Autor Tema: Sveci,svetki i običaji  (Posjeta: 26807 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7273
  • ...besposleni internetski masturbator...
Sveci,svetki i običaji
« : Siječanj 22, 2011, 09:21:23 poslijepodne »
Siječanj- Malobožičnjak- Pavlovščak- Prezimec

1.   Nova godina, Sv. Marija Bogorodica
2.   2. Ned. Po Božiću, Bazilije V.,Grgur N.

3.   Ime Isusovo,Genoveva,Cvijeta
4.   Anđela F.Dafroza,Borislava,Eduard
5.   Telesfor,Gaudencije,Emilijana
6.   Bogojavljanje-Sv.Tri Kralja,Gašpar
7.   Rajmund Pen.rajko,Lucijan
8.   Severin,Teofil,Bogoljub
9.   Krštenje Isusovo,Julijan,Živko

10.   Agaton,Dobroslav,Grgur X.
11.   Honorat,Neven,Higin,Bernard
12.   Ernest,Tatjana
13.   Hilarije,Veronika,Radovan
14.   Feliks,Srečko,Malahija
15.   Pavao Pustinjak,Anastazija,Stošija
16.   2. Ned.u godini,Marcelo,Oton,Mislav

17.   Antun opat,Vojmil,Lavoslav
18.   Liberata,Biserka,Margareta ugarska
19.   Mario,Kanut,Ljiljana,Marta
20.   Fabijan i Sebastijan
21.   Agneza,Janja,Neža
22.   Vinko,đakon i muč.,Anastazije,Irena
23.   3. Ned. U god.,Emerencijana,Ema,Vjera

24.   Franjo Saleški,Bogoslav
25.   Obrače. Sv. Pavla apostola,Ananija
26.   Timotej i Tit,Bogoljub,Tješimir,Paula V.
27.   Angela Merici,Pribislav,Anđelka
28.   Toma Akvinski,Tomislav
29.   Valerije,Konstancije,Zdeslav
30.   4.Ned. u god.,Martina,Gordana,Darinka

31.   Ivan Bosco,Marcela,Viktor

22. siječnja
Sveti Vinko, đakon i mučenik

...Već četvrti dan za redom slavimo mučenike, heroje i svjedoke vjere...
Sveti Vinko Palotti (1795-1850)
...On je naročito utvrdio papin primat i nepogrješivost, a to je urodilo katoličkom obnovom na svim područjima. Nju je svim svojim silama pripremao i sv. Vinko Palotti, taj sveti rimski svećenik, čovjek malena stasa, ali velika duha, obdaren mističnim darovima, ponizan do krajnosti, nazivajući samoga sebe "ništavilom i grijehom"...
http://www.skac.hr/svetacdana/

Več smo konstaterali da se na Tre krale bor raskičeva,il kaj več imate nakinđano...
De je veza zmed sv. Vince i trsja i vina nigde se ne veli...

« Zadnja izmjena: Siječanj 22, 2011, 09:32:49 poslijepodne kuntakinte »
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7273
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Sveci,svetki i običaji
« Odgovori #1 : Siječanj 22, 2011, 09:29:09 poslijepodne »
Veljača- Svečen- Veljak- Svičan

1.   Brigita,Miroslav,Sever
2.   Prikazanje Gospod.,Sviječnica,Marijan
3.   Sv.Blaž,Sv.Vlaho,Tripun
4.   Andrija Corsini.Veronika Jeruz,Ivana
5.   Agata,Dobrila,Jagoda,Silvan
6.   5.Ned.u god.,Pavao Miki i dr.,Doroteja

7.   Bl.Pio IX. Papa,Rikard,Držislav
8.   Jeronim Emilijani,Jerko,Mladen
9.   Apolonija,Sunčana
10.   Bl.Alojzije Stepinac,Skolastika
11.   Gospa Lurdska,Mirjana
12.   Eulalija,Zvonimir,Damjan
13.   6.Ned. u god.,Katarina Ricci,Kristina

14.   Sv.Valentin,Zdravko
15.   Klaudije Colomb,Vitomir,Agapa
16.   Julijana,Onezim,Miljenko,Daniel
17.   7 utemeljitelja Reda Slugu BDM,Darko
18.   Šimun,Bernardica,Gizela
19.   Konrad,Ratko,Blago
20.   7. Ned. U god.,Eleuterije,Leon,Lav,Lea

