Autor Tema: Hrvacki trojězični pluralizem ili ŠTO-jěnoumlě  (Posjeta: 65023 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4018
  • Karma: +0/-0
Odg: Hrvacki trojězični pluralizem ili ŠTO-jěnoumlě
« Odgovori #15 : Rujan 30, 2009, 11:50:45 poslijepodne »


(Čakavsko-hrvatska inačica
prěvela Tatjana Udović)


Švicarski jezični model prevlasti nestandarda nad standardon na radije i TV

1. Uvod
2. Kraći prikaz
3. Duji prikaz

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


1. Uvod

Evo primjera korišćenja švicarskega njemačkega va Švicarskoj, kade su (va njijen dele va ken se govori njemački i ki obuhvaća 2/3 te alpske zemji) na radije i televizije (osin va TV dnevnike i va radijskemi vijesti) se kontakt-emisiji na "švicarsko-njemačken dijalekte/zajike", ki k temu ni standardiziran, pa tako va istoj emisije jedan novinar npr. rodon z Zuericha govori na svojen zuerišken narječje, drugi rodon z Luzerna  svojen luzernsken govore, treći, onaj z Basela, na baselsken (ki ima čuda francuskeh besed), i si se lepo razumeju - kot kad bi se pul nas va istoj emisije na kajkavskoj TV va isto vreme saki na svojen zavičajnen govore pogovaraliVaraždinci, Međimurci, Turopolci, Bednjanci.

Po isten ten modele na nacionalnoj državnoj TV va istoj emisije bi, saki na svojen zavičajnen govore nastupali čakavski Istrani i Primorci, ikavski Dalmatinci, štokavski Slavonci, sjeverno-hrvatski kajkavci …

Za "njemački" Švicarci (ima jih okol 4.5 milijuni) njemački je (va uvjetno rečenoj dijalektalnoj fôrme) materinji i (va forme "visoko-njemačkega" standarda) prvi strani zajik. Slično je z Hrvati, čigov je materinji (i paterinji) zajik hrvacki (zavičajni, nestandardizirani) kajkavski (al čakavski), kemi je štokavski prvi nematerinji, t.j. strani zajik.
"Njemački" Švicarci su va pismenen oblike puno siromašneji od npr. kajkavac- skoro da nimaju stare književnosti na schwyzertütsche. Suvremeni tisak (dnevni, tjedni) izdaje se isključivo na visokonjemačken jezičnen standarde, pak je više lego očigledna "tiskovna" diskrepancija s govornemi i " daleko)vidnemi” mediji, kadeje praktički se va znake absolutnega monopola schwyzertütscha.

Ovde, va arhive SF-a (švicarske "germanske" dalekovidnice), se moru videt emisiji zadnjeh dan/tjedni (npr. Meteo, Schweiz aktuell, Arena, ...)
http://www.sf.tv/var/videos.php

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


2. Kraći prikaz

Korištenje švicarskega njemačkega

Za razliku od većine regionalneh dijalekti va modernoj Evrope švicarski njemački je (sakako)dnevno govor(e)ni zajik seh društveneh sloji va industrijskeh gradi, kot i na sele. Uporaba dijalekta ne znači ni društvenu ni obrazovnu podređenost – dijalekt se govori z ponoson.
Ima tek nekoliko posebneh prilik va keh se uporaba standardnega njemačkega zajika zahtjeva al je uljudna, npr. va nastave (ma ne i za vreme prekida), va višejezičnen parlamente (savezni parlament i nekuliko kantonalneh i općinskeh skupštini), va glavneh informativneh emisijah al va prisustve stranac ki govore njemački.
Stanje se naziva srednjun diglosijun*, budući da je govorni zajik uglavnon dijalekt, dok je pisani zajik (pismo) uglavnon standardni njemački.

Švicarski njemački razumjiv je govornikon drugeh alemanskeh dijalekti, dok je govornikon standardnega njemačkega  nerazumjiv (al manje razumjiv), ukjučivo Švicarci z francuskega i talijanskega govornega područja ki va škole vade standardni njemački. Spikeri ki govore švicarsken njemačken na TV al va filmeh sinkroniziraju se al titluju ako se prikažuju va Njemačkoj.

Dijalektalni rok je glazbeni žanr; čuda švicarskeh rok-sastavi, pak, kanta na englesken.

Izvor:
Swiss German - Švicarski njemački (Wikipedia)
http://en.wikipedia.org/wiki/Swiss_German


*Diglosija (Wiki):
Diglosija je jezična situacija u kojoj zajednica govornika upotrebljava paralelno dvije bitno različite varijante istoga jezika, ovisno o komunikacijskom kontekstu. Diglosija je pojava koja zahvaća čitavu zajednicu, dok je dvojezičnost (bilingvizam) individualna pojava.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Diglosija

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


3. Duji prikaz

Švicarski visokonjemački (standardni zajik) i švicarski njemački
 

Uporaba zajika va Švicarskoj se razlikuje od one va Njemačkoj ili Austrije po temu ča postoji jasna suprotnost med dijalekti i standardnega zajika: dijalekt i standardni zajik ne tvore kontinuitet, pri kemu bi bil moguć klizni (lagani) prelaz. Jezično izražavanje ne more se odvijat na više al manje dijalektalni al standardnojezični način; govori se al dijalekt al standardni zajik i prelazi z jenega na drugi.

Dijalekti va Švicarskoj upotrebjavaju si socijalni sloji va usmenemu (govornemu) području kot normalni govor za ophođenje i komunikaciju; govorenje dijalekta, dakle, ni socijalno proskribirano (progonjeno). I z judi z višeh socijalneh sloji i va ophođenje z institucijami vlasti uobičajeno je govorenje dijalekta va sakoj prilike.

Švicarski visokonjemački (standardni zajik) koristi se uglavnom za pismeno izražavanje pak se zato često naziva i „pisanen njemačken“

Zadnjeh desetljeći primjetna su pojačana širenja uporabe dijalekta na račun (švicarskega) visokonjemačkega (pri čen va nastavke pod „visokonjemačken“ rabi podrazumjevat njemački standardni zajik (djelomično z jasnen švicarsken akcenton)).

    * va usmenemu (govornemu) području trebal bi visokonjemački doduše bit službeni zajik va školskoj nastave, no učiteji va svemi stupnjevi školstva često se ograničavaju na to, da samo nastavno gradivo va užen smisle predaju na visokonjemačken; primjedbe i upute između tega (npr. Ive, budi tako dobar i zapri poneštru„Ive, budi tako dobar i zatvori prozor“) iznose se suprotno temu na dijalekte. Visokonjemački postaje z ten zajikon odstojanja (“jezik (raz)uma“), dijalekt pak jezičnen (govornen) oblikon blizine („jezik srca“). I međupitanja i slični zahvati (intervencije) od učeniki i studenti postavjaju/odvijaju se vavek na dijalekte. Ovo stanje neizravno potvrđuju i opetovana upozorenja školskeh vlasti, da visokonjemački rabi više njegovat (prakticirat) va nastave..

     *  Prej sega va privatneh radijskeh i televizijskeh kanali praktički se govori još samo na dijalekte. Međutin, budući da su mnogi suradnici navikli svoji govorni teksti  prvo pisat na visokonjemačken, često pri čitanju nastaje govorni oblik jakega visokonjemačkega prizvuka z izričajen dijalekta, ali z sintaksun i rječničken fondon visokonjemačkega. Va državneh medijeh rabi razlikovat:   


          o na radije (privatne postaje i Švicarski radio DRS) se gotovo još samo vijesti i političke informativne emisije (npr. Echo der Zeit / Odjek vremena) kot i cjelokupni program kulturnega kanala (DRS2) emitiraju na visokonjemačken.

          o na privatnoj i na Švicarskoj televizije (SF) uobičajen je dijalekt va zabavneh showeh, va sapunicah i serijah
(pri čen se visokonjemačke i visokonjemački sinkronizirane serije ne sinkroniziraju još posebno na švicarski njemački), va dečjen programe, va seh emisijah z izraziten švicarsken temeljen(narodna glazba, regionalne vijesti), va sportskeh emisijah, va seh intervjueh i raspravah z švicarskemi Nijemci izuzev va glavneh vijesteh.


    * va općinskeh i kantonalneh skupštinah je djelon uobičajeno,  svoje glasove davat na dijalekte

    * va saveznemu parlamentu se, radi obzira prema onemi ki govore francuski, talijanski i retoromanski, govori (švicarski) visokonjemački.

    * I va pisanoj („pismenoj“) komunikacije se visokonjemački potiskuje, kad se dela o privatnoj sferi

          o e-mailovi (e- dopisi) i SMS prej sega mlađe generacije
          o zajik chatrooma („čet-nikovanja“)
          o kontaktni oglasi i reklame (annonces) va novinah.


    * Pored tega koriste se va visokonjemački pisaneh novinah (djelomično čak i va svjetski poznateh listeh kot ča je NZZ), vezano za lokalnu tematiku, se češće posebne švicarske reči (npr. «Töff» namesto «Motorrad» za morić, «Büsi» namesto «Katze» za mašku, Güsel (Zürich)/Ghüder (Bern) namesto «Müll» za smeće)

Njemački Švicarci dakle nedostatno vježbaju usmenu (govornu) uporabu visokonjemačkega; rašireno je mišjenje, da je taj službeni nacionalni zajik zapravo strani zajik. To ima za posljedicu, da se više ne rabi bat izumiranja dijalekta. Visokonjemački se od 1. svjetskega rata manje ceni i smatra se tujen. Z druge strani zvuči švicarski visokonjemački i za mnogi Švicarci nezgapno i kruto.  K temu prihajaju i povijesno uvjetovane ogradi i predrasude prema Nemcon i Austrijanceh i z ten povezan čest odbojan stav naspram visokonjemačkega. Dijalektalni govor koristi se z ten i svjesno kot razgraničenje, pri čen će ga potla vremena potrebnega za navikavanje na dobro, pozorno poslušanje i drugi ki govore njemački, oni van Švicarske, va odrejenoj mjere, dobro razumet, ukoliko su i sami govornici dijalekta ki se proteže južno od Benrath-ove crti.

Za švicarski njemački doduše prej bi se moglo reć da pod utjecajen prethodno spomenuteh čimbeniki napreduje, z druge pak strani doživjava zadnjeh desetljeći dramatične promjeni. Z jene strani vode masovna migracijska kretanja unutar zemje do niveliranja (poravnavanja) prema velikoaglomeracijskeh  dijalekteh, a z druge strani je praćenje (konzumiranje) njemačkeh mediji dovelo do prodora mnogeh visokonjemačkeh elementi. 
Dok jezično razumjevanje (pisanega i govornega visokega (standardnega) zajika), inače ovisno o društvenen sloje i izobrazbe, ne zaostaje va odnose na prosječnega stanovnika Njemačke, sposobnost izražavanja i umješnost pri vlastiten korištenju se više slabi.
Va isto vreme se švicarski njemački se više govori z visokonjemačkemi reči i izrazi. Međutin i engleski se se češće rabi va sakodnevnen govore mladeži. Tako se često koristi npr. „easy“ namesto uobičajenega „einfach“ (lahko, jednostavno).


Izvor:
http://de.wikipedia.org/wiki/Schweizerdeutsch

Ki govori švicarski njemački

Prema popisu stanovništva z 1999. leta udel Švicarki i Švicaraca ki govore njemački je 63,6 % od ukupnega stanovništva. Od teh jih 93,3 % navodi da sakodnevno govori dijalekt.  66,4 % njih navodi da govori iskjučivo dijalekt i da uopće  ne govori visokonjemački.

Opširnije:
Mundarten in der Schweiz
http://www.mundarten.ch/
« Zadnja izmjena: Listopad 01, 2009, 12:39:10 prijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4018
  • Karma: +0/-0
Odg: Hrvacki trojězični pluralizem ili ŠTO-jěnoumlě
« Odgovori #16 : Rujan 30, 2009, 11:54:51 poslijepodne »


(Štokavsko-hrvatska inačica)


Švicarsko-njemački jezični model prevlasti nestandarda nad standardom na radiju i TV

1. Uvod
2. Kraći prikaz
3. Dulji prikaz

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


1. Uvod

Evo primjera korištenja švicarskog njemačkog u Švicarskoj, gdje su (u njenom dijelu u kojem se govori njemački i koji obuhvaća 2/3 te alpske zemlje) na radiju i TV (osim u TV dnevniku i u radijskim vijestima) sve kontakt-emisije na "švicarsko-njemačkom dijalektu/jeziku", koji k tomu nije standardiziran, pa tako u istoj emisiji jedan novinar npr. rodom iz Zuericha govori na svom zueriškom narječju, drugi rodom iz Luzerna  svojim luzernskim govorom, treći, onaj iz Basela, na baselskom (kojii ima puno francuskih riječi), i svi se lijepo razmumiju - kao kad bi se kod nas u istoj emisiji na kajkavskoj TV istodobno svaki na svom zavičajnom govoru razgovarali Varaždinci, Međimurci, Turopolci, Bednjanci.

Po istom tom modelu na nacionalnoj državnoj TV u istoj emisiji bi svaki na svom zavičajnom govoru nastupali čakavski Istrani i Primorci, ikavski Dalmatinci, štokavski Slavonci, sjeverno-hrvatski kajkavci …

Za "njemačke" Švicarce (ima ih oko 4.5 milijuna) njemački je (u uvjetno rečeno dijalektalnoj fôrmi) materinji i (u formi visoko-nemačkog standarda) prvi strani jezik. Slično je s Hrvatima, čiji je materinji (i paterinji) jezik hrvatski (zavičajni, nestandardizirani) kajkavski (ili čakavski), kojima je štokavski prvi nematerinji, t.j. strani jezik.
"Njemački" Švicarci su u pismenom obliku puno siromašniji od npr. Hrvata kajkavaca - skoro da nemaju stare kniževnosti na schwyzertütschu. Suvremeni tisak (dnevni, tjedni) izadaja se isključivo na visokonejmačkom jezičnom standardu, pa je više nego očigledna "tiskovna" diskrepancija s govornim i "(daleko)vidnim” medijima, gdje je praktički sve u znaku absolutnog monopola schwyzertütscha.

