Autor Tema: Sveci,svetki i običaji  (Posjeta: 23466 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 3935
Odg: Sveci,svetki i običaji
« Odgovori #45 : Prosinac 03, 2012, 08:44:03 poslijepodne »
Sveti Franc Asiški, 4. listopada
http://hr.wikipedia.org/wiki/Sveti_Franjo_Asi%C5%A1ki

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Sveti Franjo 1.dio, 1:30:20
Prvi del filma z hrvatsko-ŠTAndardnem titlom o životu svetoga Fraca.

Sveti Franjo 1.dio


Nastavek na drugomu listu
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 3935
Odg: Sveci,svetki i običaji
« Odgovori #46 : Prosinac 03, 2012, 08:44:43 poslijepodne »
Nastavek prethodnoga lista


Sveti Franjo 2.dio, 1:31:21
Drugi del filma z hrvatsko-ŠTAndardnem titlom o životu svetoga Fraca.

Sveti Franjo 2.dio
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 3935
Odg: Sveci,svetki i običaji
« Odgovori #47 : Prosinac 26, 2012, 11:51:20 poslijepodne »
Sveti Štefek
Sveti Stjepan Prvomučenik

Sveti Stjepan, prvi kršćanski mučenik ili Prvomučenik, bio je jedan od sedam đakona izabranih u počecima crkve, prema Djelima apostolskim (Dj 6:5). Njegovo ime na grčkome jeziku znači »kruna«, »vijenac.« Prema tradiciji iz 5. stoljeća, stefanos je grčki ekvivalent aramejskog kelil (sirsko kelila, "kruna").

Ništa se ne zna o Stjepanovom ranom životu. Nakon Isusove smrti, Stjepanovo otvoreno propovijedanje Isusova nauka i pripadništvo zajednici kršćanskih učenika dovelo ga je do osude za bogohuljenje, a potom i do smrti kamenovanjem.

Sveti se Stjepan obično prikazuje kao mladić odjeven u đakonsku dalmatiku, s mučeničkom palmom u jednoj i kamenom u drugoj ruci.

Blagdan sv. Stjepana (Sjepanje) slavi se u Katoličkoj Crkvi 26. prosinca, drugog dana Božića i državni je blagdan u Republici Hrvatskoj i nizu drugih država. U pravoslavnim crkvama slavi se 27. prosinca, a ako se koristi julijanski kalendar, onda je to po gregorijanskom 9. siječnja.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Sveti_Stjepan_Prvomu%C4%8Denik

* * * * * * * * * * * * * * * * * *

Sveti Štefek-Prvomučenik
Sveti Stjepan, 18:31
Sveti Stjepan

Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 3935
Odg: Sveci,svetki i običaji
« Odgovori #48 : Prosinac 28, 2012, 12:14:45 prijepodne »
Sveti Ivec (Ivan) Evanđelist

Sveti Ivec (Ivan) Evanđelist, apostol i evanđelist, svetec Rimokatoličke cirkve, pisec je Evanđelja po Ivcu (Ivanu), Prve, Druge i Trejte Ivčove (Ivanove) poslanice ter knige Otkrivejna.


Poslije sjećanja na prvoga mučenika - svetoga Stjepana, danas se prisjećamo svetog Ivana Evanđelista, apostola kojega je Isus posebno ljubio. Sveti Ivan, svojim iskustvom i ponavljajućim pisanjem o Božjoj ljubavi pokazanoj u Isusu Kristu, zaslužuje svoj blagdan u blizini Božića. On se tako nalazi u blizini Betlehema, kao što je bio i uz križ. Upravo su to dva mjesta u kojima Bog pokazuje svoju ljubav.

Sveti Ivan Evanđelist, apostol i evanđelist, svetac Rimokatoličke crkve, pisac je Evanđelja po Ivanu, Prve, Druge i Treće Ivanove poslanice te knjige Otkrivenja. Njegove poslanice mogu se nazvati, a posebno prva, poslanicama ljubavi, jer u njima dolazi 31 puta glagol «ljubiti» te 21 puta imenica «ljubav». On nam je u njima dao i najdivniju definiciju Boga: «Bog je ljubav!»

