Autor Tema: Sveci,svetki i običaji  (Posjeta: 28826 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7285
  • Karma: +0/-0
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Sveci,svetki i običaji
« Odgovori #30 : Siječanj 06, 2012, 11:57:31 prijepodne »
Hrvati iznose jele, a u Vatikanu bor je okićen do kraja siječnja
http://www.braniteljski-portal.hr/sadrzaj/svijet/13744
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7285
  • Karma: +0/-0
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Sveci,svetki i običaji
« Odgovori #31 : Veljača 05, 2012, 12:08:12 poslijepodne »
Baš mi je sad opalo na pamet; od da seže običaj da vatrogasna sirena mora ob poldan v nedelu tuliti?
wwwg tablice

Offline Mlačanin

  • Global Moderator
  • Jezerača
  • *****
  • Postova: 3550
  • Karma: +3/-1
  • Spol: Muški
  • Još uvijek ne znam neke važne stvari, o voću, ženi
Odg: Sveci,svetki i običaji
« Odgovori #32 : Veljača 05, 2012, 04:43:56 poslijepodne »
To se radi zato da se isproba ispravnost sirena. Nekad se na vatrogasni sastanak pozivalo sirenom, ali ponekad je to stvarilo dosta zbrke. zato su u nekadašnjim Vatrogasdnin >savezima donesli odluku da se sirena isprobava u podne i to u Nedelju.
Naše selo Mlaka je ,nekad kršteno
Jer u njemu bilo je bara,močvara
Al se sinci rodili,bare su zavozili
Nema više močvara ,bara nit blata....

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7285
  • Karma: +0/-0
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Sveci,svetki i običaji
« Odgovori #33 : Veljača 05, 2012, 07:41:35 poslijepodne »
Viš vraga...
Nigdar do des nis mislil o tem a po letu je čujem po četiri skoro v istu dobu - kak da očeju povedati "Juva je na stolu".  ;)
wwwg tablice

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4025
  • Karma: +0/-0
Odg: Sveci,svetki i običaji
« Odgovori #34 : Srpanj 26, 2012, 09:51:48 poslijepodne »
Sveta Ana

O, sretna i blažena sveta Ana, mati Majke Isusove Marije, koja si molitvom, suzama i postom od Boga isprosila kćerku Mariju, nju pojmljivo odgajala i pazila i napokon je u hramu prikazala! Molimo te ponizno da nas svojoj kćeri preporučiš, neka nam ona u svakoj potrebi bude u pomoći. Ako ti za nas od nje štogod zaprosiš ufamo se, da ćemo to i zadobiti, jer je ona na ovom svijetu tebi bila poslušna, i sada će na nebu uslišiti molitvu tvoju. Amen...



26. srpnja

Sveti Joakim i Ana, roditelji BDM

Danas slavimo onaj blaženi bračni par što je poklonio život Majci Sina Božjega. O Joakimu i Ani u Svetom pismu doduše nema spomena, no zato se njihovo ime prvi put spominje u jednom apokrifnom spisu iz II. stoljeća, koji se općenito naziva Protoevanđelje sv. Jakova. U prvih osam poglavlja toga spisa iznesene su neke pojedinosti što se odnose na Marijino čudesno rođenje. Taj spis govori o sv. Joakimu kao o veoma bogatu čovjeku, ali koji je bio i pobožan i dobar pa je prihode svojih dobara dijelio u dvoje: jedan je dio davao narodu, a drugi prinosio kao žrtvu Gospodinu za otpuštenje svojih grijeha. Kad se jednog dana nalazio u hramu, prinoseći svoju žrtvu, nagovorio ga je neki Ruben, predbacujući mu nevrijednost zbog koje sa svojom Anom nema djece. U Izraelu, naime, nijedan pravednik nije ostao bez potomaka. To je Joakima veoma pogodilo u srce pa se za četrdeset dana povukao u pustinju posteći i moleći kako bi od Gospodina isprosio potomka.

U međuvremenu je i Ana vapila Gospodinu moleći za plodnost svoga krila. U to joj se ukazao Božji anđeo i navijestio da će dobiti dijete. O toj je stvari po anđelu bio obaviješten i Joakim te pozvan da se iz pustinje vrati kući. Joakim je poslušao te u zahvalu prinio Gospodinu za žrtvu deset jaganjaca. Bogato je nadario i svećenika i narod. Ana je u velikoj starosti rodila kćerku i dala joj ime Marija. U trećoj godini roditelji su je prikazali Gospodinu. Protoevanđelje Jakovljevo ne spominje ime mjesta Marijina rođenja. Kasniji pisci misle da je to bio Nazaret, drugi opet Seforis, Jeruzalem ili Betlehem. Isti spis drži da se Joakim oženio Anom kad mu je bilo 20 godina, a o kasnijem njegovu i Aninu životu nakon Marijina prikazanja ne spominje ništa.