Ovdje, u arhivu SF-a (švicarske "germanske" dalekovidnice), se mogu vidjeti emisije zadnjih dano/tjedana (npr. Meteo, Schweiz aktuell, Arena, ...)
http://www.sf.tv/var/videos.php

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


2. Kraći prikaz

Korištenje švicarskog njemačkog

Za razliku od većine regionalnih dijalekata u modernoj Europi švicarski njemački je (svako)dnevno govor(e)ni jezik svih društvenih slojeva u industrijskim gradovima, kao i na selu. Uporaba dijalekta ne znači ni društvenu ni obrazovnu podređenost – dijalekt se govori s ponosom.
Ima tek nekoliko posebnih prilika u kojima se uporaba standardnog njemačkog jezika zahtijeva ili je uljudna, npr. u nastavi (ali ne i za vrijeme prekida), u višejezičnom parlamentu (savezni parlament i nekoliko kantonalnih i općinskih skupština), u glavnim informativnim emisijama ili u prisustvu stranaca koji govore njemački.
Stanje se naziva srednjom diglosijom*, budući da je govorni jezik uglavnom dijalekt, dok je pisani jezik (pismo) uglavnom standardni njemački.

Švicarski njemački razumljiv je govornicima drugih alemanskih dijalekata, dok je govornicima standardnog njemačkog  nerazumljiv (ili manje razumljiv), uključivo Švicarce s francuskog i talijanskog govornog područja koji u školi uče standardni njemački. Spikeri koji govore švicarskim njemačkim na TV ili u filmovima sinkroniziraju se ili titluju ako se prikazuju u Njemačkoj.

Dijalektalni rok je glazbeni žanr; mnogi švicarski rok-sastavi, međutim, pjevaju na engleskom.

Swiss German - Švicarski njemački (Wikipedia)
http://en.wikipedia.org/wiki/Swiss_German


*Diglosija (Wiki):
Diglosija je jezična situacija u kojoj zajednica govornika upotrebljava paralelno dvije bitno različite varijante istoga jezika, ovisno o komunikacijskom kontekstu. Diglosija je pojava koja zahvaća čitavu zajednicu, dok je dvojezičnost (bilingvizam) individualna pojava.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Diglosija

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


3. Dulji prikaz

 Švicarski visokonjemački (standardni jezik) i švicarski njemački
 

Uporaba jezika u Švicarskoj se razlikuje od one u Njemačkoj ili Austriji po tome što postoji jasna suprotnost između dijalekta i standardnog jezika: dijalekt i standardni jezik ne tvore kontinuitet, pri kojem bi bio moguć klizni (lagani) prijelaz. Jezično izražavanje ne može se odvijati na više ili manje dijalektalni ili standardnojezični način; govori se ili dijalekt ili standardni jezik i prelazi s jednoga na drugi.

Dijalekte u Švicarskoj upotrebljavaju svi socijalni slojevi u usmenom (govornom) području kao normalni govor za ophođenje i komunikaciju; govorenje dijalekta, dakle, nije socijalno proskribirano (progonjeno). I sa ljudima iz viših socijalnih slojeva i u ophođenju s institucijama vlasti uobičajeno je govorenje dijalekta u svakoj prilici.

Švicarski visokonjemački (standardni jezik) koristi se uglavnom za pismeno izražavanje pa se stoga često naziva i „pisanim njemačkim“

Zadnjih desetljeća primjetna su pojačana širenja uporabe dijalekta na račun (švicarskog) visokonjemačkog (pri čemu u nastavku pod „visokonjemačkim“ treba podrazumijevati njemački standardni jezik (djelomično s jasnim švicarskim akcentom)).

    * u usmenom (govornom) području trebao bi visokonjemački doduše biti službeni jezik u školskoj nastavi, no učitelji u svim stupnjevima školstva često se ograničavaju na to, da samo nastavno gradivo u užem smislu predaju na visokonjemačkom; primjedbe i upute između toga (npr. Štefek, buj tak dober i zapri obluk „Štefek, budi tako dobar i zatvori prozor“) iznose se suprotno tome na dijalektu. Visokonjemački postaje time jezikom odstojanja (“jezik (raz)uma“), dijalekt pak jezičnim (govornim) oblikom blizine („jezik srca“). I međupitanja i slični zahvati (intervencije) učenika i studenata postavljaju/odvijaju se uvijek na dijalektu. Ovo stanje neizravno potvrđuju i opetovana upozorenja školskih vlasti, da visokonjemački treba više njegovati (prakticirati) u nastavi..

     *  Prije svega u privatnim radijskim i televizijskim kanalima praktički se govori još samo na dijalektu. Međutim, budući da su mnogi suradnici navikli svoje govorne tekstove  prvo pisati na visokonjemačkom, često pri čitanju nastaje govorni oblik jakog visokonjemačkog prizvuka sa izričajem dijalekta, ali sa sintaksom i rječničkim fondom visokonjemačkog. U državnim medijima treba razlikovati:
   

          o na radiju (privatne postaje i Švicarski radio DRS) se gotovo još samo vijesti i političke informativne emisije (npr. Echo der Zeit / Odjek vremena) kao i cjelokupni program kulturnog kanala (DRS2) emitiraju na visokonjemačkom.

          o na privatnoj i na Švicarskoj televiziji (SF) uobičajen je dijalekt u zabavnim showima, u sapunicama i serijama (pri čemu se visokonjemačke i visokonjemački sinkronizirane serije ne sinkroniziraju još posebno na švicarski njemački), u dječjem programu, u svim emisijama sa izrazitim švicarskim temeljem (narodna glazba, regionalne vijesti), u sportskim emisijama, u svim intervjuima i raspravama sa švicarskim Nijemcima izuzev u glavnim vijestima.


    * u općinskim i kantonalnim skupštinama je dijelom uobičajeno,  svoje glasove davati na dijalektu

    * u saveznom parlamentu se, radi obzira prema onima koji govore francuski, talijanski i retoromanski, govori (švicarski) visokonjemački.

    * I u pisanoj („pismenoj“) komunikaciji se visokonjemački potiskuje, kad se radi o privatnoj sferi

          o e-mailovi (e- dopisi) i SMS prije svega mlađe generacije
          o jezik chatrooma („čet-nikovanja“)
          o kontaktni oglasi i reklame (annonces) u novinama.


    * Pored toga koriste se u visokonjemački pisanim novinama (djelomično čak i u svjetski poznatim listovima poput NZZ-a), vezano za lokalnu tematiku, sve češće posebne švicarske riječi (npr. «Töff» umjesto «Motorrad» za motocikl, «Büsi» umjesto «Katze» za mačku, Güsel (Zürich)/Ghüder (Bern) umjesto «Müll» za smeće)

Njemački Švicarci dakle nedostatno vježbaju usmenu (govornu) uporabu visokonjemačkog; rašireno je mišljenje, da je taj službeni nacionalni jezik zapravo strani jezik. To ima za posljedicu, da se više ne treba bojati izumiranja dijalekta. Visokonjemački se od 1. svjetskog rata manje cijeni i smatra se tuđim. S druge strane zvuči švicarski visokonjemački i za mnoge Švicarce nezgapno i kruto.  K tome dolaze i povijesno uvjetovane ograde i predrasude prema Nijemcima i Austrijancima i s time povezan čest odbojni stav naspram visokonjemačkog. Dijalektalni govor koristi se time i svjesno kao razgraničenje, pri čemu će ga nakon vremena potrebnog za navikavanje na dobro, pozorno slušanje i drugi koji govore njemački, oni izvan Švicarske, u određenoj mjeri, dobro razumjeti, ukoliko su i sami govornici dijalekta koji se proteže južno od Benrath-ove crte.

Za švicarski njemački doduše prije bi se moglo reći da pod utjecajem prethodno spomenutih čimbenika napreduje, s druge pak strane doživljava posljednjih desetljeća dramatične promjene. S jedne strane vode masovna migracijska kretanja unutar zemlje do niveliranja (poravnavanja) prema velikoaglomeracijskim (urbanim) dijalektima, s druge strane je praćenje (konzumiranje) njemačkih medija dovelo do prodora mnogih visokonjemačkih elemenata. 
Dok jezično razumijevanje (pisanog i govornog visokog (standardnog) jezika), inače ovisno o društvenom sloju i izobrazbi, ne zaostaje u odnosu na prosječnog stanovnika Njemačke, sposobnost izražavanja i umješnost pri vlastitom korištenju sve više slabi.
Istodobno se švicarski njemački sve više govori s visokonjemačkim riječima i izrazima. Međutim i engleski se sve češće rabi u svakodnevnom govoru mladeži. Tako se često koristi npr. „easy“ umjesto uobičajenog „einfach“ (lako, jednostavno).


Zvir:
http://de.wikipedia.org/wiki/Schweizerdeutsch

Tko govori švicarski njemački

Prema popisu stanovništva iz 1999. godine udio Švicarki i Švicaraca koji govore njemački je 63,6 % od ukupnog stanovništva. Od tih ih 93,3 % navodi da svakodnevno govori dijalekt.  66,4 % njih navodi da govori isključivo dijalekt i da uopće  ne govori visokonjemački.

Opširnije:
Mundarten in der Schweiz
http://www.mundarten.ch/
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4018
  • Karma: +0/-0
Odg: Hrvacki trojězični pluralizem ili ŠTO-jěnoumlě
« Odgovori #17 : Rujan 30, 2009, 11:56:17 poslijepodne »


Neki primeri TV emisij na nestandizéranomu švicarsko-nemačkomu jeziku na sěšvicarskonemačke razine
(4,5 milijunov ludi)


A) POpis
B) POveznicě
(plâvopisani tekst jě na nemačkomu)


A)  POpis emisij

SAKI DELATNI DÂN
1) Švicarska denes / Schweiz aktuell - pon.-pet., ob 11:00 i 19:00 vur, trâjajně 20 minûti
2) Prognoza vremena / Meteo - saki dân ob 12:55 / 19:54 vur, trâjajně 3 minûtě
3) Aktuelni šport / sportaktuell - pon.-pet., ob 22:30 vur, trâjajně do 45 minûti

PONDELEK
4) Kviz - 1 protiv 100 / Quiz 1 gegen 100 - saki drugi pondelek ob 20:05 vur, trâjajně cca. jěnu vuru
5) Kulinârska emisija - al dente - saki 2. (3.) pondelek ob 20:05, trâjajně jěnu vuru

TORK
6) Klub - Club (alla Oprto ili Latinica) saki tork, ob 22:25, trâjajně vuru i frtâl

SRÉDA
7) Kviz / Quiz Deal or not deal - saku srédu ob 20:06, t trâjajně trifrtâl vurě

ČETRTEK
8 ) Spominek z gosti (alla Želka Ogresta) - Aeschbacher Show, saki četrtek, ob 22:25 vur, trâjajně cca. jěnu vuru

PETEK
9) SF pri ludem ("Domâča" kujna) - SF bi de Lüt - Landfrauenküche, saki petek , ob 20:05, trajajně trifrtâl vurě
10) Arena (politička, gospodârska i ina parlaônica), saki petek, ob cca. 22:30 vur, trâjajně cca. vuru i pôl

SOBOTA
11) Kârtajně v sobotu - Samschtig-Jass, saku drugu sobotu ob 18:40 vur, trâjajně oko pôl vurě
12) "Réč vuz nedelu" - religi(j)ska emisija (katolička) - "Wort zum Sonntag", sobota, ob 20:00 vur, trâjajně cca 4 minûtě
13 Obluk vuz nedelu – Religi(j)ska emisija (evangeli(j)ska, ...), Fenster zum Sonntag, sobota, ob 17:20, trâjajně cca. pôl vurě
14) Glazbena nôč - Musicnight, sobota na nedelu, ob 00:42 vur, trajajne cc. 1 vuru

NEDELA
15) Koriščejne otpada «trash up» (emisija za decu), saku nedelu ob 08:00, trâjajně 10 minûti
16) Skeč i komedija Sketch-Show Edelmais & Co. ob 22:00, trâjajně 25 minûti


B)  POvezicě


SAKI DELATNI DÂN

1)
Švicarska denes
, pon.-pet., ob 11:00 i 19:00 vur, trâjajně 20 minûti, SF1
zâjne 7-8 emisij (rajnešě sě moru nâjti vuz pomoč kalendâra):
http://videoportal.sf.tv/sendung?id=cb28dd84-f0c8-4024-8f20-1a29f5a4ceb7
arhiv (ne funkcionéra navék): http://www.sf.tv/sendungen/schweizaktuell/archiv.php
Schweiz aktuell, SF1, Mo.-Fr., um 11:00 und 19:00 Uhr, Dauer 20 minuti
Das Schweizer Nachrichtenmagazin zeigt die Schweiz in ihrer ganzen Vielfalt und Farbigkeit, berichtet über aktuelle Vorgänge und Ereignisse im politischen, wirtschaftlichen, kulturellen, sozialen und gesellschaftspolitischen Bereich. Priorität haben Nachrichten und Geschichten aus den Regionen, die exemplarischen Charakter haben und von überregionalem Interesse sind.


