvuspješneši švicarski glazbenik lajnskoga leta i kak jen teri, z svojum mešavum duhovite stihov i pop i folk glazbe pogaja duh vremena.

Stress - reper i glazbenik
Nomeniran kak vuspešen reper, teri premoščuje jezične granice i ima važnu rolu kak uzor za mladež.


Predstavlajne i vide(l)i (na nemačkomu)
http://www.sendungen.sf.tv/swissaward/Nachrichten/Archiv/2012/01/09/swissawardnominationen/Der-Gewinner-und-die-Nominierten-in-der-Kategorie-Show

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


5. Šport

Nagrada ne dodelena, medtem, tri su nominacije za "Švicarca leta"
(Didier Cuche, Sarah Meier, Pierluigi Tami)


Didier Cuche - skijaš
Nomineran kak športaš leta 2011., teri dominera v hitre disciplina v alp(in)skomu cirkusu.

Sarah Meier - vumetnička sklizačica na ledu
Nominerana kak športašica leta 2011., tera je na zajnomu natecajnu v Bernu (Medvedgradu) postala europska prvakijna.

Pierluigi Tami – trener nogometne reprezentacije U-21
Nomineran kak trener švicarske reprezentacije U-21, teri je z Švicarskum na Europskomu nogometnomu prvenstvu osvojil naslov vice-prvaka


Predstavlajne i vide(l)i (na nemačkomu)
http://www.sendungen.sf.tv/swissaward/Nachrichten/Archiv/2012/01/09/swissawardnominationen/Nominierte-Sportler-fuer-Schweizerin-des-Jahres-2011

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


6. Društvo

Pobednik
André Borschberg / Bertrand Piccard - vutemeliteli Solar Impulse-a
Nagrajeni kak pioneri zrakoplovstva za prvi vuspešni europski let z solarnem zrakoplovom.


Ostali nominerani:

Antonio Ereditato - fizičar «Centra  za fundamentalnu fiziku Albert Einstein»
Nomineran za sve revolucionerno otkriče n apodručju fizike čestic*, tero bi – ak se potrdi – «relativizeralo» Einsteinovu teoriju relativnosti
(* subatomska čestice tera putuje brže od svetlosti / v CERN-u).

 Nils Jent – Istraživač «Centra za invaliditet i integraciju» Sveučilišča v St. Gallenu
Nomineran za jakost vole i rad sve rolee kak uzor za druge teri dele sličnu sudbinu.
(Nils Jent je posle nesreče na motoru leta 1980. slep, telesno i govorno hudo hendikeperana osoba. Predavač je na Sveučilištu St. Gallen.)


Predstavlajne i vide(l)i (na nemačkomu)
http://www.sendungen.sf.tv/swissaward/Nachrichten/Archiv/2012/01/09/swissawardnominationen/Die-Gewinner-und-Nominierten-in-der-Kategorie-Gesellschaft

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


7. Nagrada za životno delo

Liselotte Pulver – glumica, švicarska "Grande Dame" filma
Od 50-e let očarava nas Liselotte Pulver na bine i na ekranu. Nejni zaštitni znak: nejni osmeh - opojen, ofriškajuči, osloboditelski.

Predstavlajne i vide(l)i (na nemačkomu)
http://www.sendungen.sf.tv/swissaward/Nachrichten/Archiv/2012/01/14/Uebersicht/Liselotte-Pulver-gewinnt-den-LifeTimeAward-2011

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


Dodatni zvir:
http://de.wikipedia.org/wiki/SwissAward


Nastavek na sledečomu listu
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4040
  • Karma: +0/-0
Odg: Mala Švicarska
« Odgovori #72 : Veljača 04, 2012, 01:37:54 prijepodne »

Nastavek prethodnoga lista


Zürich iliti Turi(k)pole, 14.01.2012.

Zebirajne «Švicarca/Švicarke leta» - Swiss Award 2011 – Svi sa Vard(ara)
"Schweizer des Jahres" - Swiss Award 2011

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


Sevukupni pobednik je Didier Cuche


Velika čast za skijaša Didiera Cuchea: Neuchâtelec (Neuen-purger)  je v okviru televizijskoga programa "Swiss Award" na 1. programu švicarske dalekovidnice (SF 1) zebran za «Švicarca leta» 2011. med vukupno 18 kandidatov/kandidatkijn. Dobil je skoro 22 % glasov v telefonskomu glasovajnu.
Leta 2011. je ov 37-godišnak stvarjal euforiju posebno z svemi pobedami v Kitzbühelu.

