Autor Tema: Hrvatska politika, vanjska i unutarnja  (Posjeta: 59470 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Sledgehammer

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 5151
  • Karma: +4/-3
  • Spol: Muški
  • oʞɐdoɐu šɐq ɯɐs sɐuɐp
Odg: Hrvatska politika, vanjska i unutarnja
« Odgovori #120 : Listopad 29, 2014, 05:14:16 poslijepodne »
Zemlja se pomirila… samo ne znam tko se to pomirio u ime te zemlje, jer ja nisam…

http://liderpress.hr/blogovi/ekonomalije/hrvatska-je-zemlja-koja-se-pomirila-s-time-da-ce-bankrotirati/

Sve je više argumenata da je Hrvatska zemlja koja se pomirila s time da će završiti u bankrotu. Dovoljno je vidjeti izostanak reakcija na objavu agencije Standard & Poor's kako su izgledi za stabilnost državnih financija dodatno pogoršani.

Rejting stabilnog 'smeća' nakon samo pola godine dobio je oznaku nestabilnog 'smeća'. Reakcije? Zapravo nikakve. Ministar gospodarstva Vrdoljak objavio je da je zvao u dotičnu agenciju i da se nada kako će se stvari uskoro poboljšati. A dežurni u HUP-u, glavni direktor Davor Majetić, diplomatski je ponovio zabrinutost poslodavaca. Jest da je sezona godišnjih odmora, ali izostanak bilo kakve ozbiljne reakcije dokaz je da polako svi dižu ruke od traženja efikasnog rješenja.

Prije nekoliko godina bila je aktualna teza da su se građani Hrvatske umorili od tranzicije. Sada se može reći da su se umorili od recesije.

Bolje kad su na godišnjem Primjer tog umora jest izostanak reakcije javnosti na odlazak premijera i ministara na uglavnom dvotjedni godišnji odmor. Prijašnjih godina bilo je ogorčenja. Kako mogu ići na godišnji odmor kad je stanje u zemlji tako dramatično, bunila se javnost. Ovog ljeta, osim konsta-tacije, nitko se ne buni. Razlog? Rezignacija. Bili ministri u svojim kabinetima ili ne, recesija se nastavlja. Pa kad je tako, možda će biti manja šteta ako neki od njih ne budu dva tjedna donosili odluke.

Jedan od rijetkih koji se nije pomirio s bankrotom jest ministar financija Slavko Linić, koji pita 'razumije li tko da ćemo prijeći 190 milijardi kuna duga i da treba platiti 12 milijardi kuna kamata, a za to nemamo ni kune'.

Stvarnost je takva da gotovo nitko ne želi razumjeti da je zemlja pred bankrotom. Ako vlast i opozicija nemaju kvalitetna rješenja, ako su i jedni i drugi amateri u motivaciji širokih slojeva građana, onda je otupljenost očekivana. Neka bude kako bude...

A možda nam ovi iz Bruxellesa ponude rješenje, na trenutak će pomisliti svaki dvadeseti građanin ove zemlje, onaj koji pripada sve rjeđoj grupi nepop-ravljivih optimista. Nažalost, kad si sâm ne pomogneš, neće ti ni drugi.

Vrlo je izgledno da će ove jeseni Europska komisija zahtijevati da se naglasak u proračunu prebaci s prihodne na rashodnu stranu. U prijevodu, da se više ne ide u gospodarstvo skupljati potrebna količina novca za fiksne proračunske rashode nego da se počnu rezati proračunski rashodi. A glavnina su troš-kovi osoblja na državnim jaslama uključujući, vrlo vjerojatno, i mirovine.

Rješenje je u prihodima proračuna Takav pristup jest rješenje za nesposobne, neodlučne vlade. Pravo je rješenje ipak u prihodnoj strani proračuna. Ali ne samo tako da se ubire sve što se može ubrati. Nije rješenje da se od sve manjega kolača uzima sve više.

Rješenje je da kolač bude veći. A to znači da prvo treba potaknuti postojeće poduzetnike u Hrvatskoj da više proizvedu, prodaju, izvezu..., pa će uz ostanak ili čak smanjenje rashoda budžetski deficit pasti ispod tih famoznih tri posto BDP-a. Pokušaj da se deficit svede na manje od tri posto BDP-a - koji je svake godine sve manji - sve je samo ne odr-živo rješenje.

Čini se da su u Vladi uvjereni da još živi dio realnog sektora nije vrijedan većeg truda i pomoći. Kako drugačije protumačiti Linićeve riječi da je 'privatni sektor zbog krize potpuno financijski nesposoban i ne može se sâm oporaviti, a kamoli krenuti u jačanje proizvodnje i investicija'.

