Autor Tema: Obnova tradicijskih drvenih kuća  (Posjeta: 25975 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

shaka zulu

  • Gost
Odg: Obnova tradicijskih drvenih kuća
« Odgovori #15 : Svibanj 30, 2010, 02:39:33 poslijepodne »


Nekakova nova mreža osvenula na Vuzipovičevomu...
I ni trajala ni jen den.

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 3935
Odg: Obnova tradicijskih drvenih kuća
« Odgovori #16 : Rujan 18, 2010, 08:52:21 poslijepodne »

DOMEK TUROPOLSKI
POVODIČ ZA ONE S PITAJNI A NA TROAGU ZAVIČAJNOSTI I OSOBNOSTI
Miesečni dobopis                 
Broj 1. / Velika Gorica 27. srpnja 2010. leta / Doarek za strošek!
         

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

str. 10
ZAŠTO JE PROPALA RURALNA KULTURA GRAĐENJA U TUROPOLJU

      R
uralna kulturna baština  u Turopolju je mišljena prvenstveno sa jedne od naredne dvije pozicije: kao folklor u nematerijalnoj sferi, a vizualiziran kroz svečane nošnje te kao ruralno graditeljstvo, a ono pak u nematerijalnoj baštini mišljeno kao praiskonski ambijent domaće kajkavske riječi.
      Obadvoje, i folklor i turopoljska kajkavština kao nematerijalni segmenti baštine, pokazali su se pri naletu novovremenih problema tvrđi od najtvrđe hrastovine otvrdnuvši u vrijeme najjačih napada prije 100-150 god.
      Za izvorni folklor to je bilo doba pučkog manirizma druge polovice 19 st, koje uglavnom danas poznajemo pod pojmom koreografirani folklor, a približno u isto vrijeme je izvorna kajkavska riječ u Turopolju i širem arealu napadnuta pod pojmom ilirizma čiji je produkt danas poznat kao štokavski, standardni hrvatski govor, kojemu se Turopolje otvoreno suprotstavljalo i to znatno jače od drugih hrvatskih kajkavskih uporišta.
      Teškog srca moram priznati da je spomenuto turopoljsko pučko graditeljstvo daleko lošije prošlo te ga danas desetkovanog možemo prepoznati samo u obrisima, zastajući pored in situ preostalih pojedinačnih primjeraka velikih čardaka, ukliještenih između još većih ciglano-betonskih zdanja.
      Nažalost moramo priznati da uz sve prizivanje božje pomoći nisu naši djedovi uspjeli istesati toliku hrastovu gredu koliku mi danas gredu možemo odliti u betonu, a da Boga za milost niti ne pitamo.
Konzervatorsko-muzeološka znanost i zakonodavna regulativa od sredine 20.st. na ovamo nisu uspjeli pronaći recept za spas pučkog graditeljstva kao vrijedne baštine od uništenja.
      Pojava nekih jeftinih, a ne tradicijskih materijala u građenju je uzela danak zanemarivanjem i odbacivanjem ustabiljenih vrijednosti u repertoaru koji se tisućljećima predajno taložio.
Najkvaliteniji simboli predajnog graditeljstva su odbacivani postepeno i to znatno prije spomenute sredine prošlog stoljeća, pa možemo reći da je klica gubitništva posađena u ono isto vrijeme 19.st. koje
spominjem i u koreografiranju folklora i standardiziranju govora.
      Već 1867. godine je u Mraclinu sagrađen čardak Kundić, a da na zabatnom licu ne strše glave nadšutnih tramova, niti glava plafonskog slemena. Tako je statičko-vizualni simbol čvrstoće kuće opčeo odlaziti iz repertoara nezaobilaznih vrijednosti.
      Još bar 50 godina prije toga bilježimo zadnje gradnje drvenih kuća u Turopolju postavljenih na kamenove ugaone, a zamjenjuje ih ciglani ili zidani temelj. Kuća Bobetko (1816) iz Crnca kod Siska, a prenesena u Etno-selo Kravaščica je među posljednjima koje su postavljene na antičko kamenje pobrano sa lokaliteta antičke Siscije. Otišavši još malo dalje dolazimo do vremena odustajanja od ognjišta i ujterivanja boga vatre u zidano-zemljane peći te i vrijeme kada se počinje proizvoditi planjke raspilavanjem debala na polovice čeličnom pilom za drvo, umjesto prethodnih gradnji od okruglica i poluoblica nastalih nepreciznim cijepanjem uz pomoć klinova.