Iako podatke o roditeljima BD Marije crpimo iz jednog apokrifnog spisa, neki ne odviše kritički raspoloženi pisci misle da mu se može posvetiti pažnja, jer je veoma star, pa može biti odsjev jedne stare usmene časne predaje. Ime Joakim u hebrejskom znači »pripremanje Gospodinovo«. Značenje mu je lijepo i dobro odgovara roditelju Majke Božje.

Istočni sveti Oci u svojim su propovijedima na Marijine blagdane s mnogo ljubavi, oduševljenja i pobožnosti slavili i njezine roditelje. Sv. Anu naročito zazivaju žene željne poroda, trudnice i porodilje, majke općenito. U Njemačkoj su je naročito štovali zlatari, rezbari drveta i ebanovine, rudari. Na papinskom dvoru slavili su je konjušari pa su na njezin blagdan priređivali uvijek svečanu procesiju. Svjedok je tog kulta crkva Sv. Ane u Vatikanu, podignuta godine 1505.

Od svete Ane mnogi su molili i za milost dobre smrti jer je ona na smrtnome času, prema jednoj tradiciji, bila obradovana prisutnošću svoje kćerke Marije i njezina djetešca Isusa. Glasoviti bankari i bogataši svoje su grobne kapele posvećivali sv. Ani. U sjevernoj Europi u vezi sa štovanjem sv. Ane bila je mnogo u upotrebi »voda sv. Ane« – voda blagoslovljena njoj u čast, s kojom su škropljeni bolesnici u groznici, a i opsjednuti. Svetoj Ani je kao poseban dan u tjednu posvećen utorak jer se misli da se ona u taj dan rodila i umrla.
Od 6. stoljeća sv.Anu se slavi kao majku Marijinu. Svoj vrhunac Anino čašćenje doživljava u Europi u kasnom srednjem vijeku kada je Papa Siksto IV. u rimski kalendar uvrstio spomendan, a Papa Grgur XIII. 1584. blagdan Sv. Ane.

Sv. Ana je zaštitnica majki i braka, domaćica, udovica, radnica, rudara, tkalja, krojača, slugu, siromaha, stolara, zlatara. Utječe joj se: za sretnu ženidbu ili udaju, za brojnu djecu i sretan porod, za nalaženje izgubljenih stvari i za kišu, te protiv: vrućice, glavobolje, bolova u grudima i stomaku i protiv nevremena.

Častimo te, sveta Ano,
jer je tebi bilo dano,
da porodiš Gospu dragu,
Spasitelja Majku blagu!


Stablo se po plodu poznaje, dobro rodi dobrim, a zlo zlim plodom. Ako je to tako, onda stablo sv. Joakima i sv. Ane valja ubrojiti među najbolja stabla. Iz njega je potekla Bogorodica, a od nje opet Isus, Božji Sin. Zato je posve opravdano da taj sveti bračni par, tog pravednog oca i svetu Majku odano štujemo.

O njima u jednom govoru na Malu Gospu sv. Ivan Damašćanski ovako kliče: »O prečisti paru, Joakime i Ano! Vi opsluživaste čistoću koju propisuje naravni zakon i po Bogu postigoste što nadilazi narav: rodili ste svetu Bogorodicu koja ne pozna muža! Pobožno i sveto živeći u ljudskoj naravi rodili ste kćer koja nadilazi anđele i sada im je gospodarica. O najkrasnija i najmilija djevojko! O kćeri Adamova i majko Božja! Blaženi bokovi i utroba iz koje si niknula! Blažene ruke što su te nosile! Blažene usne kojima si dopustila da uživaju u čistim poljupcima, da bi u svemu uvijek njegovala djevičanstvo! Kliči Bogu, sva zemljo, pjevaj, poskakuj od veselja i kliči psalme! Podignite svoj glas, smjelo podignite – nemojte se bojati!«

Svim selima i zaseocima koji u Konavlima slave i časte Svetu Anu želim da im bude na pomoći, a Anama, Anicama, Ankama, Ančicama, Anitama i drugima koje nose to časno ime želim da im bude Sretan imendan.