2)
Prognoza vremena
, saki dân ob 12:55 / 19:54 vur, trâjajně 3 minûtě
zâjne 9-10 emisij (rajnešě sě moru nâjti vuz pomoč kalendâra):
http://videoportal.sf.tv/sendung?id=77ea500a-3748-480a-83d6-015213b10024
Meteo, um 12:55 Uhr, 19:54 Uhr, Dauer 3 Minuten

3)
"Aktuelni šport"
, pon.-pet., ob 22:30 vur, trâjajně do 45 min
zâjne 5-6 emisij (rajnešě sě moru nâjti vuz pomoč kalendâra):
http://videoportal.sf.tv/sendung?id=ff02f714-8429-4629-9049-a6c817c1e3f8
"sportaktuell", Mo.-Fr., um 22:30 Uhr, Dauer bis 45 min.


PONDELEK

4)
Kviz 1 protiv 100
- saki drugi pondelek ob 20:05 vur, trâjajně cca. 1 vuru
(posle trailera/kajlera)
zâjna 1-2 emisije (rajnešě sě moru nâjti vuz pomoč kalendâra):
http://videoportal.sf.tv/sendung?id=6fd27ab0-d10f-450f-aaa9-836f1cac97bd
Quiz - 1 gegen 100 - jeder zweite Mo., um 20:05, Dauer ca. 1 Stunde
«1 gegen 100» ist eine der weltweit erfolgreichsten Gameshows. In diesem Quiz tritt ein Hauptkandidat gegen 100 Kontrahenten an. Ziel des Spieles ist es, durch die richtige Beantwortung der Fragen alle 100 Gegner «wegzuspielen». «1 gegen 100» ist ein Spiel, bei welchem es sowohl um Wissen als auch um Taktik geht.


5)
Kulinârska emisija - al dente
- saki 2. (3.) pondelek ob 20:05, trâjajně 1 vuru
zâjna 1-2 emisije (rajnešě sě moru nâjti vuz pomoč kalendâra):
http://videoportal.sf.tv/sendung?id=231ac3d8-3203-4cb3-976f-8937bb82df64
arhiv (ne funkcionéra navék): http://www.sf.tv/sendungen/aldente/archiv.php
Kulinarisches Show - al dente jeder zweite (dritte) Montag, ab 20:05, Dauer 1 Stunde
Ob es durch den Magen geht oder den Kopf anstrengt. Bei «al dente» mit Sven Epiney dreht sich alles rund ums Essen.



TORK

6)
Klub (alla Oprto ili Latinica)
saki tork, ob 22:25, trâjajně vuru i frtâl,
obrađuje temu tjedna črez kontroveznu diskusiju
zâjna 1-2 emisije (rajnešě sě moru nâjti vuz pomoč kalendâra):
http://videoportal.sf.tv/sendung?id=0f532a74-d501-4470-be25-527a4fbb82fa
arhiv (ne funkcionéra navék): http://www.sf.tv/sendungen/club/archiv.php
Club - Dienstag, um 22:25, Dauer ca. 01:15:00
behandelt jeweils das Thema der Woche als kontroverse Diskussion



SRÉDA

7)
Kviz - Deal or not deal
- saku srédu ob 20:06, trâjajně trifrtâl vurě,
iščě sě jen od 26 kufrof vu teromu jě skrito 250 iladi švicarske frankof
zâjna 1-2 emisije (rajnešě sě moru nâjti vuz pomoč kalendâra):
http://videoportal.sf.tv/sendung?id=e683411b-f5fc-4fb7-a649-b49e2029c6e5
arhiv (ne funkcionéra navék): http://www.sf.tv/sendungen/dealornodeal/archiv.php
Quiz Deal or not deal, Mittwoch, 20:06, Dauer ca. 42:00
Das Spiel um das grosse Geld



ČETRTEK

8 )
Spominek z gosti (alla Želka Ogresta) - Aeschbacher Show
, saki četrtek, ob 22:25 vur, trâjajně cca. jěnu vuru
zâjna 1-2 emisije (rajnešě sě moru nâjti vuz pomoč kalendâra):
http://videoportal.sf.tv/sendung?id=0a7932df-dea7-4d8a-bd35-bba2fe2798b5
arhiv (ne funkcionéra navék): http://www.sf.tv/sendungen/aeschbacher/archiv.php
Aeschbacher Show, Donnerstag, ab 22:25 Uhr, Dauer ca. 1 Stunde
Gepflegte Gesprächskultur ohne Schnickschnack. Bei «Aeschbacher» stehen Menschen und ihre Geschichten im Vordergrund.



PETEK

9)
SF pri ludem ("Domâča" kujna)
, saki petek , ob 20:05, trâjajně trifrtâl vurě
zâjna 1-2 emisije (rajnešě sě moru nâjti vuz pomoč kalendâra):
http://videoportal.sf.tv/sendung?id=b7b8d3b1-7cc1-4770-946d-db35aa8d75ca
arhiv (ne funkcionéra navék): http://www.sf.tv/sendungen/sfbideluet/archiv.php
SF bi de Lüt, SF1, Landfrauenküche, Freitag, um 20:05 Uhr, Dauer ca. 45:00
Das Schweizer Fernsehen geht hinaus aus den Studios, hin zu den Zuschauerinnen und Zuschauern. Die Schönheiten und Eigenheiten der Schweiz werden auf positive und lustvolle Weise präsentiert.


10)
Arena (politička, gospodârska i ina parlaônica)
, saki petek, ob cca. 22:30 vur, trâjajně cca. vuru i pôl
zâjna 1-2 emisije (rajnešě sě moru nâjti vuz pomoč kalendâra):
http://videoportal.sf.tv/sendung?id=09784065-687b-4b60-bd23-9ed0d2d43cdc
arhiv (ne funkcionéra navék): www.sf.tv/sendungen/arena/archiv.php
Arena, Freitag, um ca. 22:30 Uhr, Dauer ca. 1,5 Stunden
«Arena» ist eine kontradiktorische Diskussionssendung zu aktuellen wirtschaftlichen, innen- und gesellschaftspolitischen Themen. Sie will die entsprechenden Tendenzen und Entwicklungen in der Schweiz abbilden und so zur Meinungsbildung beitragen. Als Mittel dazu verwendet sie die kontroverse Diskussion in einem schweizerisch-demokratischen Verständnis.



SOBOTA

11)
Kârtajně v sobotu - "Samschtig-Jass"
, saku drugu sobotu ob 18:40 vur, trâjajně oko pôl vurě
zâjna 1-2 emisije (rajnešě sě moru nâjti vuz pomoč kalendâra):
http://videoportal.sf.tv/sendung?id=58d32b9d-59fc-4026-9f7e-6ae7e841131e
arhiv (ne funkcionéra navék): http://www.sf.tv/sendungen/samschtigjass/archiv.php
Samschtig-Jass, jeder 2. Samstag, um 18:40, Dauer ca. halbe Stunde
Es wird geschätzt, dass über 3 Millionen Schweizer regelmäßig jassen, das Jassen gilt dort als Nationalspiel. In Vorarlberg ist es der „Volkssport Nummer 1“.
Grundlage der Sendung ist das Jassen in verschiedenen Restaurants und Lokale der Schweiz.


12)
"Réč vuz nedelu" - religi(j)ska emisija (katolička)
, sobota, ob 20:00 vur, trâjajně cca 4 minûtě, SF1,
zâjna 1-2 emisije (rajnešě sě moru nâjti vuz pomoč kalendâra):
http://videoportal.sf.tv/sendung?id=5a841437-ed70-4d41-ad16-44a92ef91417
arhiv (ne funkcionéra navék): http://www.sf.tv/sendungen/wortzumsonntag/archiv.php
"Wort zum Sonntag" - religiose Sendung (katholische), SF1 - um Samstag, SF1, um 20:00 Uhr, Dauer ca. 4 Min.

13)
Obluk vuz nedelu
– Religi(j)ska emisija (evangeli(j)ska, ...), sobota, ob 17:20, trâjajně cca. pôl vurě, SF2
zâjna 1-2 emisije (rajnešě sě moru nâjti vuz pomoč kalendâra):
http://videoportal.sf.tv/sendung?id=9c6c1084-9aeb-423e-b472-d7a3104350d2
Rujen 2009:    http://videoportal.sf.tv/sendung?id=9c6c1084-9aeb-423e-b472-d7a3104350d2&period=2009-09
Fenster zum Sonntag - religiose Sendung (evangelische, ...), SF2, Samstag, ab ca. 17:20, Dauer ca. 27 min

14)
Glazbena nôč - "Musicnight"
, sobota na nedelu, ob 00:42 vur, trâjajně cca. 1 vuru
(posle trailera/kajlera)
zâjna 1-2 emisije (rajnešě sě moru nâjti vuz pomoč kalendâra):
http://videoportal.sf.tv/sendung?id=7a41603c-8a74-4d90-bae2-273ce1a3370d
Musicnight, SF2, Samstag auf Sonntag, 13.09.2009 um 00:42 Uhr, Dauer ca. 1 Stunde
Sendung auf SF2 für Musik-Fans: Jeden Samstag mit exklusiven Konzert- und Festivalaufzeichnungen aus den Bereichen Rock, Pop, Country und Jazz sowie der News-Sendung «Swiss Music Scene».



NEDELA

15)
Koriščejně otpada «trash up»
(emisija za decu), saku nedelu ob 08:00, trâjajně 10 minûti
(posle trailera/kajlera)
zâjna 1-2 emisije (rajnešě sě moru nâjti vuz pomoč kalendâra):
http://videoportal.sf.tv/sendung?id=e99f08c8-bf75-4d3f-b9b5-7fa31ecee698
«trash up» (Kindersendung),  Sonntag, um 08:00, Dauer ca. 10 Min.
Warum gebrauchte Milchpackungen, leere PET-Flaschen und Ähnliches wegwerfen, wenn daraus etwas Tolles gebastelt werden kann? Diese Frage stellt sich Nadia vom Kinderprogramm.


16)
Skeč i komedija «Edelmais & Co.»
, nedela ob 22:00, trâjajně cca. 25 minûti
(posle trailera/kajlera)
zâjna 1-2 emisije (rajnešě sě moru nâjti vuz pomoč kalendâra):
http://videoportal.sf.tv/sendung?id=32312dc5-ac5b-49e9-b65c-79ceb422c79e
Sketch-Show «Edelmais & Co.» , Sonntag um 22:00, Dauer ca. 25 Minuten
In der Sketch-Show «Edelmais & Co.» treten der Komiker und die Schauspielerinnen auf. Die Kurzgeschichten zeigen Schweizer Alltagssituationen mit unerwarteten Wendungen.
« Zadnja izmjena: Listopad 01, 2009, 12:19:49 prijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4018
  • Karma: +0/-0
Odg: Hrvacki trojězični pluralizem ili ŠTO-jěnoumlě
« Odgovori #18 : Listopad 01, 2009, 12:00:44 prijepodne »


Neki primeri TV emisij na nestandizéranomu švicarsko-nemačkomu jeziku na regionalne razine
(züriška televizija)


(plâvopisani tekst jě na nemačkomu)


1)
Züri-Vésti
(saki dân, 18:00, ponâvla sě saku vuru) - Dnevno friškě vésti
arhiv (kliknuti na: "zur Film" (negda raspoloživo tek ono stâro 2-3 dâne)):
http://www.telezueri.ch/index.php?id=60865
ZüriNews (Mo. - So. 18.00 h, Wdh.: stündlich)

2)
ZüriInfo
(pon.-pet., 18:20) - napetě reportâžě
arhiv (kliknuti na: "zur Film" (negda raspoloživo tek ono stâro 2-3 dâne)):
http://www.telezueri.ch/index.php?id=60877
ZüriInfo (Mo-Fr 18.20 h, Wdh.: stündlich)

3)
Burzovno izvéščě
(petek 19:20, sobota 10:20 / 14.24 / 14:54, nedela 17:50)
arhiv (kliknuti na: "zur Film" (negda raspoloživo tek ono stâro 2-3 dâne)):
http://www.telezueri.ch/index.php?id=61058
BörsenTrend (Freitag, 19:20 Samstag, 10:20 / 14.24 / 14:54 Sonntag, 17:50)

4)
Dnevni spominek
(pon. - četr., 18:30, ponâvla sě saku vuru)
arhiv (kliknuti na: "zur Film" (negda raspoloživo tek ono stâro 2-3 dâne)):
http://www.telezueri.ch/index.php?id=60868
TalkTäglich (Mo. - Do. 18.30 h, Wdh.: stündlich)

5)
Životni stil
(petek 18.30 h, ponâvla sě saku vuru)
arhiv (kliknuti na: "zur Film" (negda raspoloživo tek ono stâro 2-3 dâne)):
http://www.telezueri.ch/index.php?id=6826
Lifestyle (Fr. 18.30 h, Wdh.: stündlich)

6)
Snûblejně
(sobota, 18:20, ponâvla sě saku vuru)
arhiv (kliknuti na: "zur Film" (negda raspoloživo tek ono stâro 2-3 dâne)):
http://www.telezueri.ch/index.php?id=6839
swissdate (Sa. 18.20 h, Wdh.: stündlich)

7)
Nedelni spominek
(nedela, 18:20, ponâvla sě saku vuru)
arhiv (kliknuti na: "zur Film" (negda raspoloživo tek ono stâro 2-3 dâne)):
http://www.telezueri.ch/index.php?id=60875
SonnTalk (So. 18.20 h, Wdh.: stündlich)
« Zadnja izmjena: Listopad 01, 2009, 12:07:52 prijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4018
  • Karma: +0/-0
Odg: Hrvacki trojězični pluralizem ili ŠTO-jěnoumlě
« Odgovori #19 : Listopad 02, 2009, 12:27:01 prijepodne »


Varaždinske vijesti, br. 3368, 21. srpnja 2009. / Kolumne

Naglasak

Oproštaj s pjesnikom

Piše Ernest Fišer, glavni urednik


Prošle su srijede, 15. srpnja, za vrućeg ljetnog po podneva, brojni Varaždinci na posljednji poinak ispratili svog uglednog i vrlo poznatog sugrađanina, pjesnika i romanopisca Vladimira Korotaja. Svaka smrt dolazi prerano, pa nas je tako prebrzo napustio i ovaj 76-godišnji umirovljeni profesor hrvatske književnosti i engleskog jezika, ali još uvijek i jedan od najagilnijih članova Varaždinskoga književnog društva i Društva hrvatskih književnika. Jer, iako je duže vrijeme bio narušena zdravlja, još prije desetak dana Korotaj je potpisniku ovih redaka s puno stvaralačkog entuzijazma govorio i o svom novom romanu, čiji izlazak, nažalost, nije dočekao...