      Vraćajući se od tada na ovamo, pitamo se naravno je li napredak bilo moguće i je li bilo potrebno zaustaviti? Bilo bi radikalno anakrono da nešto takvoga spočitavamo našim djedovima, ali analizirajući spomenute evolutivne procese, možemo prepoznati razlike dobrih od loših inovacija, u povijesnom razvoju pučko ladanjskog graditeljstva u Turopolju.
      Tako došavši do onog prijelomnog, zaključujemo da je bilo bezrazložno potpuno odustajanje od građenja od drveta nakon 2. svjetskog rata jer drvene mase kao graditeljskog materijala nije manjkalo i ne manjka niti danas. Vidljivo je također da su neki drugi europski zavičaji održali ladanjsko-pučko graditeljstvo od drveta, a u nemogućnosti zaštite ambijentalne vrijednosti in situ, oni su kvalitetne primjerke zaštitili dislociranjem i stvara
njem ambijentalne vrijednosti u obliku etno sela, u muzeološko-obrazovne i turističke svrhe.
      Odbacivanja izvrsnog hrasta lužnjaka kao građevinskog materijala leži u kombinaciji 2 primarna razloga:
      1.  Prenaglašeno i neselektivno uzimanje urbanih obrazaca življenja od strane seljačkog stanovništva, kao višom vrijednošću.
      2.  Odustajanje seljaka od praiskonski ustabiljenog aktivmog odnosa čovjeka i kuće.
      Sa drvenom kućom se trebalo aktivno surađivati: jednom u 25-50 god. sasvim promijeniti pokrov i sanirati podseke, jednom u par godina popravljati otvore (vrata i prozori), svake sezone obnavljati blato po zidovima i krečiti, aktivno suzbijati nametnike i na posljetku i ujedno najvažnije: drvenu kuću treba provjetravati svaki dan.
      To sve zbrojena odbacuje stanar koji više nema vremena niti emocionalnih rezervi za pokloniti ih svojem obitavalištu, pa možemo reći da je to vrijeme pasivnog odnosa čovjeka prema svojoj kući.
      Seljak našeg vremena vidi ideal kuće jednako    kao    i stanovnik    grada  na način da želi  sagraditi kuću na kojoj   nema   što dirati niti pregledavati, a kamoli popravljati i to što duži niz godina. Ideal   je   postao objekt  kojeg   se niti djelomično ne amortizira bar jedan radni vijek.
Tako je otišlo sasvim van centra misaone i kreativne preokupacije kompletan set vjekovne ljudske aktivnosti i to zajedno sa svom pratećom duhovnošću i onoga što pjesnički predočavam kao „ljubav između čovjeka i kuće".
      U sljedećem broju Domeka turopoljskog rado ću ponuditi svoj novi recept za spas od uništenja ruralnog graditeljstva Turopolja.

      Radivoje Jovičić, (viši konzervator - reastaurator i osnovatelj Etno sela Kravaščica u Vukomeričkim goricama)
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7086
  • ...besposleni internetski masturbator...
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7086
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Obnova tradicijskih drvenih kuća
« Odgovori #18 : Ožujak 22, 2011, 06:28:15 prijepodne »
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7086
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Obnova Stare Škole na Gorice
« Odgovori #19 : Travanj 23, 2011, 06:25:53 poslijepodne »
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7086
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Obnova tradicijskih drvenih kuća
« Odgovori #20 : Svibanj 21, 2011, 11:05:40 poslijepodne »