Božo Lučić


http://www.cilipi.net/Ljudi-i-lica/Sveta-Ana.html

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Drenova-Sveta Ana 2008-propovijed, 09:56

Drenova-Sveta Ana 2008-propovijed
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4025
  • Karma: +0/-0
Odg: Sveci,svetki i običaji
« Odgovori #35 : Srpanj 26, 2012, 10:21:13 poslijepodne »

Sveta Jana- Svetojanske pjevačice 1 dio , 06:58
pjesme i običaji svetojanskog kraja kod Jastrebarskog,snimljeno 80-tih godina

Sveta Jana-Svetojanske pjevačice 1 dio
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4025
  • Karma: +0/-0
Odg: Sveci,svetki i običaji
« Odgovori #36 : Srpanj 26, 2012, 10:22:38 poslijepodne »

Sveta Jana- Svetojanske pjevačice 2 dio , 09:57
pjesme i običaji svetojanskog kraja kod Jastrebarskog,snimljeno 80-tih godina

Sveta Jana-Svetojanske pjevačice 2 dio
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4025
  • Karma: +0/-0
Odg: Sveci,svetki i običaji
« Odgovori #37 : Kolovoz 15, 2012, 01:07:15 poslijepodne »
Velika Meša

Citat:
Svetkuvanje po fara gde su bila prščenja za Veljiku Mešu bilje je navike najvekše i najljepše. Negda, gda je svetek prihajal h tjednu, nie se bilje doma. Radniki su išlji na posel po fabrika, štacune ilji gde bi več delalji. Unda te nie bil državni praznik, alji se h duša i srca ljudi fejst svetkuvalje. Denes je Veljika Meša državni i crkveni svetek, alji po tomu kak zgledi teške je te moči reči. Ljudi od rana larmaju, hodiju po sakojačke posle, štacuni največ dielaju i larma se po vunjke, kak i saki dan.

Nastavek:
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/msg2028/#msg2028

Velika Meša (v) Vukovine
Vukovina, 02:13

Vukovina
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline @Franjo@

  • Iskusni član
  • ****
  • Postova: 394
  • Karma: +0/-0
Odg: Sveci,svetki i običaji
« Odgovori #38 : Kolovoz 16, 2012, 11:14:46 prijepodne »
Ljudevite,

sve tvoje priloge o   bastini nasih obicaja, lijepo je za citati..i hvala ti na prilozima..

ali,

prosao sam jucer u Vukovini poslije crkvene molidbe i posjeta groblju, uz  one satore i hrpetinu teskog primitivnog kica, uz zvuke podsatorskig harmonikasa i njegovih drugova, i to je sve vise slicilo na  teski vasar  sa druge strane Drine...nadam se da to Majka  Bozja to vidjela nije...posramila bi se svojih obozavatelja i kvazi vjernika.


zato, gospon velecani, ili,  tko vec ima dirigentsku palicu u organizaciju tog derneka, osmislite nesto sto dolikuje Majci Bozjoj.

Offline Mlačanin

  • Global Moderator
  • Jezerača
  • *****
  • Postova: 3550
  • Karma: +3/-1
  • Spol: Muški
  • Još uvijek ne znam neke važne stvari, o voću, ženi
Odg: Sveci,svetki i običaji
« Odgovori #39 : Kolovoz 16, 2012, 11:32:19 prijepodne »
Velika Meša

Citat:
Svetkuvanje po fara gde su bila prščenja za Veljiku Mešu bilje je navike najvekše i najljepše. Negda, gda je svetek prihajal h tjednu, nie se bilje doma. Radniki su išlji na posel po fabrika, štacune ilji gde bi več delalji. Unda te nie bil državni praznik, alji se h duša i srca ljudi fejst svetkuvalje. Denes je Veljika Meša državni i crkveni svetek, alji po tomu kak zgledi teške je te moči reči. Ljudi od rana larmaju, hodiju po sakojačke posle, štacuni največ dielaju i larma se po vunjke, kak i saki dan.

Nastavek:
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/msg2028/#msg2028

Velika Meša (v) Vukovine
Vukovina, 02:13

Vukovina


MO Vukovina ili neka društvena organizacija iz Vukovine, je odgovorna za taj " dernek" i svakako svi oni koji se odazovu na takove glazbene i ine ponude.

Jako rado se izrugujemo na takvu vrstu glazbe ili zabave, a ona nam je gotovo na svakom mjestu, kaj znaći da se naši ljudi jako rado poistovječuju sa onim kaj rado kritiziraju. Na kraju narodnjaci i sav glazbeni šund jako dobro prolazi u samom Zagrebu i okolici.