Korotaj je rođen u nedalekom Jurketincu (7. listopada 1933.), ali je praktično cijeli svoj život proboravio u Varaždinu, gdje je već pohađao osnovnu školu i završio gimnaziju. Na Filozofskome fakultetu u Zagrebu diplomirao je 1958. godine i od tada je čitav radni vijek posvetio prosvjetnom radu - kraće vrijeme kao prosvjetni službenik, a potom sve do umirovljenja radio je kao profesor u Školskome centru za obrazovanje naftnih, geoistraživačkih, rudarskih i metalskih kadrova, odnosno u Strojarskoj i prometnoj školi u Varaždinu. Međutim, upravo nakon (formalnog) umirovljenja, za njega je nastupilo novo stvaralačko razdoblje posvećeno - književnome radu.

Zanimljivo je spomenuti da se Korotaj prvim književnim tekstovima počeo javljati još kao zagrebački student i potom mladi profesor (u negdašnjim glasilima “Kerempuh”, “Nemiri” i “Telegram”), da bi svoj spisateljski talent potvrdio tek kao - umirovljenik! Naime, svoju prvu pjesničku zbirku “Podne” objavio je 1984. godine, tj. u 51. godini života. No, nakon toga u sljedeća dva desetljeća objavljuje redom još 13 pjesničkih knjiga, pisanih na izvornoj kajkavštini i na hrvatskom štokavskom jezičnom standardu, da bi 2007. objavio i svoj prvi roman “Moj sin ratnik”.

Pomišljenju stručne kritike, u književnom opu su Vladimira Korotaja svakako najautentičniji i najosebujniji dio čini njegova kajkavska poezija. Svojim ponajboljim kajkavskim pjesmama, inspiriranim poglavito varaždinskim temama i motivima, on je ostavio trajan trag u suvremenom hrvatskom pjesništvu. O tome, uostalom, svjedoče i dvije vrijedne književne nagrade (“Fran Galović”, 2001. i “Katarina Patačić”, 2005.), koje je osvojio za svoje kajkavske zbirke “Gosenica za vratom” i “Querohominem ili tiiščem človeka”, kao i uvrštenje u prestižnu hrvatsko kajkavsku pjesničku antologiju “Rieči sa zviranjka” (Zagreb, 1999.) prof. dr. Jože Skoka.


P.S. Smrću Vladimira Korotaja varaždinska će književna scena ostati bez autentičnog pjesnika, a Varaždinsko književno društvo bez svoga istaknutog člana. Neka mu je lahka hrvatska zemlica, ko joj je posvetio svoje najintimnije stihove...


Izvor:
http://varazdinske-vijesti.hr/3368/naglasak/oprostaj-s-pjesnikom?opcija=kolumnisti
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4018
  • Karma: +0/-0
Odg: Hrvacki trojězični pluralizem ili ŠTO-jěnoumlě
« Odgovori #20 : Listopad 02, 2009, 12:27:47 prijepodne »

Rezervérani prostor za morebitno skoro vumetajně vezanoga članka
(kronološko-temâcki aspekt).
« Zadnja izmjena: Listopad 02, 2009, 01:51:09 prijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4018
  • Karma: +0/-0
Odg: Hrvacki trojězični pluralizem ili ŠTO-jěnoumlě
« Odgovori #21 : Listopad 02, 2009, 12:28:44 prijepodne »


(kajkavska inačica članka)


40-letnica (ili prokletnica) časopisa KAJ /
35-letnica Kajkavskoga sp(r)avišča


Prigodni osvrt (osa-v-vrât) Ljudevita Kaja vu 2 nâstavka.
Pisano na turopôlske kajkavščine, vuz citâtě i na štokavskomu i čakavskomu.

1/2

Zveličâvajně Kaja štokajuč - okrûglo pa na čošek

I jubilarni broj KAJ-a pisan jě na kajkavskomu tek vu zanemârivomu opsegu.

Vuz takvě ajngelě čuvârě i prijatelě v vuredništvu, KAJ-u né tréba vragov napadâčov nit neprijatelov.



Jubilarni broj „časopisa za književnost, umjetnost i kulturu KAJ“ (3/2009.) posvečen jě něgve 40-letnice. Časopisni svezek potpisujě vuredništvo vuz Božicu Pažur kak glâvnu i odgovornu vurednicu, dok su Ernest Fišer, Ivo Kalinski i Joža Skok istaknuti kak vuredniki.

Vu (l)jubilarnomu broju KAJ-a mejně od 2 (dvâ) % teksta pisano jě na kajkavskomu. Na kajkavskomu né pisan čak ni proslov (pisan štokavski), kak niti jěn od  10 sažetkov (si su pisani štokavski i vu prevodu na strâjnski jězek).

Ljudi moji, je li to moguće (M. Delić)?
To jě v nesuglasju i z Skokovem svetotrojstvenem nâputkom o (tro)jězičnosti – „zavičajni jezik, oficijelni standard, jedan svjetski jezik“.

Časopis ili štaštopis KAJ?

Vuz  izazivajně nevericě i ogorčejna kajolubcov, neobjavlivajně čak ni proslova ni sažetkov i na kajkavskomu dvostruko jě ponižejně i potcejnivajně:
- autorov člankov jel sě sugeréra da něznaju nit na sve zavičajne kajkavščine "vuproziti" (vu proze napisati) ili „ispevati“ sažetek,
- čitatelov, jel sě sugererera da nit vuz vusporedni štokavski i engleski/nemački sažetek něbi razmeli tekst napisan na nekteromu od kajkavske nârečji.

Sramota i špôt na kvadrât.
Vuz takvě ajngelě čuvârě i prijatelě vu vuredništvu, KAJ-u né tréba vragov napadâčov nit neprijatelov.
„Kajkavski se ne da štokajuči razvijati, zvučavati, popularizerati, emanciperati, voleti, najmenjše pak zveličavati. Štokajuči, Kaj se efemerizera i dekredibilizera.“
“ Več za Kaj dela on kaj Kajkavski kune, špota i švanji neg on kaj zpametno štoka o Baladam Miroslava Krleže.“ (kniževnik i prevoditel Željko Funda).


Licentia poetica (zlicentia prokletica)

Vuredništvo KAJ-a si jě vutuvelo v glâvu „kiks-ideju“ da jě nestandardizéranost (i posledična „nerazumlivost“ i „nepismenost“) kajkavskoga prépreka něgvomu koriščejnu (i) vu jâvne komunikâcije na (med)regionalne kajkavske razine.

Z takvum (kv)argumentâcijum i „perfekcionizmom“ reducéralo jě kajkavski na štokavski pisanu „povest kaja“ i na „objekt i polě kajkavskoga iščuđâvajna“ („pesniki su čuđejně svéta“).

„Malo morgen“, kě sě te logikě dotikâvlě.
Kajkavski je ili né (a je) „pismen“ odnosno „razumliv“ (ně samo ) vu kajkavske Hrvacke.
Němru postojati dvostruki kriteriji, po terem bi kajkavska poezija i proza bilě „razumlivě“ i „pismeně“ (i kak takvě bilě nagrađivaně), a kajkavski pisani članki (vuklučivo proslově i sažetkě) (i) vu časopisu KAJ to něbi bili.

"Govoriti kajkavcima (i čakavcima) «nemoj tako govoriti/pisati», «ružno govoriš/pišeš», «krivo govoriš/pišeš», je skandalozno! Nekome govoriti da nepravilno govori/piše materinji jezik! Standard je bitan još samo starim rigidnim jezikoslovcima.“

“Komunikacijska se svrha standarda često precjenjuje, pa se kao primjer navodi da se bez standarda čovjek z Brača i Zagorac ne bi razumjeli. Ali to se u praksi vrlo rijetko događa, a neke dijalekte često ne razumiju ni prvi susjedi. Da se u javnosti češće čuju dijalekti, uključujući i one teže razumljive, ljudi bi se jednostavno privikli. Kao što su se Hrvati u Jugoslaviji bili navikli na neke srpska izraze koje danas mladi ne bi razumjeli. Tako da bi se komunikacija u onakvim slučajevima mogla u načelu odvijati i bez standarda. (delomično parafrazerani lingvist dr Mate Kapović)


Negda jě jezikoslovec Ljudevit Jonke objašnâval razlikôvnost hrvackoga i srbskoga jezika na primeru da Hrvâti govore “tvornica umjetnog gnojiva”, a Srbi “fabrika veštačkog đubriva” i da sě němru razmeti.
Praksa jě pokâzala da su jeni bili navčili govorě druge, jel su imali priliku za to.

Gospoda štokajuči kajkavologi, ak su pozabili kak zgledi vuporabno-praktiči kajkavski (čakavski), moru si prečitati kajkavskě kolumně (i) v Zâgorskomu listu, Međimurske novina, Varaždinske vésti, 7plus Regionâlnomu tjědniku, ili pak bogâtu čakavsku/ikavsku kolumnistiku v Nôvomu listu (Beseda – 4 stranicě v četrtek, S kamika i mora), Šibenskomu listu, Glâsu Istrě, ...

Kajkavska kultura - tjěden k´o nijěden

Primereno žmeke situâcije, kajkavski tréba delatnu, a ně samo nominalnu ozbilnost (nem. Ern()st), hitro zvlâčejně z ž(ivo)ga kal(i)n(sk)oga blata, šlus z erozijum i ()osipajnem, ter odlučen skok na svetlo dâna, v jâvnu vuporabu ně samo v (polu)kajkavske Hrvacke.

Vu kajkavskomu sp()avišču dosti jě bilo zgubidâncijě i F(u)šeraja reducéranoga na tjědně kajkavskě kulturě i (k)vik-end-recitâlě v rezervâtem de sě vuškopleni KAJ prikazujě kak egzotični cirkuski jôpec, bekavec teri nězna pošteno govoriti, nek samo popevati.
“Poturicě“ v Spravišču valda mislě da saki tič, pa tak i on kajkavski, najemocionalnešě popéva v krlétke.

Roditeli teri bi sve détě tak držali vrěštu věč bi zdâvna sâmi dospeli vrěšt.
Položaj čětrdesetletnika v zipke il hodalice v vuluđenem zěmlam provocéra automacko oduzimajne roditelstva i skrbništva. 

Ni med cvetjem, (r)ožicam ni PRAVice (Petrica Kerempuh).
Ni med (B)ožicam ni sPRAVišča.
Božica PRÂVdě tréba hitro deluvati i isPRAViti kajkavsko sKRIViščě št(o)točijna, vuozbiliti F(u)šerě vujnemu ili jě pak premestiti na mejně št(e)točinska mesta.

Čuda toga jě gnilo v kržlave KAJske, re(d)akcije (Kajmlet).
Vuredništvo tréba vurediti kak Bôg zapovéda, a spraviščě temelito pospraviti.

Néma sě kě puno čekati, a kam još 6 děsetletji da bi sě Trno(R)ožica i nejna spavajuča elita, posle stoletnoga spala, zbudili. Do ûnda bi KAJ več zdâvna dospel „pod pažu(r)“, odnosno mrl.

Iščě sě neotkajkavizérano vuredništvo KAJ-a, motto čijoga sakoga člana bû:
„Za mene nema tjedna kajkavske kulture, niti dana kajkavske reči. Za mene je sake ljete 365 dane kajkavske kulture, a sake četrte i 366.“ (Krešimir Končevski, kolumnist Zagorskoga lista)


PS1
"Neću van više govorit o zajiku kega me je moja mat navadila, vi volite vašega, ne zato ča je veći od mojga nego zato ča je vaš, ja volin svojga, ne zato ča je mići nego zato ča je moj." (Vedrana Rudan, kolumnistica Nacionala)

PS2
Jězična râznôlikost jě biten eleměnt našoga nacionâlnoga identitéta
(novinar Ivo Horvat).



* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *



40-letnica (ili prokletnica) časopisa KAJ
35-letnica Kajkavskoga sp(r)avišča


Prigodni osvrt (osa- v-vrât)  vu 2 nâstavka.
Pisano na turopôlske kajkavščine, vuz citâtě i na štokavskomu i čakavskomu.

2/2

HRT - velikoštokavska dalekovidnica (ili krâtkovidnica?)

Oj hrvacka (HRT) mati, nâj samo štokati!

Švicarsko-nemački TV i radiski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)?



Na Hrvacke televizije („V nedelu vu 2“, v Dnevniku, Latinice, ....) nastûpaju i Miloradi Dodiki, Lepě Breně, Harisi Silajđići i to bez sinkronizâcijě na hrvacki odn. „sine“ kroatizâcijě.

Milo, rad i lěpo jě čuti na jeziku (o)brenovičkě Srbijě kě sě (d)odigrâva v komšiluku (štomšiluku), „tamo daleko“.
No, kajkavcem bi lěpo bilo čuti, na hrvacke kajkavščine, i kě sě dešâva „tu blizu“, v kajkavske Hrvacke.
Nažalost, motto HRT-a (i Kajkavskoga „sramišča“) kak da glâsi samo:
„što br(at)e ne govoriš štokavski da te i celi bel(orlovsk)i svet razume?“
N(e)gdo né prorok v vlastite zěmle.