I točka. Nema dalje. Budući da privatni sektor ne može pokrenuti gospodarski rast, treba se zaduživati i dalje, prodavati što se još može prodati. Hajde da se to i prihvati. Da se na taj način kupe, recimo, dvije godine. Što će vlast napraviti u te dvije godine? Kako će se probuditi privatni sektor? Investicija-ma? Ma dosta je općih odgovora! Dajte, gospodo u Vladi, razradite scenarije, stavite svoje političke glave na panj vezano uz ostvarenje ciljane stope rasta BDP-a. To je možda jedini način da se nacija pozitivno probudi iz apatije. Postoji i varijanta destruktivnog buđenja, ali već se pet godina najavljuje vruća jesen. Pa je nije bilo.

Jedini je problem što na strani opozicije, uz neke sitne nagovještaje, nema smislenijeg alternativnog ekonomskog programa. Dok se možda ne pojavi koalicija 'trećeg puta', ostaje mirenje s bankrotom.
“Ja sam samo pas. I nemam svoj dom. A nemam ni glas. Ti mi moraš reći i ime i gdje ću naći svoju sreću kad zapuše bura ili padnu kiše. Ja sam samo pas. Pogledaj mi oči, dodirni me nježno, budi sve što trebam. Moj čovjek. Moj spas.”

Offline Sledgehammer

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 5151
  • Karma: +4/-3
  • Spol: Muški
  • oʞɐdoɐu šɐq ɯɐs sɐuɐp
Odg: Hrvatska politika, vanjska i unutarnja
« Odgovori #121 : Listopad 29, 2014, 05:20:42 poslijepodne »
Kakav je to lov putem OIB-a? Koja to strana banka posluje putem hrvatskog OIB-a??

http://www.jutarnji.hr/krece-provjera-racuna--u-inozemstvu-hrvati--drze-milijardu-eura-u-bankama-19-drzava/1231676/

 Ministarstvo financija preko OIB-a će uspoređivati podatke o računima u inozemstvu s prihodima koje su njihovi vlasnici prijavili u Hrvatskoj

Na bankovne račune u 19 zemalja svijeta Hrvati su “pospremili” oko milijardu eura. Kamata koju su lani ostvarili na tu štednju iznosi oko 22 milijuna eura.

Prvi su to podaci o štednji Hrvata u inozemstvu do kojih je razmjenom podataka s drugim zemljama i procjenama, kako doznajemo, došlo Ministarstvo financija. Oni će biti osnova za kreiranje politike prema hrvatskim štedišama u inozemstvu, posebno s obzirom na to da bi se i u Hrvatskoj od sljedeće godine trebalo uvesti oporezivanje kamata na štednju.
Suzbijanje utaje

No, fiskalni učinak oporezivanja kamata u ovom je slučaju manje bitan: puno važnije od toga je da će na temelju tih podataka poreznici suzbijati utaju poreza i, sukladno dostupnim podacima, razrezivati porez koji netko mora uplatiti u državnu blagajnu.

Preliminarni podaci o štednji hrvatskih državljana u inozemstvu daleko su od konačnih. Naime, znatan dio zemalja Zagrebu još nije dostavio podatke o štednji naših sugrađana u njihovim bankama. Među njima je i Austrija, čiji je bankovni sustav Hrvatima dosad bio i najprivlačniji. K tome, nedostaju i podaci za Švicarsku i Lihtenštajn. Kada bi se u računicu uključile samo te tri zemlje, ukupni iznos depozita hrvatskih štediša u inozemstvu, tvrde upućeni, bio bi višestruko veći od spomenutih milijardu eura.

Ipak, i tih milijardu eura za poreznike je dobar početak. Neslužbeni podaci pokazuju da je hrvatskim štedišama u tih 19 zemalja najprivlačnija Italija. U bankovnom sustavu te zemlje, naime, završilo je 40 posto, ili oko 400 milijuna eura, od spomenutih milijardu eura. Može se pretpostaviti da se dobar dio tog novca odnosi na pomorce, posebno one s područja Istre i Kvarnera.
Njemačka na 2. mjestu

Slijedi Njemačka, u čijim se bankama nalazi nešto više od petine ili iznad 200 milijuna eura hrvatske štednje u inozemstvu koja je u ovom trenutku poznata hrvatskim financima. Po desetak posto te štednje slilo se i u banke u Luksemburgu i Švedskoj. Ukupno gledano, hrvatska štednja samo u te četiri zemlje - Italiji, Njemačkoj, Luksemburgu i Švedskoj - čini čak 85 posto ukupnih depozita hrvatskih državljana u inozemstvu, za koje u ovom trenutku znaju u Ministarstvu financija. Bankarski sustavi drugih zemalja, poput Slovenije, Belgije ili Velike Britanije, dosad su privukli samo manji dio hrvatskih ušteđevina - sve zajedno oko 15 posto zasad poznatog iznosa.

- Ove ćemo preliminarne podatke o štednji u inozemstvu usporediti s imovinskim stanjem tih štediša, što nam omogućuje OIB. Tako utvrđen nerazmjer bit će osnova za oporezivanje - poručuje naš sugovornik.