Mada se zna, da se o ukusima ne raspravlja o ovome nitko nije nikada vodio brigu. Ni danas, a ni prije rata, kada su nas također "okupirali" glazbenjaci sa cajkama koje se i danas najradije slušaju.

A događanje u Vukovini , mislim na ono okolo crkve, pomalo se pretvara u nekaj kaj nema veze sa našim običajima i tradicijom.
Naše selo Mlaka je ,nekad kršteno
Jer u njemu bilo je bara,močvara
Al se sinci rodili,bare su zavozili
Nema više močvara ,bara nit blata....

Jaguar

  • Gost
Odg: Sveci,svetki i običaji
« Odgovori #40 : Kolovoz 16, 2012, 09:13:33 poslijepodne »
Malo kruha, malo igara, malo cajki.....to nam je naša borba dala. Raja voli, tko voli nek izvoli, mene ne smeta.
Zanimljivo je kako najveći kritičari takvih događanja u javnosti, najviše konzumiraju takve događaje potajno.
Dokazano koliko puta do sada. A tu prednjače ponajviše "branitelji istočnih granica".

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4025
  • Karma: +0/-0
Odg: Sveci,svetki i običaji
« Odgovori #41 : Kolovoz 16, 2012, 11:31:32 poslijepodne »
Problem (mejnoga il vekšoga) navijavajna (mono il poli)cajki ne vezan samo vuz prščejna, samo ke najni, rad vusporedbe z očekivanum (i zvučno) sakralnum atmosferum, ta vrsta "muzike" više pika vuva.
Zlopamtiteli bi spomenuli i on(odobn)u kučku sintagmu "Mi Srbi sela Kuča" (vezanu za dodvoravajne kralu Aleksandru kak morebitnomu mecene za ognogasnu špricu).
Neki bi povedali da bi se moglo govoriti o i vukovinske Cirkve Pohoda (i glazbeno/muzički) Sablažnene Device Marije.

Reč prščejne (proščejne) prihaja od "oproščejna" grejov i dugov (oprosti nam duge naše) teri se išču primeše.
Neki kak da prščejne svačaju kak prigodu de se more i sme grešiti i na prethodno opisani "muzički"način.
De se prašča, (o)prosti im Bogek, skuplaju se i „glazbene“ odnosno „muzičke“ (o)prosti.tutke i (o)prosti.tut(le)ki.

Kad bi se više osluškivalo Habdeliča (spomen deska mu visi na fasade vukovinske cirkve), mejne bi se navijavala muzika po Vuku (Stefanoviču Karađiču), a više puščala turopolska i (obče)kajkavska glazba (teru je, na priliku, lepo popeval i Vice Vukov).

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

VICE VUKOV - Međimurski potpouri (1970.), 08:41

VICE VUKOV - Međimurski potpouri (1970.)
 
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4025
  • Karma: +0/-0
Odg: Sveci,svetki i običaji
« Odgovori #42 : Kolovoz 17, 2012, 11:48:00 poslijepodne »
Vuz blagdan Svetoga Roka, sveca rimokatoličke Cirkve, hodočasnika, dobrotvora, zaštitnika zbetežale od gube, kuge i kolere (i občenito od zarazne betegov), invalidov, kirurgov, protiv betegov životijn (posebno cuckov).
http://hr.wikipedia.org/wiki/Sveti_Rok

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

I letos je (16.08.2012.) preslavleno Rokovo v Druškovcu.
Pri Kapelice Svetoga Roka bilo je nekak ovak...

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


Kapelica Svetoga Roka v Druškovcu
(maršovska (maruševska) župa, vžd. županija)

 
Kapelica Svetoga Roka smeščena je v mestu Druškovec na slikovitem breščecu na rubu maršovske občine, a prvi put se spomijne kak vlastelinsko dobro plemičke familije Druskoczy več predi 400 let. Neki povesničari tumače da je dobro Druškovec postojalo već v 12. stoletju kak vlasništvo viteškoga reda ivanovcov, teri su bili i gospodari obližnoga Ivajnca. V Druškovcu več više od 300 let postoji kapelica Svetoga Roka (od leta 1646.), tera je odnavek bila veliko svetišče stanovnikov ovoga kraja.
 