HRT jě jenem (štokavcem) mati, a drugem (kajkavcem i čakavcem) mačeva.

Zašto Kajkavsko spravišče nije razgovaralo s glavnim urednicima Hrvatskog radija i Hrvatske televizije da se kajkavska riječ više čuje na tim programima?
Zašto Kajkavsko spravišče nije pozvalo k sebi glavne urednike lokalnih glasila iz kajkavskih krajeva, pogotovo lokalnih radijskih (i TV postaja) ......? (novinar Ivo Horvat)


Zâke sě kajkavski spraviščânec i kajkavolog Fišer (nem.: ribar) konačno ne nâjdě s z glâvnem vurednikom Varaždinske vésti Ernestom i izloži ga ozbilnomu „ribajnu i ribarskomu prigovârajnu“ zâke on (Ernest) svôj glâvnovurednički „Nâglasek“ ne pišě i na kajkavskomu?   
Tragikomično jě da sě (samo vmisli kajkavec?) i kajkavolog Ernest Fišer oprâšta od kajkavskoga pesnika Vladimira Korotaja – na nekajkavskomu, štokavskomu jeziku.
O tempora, o mores.

Hrvackem kajkavcem (a ima je oko 700 iladi) nésu trenut(o)čno na raspolâgajnu praktički nikakvi TV i radiski programi. Ak oču čuti kajkavsku réč vupučeni su na slovenskě kajkavskě TV i radio postajě.

Déjà vu.
Svojedobno (1936.) jě Krleža mogel objaviti sve kajkavskě Balâdě Petricě Kerempuha samo v Lublane.

Relja Bašić: „Bio sam peta generacija zagrebačke Akademije za dramsku umjetnost, i u toj petoj generaciji (godine 1949.) bio sam prvi Zagrepčanin koji je uspio ući. Smatralo se da Zagrepčani, bez obzira na urbanost, zbog kajkavskog okruženja akcentološki nisu pravi, dobri štokavci, za razliku od mojih prijatelja Vanje Dracha, pokojnog Fabijana Šovagovića ili pokojne Semke Sokolović“.
Medtěm, ûnda jě došel Bojan Stupica, Slovenec ......

Čakavci sě pak vupučuju na gradiščansko-hrvackě radiskě i TV emisijě.


Švicarsko-nemački TV i radiski modél za spâs nestandarizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)

Kajkavskě (i čakavskě) (med)regionalně televizijě i radiji moru primeniti švicarsko-nemački jězični modél.
Nestandardizérani švicarsko-nemački jězek koristi oko 4.5 milijuna ludi (od vukupno otprilikě 105 milijônov nemački govoreče v Nemačke, Austrije, Švicarske, Luksemburgu, Lihtenštajnu (Liechtensteinu), južnomu Tirôlu, ...).

Švicarsko-nemački model karakterizéra prevlast nestandarda („dijalekta“) nad standardom („kniževnim govorom“) na radiju i TV na sěšvicarsko-nemačke razine (spomenute 4.5 milijôna stanovnikov).

Na TV (postaje SF1, SF2) jě od informativno-kontaktne emisij samo dnevnik (bez prognozě vremena i bez športskoga pregleda) na standardu.
Prognoza vremena i športski pregled su jěn tjěden na zueriškomu, drugi tjěden na baselskomu (teri ima podosta francuske reči), trejti tjěden na bernskomu itd.

Ostali program (vlastita produkcija) jě prevladavajuče na “dijalektu”. V kontaktne emisija (alla Latinica, Oprto, V nedelu vu 2, Milijôner, Po lépe naše, ..) voditeli i sudioniki govore isklučivo na (saki svemu) zavičajnomu govoru. Na standardu sě emitéraju emisijě posvečeně obrazovâjnu i kulture vu vûžomu smislu (gosti i voditeli tu znâju biti z Nemačkě ili Austrijě).

Né dâvno jě na švicarski državni blagdan (1. kolovoza) helvecki sâvezni precednik dâl pôlvurni intervju nacionalne televizije, a sâ pitajna i odgovori su bili na nestandizéranomu, zavičajnomu govoru.

Na sěšvicarsko-nemačkomu radiju (postaja DRS), teri pokriva iste 4.5 milijôna ludi, su na standardu vésti saku punu vuru. Gotovo sé ostali program jě na nestandardizéranomu «dijalektu».

Kě sě pâk (med)regionalne (med)kantonalne televizij i radijov dotikâvlě (pojedinačno pokrivaju od nekuliko desetkov iladi do 1,5 milijônov stanovnikov), praktički si programi su na nestandardu (npr. TeleZueri, TeleBasel, TeleBärn, ...).


Né tréba zmišlati tôplu vodu.
(Polu)kajkavska i (polu)čakavska Hrvacka moreju, po sprôbanomu jězično-političkomu modélu očuvâjna nestandardizéranoga jezika na (med)regionalne TV i radiju, postati germanska Švicarska.

PS1
Kapetan Laptalo govori arhaičnim dubrovačkim jezikom:
„jo lipote: čuvaš svoje, a svi dobronamjerni te razumu“
(Ćićo Senjanović, kolumnist Novoga lista)


PS2
“I tak sem pak imela priljiku čujti šlabekuvati (strajnske i naše domače), kak njim je teške razmeti, nas, teri pišeme na domačem, kajkafskem. (...)
Za stranjske, za one teri teške razmeju veljim da moraju tri put prečitati. Jemput da prešpanciraju po napisanomu, drugi put da se nafčiju čitati, a trejti put da razmeju.
Nu lasi mi se zdižeju na domače, terem menjka njihove vlastite sposobnosti da nekaj napraviju i teri najreši pljujeju po onemi teri očeju nekaj napraviti i ostaviti traga za buduče cajte.
(Nevenka Gregurić, kolumnistica Zagorskog Lista)
« Zadnja izmjena: Listopad 02, 2009, 12:45:26 prijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4018
  • Karma: +0/-0
Odg: Hrvacki trojězični pluralizem ili ŠTO-jěnoumlě
« Odgovori #22 : Listopad 02, 2009, 12:30:03 prijepodne »


(čakavska inačica članka)


40-letnica (ili prokletnica) časopisa KAJ /
35-letnica Kajkavskog sp(r)avišča


Prigodni osvrt (osa- v-vrât) Ljudevita Kaja va 2 nastavka.
Na čakavski prevela Tatjana Udović

1/2

Veličanje Kaja štokajući - okruglo pa na čošak

I jubilarni broj KAJ-a pisan je na kajkavskemu ma komać  va zanemarivemu opsegu.

Uz takovi anjeli čuvari i prijatelji va uredništve, KAJ ne rabi imet vrazi napadači ni neprijatelji.

 

Jubilarni broj „časopisa za književnost, umjetnost i kulturu KAJ" (3/2009.) posvećen je njegovoj 40-letnjice. Časopisni svezak potpišuje uredništvo uz Božicu Pažur kot glavnu i odgovornu urednicu, dok su Ernest Fišer, Ivo Kalinski i Joža Skok istaknuti kako urednici.

Va jubilarnemu broju KAJ-a manje od 5 % teksta pisano j' na kajkavsken. Na kajkavsken ni pisan pak ni proslov (pisan štokavski), jednako kot ni jedan od  10 sažetak (si su pisani štokavski i va prevode na strani zajik).

Ljudi moji, je li to moguće (M. Delić)?
To je va nesuglasje čak i z Skokoven svetotrojstvenen naputke o (tro)jezičnosti – „zavičajni jezik, oficijelni standard, jedan svjetski jezik“.
 
Časopis ili štaštopis KAJ?
Uz  izazivajne nevjerice i ogorčenja kajoljubac, neobjavljivanje čak ni proslova ni sažetak na kajkavskemu dvostruko j' poniženje i potcjenjivanje:
- autora članak aš se sugerira da ne znaju ni na svojoj zavičajnoj kajkavštine "uprozit" (va proze napisat) al „ispjevat" sažetak,
- čitatelja, aš se sugererira da ni uz usporedni štokavski i engleski/njemački sažetak ne bi razumeli tekst napisan na neken od kajkavskeh narečji.

Sramota i špot na kvadrat!
Uz takovi anjeli čuvari i prijatelji va uredništve, KAJ ne rabi vrazi  napadači ni  neprijatelji.
„Kajkavski se ne da štokajuči razvijati, zvučavati, popularizerati, emanciperati, voleti, najmenjše pak zveličavati. Štokajuči, Kaj se efemerizera i dekredibilizera.“
“ Več za Kaj dela on kaj Kajkavski kune, špota i švanji neg on kaj zpametno štoka o Baladam Miroslava Krleže.“ (kniževnik i prevoditel Željko Funda).

 
Licentia poetica (zlicentia prokletica)
Uredništvo KAJ-a si je utuvilo va glavu „kiks-ideju" da j' nestandardiziranost (i posledična „nerazumljivost" i „nepismenost") kajkavskega prepreka njegovemu korištenju (i) va javnoj komunikacije na (među)regionalnoj kajkavskoj razine.
 
Z takovun (kv)argumentacijun  i „perfekcionizmon" reduciralo je kajkavski na štokavski pisanu „povjest kaja" i na „objekt i poje kajkavskega iščuđavanja" („pesniki su čuđejně svéta“).

„Malo morgen", ča se tiste logike tiče.
Kajkavski je al ni (a je) „pismen" odnosno „razumjiv" (ne samo) va kajkavskoj Hrvatskoj.
Ne moru postojat dvostruki kriteriji, po kemi bi kajkavska poezija i proza bile „razumjive" i „pismene" (i kot takove bile nagrađivane), a kajkavski pisani članci (ukjučivo proslovi i sažeci) (i) va časopise KAJ to ne bi bili.
 
"Govoriti kajkavcima (i čakavcima) «nemoj tako govoriti/pisati», «ružno govoriš/pišeš», «krivo govoriš/pišeš», je skandalozno! Nekome govoriti da nepravilno govori/piše materinji jezik! Standard je bitan još samo starim rigidnim jezikoslovcima.“

“Komunikacijska se svrha standarda često precjenjuje, pa se kao primjer navodi da se bez standarda čovjek z Brača i Zagorac ne bi razumjeli. Ali to se u praksi vrlo rijetko događa, a neke dijalekte često ne razumiju ni prvi susjedi. Da se u javnosti češće čuju dijalekti, uključujući i one teže razumljive, ljudi bi se jednostavno privikli. Kao što su se Hrvati u Jugoslaviji bili navikli na neke srpska izraze koje danas mladi ne bi razumjeli. Tako da bi se komunikacija u onakvim slučajevima mogla u načelu odvijati i bez standarda. (delomično parafrazerani lingvist dr Mate Kapović)

 
Nekada je jezikoslovac Ljudevit Jonke objašnjeval razlikovnost hrvatskega i srpskega zajika na primjere da Hrvati govore “tvornica umjetnog gnojiva”, a Srbi “fabrika veštačkog đubriva” i da se ne moru jezično razumet.
Praksa j' pak pokazala da su jedni navadili govor drugeh, aš su imali priliku za to.

Gospoda štokajući kajkavolozi, ako su pozabili kako zgjeda uporabno-praktični kajkavski (čakavski), moru si pročitat kajkavske kolumne (i) va Zagorskemu listu, Međimurskeh novinah, Varaždinskeh vjesteh, 7plus Regionalnemu tjedniku, al pak bogatu čakavsku/ikavsku kolumnistiku i „prilogistiku" va Noven liste (Beseda - 4 stranice četrtkon, S kamika i mora), Šibensken liste, Glase Istre, ...

Kajkavska kultura - "tjedan k´o nijedan"

Primjereno teškoj situacije, kajkavski rabi djelatnu, a ne samo nominalnu ozbiljnost (nem. Ern()st), hitro zivučevanje z ž(ivo)ega kal(i)n(sk)ega blata, prekid eroziji i ()osipanja, te odlučan skok na svetlo dana, va javnu uporabu ne samo va (polu)kajkavskoj Hrvatskoj.

Va kajkavskemu sp()avišču dosti je bilo zgubidancije i F(u)šeraja reduciranega na šetimani kajkavske kulture i (k)vik-end-recitali va rezervateh kade se uškopjeni KAJ prikažuje kako egzotični cirkuski jopec (majmun), mucavac koji ne zna pošteno govoriti, nego samo pjevati. 
"Poturice" va "Spravišču valda misle da saki tić, pak tako i on kajkavski, najemocionalneje kanta va gajbe.
Roditelji ki bi svojga otroka tako držali va gajbe već bi davno dospjeli va pržun.
Položaj četrdesetletnika va zipke al hodalice va uljuđeneh zemjah provocira automatsko oduzimanje roditeljstva i skrbništva.   

Ni med cvetjem, (r)ožicam ni PRAVice (Petrica Kerempuh).
Ni med (B)ožicam ni sPRAVišča.
Božica PRAVde rabi hitro djelovat i isPRAVit kajkavsko sKRIVišče št(o)točinje, uozbiljit F(u)šeri va njemu al jih pak premestit na manje št(e)točinska mesta.

Čuda tega je trulo va države Kajske, re(d)akcije (Kajmlet).
Uredništvo rabi uredit kako Bog zapoveda, a "spravišče" temeljito pospravit (pospremiti).

Ni ča puno čekat, a kamoli još 6 desetljeći da bi se Trno(R)ožica i njija spavajuća elita, potla stoljetnega spanja, zbudili. Do onda bi KAJ več odavno dospel „pod pažu(r)“, tj umrl.