I neovisni stručnjaci slažu se da tako utvrđen jaz može biti osnovica za oporezivanje, posebno za državu koja muku muči s krpanjem proračunskih rupa, a kojoj to može donijeti nove proračunske prihode. Štednja u inozemstvu, naravno, nije zabranjena, niti je itko, posebno u EU, može zabraniti, ali legitimno je postaviti pitanje otkud štediši taj novac i je li pri njegovu stjecanju platio porez.

- Tu se postavlja pitanje porijekla imovine. Legitimno je nekoga pitati otkud mu taj novac, je li ga i kako zaradio ili, možda, naslijedio - ocjenjuje Vlado Brkanić, porezni stručnjak.
Ključan sporazum

Lov na utajivače poreza nije hrvatska posebnost. Hrvatska se, naime, ovime priključuje naporima koji u međunarodnoj zajednici već godinama traju u borbi protiv porezne evazije. Nositelj te borbe je Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), u čijoj se režiji u Berlinu upravo održava Sedmi globalni forum o transparentnosti i razmjeni informacija za potrebe porezne politike.

Na njemu sudjeluje i hrvatski ministar financija Boris Lalovac, kojeg je Vlada prošlog tjedna ovlastila da potpiše Mnogostrani sporazum nadležnih tijela o automatskoj razmjeni informacija o financijskim računima.

Jačanje borbe protiv utaje poreza posebno je, upozoravaju ekonomisti, važno za Hrvatsku, koju je EU već u prvoj godini članstva uključila u Proceduru prekomjernog deficita (EDP), i na čije se javne financije šestogodišnja recesija itekako negativno odrazila.

STRUČNJACI ISTIČU 'Kriza diže stopu utaje poreza'

- Utaja poreza velik je problem za Hrvatsku. Mi ne volimo plaćati porez jer smatramo da za njega ne dobivamo adekvatnu protuuslugu. I dalje imamo negativan stav prema državi - ističe Predrag Bejaković s Instituta za javne financije (IJF). Podsjeća da je utaja poreza bila poseban problem početkom 90-ih godina, no tijekom 2000-ih taj se problem smanjio. Ipak, s izbijanjem krize realno je očekivati da se problem utaje poreza opet povećao.
“Ja sam samo pas. I nemam svoj dom. A nemam ni glas. Ti mi moraš reći i ime i gdje ću naći svoju sreću kad zapuše bura ili padnu kiše. Ja sam samo pas. Pogledaj mi oči, dodirni me nježno, budi sve što trebam. Moj čovjek. Moj spas.”

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7277
  • Karma: +0/-0
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Hrvatska politika, vanjska i unutarnja
« Odgovori #122 : Studeni 02, 2014, 09:15:06 poslijepodne »
Osvojili smo ponos, izgubili smo sve
Lazara Marinković  31.10.2014.
...Najbolja taktika odvraćanja pažnje sa slona u sobi je bacanje koske gladnima i ojađenima da je glođu do iznemoglosti. Masovni mediji nude surogat zajedništva i moralnosti. Medijski linč targetiranih pojedinaca okupira pažnju ljudi, koji se onda osećaju nahranjeno i moralno nadmoćno nad onima koji su u gorem položaju od njih. Život većinskog glasačkog tela okupiran je izmišljenim problemima, na senzacionalistički način nametnutima kroz tabloidne medije. Oni svoje nezadovoljstvo iskaljuju na često nevinim žrtvama, umesto da dignu kuku i motiku protiv onih koji ih zaista ugnjetavaju – a to su vlast i političari.

...Neki tvrde da pravog studentskog bunta nema jer studenti previše čitaju Deridu. Ali studentskog kao ni građanskog bunta nema jer su i studenti i građani prestali da preispituju stvarnost oko sebe. Kroz medijsku manipulaciju u ljudima se svakodnevno ubija vera u humanost, solidarnost, promenu i otpor. Šačica intelektualaca i aktivista uzalud ponavlja da je „svako od nas sledeća meta“. Bez istinske solidarnosti, zavrtanja rukava, konkretne akcije i izlaska iz udobne fotelje na prljavu ulicu, surova stvarnost se neće promeniti.
http://haler.blogger.ba/