Na dan 16. velikomešnaka (kolovoza) sakoga leta v tomu svetišču okupla se jezero vernikov ze župe Maršovec (Maruševec), ali i z vudalene mest. To je navek bil najvekši cirkveni god teromu se veselilo staro i mlado. Odlazek na to prščejne pripravlal se i planeral više mesec, a o dogotki na proslave Rokova pripovedalo se još dugo v jesen. Tog dana se v kapele svetoga Roka održavala velika svečana meša vuglavnom na oprtomu prostoru jer za se vušesnike ne nigdar bilo dosti mesta v sene mrzle zidov kapelice. Vuz prilazne pute i na slobodnemu prostoru več od ranoga jutra smestili bi se brojni "kramari", "licitari", izdelateli drvene žute igrački, žveglic, frulic, drvene tičekov na kotačeki i se one druge atrakcij zbog tere se bi kresile dečje oči. Na obližnomu travniku ne prestajal z delom veliki "ringlšpil" pokretan živahnem rukam dečkov teri bi potlam smeli napraviti nekuliko krugov na tomu navek punomu vrtulku.
 
Celem krajem toga dana vubrzano šumlejne molitve povremeno nadjačava klepet z drvene žveglic ili predirajuči zvuki "plehmužike" i premukli tuten velikoga bubna. Vustajali duv rubenine tera je celo leto čekala ovu priliku v selskem rušnicam i škrinam, meša se z duvom vužgane voštane sveč, ali i z vabečem dišajnem pečejna: klobasic tere čvrče vuz nihajuči dišeči dim.

Tamo negde malo dale od kapele začuje se pijana pesma romarov tere je prevladala jaka zagorska kaplica. Pravi hepening. Vujnemu saki najde svu radost i sreču. I pobožni bogobojazni prščejnar i bertaš teri zove na gverc. E, pameti se Rokovo! To je dan za dušu i srce.
 

Slika: Kapelica Svetoga Roka v Druškovcu:
http://www.marusevec.hr/pictures/2008/02/hi-res/01_093914_82_bb2.jpg
 
Zvir:
http://www.marusevec.hr/hr/19/kapelice/

Citat:
Tak su nas gnjeli i gnjavili, kak mačka piščence po dvoru, ze semi božjimi lopatami su nas zlopatali i razgrnuli, spremetali i skupnazaj z metlami zmetali, i tak su nas razegnali kak škanjci golube, rashrustali su nas kak pesi, ak se prav zeme, razmesarili su nas i raskrvarili i rasekli, tak da nijenega vre bilo ni kaj se ne bi bil vlekel kak sveti Rok, krastav i krvareč.

Miroslav Krleža:
Lamentacija Valenta Žganca zvanog Vudriga /  Na rubu pameti (9)
http://trnac.net/2012/02/18/na-rubu-pameti/

Malo misto: Roko Prč, 03:41

Malo misto: Roko Prč
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Mlačanin

  • Global Moderator
  • Jezerača
  • *****
  • Postova: 3550
  • Karma: +3/-1
  • Spol: Muški
  • Još uvijek ne znam neke važne stvari, o voću, ženi
Odg: Sveci,svetki i običaji
« Odgovori #43 : Prosinac 01, 2012, 04:08:21 poslijepodne »
Vuz blagdan Došašća, Svetoga Nikole i Svete Kate, a se vu ovo moderno doba:




http://barka.com.hr/barka24/e-mail.htm

Nevenka Cundeković
Moj e-mail Bogu
 
“Molitva je ključ jutra i zasun večeri” (Gandhi)
 
Zanesenjak sklada i pohranjuje svoju skladbu u kukice slova i nota i tako ostavlja zabilježene misli. Moje misli prebivaju u molitvi Rađaju se u meni u jutro, navečer, uspjehu uspjehu, žalosti i radosti..., moje misli su moj razgovor s Bogom. Ponekad teku jedna s drugom, a ponekad pršte i love se tamo negdje. Pokušavam ih prikupiti i staviti u red, jednu iza druge da imaju smisao, a onda mislim “zašto moraju stajati kao vojnici?” pa i ja sam danas imala zbrkan dan i želim Ti Bože zahvaliti na njemu i za njega i podijeliti ga s tobom. Onda krene moj razgovor s Bogom, moja E-mail poruka.
 
Znam Bože da me čuješ i razumiješ, znam da ima onih koji Te trebaju više od mene. Dosta mi je ako me dotakneš dahom i ja ga osjetim u križu po završetku razgovora s Tobom. Moja snaga je u Tebi i spoznaji da postojiš.
 U vrijeme kada se obitelj okupljala s povečerjem i zajedno zahvaljivala molitvom za dan koji je prošao, zapisane su molitve upućene ne samo Bogu već i svecima, anđelima i zaštitnicima. Nekada su ljudi molili dok su obavljali svakodnevne poslove, npr. dok su orali zemlju na svakoj strani (glavici) bi zastali i izmolili kratku molitvu. Kod sijanja žita, onaj koji je obavljao sjetvu skinuo bi šešir, prekrižio se, rukom je zagrabio žita i u obliku križa ga je sasipao po zemlji riječima: “Bog te prekriži i blagoslovi! Da bi bilo rodno i plodno!”
 