21.   Petar Damiani,Damir,Eleonora
22.   Katedra Sv.Petra,Tvrtko
23.   Polikarp,Grozdan,Romana
24.   Montan,Goran,Modest
25.   Viktorin,Hrvoje,Berislav
26.   Aleksandar,Sandra,Branimir,Viktor
27.   8. Ned. U god.,Donat Zadarski,Gabrijel

28.   Roman,Teofil,Bogoljub,Vikica

14. veljače
Sveti Valentin († 269
)

Teško je protumačiti činjenicu da se u narodu naročito štuju baš oni sveci o kojima nemamo nikakvih sigurnih povijesnih podataka. Kod nas je veoma razvijeno štovanje sv. Valentina baš na današnji dan. Njemu su posvećeni mnogi oltari, osobito na području stare zagrebačke nadbiskupije, a u Batini u Baranji podignuta mu je župna crkva. Mnogi bi vjernici, a još više svećenici koji danas moraju propovijedati, htjeli što više saznati o današnjem svecu. Moramo ih, na žalost, razočarati, jer ne znamo gotovo ništa. Ono što znamo samo je legenda. Da ih, ipak, posve ne razočaramo i ne ostavimo na cjedilu, evo bar nešto.

Rimski martirologij spominje sv. Valentina s izvještajem koji potječe od sv. Bede Časnoga iz VIII. stoljeća. On ga je uzeo iz legendarne muke Marisa i Marte. Tu se o sv. Valentinu kaže da je bio svećenik u Rimu i da se odlikovao mudrošću i kreposnim životom. Zbog toga je uživao velik ugled i kod pogana i kod kršćana. Car Klaudije II. Gotski (268-270) htio ga je osobno upoznati. Valentin je slutio što bi mu se nakon susreta s carem moglo dogoditi pa se zato molitvom spremio za skori svršetak, za mučeničku smrt. Okrijepljen snagom svetih sakramenata hrabro je stupio pred cara. Taj mu je rekao:

«Valentine, rado bih čuo tvoju mudrost i želio bih biti tvoj prijatelj. Za uzvrat samo jedno od tebe tražim: povratak k staroj vjeri u rimske bogove.»

Valentin je odvratio: «Svijetli care, kad bi bar nešto slutio od Božje slave, to nikad ne bi od mene tražio. Krist je za mene pravi Sin Božji.»

Na upit jednoga od sudaca što misli o bogovima, odgovorio je: «To su demoni!» Sudska skupština se podigla na noge te zatražila Valentinovu smrt. Valentin je zamolio od cara samo koji trenutak te mu na brzinu istumačio osnovne kršćanske istine. Car je bio duboko potresen. Ali je gradski prefekt uzviknuo: «Valentin je čarobnjak!» Na to je nastala velika gužva. Car se prestrašio bune u narodu pa je Valentina predao gradskom prefektu, a ovaj opet sucu Asteriju. Molitvom i polaganjem ruku Valentin mu je ozdravio slijepu kćerku. Asterije se odmah dao krstiti te uskoro skupa sa svojom obitelji umre mučeničkom smrću. Gradski je prefekt starca svećenika Valentina dao istući, a zatim naredi da mu odrube glavu. Bilo je to godine 269. na Flaminijskoj cesti. Mučenika je pokopala neka žena Sabinilla.

Jedan drugi izvještaj mlađega datuma spominje da je na mučenikovu grobu papa Julije I. dao sagraditi baziliku. Nju je kasnije pregradio i obnovio papa Teodor. Pisani spomenici VII. stoljeća spominju da je bila prekrasno urešena. Svečev se blagdan slavio već za vrijeme pape Grgura Velikog. Narod ga zaziva u pomoć kod očnih bolesti, padavice i u drugim potrebama sve tamo od ranog srednjeg vijeka.

Kad čitamo kritički pisane studije o sv. Valentinu, ostajemo zbunjeni. Naša se zbunjenost temelji na činjenici da je baš taj za povjesničare tako nesiguran i sporan svetac i mučenik toliko štovan. U tome se štovanju očito krije nadnaravni element. Pa da li je moguće da sve to skupa visi u zraku? Nije li, ipak, rješenje u tome da su se povijesni podaci o svecu izgubili? Znamo da je Dioklecijan dao spaliti sve kršćanske spise do kojih su
 njegovi krvnici mogli doći. Mnogo je toga propalo i kasnije za seobe naroda i drugih nedaća.
Povjesničari su neumoljivi. Oni priznaju samo ono za što imaju pisane izvore. Kao učenjacima ne smijemo im zamjeriti. Ali, osim strogo znanstvenih postoje li i drugi vjerodostojni kriteriji? Možda postoje. Jedan bi od njih mogao biti «sensus fidelium» - kršćanski osjećaj Božjega puka. Taj nam kod sv. Valentina može biti mjerodavan jer drugi - povijesni - sve stavlja pod upitnik.