Ima toga i prinami.
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7277
  • Karma: +0/-0
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Hrvatska politika, vanjska i unutarnja
« Odgovori #123 : Studeni 02, 2014, 09:27:42 poslijepodne »
MORH mora prijedlog Plana obrane RH dostaviti hrvatskoj Vladi do travnja 2015.
30.10.2014
 Republika Hrvatska je jedina članica NATO saveza koje nema jedan od temeljnih nacionalnih dokumenata u području obrane, a to je Plan obrane. To bi trebalo biti ispravljeno do travnja 2015. Barem tako kaže današnja odluka Vlade RH kojom je usvojila Metodologiju utvrđivanja sadržaja, načina izrade i ažuriranja Plana obrane Republike Hrvatske te planova djelovanja civilnih nositelja obrambenih priprema u stanju neposredne ugroženosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti  Republike Hrvatske.
 Pored svih problema u hrvatskom obrambenom sektoru, a koji su najvećim dijelom posljedica nedostatka novčanih sredstava, do danas je postojao i taj veliki, pomalo neshvatljivi problem. On je isključivo rezultat ljudskog nemara i lijenosti najodgovornijih ljudi kroz sve hrvatske vlade i obrambene garniture koje su prodefilirale MORH-ovim hodnicima.
 Plan obrane je zakonska kategorija, Predsjednik RH daje suglasnost na Prijedlog plana obrane Republike Hrvatske, a Vlada ga donosi. U njegovu izradu moraju biti uključene državne institucije, lokalna uprava i općine. Plan obrane Republike Hrvatske je dokument kojim se definira funkcioniranje države i društva u stanju neposredne ugroženosti i ratnom stanju.
 Plan obrane sadrži: uvod, procjenu scenarija prijetnji, utjecaj scenarija na glavna područja društvenog djelovanja, obrambene mjere te proces aktiviranja i provedbe.
 Plan obrane je metodološki i sadržajno kompatibilan sa sustavom mjera odgovora na krize NATO saveza, ponajprije u odnosu na komponente „Protuiznenađenje“ i „Protuagresija“, u sklopu kojih se razrađuje i postupanje na nacionalnoj razini u slučaju aktiviranja članka 5. Sjevernoatlantskog ugovora.
 Detaljnije o danas usvojenoj Metodologiji možete pročitati putem poveznice. https://vlada.gov.hr/UserDocsImages//Sjednice/2014/189%20sjednica%20Vlade//189%20-%2018.pdf
http://www.defender.hr/republika-hrvatska/obrambena-politika/plan-obrane-rh-mora-biti-gotov-do-travnja-2015.php

Plan obrane RH ne postoji kao niti ostali strateški obrambeni dokumenti
http://www.defender.hr/republika-hrvatska/obrambena-politika/plan-obrane-rh-ne-postoji-kao-niti-ostali-strateski-obrambeni-dokumenti.php

Strategijski pregled obrane: Obrambeni sektor trećerazredna briga države
http://www.defender.hr/republika-hrvatska/oruzane-snage/strategijski-pregled-obrane-obrambeni-sektor-trecerazredna-briga-drzave.php
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7277
  • Karma: +0/-0
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Hrvatska politika, vanjska i unutarnja
« Odgovori #124 : Studeni 02, 2014, 09:29:33 poslijepodne »
Josipović nije legalni predsjednik RH!
 Za priču o prijevarama na predsjedničkim izborima u Hrvatskoj (o čemu je pisao naš portal) iz koje se jasno vidi kako su Državno izborno povjerenstvo i vlasti napuhavali broj birača u Hrvatskoj od 1992. kada ih je bilo 3,5 milijuna (što je najbliže istini) do zadnjih predsjedničkih na kojima je bilo 4,5 milijuna birača, zainteresirali su se njemački Der Spigel i New York Times. Podaci zapravo otkrivaju kako su Josipović i prije njega Mesić dolazili do velike razlike ispred protukandidata. ...
http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/136144-senzacionalno-josipovic-nije-legalni-predsjednik-rh.html
wwwg tablice

Offline Sledgehammer

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 5151
  • Karma: +4/-3
  • Spol: Muški
  • oʞɐdoɐu šɐq ɯɐs sɐuɐp
Odg: Hrvatska politika, vanjska i unutarnja
« Odgovori #125 : Studeni 03, 2014, 02:18:11 poslijepodne »
Tko je stvarni vlasnik INA-e? Kako se privatizacija iskoristila za najveću pljačku najvrijednijeg blaga hrvatske!? Zašto je Stjepan Đureković i nakon progona morao biti likvidiran?

Večeras doznajte tko su vlasnici skrbničkog računa Zagrebačke banke koji posjeduje čak 49% INA-e??? Mađari to sigurno nisu tvrdi naš gost i donosi imena i prezimena!

https://www.youtube.com/watch?v=2K40KYpOSdc&feature=youtu.be
“Ja sam samo pas. I nemam svoj dom. A nemam ni glas. Ti mi moraš reći i ime i gdje ću naći svoju sreću kad zapuše bura ili padnu kiše. Ja sam samo pas. Pogledaj mi oči, dodirni me nježno, budi sve što trebam. Moj čovjek. Moj spas.”