Jurjevec,Turn&Taxis,šumarija,škola a sad do zna kaj
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7086
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Obnova tradicijskih drvenih kuća
« Odgovori #21 : Svibanj 21, 2011, 11:06:06 poslijepodne »


Jurjevec,Turn&Taxis
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7086
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Obnova tradicijskih drvenih kuća
« Odgovori #22 : Svibanj 21, 2011, 11:06:31 poslijepodne »


Jurjevec,Turn&Taxis
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7086
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Obnova tradicijskih drvenih kuća
« Odgovori #23 : Svibanj 21, 2011, 11:06:57 poslijepodne »


Jurjevec,Turn&Taxis
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7086
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Obnova tradicijskih drvenih kuća
« Odgovori #24 : Svibanj 21, 2011, 11:07:21 poslijepodne »


Jurjevec,Turn&Taxis
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7086
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Obnova tradicijskih drvenih kuća
« Odgovori #25 : Svibanj 21, 2011, 11:07:58 poslijepodne »


Jurjevec,Turn&Taxis
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7086
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Obnova tradicijskih drvenih kuća
« Odgovori #26 : Svibanj 22, 2011, 01:30:57 prijepodne »
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7086
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Obnova tradicijskih drvenih kuća
« Odgovori #27 : Srpanj 02, 2011, 12:57:24 prijepodne »
Goranska drvena kuća

Ideja izrade tipične goranske drvene kuće potekla je od g. Ivana Butkovića (načelnika Općine Mrkopalj) i g. Marijana Kavrana (HGK, Sektor za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo). Nekako u isto vrijeme od strane PGŽ tiskane su publikacije „Goranske kuće standardima prema budućnosti“ i  „Planiranje i standardi gradnje autohtonih objekata Goranska i Kvarnerska autohtona kuća“ čiji su autori prof. dr. sc. Vidoje Vujić i mr.sc. Marko Franković. Publikacije sugeriraju budućim projektantima i investitorima  pravac izgradnje,a koje su dobar pokušaj da se spriječi arhitektonska degradacija izgradnje kuća na širem goranskom području.
Slijedom svega toga, a osluškujući potrebe tržišta Zadruga si je postavila zadatak napraviti prototip i dizajn Goranske drvene kuće. „Smatram da bi se realizacijom navedenog projekta stvorio prepoznatljiv drvni brend Gorskog kotara, kao finalnog proizvoda više poduzetnika okupljenih u Zadrugu, jačanje tradicionalne gradnje drvom, bolje i racionalnije korištenje lokalne sirovine, popunjavanje tržišne praznine u segmentu ponude drvenih kuća, da bi se stvorila nova radna mjesta te ušteda u potrošnji odrđenih energenata, niskoenergetska kuća.“ 

Kako bi sam projekt imao smisla i bio ozbiljan, smatrali smo da je potrebno da se u projekt uključe sve relevantne institucije. Napravljena je  Studija izvodljivosti, koja je financirana od strane PGŽ, a koju je izradio Centar za razvoj i marketing u DI. Održano je više sastanaka u koje su bili uključeni predstavnici PGŽ, UO za turizam, poduzetništvo i poljoprivredu, RRA PORIN, PINS-a, Centra za razvoj i marketing u DI, te arhitekta MF arhitekti, načelnik Općine i upraviteljica. Svi su dali punu podršku projektu, te naglasili kako žele aktivno učestovati u njemu.