Za vjernike koji se danas okupljaju oko oltara, slika i kipova sv. Valentina, neka to bude dan obnove u ispovijedanju vjere, u prihvaćanju svakidašnjeg križa, u kršćanskom životu, bez žalosnih ustupaka bilo kome ili bilo čemu. To je ono najvažnije, a objektivnu stvarnost ćemo saznati tek u vječnosti.
http://www.skac.hr/svetacdana/

A na drugem se mestu veli;(gore boldano).
Jel bi tomu moglo biti tak,da su se podatki zgubili?
« Zadnja izmjena: Siječanj 22, 2011, 09:33:44 poslijepodne kuntakinte »
wwwg tablice

Offline kum

  • Učim se pisati
  • **
  • Postova: 62
Odg: Sveci,svetki i običaji
« Odgovori #2 : Siječanj 22, 2011, 10:08:37 poslijepodne »
Kaj se sv. Valentina dotikavle ima još jena legenda, koja veli: Sv Valentin je bil rimski vojnik (legionar) koji se je protivno naredbi cara Klaudija oženil. Da mu se vojska nebi osipala i gubila na disciplini itd car je zabranil vojnikima da se žene. Valentin se je ipak oženil za svojo ljubav još iz dečijih dan. Kad je to Klaudije doznal naredil mu je da se ima rastati. Valentin ga ne štel posluhnoti. Kazna za neposluh je bila odsecanje glave. Papa Julije I ga je proglasil za sveca. Tak je eto došlo do tega da se teri den slavi kakti praznik zaljubljenih. Jel to točno neznam ali tak veli jena od legendi.
« Zadnja izmjena: Siječanj 22, 2011, 10:13:16 poslijepodne kum »
Je to vam je tak

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7273
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Sveci,svetki i običaji
« Odgovori #3 : Siječanj 22, 2011, 11:49:29 poslijepodne »
Našel sem podatek da se negde voda svetila na 5. sečna a negde pak na 6.,skup z tamjanom (ja to za tamjan prinami nis čul ni zapametil,tamjan je imala samo cirkva).A ta se posvečena voda pak koristila v semi prigodami kaj se moraju nazvati  "Ne daj Bože".

17. sečna je sv. Janton pustinak kaj ga narod zna kak zaštitnika blaga,svijnarov i grobarov a moli mu se kak zaštitniku od kožne bolesti.

Za 22. sečna negde vele da se trsje škropi z svetum vodum a drugde z posvečenem vinom.To se vino nosi na blagoslov za Ivanuše 27.prosinca.
da smo več f trsju bi spomenul mam da se spomene da posli oko vinograda trajaju aktivno il pasivno od Jurjeva,23.traven,do Mitrovdana,sv.Dmitar,26.listopad.Pet je vinske svecof;
-22.sečen,sv.Vinko,Vincekovo,blagoslov vinograda i prognoza za vinogradarsku godinu,
-23.traven,sv.Juraj,Jurjevo,prvo kopajne,
-24.lipen,sv.Ivan,Ivanje,drugo kopajne,vezajne i špricajne,
-29.rujen,sv.Mihael,Miolje,početek berbe
-11.studeni,sv.Martin,Martinje,krštenje mošta,završetek vinogradarske godine

Osim zimskoga Ivana još su dva datumi važni za vinogradare;
-24.kolovoz,sv.Bartol,Bartolovo,da se digal f trsju,il metal,klopotec i
-15.listopad,sv.Terezija,do da su nekteri znali čekati z berbum.

Ak ostaneš zajdni il ak si pobereju osim tebe onda ti škvorci pomažeju. X)

Bome letos posle dve tuč na Prkovcu je bilo grozdja most samo za škvorce...
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7273
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Sveci,svetki i običaji
« Odgovori #4 : Siječanj 30, 2011, 12:59:11 poslijepodne »
Ak je sova hukala na drevu na gruntu reklo se da bu vute hiže negdo mrl.
Ak je cucek zavijal na gruntu reklo se da bu negdo mrl.
Ak si sejnal nekoga bliskoga teri je mrl,mogel bi i ti -fuč.

Ak je počelo pucati z povne de su se kobasi pekli da se rigla zdigla reklo se;"A kaj pucate am niste krađeni".