Povijesni je lik, jedan od «stupova» Jeruzalemske crkve, prve kršćanske skupine. Poznat je i kao Isusov ljubljeni učenik.

Zaštitnik je teologa, pisaca, knjižničara, izdavača knjiga i novina, skladatelja, slikara, prijateljstva, Male Azije i mnogih biskupija i župa u raznim dijelovima svijeta.


Zvir:
http://www.radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=7886

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Sveti Ivec (Ivan) Evanđelist

Povijesni lik, jedan od "stupova" Jeruzalemske Crkve, prve kršćanske skupine.

U kalendaru Katoličke crkve, njegov spomendan se obilježava 27. prosinca i slavi se u bijeloj liturgijskoj boji.

* * * * *

Zaštitnik je teologa, pisaca, knjižnjičara, izdavača knjiga i novina, skladatelja, slikara, prijateljstva, Male Azije i mnogih biskupija i župa u raznim dijelovima svijeta.

Jedna redovnička zajednica, osnovana 1975. godine, posvećena je svetom Ivanu Evanđelistu i nazvana je po njemu: Zajednica svetog Ivana.


Obširneše:
http://hr.wikipedia.org/wiki/Sveti_Ivan_Evan%C4%91elist

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Evanđelje po Ivcu (Ivanu)…
Sveto pismo, Ivan 1,1-18, 03:08

Sveto pismo, Ivan 1,1-18
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 3935
Odg: Sveci,svetki i običaji
« Odgovori #49 : Prosinac 31, 2012, 12:51:02 prijepodne »
Sveti Tomaš Becket
    
Na datum 29. prosinca Cirkva se spomijne svetoga Tomaša (Thomasa) Becketa, srednovjekovnoga katoličkog sveca z 12. stoletja. Tomaš Becket, nadbiskup i primas Engleske fundan je v katedrale. Nazvan je 'mučenikom cirkvenog prava i cirkvene slobode', jer ne štel biti poslušnik krala Henrika II, ter je smatrao da mora braniti ludska prava od kralove samovole i vlasti ke postoji, na-žalost, po svetu i do den-denes.


Nastavek:
http://zsa.podvinje.org/clanak1030-0-1977.htm

Tomislav Borić - Pozdrav Zagorju (Krapina 2009) Popevke zanavek HQ, 03:45

Tomislav Borić - Pozdrav Zagorju (Krapina 2009) Popevke zanavek HQ

Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7086
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Sveci,svetki i običaji
« Odgovori #50 : Siječanj 06, 2013, 11:35:02 poslijepodne »
Blagoslov vode
 PETRINJA - Blagdan Bogojavljanja ili Sveta tri kralja vezan je i za brojne običaje, a duga je tradicija u katoličkoj crkvi i blagoslov vode. Običaj je nastao od spomena na Krštenje Gospodinovo, a voda koja se blagoslovi nosi se kućama za uporabu tijekom cijele godine.
 Voda je znak života, novog života očišćenog od grijeha. Vjernike ova voda podsjeća na njihovo krštenje. Voda tako ima mnogostruku upotrebu i značenje u kršćanskoj vjeri, na krštenju i blagoslovima.Roditelji blagoslivljaju u svojoj kući djecu, bolesne, hranu na stolu, kuću o blagdanima.
 Stariji ljudi su znali poslije blagoslova popiti malo blagoslovljene vode vjerujući da će biti zdraviji. Svećenik pak blagoslivlja u javnom životu, na svetoj misi, naročito o nekim prigodama kao što su Svijećnica, sv. Blaž, ili Uskrs. Svetom vodom krste se i djeca.
 Pitali smo župljane što za njih znači ovaj običaj. „Blagoslovom se obraćamo Bogu, izvoru svakog blagoslova. Svaki blagoslov čovjeka ili stvari ponajprije je zahvalno slavljenje Boga. To nas podsjeća da su ljudi i stvari već stvaranjem i otkupljenjem blagoslovljeni. To je lijep običaj koji nas čuva od grijeha i svakog zla."
 Dragica Telar rekla je kako mora imati u kući svetu vodu:"Treba mi za neke prilike u kojima je potreban blagoslov. Čak odem i na groblje i posvetim grobove. Imam jednu sigurnost, a imam i neke molitve za koje moram imati svetu vodu."
 Njena sestra Katica sjeća se svete vode još iz djetinjstva:"Za mene jako puno znači ovaj blagoslov i mi smo uvijek u kući imali svetu vodu. Tako smo odgojeni i kad bi se nešto ružno dogodilo moja baka je znala reći, uzmi svetu vodu, posveti kuću i onda bi se okupili i pomolili da nam dragi Bog pomogne."
http://www.portal53.hr/vijesti/petrinja/81-petrinja/7337-blagoslov-vode.html

Znamo li kada završava božić!?