Išće se neotkajkavizirano uredništvo KAJ-a, motto sakega njegovega člana će bit:
„Za mene nema tjedna kajkavske kulture, niti dana kajkavske reči. Za mene je sake ljete 365 dane kajkavske kulture, a sake četrte i 366.“ (Krešimir Končevski, kolumnist Zagorskoga lista)


PS1
"Neću van više govorit o zajiku kega me je moja mat navadila, vi volite vašega, ne zato ča je veći od mojga nego zato ča je vaš, ja volin svojga, ne zato ča je mići nego zato ča je moj." (Vedrana Rudan, kolumnistica Nacionala)

PS2
Jězična râznôlikost jě biten eleměnt našoga nacionâlnoga identitéta
(novinar Ivo Horvat).



* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *



40-letnica (ili prokletnica) časopisa KAJ
35-letnica Kajkavskog sp(r)avišča


Prigodni osvrt (osa- v-vrat)  Ljudevita Kaja u 2 nastavka.
Na čakavski prevela Tatjana Udović

2/2

HRT - velikoštokavska dalekovidnica (al kratkovidnica?)
 

Oj hrvatska (HRT) mati, nemoj samo štokati!

Švicarsko-njemački TV i radijski model za spas nestandardiziranega kajkavskega (čakavskega)?

 

Na Hrvackoj televizije („Nedjeljom u 2", u Dnevniku, Latinici, ....) nastupaju i Miloradi Dodiki, Lepe Brene, Harisi Silajđići i to bez sinkronizacije na hrvacki odn. „sine" kroatizacije.

Milo, rado i „lepo“ je za čut na zajike (o)brenovićke Srbije čase (d)odigrava va komšiluke (štomšiluke), „tamo daleko".
Ma, kajkavci i čakavci bi lepo bilo čut kako povedaju na hrvackoj kajkavštine i čakavštine, i čut ča se dogaja „tu blizu", va kajkavskoj i čakavskoj Hrvackoj.
Nažalost, motto HRT-a (i kajkavskega  i čakavskega „sramišća") kako da glasi:
„što br(at)e ne govoriš štokavski da te i c(ij)eli bel(orlovsk)i sv(ij)et razum(ij)e?"
N(e)ki ni prorok va vlastitoj zemje

HRT je jednen (štokavcen) mat, a drugen (kajkaven i čakavcen) maćeha.

Zašto Kajkavsko spravišče nije razgovaralo s glavnim urednicima Hrvatskog radija i Hrvatske televizije da se kajkavska riječ više čuje na tim programima?
Zašto Kajkavsko spravišče nije pozvalo k sebi glavne urednike lokalnih glasila iz kajkavskih krajeva, pogotovo lokalnih radijskih (i TV postaja) ......? (novinar Ivo Horvat)


Zač se kajkavski spraviščanec i kajkavolog Fišer (njem.: ribar) konačno ne najde z glavnen urednikon Varaždinskeh vijesti Ernestom i izloži ga ozbiljnemu „ribajnu i ribarskom prigovarajnu" zač on (Ernest) svoj glavnourednički „Naglasak" ne piše i na kajkavsken?   
Tragikomično j' da se (samo vmisli kajkavec?) i kajkavolog Ernest Fišer oprašta od kajkavskega pjesnika Vladimira Korotaja - na nekajkavsken, štokavsken zajike.
O tempora, o mores. 

Hrvacken kajkavcon (a ima ih oko 700 tisuć) nisu trenut(o)čno na raspolaganju praktički nikakovi TV i radijski programi. Ako će čuti kajkavsku besedu upućeni su na slovenske kajkavske TV i radio postaje.
 
Déja vu.
Svojedobno (1936.) je Krleža mogal objavit svoje kajkavske Balade Petrice Kerempuha samo va Ljubljane.

Relja Bašić: „Bio sam peta generacija zagrebačke Akademije za dramsku umjetnost, i u toj petoj generaciji (godine 1949.) bio sam prvi Zagrepčanin koji je uspio ući. Smatralo se da Zagrepčani, bez obzira na urbanost, zbog kajkavskog okruženja akcentološki nisu pravi, dobri štokavci, za razliku od mojih prijatelja Vanje Dracha, pokojnog Fabijana Šovagovića ili pokojne Semke Sokolović“.
Međutim, onda je prišal Bojan Stupica, Slovenac ......

Čakavci se pak upučuju na gradišćansko-hrvatske radijske i TV emisije.

Švicarsko-njemački TV i radijski model za spas nestandardiziranega kajkavskega (čakavskega)

Kajkavske (i čakavske) (među)regionalne televizije i radiji moru primenit švicarsko-njemački jezični model.
Nestandardizirani švicarsko-njemački zajik rabi oko 4.5 milijuna judi (od ukupno otprilike 105 milijuna njemački govorećih va Njemačkoj, Austrije, Švicarskoj, Luksemburge, Lihtenštajne (Liechtensteinu), južnemu Tirolu, ...).

Švicarsko-njemački model karakterizera prevlast nestandarda („dijalekta") nad standardon („književnen govoron") na radiju i TV na svešvicarsko-njemačkoj razine (spomenutih 4.5 milijuna stanovnika).

Na TV (postaje SF1, SF2) je od informativno-kontaktnih emisij samo dnevnik (bez prognoze vremena i bez sportskega pregleda) na standarde. 
Prognoza vremena i športski pregled su jenu šetimanu na zuerišken , drugu šetimanu na baselsken (ki ima podosta francuskeh besed), treću šetimanu na bernsken itd.
 
Ostali program (vlastita produkcija) je prevladavajuće na "dijalekte". Va kontaktneh  emisijah (alla Latinica, Otvoreno, Nedjeljom u 2, Lijepom našom, ..) voditelji i sudionici govore isključivo na (saki svojen) zavičajnen govore. Na standarde se emitiraju emisije posvećene obrazovanju i kulture va užen smisle (gosti i voditelji tu znaju bit z Njemačke al Austrije).
 
Pred malo vremena j' na švicarski državni blagdan (1. kolovoza) helvetski savezni predsjednik dal polusatni intervju nacionalnoj televizije, a sa pitanja i odgovori su bili na nestandiziranen, zavičajnen govore. 

Na svešvicarsko-njemačken radije (postaja DRS) ki pokriva ista 4.5 milijuna judi, vijesti su na standarde saku punu uru. Gotovo sav ostali program je na nestandardiziranen « dijalektu ».

Ča se pak (među)regionalneh odn. (među)kantonalneh televizij i radij tiče (pojedinačno pokrivaju od nekoliko desetak tisuć do 1,5 milijuna stanovniki), praktički si programi su na nestandarde (npr. TeleZueri, TeleBasel, TeleBärn, ...).
 

Ne rabi izmišjati teplu vodu.
(Polu)kajkavska i (polu)čakavska Hrvatska moru, po isprobanemu jezično-političkemu  modelu očuvanja nestandardiziranega zajika na (među)regionalnoj TV i radije, postat germanska Švicarska.

PS1
Kapetan Laptalo govori arhaičnim dubrovačkim jezikom:
„jo lipote: čuvaš svoje, a svi dobronamjerni te razumu“
(Ćićo Senjanović, kolumnist Novoga lista)


PS2
“I tak sem pak imela priljiku čujti šlabekuvati (strajnske i naše domače), kak njim je teške razmeti, nas, teri pišeme na domačem, kajkafskem. (...)
Za stranjske, za one teri teške razmeju veljim da moraju tri put prečitati. Jemput da prešpanciraju po napisanomu, drugi put da se nafčiju čitati, a trejti put da razmeju.
Nu lasi mi se zdižeju na domače, terem menjka njihove vlastite sposobnosti da nekaj napraviju i teri najreši pljujeju po onemi teri očeju nekaj napraviti i ostaviti traga za buduče cajte.
(Nevenka Gregurić, kolumnistica Zagorskog Lista)
« Zadnja izmjena: Listopad 02, 2009, 12:32:09 prijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4018
  • Karma: +0/-0
Odg: Hrvacki trojězični pluralizem ili ŠTO-jěnoumlě
« Odgovori #23 : Listopad 02, 2009, 12:34:19 prijepodne »


(štokavska inačica članka)


40-letnica (ili prokletnica) časopisa KAJ
35-letnica Kajkavskog sp(r)avišča


Prigodni osvrt (osa- v-vrat)  Ljudevita Kaja u 2 nastavka.
Pisano na štokavskom, uz citate (i) na kajkavskom i čakavskom.

1/2

Veličanje Kaja štokajući - okruglo pa na čošak

I jubilarni broj KAJ-a pisan je na kajkavskom tek u zanemarivom opsegu.

Uz takve anđele čuvare i prijatelje u uredništvu, KAJ ne treba vragova napadača niti neprijatelja.



Jubilarni broj „časopisa za književnost, umjetnost i kulturu KAJ“ (3/2009.) posvećen je njegovoj 40-letnici. Časopisni svezak potpisuje uredništvo uz Božicu Pažur kao glavnu i odgovornu urednicu, dok su Ernest Fišer, Ivo Kalinski i Joža Skok istaknuti kao urednici.

U (l)jubilarnom broju KAJ-a manje od 5 % teksta pisano je na kajkavskom. Na kajkavskom nije pisan čak ni proslov (pisan štokavski), kao niti jedan od  10 sažetaka (svi su pisani štokavski i u prijevodu na strani jezik).

Ljudi moji, je li to moguće (M. Delić)?
To je u nesuglasju čak i sa Skokovim svetotrojstvenim naputkom o (tro)jezičnosti - „zavičajni jezik, oficijelni standard, jedan svjetski jezik“.

Časopis ili štaštopis KAJ?
Uz  izazivajne nevjerice i ogorčenja kajoljubaca, neobjavljivanje čak ni proslova ni sažetaka na kajkavskom dvostruko je ponižejne i potcjenjivanje:
- autora članaka jer se sugerira da ne znaju niti na svojoj zavičajnoj kajkavštini "uproziti" (u prozi napisati) ili „ispjevati“ sažetak,
- čitatelja, jer se sugererira da niti uz usporedni štokavski i engleski/njemački sažetak ne bi razmumjeli tekst napisan na nekom od kajkavskih narečja.

Sramota i špot na kvadrat.
Uz takve anđele čuvare i prijatelje u uredništvu, KAJ ne treba vragova napadača niti neprijatelja.
„Kajkavski se ne da štokajuči razvijati, zvučavati, popularizerati, emanciperati, voleti, najmenjše pak zveličavati. Štokajuči, Kaj se efemerizera i dekredibilizera.“
“ Več za Kaj dela on kaj Kajkavski kune, špota i švanji neg on kaj zpametno štoka o Baladam Miroslava Krleže.“ (kniževnik i prevoditel Željko Funda).


Licentia poetica (zlicentia prokletica)
Uredništvo KAJ-a si je utuvilo u glavu „kiks-ideju“ da je nestandardiziranost (i posljedična „nerazumljivost“ i „nepismenost“) kajkavskog prepreka njegovom korištejnu (i) u javnoj komunikaciji na (među)regionalnoj kajkavskoj razini.

S takvom (kv)argumentacijom i „perfekcionizmom“ reduciralo je kajkavski na štokavski pisanu „povjest kaja“ i na „objekt i polje kajkavskog iščuđavanja“ („pjesnici su čuđenje svijeta“).

„Malo morgen“, što se te logike tiče.
Kajkavski je ili nije (a je) „pismen“ odnosno „razumljiv“ (ne samo) u kajkavskoj Hrvatskoj.
Ne mogu postojati dvostruki kriteriji, po kojima bi kajkavska poezija i proza bile „razumljive“ i „pismene“ (i kao takve bile nagrađivane), a kajkavski pisani članci (uključivo proslove i sažetke) (i) u časopisu KAJ to ne bi bili.

"Govoriti kajkavcima (i čakavcima) «nemoj tako govoriti/pisati», «ružno govoriš/pišeš», «krivo govoriš/pišeš», je skandalozno! Nekome govoriti da nepravilno govori/piše materinji jezik! Standard je bitan još samo starim rigidnim jezikoslovcima.“

“Komunikacijska se svrha standarda često precjenjuje, pa se kao primjer navodi da se bez standarda čovjek z Brača i Zagorac ne bi razumjeli. Ali to se u praksi vrlo rijetko događa, a neke dijalekte često ne razumiju ni prvi susjedi. Da se u javnosti češće čuju dijalekti, uključujući i one teže razumljive, ljudi bi se jednostavno privikli. Kao što su se Hrvati u Jugoslaviji bili navikli na neke srpska izraze koje danas mladi ne bi razumjeli. Tako da bi se komunikacija u onakvim slučajevima mogla u načelu odvijati i bez standarda. (delomično parafrazerani lingvist dr Mate Kapović)


Nekad je jezikoslovac Ljudevit Jonke objašnavao razlikovnost hrvatskog i srpskoga jezika na primjeru da Hrvati govore “tvornica umjetnog gnojiva”, a Srbi “fabrika veštačkog đubriva” i da se ne mogu jezično razmjeti.
Praksa je međutim pokazala da su jedni naučili govor drugih, jer su imali priliku za to.

Gospoda štokajući kajkavolozi, ako su zaboravili kako izgleda uporabno-praktični kajkavski (čakavski), mogu si pročitati kajkavske kolumne (i) u Zagorskom listu, Međimurskim novinama, Varaždinskim vijestima, 7plus Regionalnom tjedniku, ili pak bogatu čakavsku/ikavsku kolumnistiku i „prilogistiku“ u Novom listu (Beseda – 4 stranice četvrtkom, S kamika i mora), Šibenskom listu, Glasu Istre, ...

Kajkavska kultura - tjedan k´o nijedan

Primjereno teškoj situaciji, kajkavski treba djelatnu, a ne samo nominalnu ozbiljnost (njem. Ern()st), hitro izvlačenje iz ž(ivo)g kal(i)n(sk)og blata, prekid erozije i ()osipanja, te odlučan skok na svjetlo dana, u javnu uporabu ne samo u (polu)kajkavskoj Hrvatskoj.