Ak su počele frcati iskre z peči da su se vrata otprla reklo se da bu negdo došel.
Ak je pevec na pragu stal i popeval reklo se da bu negdo došel.
Ak je maček na pragu sedel i mival se reklo se da bu negdo došel.
Ak te oko srbelo reklo se da bu negdo došel /da buš nekoga videl/.
Ak si sejnal drek il gnoj to je značilo penezi.
Ak te srbela leva ruka-peneze buš dobil,ak te srbela desna ruka-penezi buš dal.
Ak ti se ščuca-negdo te spomina.
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7273
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Sveci,svetki i običaji
« Odgovori #5 : Siječanj 30, 2011, 01:00:56 poslijepodne »
Slavko Stepanić

PROŠTENJA u Turopolju, Posavini, Pokuplju i Vukomeričkim Goricana

POĐIMO NA PROŠTENJE!


         Proštenja su oduvijek bila vrijeme i mjesto posebnog susreta čovjeka s Bogom, mjesto molitve, zagovora, ali i susreta s ljudima.


Proštenja imaju neko posebno ozračje, ozračje milosti Božje, zajedništva i duhovne snage. Čovjek tada osjeti da nije sam ni na svom životnom putu, ni u vjeri. Zajednička molitva, pjesma i  zajednički hod ispunjavaju nutrinu, jačaju i obnavljaju našu vjeru i daju nam snagu za život.

Turopolu ima puno puno proščejnof ali najpoznatija su marijanska, na Vukovine i Dubrancu Velika Meša i Mala Meša v Dubrancu a tu je nezaobilazno Jurjevo, najpoznateše je na Odre     


 
Siječanj

Donja Lomnica-sv.Tri Kralja 6.1.,

Roženica-kapela sv.Tri kralja 6.1.ili nedelja iza

Kuče- Kapela Sv. Fabijana i Sebastijana, iza 20.1

Letovanić-Kapela Sv. Fabijana i Sebastijana, iza 20.1

 

Veljača
-

https://docs.google.com/View?docid=dgwcr37b_137fp6xdh
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7273
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Sveci,svetki i običaji; Knajpa
« Odgovori #6 : Veljača 12, 2011, 08:58:42 poslijepodne »
ponedjeljak, siječanj 31, 2011
Knajpa

Ko i navek zadnju subotu siječnja meseca, v mraclinskomu Društvenomu domu, mraclinski vatrogasci prirede tradicionalnu knajpu. Tak je bilo i prekčera, a više o tomu poiščete na stranica DVD Mraclin  http://dvdmraclin.blog.hr/
http://mraclin.bloger.hr/

-

31.01.2011., ponedjeljak
123. redovna izvještajna godišnja skupština DVD-a Mraclin
U subotu 29. siječnja 2011. godine u društvenom domu u Mraclinu održana je 123. redovna izvještajna godišnja skupština DVD-a Mraclin.
...
Slike sa skupštine možete pogledati na ovo linku: http://drazenkish.jalbum.net/dvd%20mraclin%202011

Upravni odbor DVD-a Mraclin
http://dvdmraclin.blog.hr/
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7273
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Sveci,svetki i običaji
« Odgovori #7 : Veljača 14, 2011, 06:04:44 poslijepodne »
14. veljače
Sveti Valentin
(† 269)

Teško je protumačiti činjenicu da se u narodu naročito štuju baš oni sveci o kojima nemamo nikakvih sigurnih povijesnih podataka. Kod nas je veoma razvijeno štovanje sv. Valentina baš na današnji dan. Njemu su posvećeni mnogi oltari, osobito na području stare zagrebačke nadbiskupije, a u Batini u Baranji podignuta mu je župna crkva. Mnogi bi vjernici, a još više svećenici koji danas moraju propovijedati, htjeli što više saznati o današnjem svecu. Moramo ih, na žalost, razočarati, jer ne znamo gotovo ništa. Ono što znamo samo je legenda. Da ih, ipak, posve ne razočaramo i ne ostavimo na cjedilu, evo bar nešto.

Rimski martirologij spominje sv. Valentina s izvještajem koji potječe od sv. Bede Časnoga iz VIII. stoljeća. On ga je uzeo iz legendarne muke Marisa i Marte. Tu se o sv. Valentinu kaže da je bio svećenik u Rimu i da se odlikovao mudrošću i kreposnim životom. Zbog toga je uživao velik ugled i kod pogana i kod kršćana. Car Klaudije II. Gotski (268-270) htio ga je osobno upoznati. Valentin je slutio što bi mu se nakon susreta s carem moglo dogoditi pa se zato molitvom spremio za skori svršetak, za mučeničku smrt. Okrijepljen snagom svetih sakramenata hrabro je stupio pred cara. Taj mu je rekao:

«Valentine, rado bih čuo tvoju mudrost i želio bih biti tvoj prijatelj. Za uzvrat samo jedno od tebe tražim: povratak k staroj vjeri u rimske bogove.»

