Autor Tema: Kameni svati  (Posjeta: 4205 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7275
  • Karma: +0/-0
  • ...besposleni internetski masturbator...
Kameni svati
« : Ožujak 01, 2011, 11:20:15 poslijepodne »
Orleković
N 45° 28` 51.1"
E 16° 04` 48.6"

Ima do kakovu informaciju o sastavu tla za Vukomeričke Gorice,mene konkretno zanima Orlekovič i jel ima de velikoga kamejna.

V Orlekoviću ima par vrpe "lepoga" a i po i vuz put dilem,oko 600 korakov na dalko.Ne verujem da je to otud a nigde se ne spomina kakova kamena il zidana tvrđava na te lokacije.



http://img11.imageshack.us/slideshow/webplayer.php?id=imgp1553v.jpg
( http://img11.imageshack.us/g/imgp1553v.jpg/ )

Na mave se more videti fajn velikoga i v ceste Pokupsko-Orlekovič.

http://img231.imageshack.us/slideshow/webplayer.php?id=imgp1618n.jpg
( http://img231.imageshack.us/g/imgp1618n.jpg/ )
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7275
  • Karma: +0/-0
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Kameni svati
« Odgovori #1 : Ožujak 01, 2011, 11:21:20 poslijepodne »
Arheološka baština
Područje općine Lekenik nije bilo posebno zastupljeno u dosadašnjim rekognosciranjima i istraživanjima tako da su saznanja o arheološkim lokalitetima na ovom području prilično oskudna.

Rekognosciranje ovog područja proveo je 1930.-ih Josip Klemenc, a rezultati rada su objavljeni u Archaeologische Karte von Jugoslavien: Blatt Zagreb 1938. g.

Krajem 1980.-ih sjeverni dio općine rekognoscirao je dr. Zoran Gregl iz Arheološkog muzeja u Zagrebu. Reviziona rekognosciranja uslijedila su tek 1998. prilikom izrade Konzervatorske studije za Prostorni plan Sisačko-moslavačke županije, no tada su neki lokaliteti izostavljeni iz evidencije. Arheoloških istraživanja u pravom smislu na ovom području nije bilo.
...
■   ORLEKOVIĆ, ostaci kapele sv. Antuna
U naselju Orleković, kod kote 211 (207), nalaze se tragovi nekadašnje kapele sv. Antuna. Vidljivi su tragovi šute i žbuke te djelomičan tlocrt kapele u konfiguraciji terena. Radi se o manjoj kapeli, vjerojatno drvenoj na zidanim temeljima, orjentiranoj u smjeru S-J, a neodređene vremenske pripadnosti
...
■   BRKIŠEVINA, utvrda
Brkiševina je bila jedan od većih čardaka, a po nastojanju Hrvatskog sabora trebala je biti banska tvrđava na Kupi. Bila je građena od drveta (spominje se kao arx lignea) i vjerojatno je služila stražarima kao sklonište. Na karti Stjepana Glavača iz 1673. je ovdje označena utvrda, župa i sjedište generalata. Prema pričanju mještana, JI od crkve sv. Marte u Šišincu, na položaju Turčinac, se nalazila utvrda gdje su se sklanjali ljudi pred Turcima. Drugi kazivači pak tim imenom označavaju jarak gdje je, navodno, poginulo mnogo Turaka. Neistraženo i stoga do danas neubicirano.
...
Arheološka baština
http://www.lekenik.hr/tekst/48/   

-

...
Naselje Brkiševina jedno je od najstarijih na ovom području. Zbog zaštićenog položaja u meandru Kupe i strateškog mjesta s kojeg se vidi utok rijeke Gline u Kupu, vjerojatno je naseljeno od najstrijih vremena. Više je stoljeća Brkiševina bila slobodna plemićka općina, temeljem privilegija koje joj je podijelio 1211. i 1213. godine kralj Andrija II prilikom osnivanja topuske opatije. Ovom velikom cistercitskom vlastelinstvu pripadao je velik dio Pokuplja, a u 16. je stoljeću odlaskom cistercita osnovana gospoštija Pokupsko u vlasništvu zagrebačkog biskupa. Slobodni plemići posjeda Brkiševina već u 15. st. prihvaćaju daće topuskog opata Guida, ali još je u 16. st na ovom posjedu bilo više manjih predijalaca koji sami drže kmetove.U 15. se stoljeću na posjedu spominje Dragojlovo selo, naselje kojem danas neme traga, te predij Šišinec, koji je obuhvaćao i brežuljkasto područje sjeverno od naselja gdje su vinograde obrađivali siromašni gornjaci (montanistrae). Župa se u Brkiševini spominje u 16. st., pod patronatom topuske opatije, a sama crkva sv. Kuzme i Damjana navodi se već u prvom popisu župa iz 1334. U sastavu posjeda topuske opatije bio je i jedan od većih srednjovjekovnih predija Vratečko (praedium Wratcza), a krajem 15. st. Ivaniš Korvin darovao ga je Baltazaru Alapiću
...
Provale Turaka u 16. st. dovele su do pustošenja i napuštanja sela uz Kupu. Na području vlastelinstva Gora od 1578. ne ubiru se porezi ni u jednom naselju. Sela vlastelinstva Pokupsko Brkiševina i Vratečko vode se kao napuštena od 1576., a prema registrima iz 1583. oko Vratečkog je obitavalo samo tridesetak kmetova i isto toliko gornjaka u vinogradima. Mali posjedi na području Turopolja isto su opustjeli tijekom 16. stoljeća. U Lekeniku se iskazuju dva posjeda, onaj Turopoljske plemićke općine i drugi kao baština Matije Salathnokija. Na oba je registrirano po dva do četiri kmetska dima, a slično je stanje i u Pešćenici. Tijekom 16. st. organiziran je granični obrambeni sustav uz rijeku Kupu, čije je središte bila kaptolska tvrđava u Sisku. Uz već postojeći kaštel Frankopana Slunjskog u Letovaniću, predlaže se godine 1560. podizanje utvrde u Brodu kraj Kupe (sada Stari Brod). Kaštel u Brkiševini imao je stalnu posadu od 1575., a nova kula u Šišincu spominje se 1585. Kako bi se osnažila obrana na Kupi, Sabor godine 1581. čak predlaže premještanje banskog sjedišta u kaštel u Letovaniću. Do 1590. uz lijevu obalu Kupe podignute su utvrde s posadom u Žažini, Letovaniću, Starom Brodu, Starom Farkašiću, Vratečkom, Brkiševini i Šišincu. Nakon protjerivanja Turaka iz Pokuplja godine 1594. postupno se naseljavaju opustošena naselja.
...
Povijest naselja Općine Lekenik
http://www.lekenik.hr/tekst/47/
wwwg tablice