Aktivnosti:
- Kandidiranjem na  natječaj od MRRŠVG, dobivena su bespovratna namjenska sredstva, koja će se izrealizirati za izradu projektne dokumentacije Goranske drvene kuće, izrada prototipa i dizajn. U međuvremenu je pronađena fotografija stare drvene mrkopaljske kuće, koja je srušena 1978. g. Temeljem  nje izrađeno je idejno rješenje „Goranske drvene kuće“. 
- Projekt je prezentiran na poglavarstvu Općine Mrkopalj, koje je održalo  ideju izrade takve kuće, te naglasili kako je projekt bitan za razvoj lokalne zajednice. 
- Projekt je prezentiran i na Skupštini Zadruge, (12mj/2008), gdje su zadrugari dali suglasnost o nastavku daljnjih planiraniranih aktivnosti, koje se tiču  goranske kuće.
- Uspostavljen  je kontakt sa Šumarskim fakultetom (11 mj/2008), Drvnotehnološkim odjelom, te je  održan sastanak kojem su nazočili  izv. prof. dr. sc.  Andrija Bogner, dekan Šumarskog  fakulteta, prof. dr. sc.  I. Grbac, predstojnik Zavoda  za namještaj i drvne proizvode, izv. prof. dr. sc.. Radovan Despot, prodekan Drvnotehnološkog odsjeka, prof. dr. sc. dr. h. c. Boris Ljuljka , profesor emeritus te načelnik Općine Mrkopalj g. Butković i upraviteljica Zadruge S. Kasunić. Na sastanku je projekt „ Goranske drvene kuće“ prezentiran, te je dogovoreno da će temeljem        pismenog zahtjeva Zadruge Šumarski fakultet napraviti ponudu. Koordinator od strane Šumarskog fakulteta će biti  izv.prof.dr. sc. Radovan Despot, a od strane Zadruge upraviteljica.  Ponuda obuhvaća definiranje sirovine (vrijeme sječe, namjenski rez, itd), definiranje i funkcionalne osobine tradicijske goranske kuće, kemiijsku zaštitu drva, konstrukcijska rješenje (spojeve, krovišta, itd), te izradu mišljenja i preporuke. 
- Kako je u opisu projekta navedeno da bi prototip bio i niskoenergetski, održan je sastanak u Fondu za energetsku učinkovitost, sa mr.sc. Marijom Šćulac Domac, koja je podržala projekt i obećala financijsku pomoć, dok  se definiraju faze projekta.
- Od strane PGŽ-a,  Upravnog odjela za turizam, poduzetništvo i poljoprivredu, imamo i dalje, kao i prošle godine podršku, te su i ove godine  rezervirana sredstva u proračunu
- Održan je sastanak i u RRA PORIN, sa gđom D. Sošić, predsjdnicom Uprave, koje je dala punu podršku Zadruzi. Dogovoren je seminar o edukaciji članova zadruge. Također je dogovoreno kako će PORIN po završetku idejnog projekta napraviti Plan poslovne opravdanosti projekta. Na sastanku je dogovorena i suradnja sa Regionalnom energetskom agencijom REA „Kvarner“.
- Uspostavljena je suradnja  sa HGK ŽK Rijeka,gdje je, također prezentiran projekt predsjedniku komore g. Mičetiću.
Slijedom tog sastanka, iniciran je sastanak u HGK ŽK Otočac, koji se i održao 5. veljače 2009. Iz tog sastanka proslijedila je suradnja između Zadruge i ŽK Otočac.
- HGK ŽK Otočac je izradila Programsko i idejno rješenje drvene montažne gačanske kuće, koja bi uz postojanje udruženja drvoprerađivača pri ŽK Otočac bila osnova za gospodarski program proizvodnje navedene kuće.
Na sastanku se uvidjelo da se problemi  i ciljevi podudaraju, te su donijeti zaključci o nastavku daljnje suradnje na projektima, čiji će koordinator na području G kotara i Gacke biti Zadruga, te da će se na području Općine Mrkopalj i grada Otočca izgraditi ogledni primjerci prototipovi, navedenih kuća.