Navečer kada su se svi okupili, vrata na kući su se zaključavala, a ključem kuće se prekrižilo; domaćica je križala svetim križem kruh prije nego se rezao, isto tako i vatru prije nego ju je naložila.
 
Dolaze nam dani božićne radosti. Tu su nam i Sveta Kata, Sveta Barbara, Mikula, Sveti Stjepan, Ivan. Uputimo i njima misli, neka tako teku naši razgovori s njima i neće biti osamljenih i ožalošćenih, neće biti onih koji nemaju kompjutore jer njihova zračna pošta brže dođe na cilj i ne može se zagubiti ni oboliti od virusa. A ne, nema te snage koja bi je zaustavila! Pogađa u središte!
 
Moja stara baka razgovarala je molitvom koju je vjerojatno naučila od svoje bake i za pomoć se obraćala svecima. Ove tri molitvice ispisane su onako kako ih je ona meni ispričala, da se ne zaboravi, neka joj budu u spomen.
 
SVETA KATA
SVETA BARBARA             
SVETI MIKULA
Sveta Kata roža ružmarena
Šibum šibuvana bičem bičevana
Na kolo je vita anđelek ju pita:
“Sveta Kato jel ti muka draga?”
“Kak mi ne bi bila, to mi krvca kaple
Z desnoga reberca, al me više boli
Za Mariju i Sinka
Židovi ga lovili pregorko ga mučili
Sveta krvca kapala za nas grešne lude
Anđeli je preimlu kak i ovu preimlu
Na pesnice pišu v sveto nebo nosiju
Tam je blagoslivljaju
Svetu mešu dvoriju.
Amen.
 
Sveta Barbara
Devica mučenica
Jezušekova zaručnica
Prosim Te moći i jakosti od prelublenoga Jezuša
Za krvave rane, za rumenu krv
Ku je Jezuš spuščal na križnomu drevcu
Da nam nedaš mreti bez Tela Božega
Telo Bože narani nas
Krvi Boža napoji nas
Spod rebra vodica operi nam telce i dušicu
Za srebrenu molitvicu
M mudrosti premudrosti
Žarkosti prežarkosti
Svetlosti presvetlosti
Amen.
 
A Sveti Mikula
Ti zvezdica s raja
Pomozi i nami
Ze sveta ovoga
Do svetla onoga
Amen.
 
Dej vam Bog mir i pokoj,
raj nebeski i svetlost jangelsku!
 
                 Tko bi ovu malu molitvicu izmolio ujutro, navečer, “dvaput na klečeč, tri put na stoječ” bile bi mu “zveličane tri dušice: očeva, majkina i nega samoga trejtega”.             



Naše selo Mlaka je ,nekad kršteno
Jer u njemu bilo je bara,močvara
Al se sinci rodili,bare su zavozili
Nema više močvara ,bara nit blata....

Offline Mlačanin

  • Global Moderator
  • Jezerača
  • *****
  • Postova: 3550
  • Karma: +3/-1
  • Spol: Muški
  • Još uvijek ne znam neke važne stvari, o voću, ženi
Odg: Sveci,svetki i običaji
« Odgovori #44 : Prosinac 02, 2012, 04:57:35 poslijepodne »
'DOŠAŠĆE ILI ADVENT
 
Povijest Došašća
 
Riječju Došašće prevodi se latinski liturgijski izraz adventus - dolazak. To su četiri liturgijska tjedna prije Božića u kojima se Crkva priprema za slavlje rođenja Krista dok istovremeno iščekuje njegov drugi dolazak. Iz Evanđelja po Luki
 
PAZITE DA VAM SRCA NE OTEŽAJU U PROŽDRLJIVOSTI, PIJANSTVU I U ŽIVOTNIM BRIGAMA TE VAS IZNENADA ZATEKNE ONAJ DAN JER ĆE KAO ZAMKA NADOĆI NA SVE ŽITELJE PO SVOJ ZEMLJI. STOGA BUDNI BUDITE I U SVAKO DOBA MOLITE DA UZMOGNETE UMAĆI U SVEMU TOMU ŠTO SE IMA ZBITI I STATI PRED SINA ČOVJEČEGA.''
 