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7277
  • Karma: +0/-0
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Hrvatska politika, vanjska i unutarnja
« Odgovori #126 : Studeni 04, 2014, 11:54:46 poslijepodne »
Rusko priopćenje o američkom pritisku na RH, štetno i kontraproduktivno
 Rusko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je prošli petak da je nedavni posjet američkog senatora Christophera Murphyja Hrvatskoj imao za cilj izvršiti pritisak na Zagreb kako bi ga se odvratilo od energetske i obrambene suradnje s Rusijom. Ne ulazeći u priču oko energetske suradnje, posvetimo se problemu obrambene suradnje.
 Priopćenje kaže kako je Murphy isto tako pokušao uvjeriti hrvatske domaćine "da kupe američke helikoptere umjesto ruskih Mi-8 koje sada koriste hrvatske vojne snage". Premda je legitimno rusko pravo prosvjedovati u međunarodnoj vanjskoj politici, pomalo čudi ovakva ruska reakcija uzimajući u obzir sve ono što se događa u odnosima Zapada i Rusije u posljednjih godinu dana. Naime, Republika Hrvatska punopravna je članica NATO saveza, istog Saveza koji je trenutno u hladnoratovskim odnosima sa Rusijom, kako god to nekome pretjerano zvučalo.
 Također, RH je članica EU koja ja donijela čitav niz sankcija protiv Rusije. I ne samo to, konkretno kad je riječ o SAD-u i odnosima sa Hrvatskom, ne treba nikako zaboraviti kako je SAD strateški partner RH kad je u pitanju obrambena politika. Pomoć i potpora koju pružaju Republici Hrvatskoj uključuje obuku i školovanje pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske, donaciju i nabavu ključne vojne opreme, osiguravanje strateškog prijevoza pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske, povrat dijela troškova iz operacije ISAF, provedbu humanitarnih i razvojnih projekata u potpori lokalne zajednice, financiranje razminiranja i uništavanja neperspektivnih ubojnih sredstava te razne druge projekte.
...Možda bi i Rusija iz ovog dolje mogla naučiti kako se stvara partnerstvo i savezništvo. Prema raspoloživim informacijama pomoć SAD za RH se provodi kroz niz programa, fondova i inicijativa vrijednih nekoliko desetaka milijuna USD prema slijedećem:
...
http://www.defender.hr/republika-hrvatska/obrambena-politika/rusko-priopcenje-o-americkom-pritisku-na-rh-stetno-i-kontraproduktivno.php

Sim ne pojdi, tam ne vujdi.
wwwg tablice

Offline Sledgehammer

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 5151
  • Karma: +4/-3
  • Spol: Muški
  • oʞɐdoɐu šɐq ɯɐs sɐuɐp
Odg: Hrvatska politika, vanjska i unutarnja
« Odgovori #127 : Studeni 05, 2014, 11:05:26 prijepodne »
Hoće li nam Ameri davati plin i obeštetiti nas kada zavlada zima, a Rus zatvori plinsku pipu?? Neće?? Onda neka ne seru, svatko neka bude u politici onakav kakav misli da je najbolje i gdje mu je najbolje, ti veliki samo hoće potkusurivati bezobzirno svakoga za svoj interes... puno smo već štete pretrpjeli žrtvujući se za interese pojedinih zemlja i same EUnije, pa se pitam zašto... da bismo sanirali tu štetu, bogati će nam nuditi samo nove kredite, čime se još više zadužujemo, a činjenicu da smo se zadužili zato da bismo njima išli niz dlaku - njih kasnije ne interesira... najgluplje je to prodavanje "savezništava", "demokracije, tolerancije, sloboda" i sličnih flokula za naivce, to su kosti za sirotinju da se ima čemu nadati i oko čega se gristi. Veliki samo i isključivo gledaju lovu, no to nama nije, po njima, dozvoljeno, mi bi morali imati neke "više ciljeve". Koje su, naravno, oni izmislili kao faktore i kriterije.
“Ja sam samo pas. I nemam svoj dom. A nemam ni glas. Ti mi moraš reći i ime i gdje ću naći svoju sreću kad zapuše bura ili padnu kiše. Ja sam samo pas. Pogledaj mi oči, dodirni me nježno, budi sve što trebam. Moj čovjek. Moj spas.”

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7277
  • Karma: +0/-0
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Hrvatska politika, vanjska i unutarnja
« Odgovori #128 : Studeni 05, 2014, 11:07:22 poslijepodne »
‘DRASTIČAN I ZABRINJAVAJUĆI POTEZ’
Bivši njemački kancelar Kohl u novoj knjizi oštro kritizira politiku prema Rusiji
...Helmut Kohl je u svojoj knjizi kritizirao trenutnu politiku Zapada spram Moskve te posebice činjenicu da je skupina G7 iz svog rada isključila Rusiju što je, po njegovu mišljenju, “drastičan i zabrinjavajući” potez.
 “Na kraju krajeva Zapad, kao i Ukrajina i Rusija, moraju biti usredotočeni na to da ne proigraju sve ono što je postignuto u procesu približavanja posljednjih desetljeća”, napisao je Kohl u svojoj knjizi. ...
http://narod.hr/zanimljivosti/bivsi-njemacki-kancelar-kohl-u-novoj-knjizi-ostro-kritizira-politiku-prema-rusiji/

...“Iako traju nemiri u Ukrajini, plin treba moći stići u Mađarsku. Zato trebamo još jedan plinovod osim onoga koji prolazi Ukrajinom”, objasnio je Orban u utorak.
...“Nijemci su već izgradili Sjeverni tok pa mogu izbjeći Ukrajinu kao potencijalni izvor opasnosti”, istaknuo je Orban. “Mi želimo samo ono što žele Nijemci, ništa više”, rekao je.
http://narod.hr/eu/madarska-otvara-put-izgradnji-juznog-toka-suprotno-naputku-eu/

Treba imati kuraža, vrči glavu ` torbu i reči ne/da. Takvi ne živeju dugo... Za razliku od "kokošje repov".