-U Večernjem listu od petka 04.01.2013.,u rubrici „Otvoreno“,istopitanje postavio je stanoviti Ante Gudurić iz Zagreba.Isti gospodin u daljnjemtekstu pruža i odgovor.Evo nekih njegovih razmišljanja.“Svake godine veselo iščekujemo Božić...A onda na Bogojavljenje (6.1.) počinje sramotno „natjecanje“ tko će prije izbaciti raskićeni bor,kao da je kužan,iz stana ili kuće na ulicu.Ti vrli vjernici katolici koji se farizejski vole isticati u prvim redovima,očito pojma nemaju da Božić ne završava 6.1. Na 2. Vatikanskom saboru (1962.-1965.) donesena je odluka da se božićno vrijeme od 25.12. do 2.2. (blagdan Svijećnice) skraćuju na prvu nedjelju nakon 6.1. Dakle,ove je godine to 13.1.... “Isti se dalje pita,kako to da u zemlji u kojoj se 86% stanovništva izjasnilo kao vjernici rimokatilici nema pojma koliko dana traje korizma, Uskrs, došašće, zapovjedni i nezapovjedni blagdani itd. Zatim nastavlja: “Skloni smo tražiti svoja prava kaovjernici i Hrvati.A koliko svjedočimo to? Prava stalno tražimo, ali od obaveza bježimo. Krajnji je čas da se rimokatolici u Hrvatskoj nauče obvezama u svojoj vjeri i prakticiraju ih kako treba ako žele sreće, blagoslova i Božje pomoći uživotu. Bolje i nikakav vjernik nego svakakav.“
 Dovoljno sam star da pamtim vremena kad su moji raskićivali bor dok s njega nisu otpale skoro sve iglice. Krajem osamdesetih,osobito tijekom i nakon rata, bor sam raskićivao 7.1. kad je pravoslavni Božić. Na svim dosadašnjim popisima izjašnjavao sam se kao katolik, mada u praksi to nisam bio. Više se doživljavam panteistom nego katolikom ili agnostikom. I kićenje bora je relativno mladi običaj u Hrvata, donešen iz Njemačke polovicom 19.stoljeća. Osim toga i kićenje božićnog drvca više nije na Badnjak već daleko prije. Do ovog Božića bili smo svjedoci natjecanja tko će prije upaliti vanjske svijećice i nakititi bor, sada nas je kriza omela u tim namjerama, a možda nas vrati i korjenima.

-Raskićivanje bora - prva nedjelja poslije Sv.tri kralja, na dan ISUSOVA KRŠTENJA, 13.siječnja.

http://www.sisak.info/forum/showthread.php?15201-Znamo-li-kada-završava-božić!
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7086
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Sveci,svetki i običaji
« Odgovori #51 : Ožujak 28, 2013, 11:37:20 poslijepodne »
Blagoslov jela na Veliku subotu
 "Na dno košare razastre se čist stolnjak, a na nj se pomeće u košaru sve, što će se nositi na blagoslov... Nosi se obično: kruh, kolači, šunka ili drugo meso, češnovka, obijeljena jaja kuhana, koren hrena, koje betvo luka kozjaka i nešto soli, onda se sve to krajevima stolnjaka pokrije...Tko donese u košari malo na blagoslov, rugaju mu se: isto tako onomu, tko donese u maloj košari. Neki žele pokazati, što sve imadu, pak pošalju na blagoslov sve, obično siromah više, nego bogati."

Zapisao je Milan Lang u "samoborskoj Bibliji" 1915. godine.
http://www.radiosamobor.hr/novosti.php/2013/03/28/Blagoslov-jela-na-Veliku-subotu.html
wwwg tablice