Biskup Perpetuus iz Toursa 490. g. službeno je proglasio Došašće pokorničkim vremenom u franačkoj crkvi naređujući post u tri dana svakog tjedna od 11. studenog, blagdan Svetog Martina, do Božića. Ovo četrdesetdnevno vrijeme posta, slično korizmi, originalno se nazivalo – Četrdesetdnevni post Svetog Martina. Čitanja prilikom euharistijskog slavlja uzimala su se iz korizmenog vremena.
 
Vrijeme Došašća Rimske liturgije, koja se razvila stoljeće nakon one franačke crkve, nije bilo pokorničko, nego slavljeničko, vrijeme radosti i priprema za Božić. Kada je crkva ujedinila liturgijsko vrijeme, ne pokornička priroda rimskog Došašća bila je u sukobu sa dužom i pokorničkom praksom galskog Došašća.
 
U 13. stoljeću postignut je kompromis, koji je kombinirao post i pokornički karakter galskog običaja s misnim tekstovima i kraćim četverotjednim ciklusom rimske liturgije Došašća. Liturgija Došašća ostala je nepromijenjena sve od Drugog vatikanskog koncila, koji je uveo manje izmjene kako bi jasno odredio duh korizme i vremena Došašća.
 
II Što je Došašće
 
Došašće je vrijeme u crkvenoj godini kada se kršćani intenzivnije pripremaju za svetkovine Božića i Bogojavljenja. To je istodobno vrijeme očekivanja Kristova dolaska na kraju vremena – Sudnji dan. Vrijeme Došašća nije toliko obilježeno pokorom koliko radosnim i povjerljivim očekivanjem. Počinje nedjeljom koja pada između 27. studenog i 3. prosinca te obuhvaća tri tjedna i dane između četvrte nedjelje Došašća i samog Božića. Prvu nedjelju Došašće karakterizira ponovni Kristov dolazak, drugu i treću osoba Ivana Krstitelja a četvrta predstavlja Mariju, Djevicu i Majku, koja je rodila Krista. Prvom nedjeljom Došašća počinje i nova liturgijska godina. Kroz Došašće svećenici nose ljubičaste misnice čime se naglašuje tema pokore. Vjernici bi trebali otići na ispovijed tijekom vremena Došašća, kako bi se pripremili za dolazak Krista, jer se ne može slaviti rođenje onoga ''koji je svojom mukom i križem otkupio ljudske grijehe'' a da se ne priznaju i ispovjede grijesi u vlastitom životu.
 
U Došašću Crkva ima pred očima dvostruki dolazak Krista Spasitelja - onaj dolazak njegov koji se zbio u vremenu i dolazak na koncu vremena, kada će doći kao sudac živih i mrtvih. U Došašću nam je dano da iskusimo čežnju starozavjetnih vjernika za Spasiteljem, za obećanim Mesijom ali nam je također dano da iskusimo ljepotu blagoslova koji je na nas došao po Spasitelju. Kroz cijelo Došašće provlači se tiha radost nadanja.
 
No, Došašće je i pokorničko vrijeme jer nam se pred oči stavlja i onaj drugi dolazak koji moramo dočekati budni i spremni jer Krist dolazi kao sudac koji će svakome suditi po njegovim djelima. Stoga je vrijeme iščekivanja ujedno i vrijeme koje nam je darovano da okajemo svoje grijehe i da činimo djela pokore, kako ne bi strepili od toga drugog dolaska, već ga iščekivali u miru i radosti. Tako su ova dva dolaska isprepletena a Crkva nam pred oči stavlja Betlehemsko djetešce kako bi u nama osvijestila da je to dijete došlo da nas spasi od propasti i suda.
 
U župi Sv. Barbare, djevice i mučenice u Velikoj Mlaki ti dani imaju posebnu radost i razlog za slavlje.
Naša drvena Turopoljska ljepotica ima na glavnom oltaru svetu Barbaru,a blagdan svete Barbare koji se slavi 4.12 započinje sa trodnevnom pripravom. Ove godine svete mise na trodnevnicama predvodi Turopoljski arhiđakon Ivan Hren. Prva misa bila je u subotu, dok se druge dvije održavaju u ponedjeljak i utorak .
 
Na prvoj nedjelji Došašća u našoj se župi već tradicionalno predstavljaju učenici trećih razreda osnovne škole, kao kandidati za primanje sakramenta svete pričesti.
 Tijek predstavljanja kandidata prije svete mise:


ŽUPNIK:
Draga braćo i sestre, danas su u središtu misnog slavlja djeca trećeg razreda, i njihove obitelji.
Ova djeca će danas izraziti želju da ih se primi među kandidate za primanje sakramenta svete pričesti.
 