UIO: U Hrvatskoj imamo 3,5 milijuna punoljetnih građana, a prema Bauku 4 milijuna birača
 Udruga „U ime obitelji“ održala je u Zagrebu konferenciju za medije na kojoj je izvijestila da je od Ministarstva uprave, Državnog zavoda za statistiku i HZZO-a dobila oprečne informacije o broju birača i punoljetnih osoba u Republici Hrvatskoj, te je od Ministarstva uprave zatražila očitovanje o razlici od više od pola milijuna birača s prebivalištem u Republici Hrvatskoj.
...Osim toga, Udruga „U ime obitelji“ podsjeća da je ministar uprave g. Arsen Bauk pravomoćnim rješenjima na osnovi članka 49. stavka 3. Zakona o registru birača (NN 144/12) utvrdio da je: 5. travnja 2013., uoči izbora za Europski parlament, „s prebivalištem u Republici Hrvatskoj po općinama i gradovima upisano 3.738.708 birača“; 10. svibnja 2013., uoči lokalnih izbora, „broj birača po općinama i gradovima 3.758.638“; 22. studenoga 2013., uoči državnoga referenduma, „s prebivalištem u Republici Hrvatskoj po općinama i gradovima upisano 3.773.850 birača“; 16. svibnja 2014., uoči izbora za Europski parlament, „s prebivalištem u Republici Hrvatskoj po općinama i gradovima upisano 3.758.851 birača“.
 Zbog toga se opravdano postavlja pitanje na temelju čega je Ministarstvo uprave Udrugu „U ime obitelji“ izvijestilo da se u registru birača na dan 5. listopada 2014. godine nalazi upisano 4.043.196 punoljetnih osoba s biračkim pravom koje imaju prebivalište u RH, kada je nekoliko mjeseci ranije, uoči izbora za EU parlament, utvrdilo da je s prebivalištem u RH upisano 3.758.851 birača?!
...32 comments
..."Broj birača ovisi o broju potpisnika za referendum....može ići i do nezapamćenih 10 000 000!!!"
...Tako zvano,klizno biračko tijelo!...ha ha ha...
...Koja je ovo sprdnja. Ne samo da imamo stotine tisuća birača više nego što je punoljetnih osoba, nego taj broj još i raste unatoč negativnom prirodnom prirastu i sve većem broju ljudi koji iseljavaju iz Hrvatske?!
...2025 po toj racunici broj biraca ce narasti na 19 000 000 .
...Rastemo brze nego Kinezi !!!
...Ministarstvo uprave je očito upisivalo birače i po grobljima.....ili je možda naglo 300000 birača postalo punoljetno...
http://narod.hr/izdvojen-clanak/uio-u-hrvatskoj-imamo-35-milijuna-punoljetnih-gradana-prema-bauku-4-milijuna-biraca/

Ne lustracija do `91. nek do zutra... Ko je jamio...

Nicolae Ceausescu LAST SPEECH
https://www.youtube.com/watch?v=TcRWiz1PhKU

Psihologija mase, kad lavina krene...
Neznam jel do probal... (Sigurno) Jako interesantno iskustvo. Egzorcističko. Uterivanje (nečega) pa isterivanje King-konga, Čite, Lesija, ...
wwwg tablice

Offline @Franjo@

  • Iskusni član
  • ****
  • Postova: 394
  • Karma: +0/-0
Odg: Hrvatska politika, vanjska i unutarnja
« Odgovori #129 : Studeni 11, 2014, 12:30:37 poslijepodne »
Da li je hadezejovsku bulumentu koja  je prije dvije godine birala u Lisinskom za predsjednika njihove stranke imalo sram njihovog izbora.

da nije bilo zurbe na vrucu janjetinu u trnjansku, i na brzaka obaviti za sto su dosli, da je bilo pameti, domoljublja, mudrosti, danas bi imali na ovom skupu prave ljude na celu te najvece hrvatske stranke i jako dobru buducu Predsjednicu drzave..

http://www.vecernji.hr/hrvatska/kolinda-grabar-kitarovic-predstavlja-svoj-izborni-program-972739