GORSKA DRVENA KUĆA SA TRADICIJSKIM ELEMENTIMA
Temeljem toga sastanka i uspostavljene suradnje, u prostorijama načelnika Općine Mrkopalj 5.3.2009. održan je sastanak s temom Drvene tradicijske kuće , a sastanku su nazočili:
-          g. Marijan Kavran, HGK, Sektor za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo, pomoćnik direktora
-          g. Vinko Mičetić, HGK ŽK Rijeka, predsjednik komore
-          g. Joso Brajković, HGK ŽK Otočac, predsjednik komore
-          g. Milan Kranjčević, HGK ŽK Otočac, tajnik komore
-          gđa. Doris Sošić, RRA PORIN, Predsjednica Uprave
-          gđa. Blaženka Kulić, PGŽ, Upravni odjel za turizam, poduzetništvo i poljoprivredu
-          g. Marko Franković, MF arhitekti d.o.o.
-          g. Ivan Butković, načelnik Općine Mrkopalj
-          gđa. Svjetlana Kasunić, POZ „Gorski kotar“
Zaključak sastanka je , da se projekti „Goranska drvene kuća“ i „Drvena montažna gačanske kuća“ pretaču u jedan pod nazivom „Gorska drvena kuća sa tradicijskim elementima“, sa ciljem podizanja projekta na nacionalnu razinu, koordinator projekta je i dalje Zadruga „Gorski kotar“.
Na sastanku se govorilo i o recesiji, te se došlo do zaključka da je možda prilika za nove razvojne projekte, postojeći drvoprerađivači bi se  u ovim  teškim vremenima mogli preorijentirati na druge proizvodnje. Naglašeno je kako je DRVO  hrvatski nacionalni identitet.   
Definirana je i radna grupa koja će raditi na realizaciji idejnog rješenja, idejnog projekta i izvedbenog projekta. To su g. J.Brajković (ŽK Otočac), g. V.Mičetić (ŽK Rijeka) te koordinator gđa. S. Kasunić. Potrebno je da izvedbeni projekt bude gotov do kraja lipnja/2009.  Nadamo se da će prvi prototip biti izgrađen do ljeta iduće godine.
Smatramo kako uz sve uključene aktere i podršku naše Općine, projekt može uspjeti i time doprinijeti većem razvoju našeg kraja, ali i cijelog Gorskog kotara.
http://zadruga-gorskikotar.com/projekt_goranska_kuca.html

-

Uređenje drvene kuće
12.10.2007 // 19:07
 
Za razliku od priobalja i Jadrana, unutrašnost Hrvatske puna je kuća od drva.
 
Drvene juće u unutrašnjosti prevladavaju u Podravini, Pokuplju, Zagorju te Moslavini.
Te kuće datiraju još i iz 18 stolječa, a nije rijetkost da se nađe kuća stara i do 300 godina. Pošto se prohujale godine dobro vide na tim starim zdanjima, potrebno je znati na koji načim će se obaviti adaptacija.
Drvene kuće sastavljane su isključivo od drvenih oblica debljine ok 10 do 20 cm, koje su slagane sistemom "pero u utor". Rubovi su sastavljani deltasto, tako da su se teško rastavljale.
Često su te kuće građene na samoj zemlji bez ikakvih temelja, a većina ih ima temelje ili podrume ispod.
Ukoliko su temelji još donekle u funkciji, trebamo odlučiti dali će takav oblik i biti zadržan.