Valentin je odvratio: «Svijetli care, kad bi bar nešto slutio od Božje slave, to nikad ne bi od mene tražio. Krist je za mene pravi Sin Božji.»

Na upit jednoga od sudaca što misli o bogovima, odgovorio je: «To su demoni!» Sudska skupština se podigla na noge te zatražila Valentinovu smrt. Valentin je zamolio od cara samo koji trenutak te mu na brzinu istumačio osnovne kršćanske istine. Car je bio duboko potresen. Ali je gradski prefekt uzviknuo: «Valentin je čarobnjak!» Na to je nastala velika gužva. Car se prestrašio bune u narodu pa je Valentina predao gradskom prefektu, a ovaj opet sucu Asteriju. Molitvom i polaganjem ruku Valentin mu je ozdravio slijepu kćerku. Asterije se odmah dao krstiti te uskoro skupa sa svojom obitelji umre mučeničkom smrću. Gradski je prefekt starca svećenika Valentina dao istući, a zatim naredi da mu odrube glavu. Bilo je to godine 269. na Flaminijskoj cesti. Mučenika je pokopala neka žena Sabinilla.

Jedan drugi izvještaj mlađega datuma spominje da je na mučenikovu grobu papa Julije I. dao sagraditi baziliku. Nju je kasnije pregradio i obnovio papa Teodor. Pisani spomenici VII. stoljeća spominju da je bila prekrasno urešena. Svečev se blagdan slavio već za vrijeme pape Grgura Velikog. Narod ga zaziva u pomoć kod očnih bolesti, padavice i u drugim potrebama sve tamo od ranog srednjeg vijeka.

Kad čitamo kritički pisane studije o sv. Valentinu, ostajemo zbunjeni. Naša se zbunjenost temelji na činjenici da je baš taj za povjesničare tako nesiguran i sporan svetac i mučenik toliko štovan. U tome se štovanju očito krije nadnaravni element. Pa da li je moguće da sve to skupa visi u zraku? Nije li, ipak, rješenje u tome da su se povijesni podaci o svecu izgubili? Znamo da je Dioklecijan dao spaliti sve kršćanske spise do kojih su njegovi krvnici mogli doći. Mnogo je toga propalo i kasnije za seobe naroda i drugih nedaća. Povjesničari su neumoljivi. Oni priznaju samo ono za što imaju pisane izvore. Kao učenjacima ne smijemo im zamjeriti. Ali, osim strogo znanstvenih postoje li i drugi vjerodostojni kriteriji? Možda postoje. Jedan bi od njih mogao biti «sensus fidelium» - kršćanski osjećaj Božjega puka. Taj nam kod sv. Valentina može biti mjerodavan jer drugi - povijesni - sve stavlja pod upitnik.

Za vjernike koji se danas okupljaju oko oltara, slika i kipova sv. Valentina, neka to bude dan obnove u ispovijedanju vjere, u prihvaćanju svakidašnjeg križa, u kršćanskom životu, bez žalosnih ustupaka bilo kome ili bilo čemu. To je ono najvažnije, a objektivnu stvarnost ćemo saznati tek u vječnosti.
http://www.skac.hr/svetacdana/

Ajd,fala Bogu,da se i ovoga više rešimo posle mesec dan topničke pripreme ze se dučanov.Dobro kaj nisu tržili i gnoj za i z motivom Valentinova...
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7273
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Sveci,svetki i običaji
« Odgovori #8 : Veljača 27, 2011, 12:12:08 poslijepodne »
Ožujak
1.   Albin,Hadrijan,Jadranko,Zoran,David
2.   Lucije,Čedomil,Iskra,Ines
3.   Kunigunda,Marin,Kamilo,Anzelmo
4.   Kazimir,Eugen,Natko
5.   Euzebije,Vedran,Teofil
6.   9. Ned. U god.,Marcijan,Viktor

7.   Perpetua i Felicita,Ruža
8.   Ivan od Boga,Ivša,Boško
9.   Čista srijeda – Pepelnica
10.   Emil,Makarije,Krunoslav,40 mučenika
11.   Firmin,Tvrtko,Kandid,Blanka
12.   Teofan,Bernard,Maksimilijan
13.   1. koriz. ned.,(Čista),Rozalija,Patricija