Offline Sledgehammer

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 5151
  • Karma: +4/-3
  • Spol: Muški
  • oʞɐdoɐu šɐq ɯɐs sɐuɐp
Odg: Hrvatska politika, vanjska i unutarnja
« Odgovori #130 : Studeni 11, 2014, 02:32:26 poslijepodne »
Nedao Bog da je ona predsjednica, isti drek kao i YUsipović, samo se gazda drugačije naziva, no u principu je protuhrvatska akcija zagarantirana... svi oni imaju programe koji jako dobro zvuče, nitko od njih nije glup, no pitanje je koliko će od toga oni stvarno iskreno i htjeti oživotvoriti... svi oni znaju što ne valja i što bi trebalo, no kada dobiju priliku to i provesti, nema ih nigdje, odjednom amnezija... od ovih zlotvora i njhove masonske agende 21 - što su oživotvorili?? NIšta!! No zato jesu milijun stvari koje nisu imali muda ni spomenuti kada su htjeli vlast...
“Ja sam samo pas. I nemam svoj dom. A nemam ni glas. Ti mi moraš reći i ime i gdje ću naći svoju sreću kad zapuše bura ili padnu kiše. Ja sam samo pas. Pogledaj mi oči, dodirni me nježno, budi sve što trebam. Moj čovjek. Moj spas.”

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7277
  • Karma: +0/-0
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Hrvatska politika, vanjska i unutarnja
« Odgovori #131 : Studeni 12, 2014, 12:17:35 prijepodne »
Hrvatska pomaže Češkoj u uvođenju fiskalizacije
http://narod.hr/eu/hrvatska-pomaze-ceskoj-u-uvodenju-fiskalizacije/

Izvezite jem Liniča da je linčuje.
I Čačiča. Iako bi on bil boli za Slovačku...
Nebi bilo zgorega i celu Muppet wladu.


...Razgovaralo se i o jačanje suradnje Hrvatske sa zemljama Višegradske skupine koju čine Češka, Slovačka, Mađarska i Poljska, a kojoj se Hrvatska želi još više približiti te s Češkom, osim unutar europskih institucija, surađivati i na regionalnoj razini.

ZADNJA PRILIKA ZA ODLAZAK S BALKANA: Josipović, Milanović i Pusićka šute o Orbanovoj senzacionalnoj ponudi za ulazak u najuspješniji regionalni savez!
 Znakovito je da na mađarski poziv za ulazak u Višegradsku skupinu (Mađarska, Poljska, Češka, Slovačka) nitko od najviših hrvatskih dužnosnika nije uopće reagirao, što je prije svega nekulturno.
http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/131192-zadnja-prilika-za-odlazak-s-balkana-josipovic-milanovic-i-pusicka-sute-o-orbanovoj-senzacionalnoj-ponudi-za-ulazak-u-najuspjesniji-regionalni-savez.html

-

...Na temelju tih činjenica Hrvatska je ocijenjena najlošijom državom Europske unije, dok kolo uspješnih vode Irska i Mađarska, dvije zemlje u kojima dominira "nacionalistička" politika, i koje baš i ne mare previše za preporuke i sugestije izvana.
http://www.dragovoljac.com/index.php?option=com_content&view=article&id=27739:propadanje-zemlje-bez-politike-pameti&catid=13:razno&Itemid=13

Kak bi to povedal jen naš gorički doktor; pameten se čovek i od budale more nekaj nafčiti.
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7277
  • Karma: +0/-0
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Hrvatska politika, vanjska i unutarnja
« Odgovori #132 : Studeni 12, 2014, 12:27:11 prijepodne »
MORH mora prijedlog Plana obrane RH dostaviti hrvatskoj Vladi do travnja 2015.
 ...
Plan obrane RH ne postoji kao niti ostali strateški obrambeni dokumenti
 ...
Strategijski pregled obrane: Obrambeni sektor trećerazredna briga države
...Posljednjih godina te članice NATO-a intezivno moderniziraju svoje malene oružane snage u čemu prednjači Estonija ulažući značajna financijska sredstva u nabavu novog naoružanja i vojne opreme. Njihov vojni i politički vrh složan je u stavu da njihove vojske, iako brojčano malene moraju imati sposobnost odgovora na prvi udar eventualnog napada uz nanošenje što većih gubitaka neprijatelju do punog opsega pomoći NATO-a. Pritom je potrebno izbjeći odlučnu bitku koju će napadač pokušati odmah nametnuti i u kojoj bi brzo slomio vojnu silu branitelja ili joj nanio nenadoknadive gubitke. Upravo to su Rusi postigli 2008. godine za gruzijsko-ruskog rata u Južnoj Osetiji kada je gruzijska vojska za dva dana razbijena u odlučnoj bitki u frontalnom sudaru s jačim protivnikom. Što god mislili o ukrajinskom vojnom odgovoru na rusku aneksiju Krima Ukrajinci su, tako postavljenu zamku svjesno izbjegli i njihova vojska funkcionira i bori se u okviru mogućeg. Iskustvo također govori da se masi oklopa ne treba suprostavljati svojim oklopom koji će uvijek biti brojčano inferioran, nego aktivnom obranom brzih pokretnih borbrnih grupa s modernim protuoklopnim oružjem i protuzračnim projektilima za male visine. Upravo gruzijski tenkovi iz 42.mehanizirane bojne to potvrđuju kada su u Južnoj Osetiji maletjeli na pješačku pobočnicu glavnine ruskih oklopnih snaga koja ih je u pola sata destkovala, ne tenkovima nego vođenim protuoklopnim raketama. Rusko pješaštvo je pritom bilo pokretno koristeći laka oklopna vozila. Koriste se čak i iskustva iz sovjetsko – finskog tzv. zimskog rata iz 1939 godine kada je mala finska vojska pod vodstvom maršala Carla Mannerheima upravo takvim načinom borbe mjesecima odolijevala napadima sovjetskih divizijama nanijevši im teške gubitke.