Po tom sakramentu oni će biti još dublje sjedinjeni sa Isusom Kristom i još prisutnije uključeni u život naše  zajednice i cijele Crkve. Poslušajmo što oni mole i obećavaju.
 
PRVOPRIČESNIK:
 
Gospodine župniče

Stojimo danas ovdje pred svima Vama sa željom da nas primite među kandidate za primanje sakramenta svete pričesti.
Poštovani vjeroučitelju, dragi naši roditelji, draga braćo i sestre.
Pomozite nam da se za taj sakrament što bolje pripremimo. Još smo mali i zato nam treba vaša pomoć i strpljenje.
Obećavamo da ćemo se za sakrament svete pričesti ozbiljno pripremati redovitim dolascima na župni vjeronauk, i na svete mise nedjeljom i blagdanom. Slušat ćemo mamu i tatu.
Biti ćemo dobra djeca. Marljivo ćemo učiti ne samo vjeronauk nego i ostale predmete.
 
VJEROUČITELJICA:
Gospodine župniče

Nakon što su započeli bližu pripravu za sakramente svete ispovijedi i svete pričesti, u kojoj trebaju biti poučeni vrijednosti života po vjeri u zajedništvu sa Kristom i župnom zajednicom, te cijelom Crkvom, smatram da sljedeća djeca mogu biti primljena kao kandidati za primanje sakramenta svete pričesti:
 
ŽUPNIK:  neka se predstave okupljenoj zajednici.
 
Vjeroučiteljica čita imena kandidata, koji stoje pred svojim roditeljima i župljanima ispred oltara.
Prvopričesnici odgovaraju sa : Evo me.
 
ŽUPNIK:  Djeco, što tražite od Crkve?
 
PRVOPRIČESNICI:  Vjeru
 
ŽUPNIK:  Što van daje vjera?
 
PRVOPRIČESNICI :  Život vječni:
 
ŽUPNIK : Draga djeco, Ovo je život vječni:
 
Da upoznate pravoga Boga i onoga kojega je on poslao, Isusa Krista.
Da biste Isusa bolje upoznali treba vam posebna priprava putem vjeronauka i svetih misa. Valja vam se također odricati zavodljivosti zla grijeha Sotone da živite u slobodi djece Božje.
 To je put vjere kojim će vas Krist povesti u ljubavi da imate život vječni.
Jeste li dakle spremni da pod Kristovim vodstvom stupite na taj put?
 
PRVOPRIČESNICI .  Jesmo.
 
ŽUPNIK . A vi , dragi roditelji, draga braćo i sestre, jeste li spremni pomagati ovoj djeci, molitvom i primjerom svoga kršćanskog života, da Krista nađu i za njim idu?
 
SVI : Jesmo.
 
ŽUPNIK .  Draga djeco, Ova okupljena zajednica Vas prima kao kandidate za primanje sakramenta svete pričesti.
Sada se zajedno sa Vama svi želimo odreći grijeha.
Zato vas pitam, a svaki u svoje ime osobno odgovorite . odričem:
 
Odričete li se grijeha da živite u slobodi djece Božje?
Odričete li se zavodljivosti zla da vas grijeh ne nadvlada?
Odričete li se Sotone, začetnika i vođe grijeha i raznih ovisnosti?
 
Na svako pitanje svi odgovaraju: Odričem.
 
Župnik nastavlja : Smilovao nam se svemogući Bog,
Otpustio nam grijehe naše i priveo nas u život vječni.
 
Amen
 
ŽUPNIK :  Blagi oče, zahvaljujemo ti za ovu djecu.
Mnogovrsni tvoj dar pretjecao ih je i potakao da te potraže. Danas si ih pozvao i oni su pred nama odgovorili .
Slava ti i hvala Gospodine.
 
Draga djeco, Znamenujem vas znakom križa da čujete glas Gospodnji
Da vidite sjaj Božji
Da odgovorite riječi Božjoj
Da po vjeri Krist stanuje u vašem srcu
Da ponesete slatki jaram Kristov,
Da u ime Oca + i Sina i Duha Svetoga
Živite u vijeke vjekova
 
SVI : Amen.
Naše selo Mlaka je ,nekad kršteno
Jer u njemu bilo je bara,močvara
Al se sinci rodili,bare su zavozili
Nema više močvara ,bara nit blata....