U kajkavskom sp()avišču dosta je bilo zgubidancije i F(u)šeraja reduciranog na tjedne kajkavske kulture i (k)vik-end-recitale u rezervatima gdje se uškopljeni KAJ prikazuje kao egzotični cirkuski jopec (majmun), mucavac koji ne zna pošteno govoriti, nego samo pjevati.
“Poturice" u “Spravišču valjda misle da svaka ptica, pa tako i ona kajkavska, najemocionalnije pjeva u krletki.

Roditelji koji bi svoje dijete tako držali u kavezu već bi davno dospjeli u zatvor.
Položaj četrdesetletnika u koljevki ili hodalici u uljuđenim zemljama provocira automatsko oduzimanje roditeljstva i skrbništva. 

Ni med cvetjem, (r)ožicam ni PRAVice (Petrica Kerempuh).
Ni med (B)ožicam ni sPRAVišča.
Božica PRAVde treba hitro djelovati i isPRAViti kajkavsko sKRIVišče št(o)točinja, uozbiljiti F(u)šere u njemu ili ih pak premjestiti na manje št(e)točinska mjesta.

Čuda toga je trulo v kržlave Kajske, re(d)akcije (Kajmlet).
Uredništvo treba urediti kako Bog zapovijeda, a spravišče temeljito pospraviti (pospremiti).

Nema se što puno čekati, a kamoli još 6 desetljeća da bi se Trno(R)ožica i njena spavajuća elita, nakon stoljetnog spavanja, probudili. Do onda bi KAJ več odavno dospio „pod pažu(r)“, odnosno umro.

Traži se neotkajkavizirano uredništvo KAJ-a, motto čijeg svakog člana će biti:
„Za mene nema tjedna kajkavske kulture, niti dana kajkavske reči. Za mene je sake ljete 365 dane kajkavske kulture, a sake četrte i 366.“ (Krešimir Končevski, kolumnist Zagorskoga lista)


PS1
"Neću van više govorit o zajiku kega me je moja mat navadila, vi volite vašega, ne zato ča je veći od mojga nego zato ča je vaš, ja volin svojga, ne zato ča je mići nego zato ča je moj." (Vedrana Rudan, kolumnistica Nacionala)

PS2
Jězična râznôlikost jě biten eleměnt našoga nacionâlnoga identitéta
(novinar Ivo Horvat).



* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *



40-letnica (ili prokletnica) časopisa KAJ
35-letnica Kajkavskog sp(r)avišča


Prigodni osvrt (osa- v-vrat)  Ljudevita Kaja u 2 nastavka.
Pisano na štokavskom, uz citate (i) na kajkavskom i čakavskom.

2/2

HRT - velikoštokavska dalekovidnica (ili kratkovidnica?)


Oj hrvatska (HRT) mati, nemoj samo štokati!

Švicarsko-njemački TV i radijski model za spas nestandardiziranog kajkavskog (čakavskog)?



Na Hrvatskoj televiziji („Nedjeljom u 2“, u Dnevniku, Latinici, ....) nastupaju i Miloradi Dodiki, Lepe Brene, Harisi Silajđići i to bez sinkronizacije na hrvatski odn. „sine“ kroatizacije.

Milo, rado i „lepo“ je čuti na jeziku (o)brenovićke Srbije što se (d)odigrava u komšiluku (štomšiluku), „tamo daleko“.
No, kajkavcima bi lijepo bilo čuti, na hrvatskoj kajkavštini, i što se dešava „tu blizu“, u kajkavskoj Hrvatskoj.
Nažalost, motto HRT-a (i kajkavskog „sramišča“) kao da glasi:
„što br(at)e ne govoriš štokavski da te i c(ij)eli bel(orlovsk)i sv(ij)et razum(ij)e?"
N(e)tko nije prorok u vlastitoj zemlji.

HRT je jednima (štokavcima) mati, a drugima (kajkavcima i čakavcima) maćeha.

Zašto Kajkavsko spravišče nije razgovaralo s glavnim urednicima Hrvatskog radija i Hrvatske televizije da se kajkavska riječ više čuje na tim programima?
Zašto Kajkavsko spravišče nije pozvalo k sebi glavne urednike lokalnih glasila iz kajkavskih krajeva, pogotovo lokalnih radijskih (i TV postaja) ......? (novinar Ivo Horvat)


Zašto se kajkavski spraviščanec i kajkavolog Fišer (njem.: ribar) konačno ne nađe s glavnim urednikom Varaždinskih vijesti Ernestom i izloži ga ozbiljnom „ribajnu i ribarskom prigovarajnu“ zašto on (Ernest) svoj glavnourednički „Naglasak“ ne piše i na kajkavskom?   
Tragikomično je da se (samo vmisli kajkavec?) i kajkavolog Ernest Fišer oprašta od kajkavskog pesnika Vladimira Korotaja – na nekajkavskom, štokavskomu jeziku.
O tempora, o mores.

Hrvatskim kajkavcima (a ima ih oko 700 tisuća) nisu trenut(o)čno na raspolaganju praktički nikakvi TV i radijski programi. Ako hoće čuti kajkavsku riječ upučeni su na slovenske kajkavske TV i radio postaje.

Déja vu.
Svojedobno (1936.) je Krleža mogao objaviti svoje kajkavske Balade Petrice Kerempuha samo u Ljubljani.

Relja Bašić: „Bio sam peta generacija zagrebačke Akademije za dramsku umjetnost, i u toj petoj generaciji (godine 1949.) bio sam prvi Zagrepčanin koji je uspio ući. Smatralo se da Zagrepčani, bez obzira na urbanost, zbog kajkavskog okruženja akcentološki nisu pravi, dobri štokavci, za razliku od mojih prijatelja Vanje Dracha, pokojnog Fabijana Šovagovića ili pokojne Semke Sokolović“.
Međutim, onda je došao Bojan Stupica, Slovenac ......

Čakavci se pak upučuju na gradišćansko-hrvatske radijske i TV emisije.


Švicarsko-njemački TV i radijski model za spas nestandardiziranog kajkavskog (čakavskog)

Kajkavske (i čakavske) (među)regionalne televizije i radiji mogu primjeniti švicarsko-njemački jezični model.
Nestandardizirani švicarsko-njemački jezik koristi oko 4.5 milijuna ljudi (od ukupno otprilike 105 milijuna njemački govorećih u Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj, Luksemburgu, Lihtenštajnu (Liechtensteinu), južnomu Tirolu, ...).

Švicarsko-njemački model karakterizera prevlast nestandarda („dijalekta“) nad standardom („književnim govorom“) na radiju i TV na svešvicarsko-njemačkoj razini (spomenutih 4.5 milijuna stanovnika).

Na TV (postaje SF1, SF2) je od informativno-kontaktnih emisija samo dnevnik (bez prognoze vremena i bez športskog pregleda) na standardu.
Prognoza vremena i športski pregled su jedan tjedan na zueriškom, drugi tjeden na baselskom (koji ima podosta francuskih riječi), treći tjedan na bernskomu itd.

Ostali program (vlastita produkcija) je prevladavajuće na “dijalektu”. U kontaktnim emisijama (alla Latinica, Otvoreno, Nedjeljom u 2, Lijepom našom, ..) voditelji i sudionici govore isključivo na (svaki svojem) zavičajnom govoru. Na standardu se emitiraju emisije posvećene obrazovanju i kulturi u užem smislu (gosti i voditelji tu znaju biti iz Njemačke ili Austrije).

Nedavno je na švicarski državni blagdan (1. kolovoza) helvetski savezni predsjednik dao polusatni intervju nacionalnoj televiziji, a sva pitanja i odgovori su bili na nestandiziranom, zavičajnom govoru.

Na svešvicarsko-njemačkomu radiju (postaja DRS) koji pokriva ista 4.5 milijuna ljudi su na standardu vijesti svaki puni sat. Gotovo sav ostali program je na nestandardiziranom « dijalektu ».

Što se pak (među)regionalnih odn. (među)kantonalnih televizija i radija tiče (pojedinačno pokrivaju od nekoliko desetaka tisuća do 1,5 milijuna stanovnika), praktički svi programi su na nestandardu (npr. TeleZueri, TeleBasel, TeleBärn, ...).


Ne treba izmišljati toplu vodu.
(Polu)kajkavska i (polu)čakavska Hrvatska mogu, po isprobanom jezično-političkom modelu očuvajna nestandardiziranoga jezika na (među)regionalnoj TV i radiju, postati germanska Švicarska.

PS1
Kapetan Laptalo govori arhaičnim dubrovačkim jezikom:
„jo lipote: čuvaš svoje, a svi dobronamjerni te razumu“
(Ćićo Senjanović, kolumnist Novoga lista)


PS2
“I tak sem pak imela priljiku čujti šlabekuvati (strajnske i naše domače), kak njim je teške razmeti, nas, teri pišeme na domačem, kajkafskem. (...)
Za stranjske, za one teri teške razmeju veljim da moraju tri put prečitati. Jemput da prešpanciraju po napisanomu, drugi put da se nafčiju čitati, a trejti put da razmeju.
Nu lasi mi se zdižeju na domače, terem menjka njihove vlastite sposobnosti da nekaj napraviju i teri najreši pljujeju po onemi teri očeju nekaj napraviti i ostaviti traga za buduče cajte.
(Nevenka Gregurić, kolumnistica Zagorskog Lista)
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4018
  • Karma: +0/-0
Odg: Hrvacki trojězični pluralizem ili ŠTO-jěnoumlě
« Odgovori #24 : Listopad 02, 2009, 01:20:19 prijepodne »


"Zagorski list" br. 309, 18.09.2009.


Bez pozdrava

Koncert novoskladanih kajkavskih popevki bio je završna priredba Tjedna kajkavske kulture. Zagorci su osvjedočeno kulturni ljudi i stoga je nelagodu pobudilo što imenom i prezimenom u Festivalskoj dvorani, uz druge, nisu pozdravljeni župan Krapinsko-Zagorske županije Siniša Hajdaš Dunčić i gradonačelnik hrvatske metropole Milan Bandić.
Krapinci pamte kako su nekad iz Zagreba u festivalsku Krapinu kretale pjevačke karavane. U pozdravnoj riječi krapinski gradonačelnik Josip Horvat obračunao je s onima koji se protive kajkavskoj riječi na javnoj televiziji. Bez obzira što je u pravu i dijeli mišljenje i osjećaje Zagoraca, izgovorene riječi u svečanoj prigodi s festivalske pozornica pred milijunskim TV auditorijem doimale su se kontraproduktivno.

* * * * * * * * * * * * * * *

Opaska L.K.
kontrapro-duktivno i prokontra-duktivno su relativni pojmi.
Bilo bi zanimlivo čuti ili prečitati spomenuti govor gradonâčelnika Jožě Horvata vu zvirnomu obliku.
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4018
  • Karma: +0/-0
Odg: Hrvacki trojězični pluralizem ili ŠTO-jěnoumlě
« Odgovori #25 : Listopad 02, 2009, 01:21:28 prijepodne »
Vjesnik, 16. siječnja 2001.

Ivo Horvat
Dragi naš kaj (7)

»Denes vnogi narodi, kojih je jezik imel takvu sudbinu kak i horvatski, obnavljaju svoj jezik«



Jedan od rijetkih autora koji se javlja svojim osebujnim stilom na kajkavskom i onda kad piše publicističke radove povijesnog i sličnog karaktera je dr. Zvonimir Bartolić, predsjednik Matice hrvatske Čakovec - inače poznat kao jedan od najplodnijih istraživača kajkavske književne i ine baštine te kao književni kritičar suvremenih literarnih ostvarenja, posebice kajkavskih autora - javio se sada u godišnjaku »Panonska ljetna knjiga« u izdanju Panonskog instituta u Göttenbachu u Austriji. Objavljena su mu dva teksta: na kajkavskom »Kaj reči na kraju druge jezeroletnice« i na standardu »Zapis o deset velikih ljeta«.

U prvom tekstu, kajkavskom, koji počinje riječima »Jezera se spunila, jezera ali - ali«, Bartolić posebno ističe važnost njegovanja kajkavskog jezika pa kaže: »Mi kajkavski Horvati, iz negdašnjih ostanjkov svete nam Horvatske zemlje složili smo se da nam štokavsko izvustje bude skupno izvustje za celi narod horvatski. Ali mi kajkavski Horvati nigdar nismo rekli kaj nam Karadžić bude krojil jezikoslovnu budućnost. Vezda dok imamo samostalnu Horvatsku Državu potrebno je nekoje, i one najvekše, pogreške ispraviti. Stari horvatski kajkavski jezik (kak i horvatski čakavski) velika je i prebogata zakladnica slovničkoga, rečničkoga blaga. Denes vnogi narodi, kojih je jezik imel takvu sudbinu kak i horvatski, obnavljaju svoj jezik. To delaju Velšani, Škoti, Katalonci, Bretonci, tulikajše i Hebreji (Židovi), kak i drugi. To moramo napraviti i mi Horvati. kajti je jezik najvekša zakladnica povesti blaga i mudrosti vsakoga naroda. Moramo mahomice reči da se, gda se o tomu govori, ne misli na nikakov separatizem, nego na novu politiku daljnjega izgrađivanja horvatskoga književnoga jezika. Rečenička zakladnica horvatskoga kajkavskoga i horvatskoga čakavskoga jezika mora biti prevzeta v horvatski književni jezik«.

Zvonimir Bartolić poznat je i kao glavni urednik Hrvatskog kajkavskog kolendara. Tako i Kolendara za 2001. godinu koji je izišao u Čakovcu u nakladi od 3000 primjeraka, a već za mjesec dana prodano ih je 2500, što je rekord za naše prilike. U prigodnom predgovoru Bartolić piše »kaj za Horvate znamenuje 2001.«. Ističe program Matice hrvatske: »Zalagati se za napredek horvatske kulture i čuvati ono kaj je do vezda stvorjeno... Na sakom koraku to se vidi vu celi Horvatski a posebno v Međimorju koje je na području kulture zaslugom Matice horvatske Čakovec napravilo takav napredek kakav nigdar vu povesti nije Međimorje napravilo«.