...U slučaju sukoba oružane snage sve tri države bile bi upotrebljene po zajedničkim operativnim planovima, usklađenim s planovima NATO saveza.

Političke elite Estonije, Letonije i Litve ne klepeče mantru o NATO "kišobranu" i o tome kako će njihove države u slučaju potrebe netko drugi braniti, već aktivno grade obrambenu sposobnost svojih zemalja, dakako računajući na pomoć saveznika. Time jačaju vojnopolitički savez u kojem se nalaze, što je suština samog pojma savezništva, a također i nacionalnog ponosa i dostojanstva. Tko se sam nije sposoban braniti nitko mu ne može pomoći. O tome govori iskustvo sloma južnovijetnamske vojske iz ranih sedamdesetih godina i iračke vojske iz sukoba sa ISIL-om ovih dana.
http://www.dnevno.hr/vijesti/svijet/136993-balticki-macevi-i-koplja.html

Lagano se razoružavamo, plana obrane nemamo... Jedino mi pada na pamet moj prijatel Mahatma Gandhi i reč kolonija. Ak se kmeti pobune da se nimaju z čem tuči.
wwwg tablice

Offline @Franjo@

  • Iskusni član
  • ****
  • Postova: 394
  • Karma: +0/-0
Odg: Hrvatska politika, vanjska i unutarnja
« Odgovori #133 : Studeni 12, 2014, 03:27:35 poslijepodne »
pisuci o sramnom izboru hadezejovske bulumente u lisinskom , smatram, da ta zgadija tim izborom mesicevog drzaca ljestvi dok je dozivotna lakrdija rovarila po arhivima pokojnog Predsjednika ,zapecatila sudbinu ove drzave za poduze razdoblje.

da je bilo domoljublja i barem trunka mudrosti medju tom zgadijom, imali bi danas kandidata za predsjednika vlade  i drzave , koji bi nam u bliskoj buducnosti dali zracak nade uz teske muke...da , uz teske muke.. jer pola nam domovinske populacije  mrzi ime Hrvatska vise od cetnika, i zali za vremenima kad im je bila parola , nitko me ne moze toliko malo platiti koliko su ti smradovi mogu ukrasti.

vecina njih danas drzi ruku na srcu prije vruce janjetine...


Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7277
  • Karma: +0/-0
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Hrvatska politika, vanjska i unutarnja
« Odgovori #134 : Studeni 28, 2014, 09:53:51 poslijepodne »
Nema države Hrvatske bez pomirenja hrvatskih partizana i ustaša
http://www.dragovoljac.com/index.php?option=com_content&view=article&id=28015:nema-drave-hrvatske-bez-pomirenja-hrvatskih-partizana-i-ustaa&catid=45:dragan-hazler&Itemid=45

Jako teško.
Ajd, dej zamisli nekakvu dosadnu zemlu kak Švecku, kaj se tam interesantno dogaja? Niš. Ali vevo... `41-`45, `71, `18, „črleni“-„plavi“, pratizani-ustaši, ... saki den je kak praznik.

-

DANIEL SRB: NAKON DANAŠNJE ŠEŠELJEVE IZJAVE MORAMO UTVRDITI ISTOČNE GRANICE
http://www.hsp.hr/vijesti/sredisnjica/daniel-srb-nakon-danasnje-seseljeve-izjave-moramo-utvrditi-istocne-granice/

DANIEL SRB: “AKO BUDE TREBALO, PREMA SRBIJI NAPRAVITI ĆEMO MAGINOT LINIJU!”
...Ukoliko nadležna državna tijela ne poduzmu potrebne sigurnosne mjere te njihove aktivnosti ostanu na deklarativnoj razini, Hrvatska stranka prava će organizirati dragovoljce koji će utvrditi i osigurati granicu prema Srbiji.
http://www.hsp.hr/vijesti/daniel-srb-ako-bude-trebalo-prema-srbiji-napraviti-cemo-i-maginot-liniju/
wwwg tablice