Cuche, teri je v grudenščaku (prosincu) več zebran za športaša leta 2011., ne prvi športaš teri je osvojil ovu laskavu titulu.

V 10. zebirajnu «SwissAwards» po 5. put «Švicarec leta»  postal je neki športaš.
Prethodno je to vuspelo leta 2003. tenisaču Rogeru Federeru. Sledili su  Peter Sauber (2005; šef tima Formule 1), Köbi Kuhn (2006; trener nogometne reprezentacije) i Jörg Abderhalden (2007; Schwingen iliti švicarsko HRva(ta)jne)


Zviri:
http://mobile.txt.ch/sport_category.emv?id=947478&cat=ski&page=1&category=sport

http://www.bluewin.ch/it/index.php/132,526653/_Sci__Cuche_svizzero_dellanno/it/sport/stxt/

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Vide(l)o:
(na švicarske kajkavščine iliti Schwitzerdütsch-u)
Didier Cuche – «Švicarec leta» - Swiss Award 2011 – Svi sa Vard(ara)
Didier Cuche "Schweizer des Jahres" - Swiss Award 2011,

Didier Cuche "Schweizer des Jahres" - Swiss Award 2011

Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4040
  • Karma: +0/-0
Odg: Mala Švicarska
« Odgovori #73 : Veljača 04, 2012, 01:39:41 prijepodne »

Ak sem ti srčeko ranil z(v)račil    (v zraku narisal z avijonskem kistom)....

Aero-miting vuoči skijaške natecajn na Lauberhornu (CH), sečna 2012.
(za zagrijavajne skijaške gledatelov)


Srčeko: 04:00 – 04:30


Vide(l)o,
lauberhornrennen 2012 patrouille suisse warm up, 08:11

Patrouille Suisse Lauberhorn 2012
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4040
  • Karma: +0/-0
Odg: Mala Švicarska
« Odgovori #74 : Veljača 25, 2012, 02:20:21 prijepodne »

Prebrani helve(k)t(ron)ski listi

ŠvicarSKI

21.01.2012.

Citat:
Wengenu mejna ime v Kostelic-breg
http://www.forumgorica.com/sport/dej-nam-bog-picekov-racekov-kos-telicov-snek-ivek-lepi-snivek/msg41168/#msg41168


Kitzbühelu mejna ime v Cuche-Bühel (Cuche-breg)
("Kiš" – Bühel, "Kiš" –breg)

(nem. Kitz = lane, Bühel = breg)


Hat-trick Didiera Cuchea na Streifu

Po peti put za redom na Streifu je pobedil Švicarec i to istoga imena: Didier.

Didier Cuche: pobednik leta 1998., 2008., 2010., 2011., 2012.,
Didier Défago: pobednik leta 2009.

http://www.sportal.de/sportal/generated/article/wintersport/2012/01/21/21644900000.html
http://sl.wikipedia.org/wiki/Streif


Kitzbuhel: Cuche vrušil Klammera

Cucheu je to bila rekordna peta spustaška pobeda na najspektakularneše i najopasneše skijaške steze na svetu. Tak je je na večne lojtrice prestigel legendarnoga Austrijanca Franza Klammera, teri je na Streifu v spustu pobedil četiri put. Prvi je put Cuche v Kitzbühelu slavil spustašku pobedu još leta 1998. Ovo mu je inače bila 11. spustaška i 19. vukupno pobeda v Svetske kupice. Druga pak ovosezonska (nakon opirajna v Lake Louiseu) primeknula ga je pelajučomu v ukupnomu poretku spustašov, mladomu sunarodnaku Beatu Feuzu, na samo 23 bode zaostatka.

Veliki Švicarec, teri je spustaški Kristalni globus osvajal četiri put, najavil je nedavno da skija zajnu sezonu v karijere, ke znači da je do rekorda v Kitzbühelu došel v svemu zajnomu nastupu na Streifu.


Zvir:
http://www.index.hr/sport/clanak/live--ocajni-uvjeti-u-kitzbuhelu-organizatori-gotovo--prepolovili-stazu-ivica-trenutno-48/594902.aspx

Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549