Navedene Bartolićeve prosudbe, izrečene na kajkavskom, ne spominjemo samo zbog njihova značenja, nego u prvom redu zbog jezika i stila kojim su izražene. Bartolić je još od svojih prvih tekstova pronašao i usavršio svoj stil, u funkciji izražavanja na kajkavskom jeziku, sadržaja kojima se inače bave publicisti i novinari. Pa se pitamo: zar se takvim ili sličnim funkcionalnim stilom na kajkavskom jeziku ne bi mogli redovno pisati uvodnici, komentari, prikazi, feljtoni u svim tjednicima i časopisima na kajkavskom području gdje je, kao što je poznato, kajkavština materinski jezik više od 600.000 ljudi? Onima u Čakovcu, Varaždinu, Koprivnici, Krapini i drugdje. Potrebno bi bilo samo početi. Najprije jednim tekstom pa nastaviti još kojim.

Ovo je poziv u prvom redu književnicima koji su inače poznati po svojim djelima na kajkavštini. Tako bi oni pomogli novinarima u svojim užim sredinama da se i sami prihvate pisati na kajkavskom jeziku. Prvi početci svjedoče o tome da je to moguće, pa ćemo za koju godinu u nekim tjednicima (listovima) moći pročitati 3-4 članka na kajkavskom po uzoru na novinare u »Primorskom Novom listu« gdje se redovno objavljuju članci na čakavštini.


Autor je novinar i publicist iz Zagreba.

Zvir
http://www.vjesnik.hr/Html/2001/01/16/Clanak.asp?r=pis&c=2
« Zadnja izmjena: Listopad 02, 2009, 01:34:18 prijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4018
  • Karma: +0/-0
Odg: Hrvacki trojězični pluralizem ili ŠTO-jěnoumlě
« Odgovori #26 : Listopad 17, 2009, 01:22:17 poslijepodne »


Nestandardizérani samoglasniki i nijovo (ne)pisajně

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Lovec v kâlne vode*:
Piknjice i črknje

Črčkę na slovami su naši kajkavski glasi. I to ovak:

(ovo su samo neki od nestandardne samoglasnikov teri sě râbe v Međimurju i v Turopolu)

â - kak v réči jârek
ě - kak v réči rěčem
é - kak v réči réč
ô - kak v réči nôvo
û - kak v réči mûž (dopisal L(j).K. )

* http://lovec.blog.hr/ - do studenoga (vsesvetčaka, veternjaka, zimiščaka) 2007. Nâstavek preoblikuvanoga bloga:
http://lovec.iz.vg/

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Mednârodna fonetska abeceda i nejno zapisivajně:
http://hr.wikipedia.org/wiki/Me%C4%91unarodna_fonetska_abeceda

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Vjesnik,, 24. prosinca 2001.

Grafiju proširiti znakovima za kajkavske samoglasnike

" ...kako vidimo u novinama, knjigama i javnim napisima i dalje se održava pisanje kajkavskih riječi na štokavski način, pa ispada, na primjer, da su kajkavci ekavci: Ivanja Reka, Barutanski breg i sl. Mladi naraštaji već su se, nažalost, privikli na taj nametnut način pisanja, pa i izgovora."

Što se oznaka izgovora kajkavskih vokala tiče, prvi je, srećom, problematiku uočio mr. Ivan Zvonar, profesor u Varaždinu (rodom iz međimurskog D. Vidovca), potaknut metodom što ju je pri bilježenju narodnih pjesama iz okolice Vrbovca primijenio Plohl-Hardvigov 1868. Zvonar to razrađuje u sustav nadslovnih znakova. Ta je metoda vrlo jednostavna i lako primjenjiva u tisku.

Evo primjera izgovornog znakovlja u pjesmi »Zŕdnja večerja«:

Jezuš kruha primę
ręčę réči jakę
»Zemitę i ječtę
tó je télo moję!«


Opširnešě:
html:
http://209.85.129.132/search?q=cache%3AE3EbAlFeGRYJ%3Awww.vjesnik.hr%2Fpdf%2F2001%255C12%255C24%255C14A14.PDF+%22Grafiju+pro%C5%A1iriti+znakovima+za+kajkavske+samoglasnike%22&hl=en&gl=ch
pdf:
http://www.vjesnik.hr/pdf/2001%5C12%5C24%5C14A14.PDF

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Vjesnik, 1. prosinca 1998. / Pisma čitatelja

Valjavec je poslao 3.400 kajkavskih riječi Daničiću, ali ih ovaj nije uvrstio u Akademijin Rječnik

Dakle, doživjeli smo i to da na ekranu HTV, u emisiji »Dobar dan« od 24. studenoga, otvoreno i glasno punim mržnje neki anonimni gledatelj iz Osijeka, javivši se telefonom, napadne sve hrvatske kajkavce jer, po njegovu sudu, oni govore ekavski »mleko, dete, reka« itd. kao da slijede Vuka i srpsku ekavicu.
……………………….
Istina, refleks jata pojavljuje se u kajkavštini i kao ekavica /zna se kada/, ali spomenuti primjeri »mleko, dete, reka« u kajkavskim se govorima ne izgovaraju ekavski, nego kao posebni kajkavski glasovi koji se ponegdje pišu »mlieko, diete, rieka«, a drugdje s posebnim znakovima iznad slova za otvorene i zatvorene kajkavske samoglasnike: mléko, déte, réka.

No najčešće se nikako ne označuju jer kajkavci znadu kako se ti vokali od iskona izgovaraju i kad su tobože napisani ekavski.

Opširnešě:
http://www.vjesnik.com/html/1998/12/01/Pisma.htm

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

KAJdanka (i) Ljudevita Kaja na nôvomu tur-for-um-u
http://www.forumgorica.com/kajkavski/
« Zadnja izmjena: Listopad 17, 2009, 01:25:29 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4018
  • Karma: +0/-0
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4018
  • Karma: +0/-0
Odg: Hrvacki trojězični pluralizem ili ŠTO-jěnoumlě
« Odgovori #28 : Listopad 17, 2009, 01:27:44 poslijepodne »


Vjesnik, 7. listopada 2009.
 
Dokaz pripadnosti Međimurja Hrvatskoj


Na 8. znanstvenom skupu o kajkavskom jeziku, književnosti i kulturi kroz stoljeća, koji je 8. rujna održan u Krapini, dr. Alojz Jembrih, jedan od najplodnijih istraživača kajkavske pisane baštine, u svojem je referatu svratio pozornost na ulogu hrvatske kajkavštine u Međimurju u borbi protiv pokušaja mađarskih vlasti da se ona, kao »horvatski jezik«, zatre u narodu. U tu je svrhu 1879. godine bila otvorena i mađarska učiteljska škola u Čakovcu s namjerom da se domaći učitelji odgoje u mađarskom duhu.

U svemu tome pitanje jezika bilo je jedno od glavnih, ističe Jembrih. Dakle, pitanje međimurske kajkavštine koju su Mađari prozvali »međimurskim jezikom«, jer je u nju ušlo mnogo mađarskih riječi, te je se tako htjelo udaljiti od tradicije književnoga »horvatskog jezika« i od tadašnjeg hrvatskog jezika štokavske osnovice. U takvim su prilikama posebnu ulogu odigrali međimurski svećenici upravo time što su se zauzimali za to da vjernici očuvaju svoju tradicionalnu kajkavštinu, svoj »horvatski jezik«. U tu su svrhu pripremali molitvenike i vjeronaučne priručnike.

U tom pogledu Jembrih ističe Jurja Lajtmana, župnika u Kotoribi, koji je 1912. godine s još dvojicom svećenika priredio i objavio molitvenik »Jezuš ljubav moja«, i to na kajkavsko-štokavskoj jezičnoj osnovici. Bio je to zapravo zadnji kajkavski molitvenik (ako ne računamo kajkavski molitvenik pomurskih Hrvata iz 1993. godine). O tome je u svojim istraživanjima iscrpno pisao i Juraj Kolarić u nekoliko navrata.

Jembrih upozorava i na važnost još jedne knjige izašle nastojanjem Jurja Lajtmana 1914. godine - »Međimurske kajkavske Biblije« - u našoj jezikoslovnoj javnosti gotovo nepoznate. Riječ je o biblijskim pripovijestima staroga i novoga zakona, tiskanima u Budimpešti. Biblija je pisana na hrvatskom donekle pročišćenom kajkavskom narječju. No sudbina je spriječila uporabu Lajtmanove Biblije u školama, jer je počeo Prvi svjetski rat. Ona se čuva u Nadbiskupskom arhivu u Zagrebu. Bez obzira na to, ta knjiga ostaje svojevrstan kulturni i jezični spomenik, zaključuje Jembrih, koji su međimurskim ljudima podigli u ono doba međimurski svećenici u borbi za hrvatsko Međimurje.

U svom referatu ovih dana u Krapini Alojz Jembrih posebno spominje zasluge Vinka Žganca, svojedobno župnika u Dekanovcu, poznatog etnomuzikologa, na bilježenju i skupljanju međimurskih narodnih pjesama koje je još 1916. izdao pod naslovom »Hrvatske pučke popijevke iz Međimurja«. Ta je zbirka poslužila kao povijesni dokaz pripadnosti Međimurja Hrvatskoj na mirovnoj konferenciji u Trianonu kraj Pariza nakon Prvog svjetskog rata. Bilo je to 4. travnja 1920., kada se vodila rasprava o pripadnosti Međimurja. Odlučeno je da ono pripadne Hrvatskoj, odnosno tada novoj Kraljevini SHS.

Dakle, pobjeda hrvatske kajkavštine u tako važnom trenutku - ta se činjenica, upozorava dr. Jembrih, ne smije ni danas u školama prešućivati, a ni na sveučilištima diljem Hrvatske, na kroatistički katedrama, kad je riječ o dijalektologiji, a posebice o kajkavštini.


Ivo Horvat, Zagreb
http://www.vjesnik.hr/html/2009/10/07/Clanak.asp?r=sta&c=2
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4018
  • Karma: +0/-0
Odg: Hrvacki trojězični pluralizem ili ŠTO-jěnoumlě
« Odgovori #29 : Listopad 30, 2009, 01:01:48 prijepodne »


Réčki „Nôvi list“, 29.10.2009. / Kolumně
 
Beseda

z vaše strani 

Ivo Horvat: Čitajte »Besedu« svaki tjedan

Piše Aleksandra KUĆEL - ILIĆ
 
 
Na atres od Besedi pasaneh dan prišlo je jeno jako lepo i srdačno pismo. Potpisal ga je Ivo Horvat, publicist i novinar z Zagreba kemu su puna usta hvale za čakavsku rubriku Novega lista, za vašu i našu »Besedu».

    »Poštovana urednice Besede, vi ste uz ovu rubriku pokazali kako bi i kajkavci morali i mogli pokrenuti svoju Besedu, svoje Spravišće. Čestitam i molim da nas spomenete u svom članku« – sporučil je Horvat ki ja va Vjesnike od 29. septembra na stranice Tribina objavil velo pismo ko nosi naslov »Zar će se kajkavska riječ održati samo u popijevkama?«

    Va ten je pisme citiral nekoliko redi z Besedi va koj smo poćakulali z Ljerkun Car Matutinović, pa je tako napisal: – Od seh mest na svitu i seh gradeh najlipša mi j' moja Crikvenica, i to pogotovo va rujnu, kad projdu ove ljetne vrućine i kad pasaju ovi silni turisti, iako oni donesu živost va život ovoga kraja. Ali najlipše su crikveničke bonace i tišine va deveton misecu, kada gremo prema jeseni - tako govori jedna od najsvestranijih hrvatskih književnica Ljerka Car Matutinović, u intervjuu koji je 3. rujna objavio Novi list u svom stalnom tjednom prilogu na čakavici »Besedi«. Divota za čitati! Lepo za šteti!

    A da bomo mi kajkavci, i mi Međimorci, dočakali da nešteri od naših književnikov tak progovori na kajkavskom, na svemu zavičajnom govoru, va nekvom intervjuu vu nešteri novinaj?
    Napisal je šjor Horvat ki nas je nazval i telefonski, još čuda lepeh besed i za svoj govor i za našu dragu čakavštinu. Pa je svoje pismo dofinil z besedami »ako mogu čakavci, zašto ne bi mogli i kajkavci?«
    – Ako može Ljerka Car Matutinović i stotine drugih književnika i novinara govoriti i pisati u novinama na čakavici, zašto ne bi moglo stotinjak književnika i novinara na kajkavici u zagrebačkim, krapinskim, varaždinskim, čakovečkim i koprivničkim listovima? Gorčanci bi rekli: – Tre se samo hapiti.
 
   A pogotovo bi se trebali hapiti u časopisu Kaj koji ove godine obilježava 40. obljetnicu svoga izlaženja, ali u slavljeničkom broju, u proslovu i u drugim tekstovima vezanim uz obljetnicu, uredništvo nije objavilo nijednu kajkavsku riječ, a kamoli cijeli članak na kojem bilo kajkavskom idiomu. Kažu – nema novinarskog jezičnog standarda za kajkavski; nema publicističkog stila za kajkavski. Kako to da ga imaju čakavci? Čitajte »Besedu«, izlazi svakog četvrtka u Novom listu na čak četiri stranice. Standard i stil nekog narječja rađaju se pisanjem i objavljivanjem - dofinil je svoje pismo puno lepeh besed Horvat.


http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285A28612863285928582863285A2858285828612863288A288D28632863285C285D285D28612859285D28632863286328592863X
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549