Drvene oblice treba skinuti na specifičan način.
Nakon skidanja krovišta, oblicu po oblicu se skida iz utora, sa pažnjom da se utori ne oštete jer će kasnije biti teško sve natrag složiti.
Trebamo označiti komad po komad jer u protivnom teško će se složiti sve na svoje mjesto.
Najbolje bi bilo da svaka strana kuće odnosno zid po zid se složi odvojeno sa pojedinačnim oznakama oblica kako smo ih skidali.
Ukoliko je temelj oštećen, skinut ćemo oštećene dijelove te rupe i pukotine zaliti betonom.
Zalijevanje treba biti vijencem po cijelom obodu zidova kako bi temelj za polaganje obnovljenih oblica bio ravan.
Oblice treba pogledati jednu po jednu, popraviti oštećenja, po potrebi neku zamijeniti novom od istog materijala.
Kad se oblice slože natrag kako su bile, njihove kuteve zabiti drvenim klinovima koje ćemo izraditi iz kestenovog drveta. Zašto kesten?
Hrastovi klinovi nisu dobri jer su zbog čvrstoće kruti i mogu rascijepiti oblicu
Kesten je tvrdo drvo koje se prilagođava pukotini, odnosno rupi u koju je zabijen.
Na završetku zida složenih oblica, učvrstiti završni slog oblica i poravnati ga da može na njih doći osnova za polaganje nosača krovišta.
Grede za nosače rogova neka budu od jelovine, malo šire od oblica. Dobro ih učvrstiti također klinovima pogotovo na uglovima kuće.
Na nosače rogova vodoravno položiti suhe fosne (daske min 5 cm debljine).
Fosne s donje strane neka budu hoblane jer će to biti vidljivo iz unutrašnjosti soba.
Na fosne s gornje strane stavljamo 10 cm mineralne vune u balama. Na tu se vunu polaže deblja PVC folija kao parna brana.
Sa gornje strane po gredama zabit ćemo daske 25 mm (colerice) po kojima će se moći hodati bez problema.
Napominjem da raspon greda na koje polažemo fosle, nesmije biti šire od 100 cm.
Maksimalni raspon greda smije biti 4 metra pod pretpostavkom njihovih dimenzija 140 x 200 mm. Grede slagati tako da je visina 200 a širina 140 zbog jačine na pritisak.
Kad smo zabili rogove, poprijeko njih zabijamo letve za crijep. Razmak letvi ovisi o vrsti crijepa.
Zabatne strane kuće obijamo brodskim podom od 20 mm koji ima utore.
Brodski pod mora biti suh kako se nebi odvajao i rasušio.
Bočne strane krova zaštitimo limenim opšavom koji če štititi krov protiv jakog vjetra
http://www.napravi-sam.com/CMS/0091/Content.aspx?EID=3183
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7086
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Obnova tradicijskih drvenih kuća
« Odgovori #28 : Srpanj 07, 2011, 11:21:44 poslijepodne »
Na temelju članka 20. Poslovnika o radu Gradonačelnika Grada Velike Gorice (Službeni glasnik GVG br. 14/09.), a u svezi s člankom 13. stavak 1. Zakona o javnoj nabavi (NN 110/07 i 125/08), Gradonačelnik Grada Velike Gorice dana  10. svibnja  2011. godine, donosi
Z A K LJ U Č A K
o izmjeni i dopuni Plana nabave roba, radova i usluga  Grada Velike Gorice za 2011. godinu

I.
U Planu nabave roba, radova i usluga Grada Velike Gorice za 2011. godinu, Klasa: 030-08/2011-01/02, Urbroj: 238-33-10-2011-1, vrše se izmjene i dopune koje glase:

Rbr   Pozicija Proračuna   Broj konta   CPV oznaka   Predmet nabave   Procijenjena vrijednost nabave   Planirana vrijednost u Proračunu za 2011.g.   Ukupna planirana vrijednost predmeta nabave Dinamika   Vrsta postupka
                                                                                                          NABAVA USLUGA


296.   R0342   412   74222000
   
 Kurija Josipović- troškovnik rada za uklanjanje građevine   

3.860,00   4.748,00      2011.   Izravno ugovaranje
...
http://www.gorica.hr/dokumenti/odluke-gradonacelnika/zakljucci,2011,05.zip
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7086
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Obnova tradicijskih drvenih kuća
« Odgovori #29 : Studeni 09, 2011, 09:09:32 poslijepodne »
Slušam des na Lekeničkomu radiju da kreče obnova kurije Josipović.Formalni investitor je Cirkva prek čijega se računa bu delalo a penezi su od Grada jel je Cirkva vlasnik (JOŠ NAVEK!!?).Skida se krov i kaj ja znam kaj još,kaj je zdravo konzervera se a se drugo... neznam.
Po običaju večine vesti z dotičnoga radija ni na medmrežju pak se moram pozivati na Alzenhajmera...
wwwg tablice