14.   Matilda,Miljana,Borka
15.   Longin,Veljko,Vjekoslava
16.   Smiljan,Hrvoje,Julijan   kvatre
17.   Patrik,Domagoj,Hrvatin
18.   Ćiril Jeruzalemski,Cvjetan   kvatre
19.   Sv. Josip,zaručnik BDM,Josipa
20.   2. koriz. ned.,(Pačista),Niceta,Dionizije

21.   Serapion,Vesna
22.   Oktavijan,Jaroslav,Lea
23.   Oton,Pelagije,Turibije,Dražen
24.   Latin,Javorka,Sv. Katarina Švedska
25.   Nav. Gospodinovo – Blagovijest,Maja,Marijan
26.   Montan i Maksima,Emanuel,Goran
27.   3. koriz. ned.,(Bezimena),Lidija,Rupert

28.   Priska,Sonja,Polion
29.   Jona,Bertold,Eustazije
30.   Kvirin,Viktor,Vlatko,Leonard
31.   Benjamin,Amos,Ljubomir,Natalija

-

Ožujak

Lomnica-Bijela Nedelja 1. po Uskrsu. Ožujak ili travanj

Kravarsko-bijela nedelja prva po uskrsu, Ožujak ili travanj

Velika Gorica-Blagovijest 25.3.

https://docs.google.com/View?docid=dgwcr37b_137fp6xdh
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7273
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Sveci,svetki i običaji
« Odgovori #9 : Ožujak 27, 2011, 10:59:55 prijepodne »
Stjepan pl.Stepanić-Štefinof (1920-1976)                         
Cvetnica, običaj iz sela Lomnice (pisano 1962.g.)   
Uvod: Od Pepelnice do vuzma to vrijeme na selu zoveju Korizma. Nekada u staro vrijeme do toga naši stari su mnogo držali, i to se je u selu moglo dobro opaziti, na odijelu na jelu i na delu. Žene su nosile modre pisanke, a ukućani su u zadrugama jeli posnu hranu u sve dane  kroz to vrijeme, osim u tih sedam korizmenih nedelja koje su i posebno nazivali i jedva čekali da prođu, pa da budu slobodni, to jest da prestanu postiti a počneju jesti i piti, pjevati i veseliti se. Jer kroz to vrijeme korizmeno nije se smjelo održavati, niti zabava niti svadba. Postelje su bile pokrivene sa žuteninom a na klinčenici visjeli su žuti ručnici isto tako je bio i žuti ručnik nametnut oko zrcala, tako da je hiža izgledala da je u tuge, a svaki petak popslije podne nisu radili već su išli u Veliku Goricu u crkvu na Križni put. Isto tako nisu htjeli raditi, tojest orati i kopati , u zemlju dirati. U petak prije cvijetne nedelje, jer su taj petak zvali žalosni petak. V zemlju dirati nisu htjeli u petak prije Vuzma jer su ga zvali Veliki petak. Kao što sam već napomenuo svaku nedelju u nazvali su posebno i to ivim redom:
I. Čista
II. Pačista
II. Bezimena
IV. Sredoposna
V. Glušna
VI.Cvetnica
VII. Vuzmena                         

Cvetnica nekad
U starim turopoljskim zadrugama domačin je imao dužnost  i običaj da u petak prije cvijetne nedelje odredi jednog mladića koji bude nosil vu crkvu drenek na blagoslov. Tog dana ujutro kad su svi zadrugari bili oko stola i jeli žgance, onda se je gospodar zadruge  zdigel i rekel ,,Dragi moji zadrugari, denes žalosni petek denes nebudete orali ni kopali niti vu zemlju dirali, jer ki bi diral vu zemlju denes na žalosni petek, bi se zemlja sedem let žalostila i nebi rodila. Otiđite v trsje i tam delajte, vežite trsove za kolce, da nam budu bole rodili trsi, ali kopati nesmete, a vi dečki ote znemi, pak tam narežite drenka, nabavite u šumi imela a to vam raste gore na starim rastima na grane i nemojte zabiti nabrati v šume zimzelena z črlenemi bobicami,,. I tako su djeca sa posebnim veseljem išla u šumu i u trsje po zelenilo za cvetnicu. Obično su u petak brali i navečer donesli kući zelenilo, a u subotu su pleli vjenac za blagoslov. Drenek na blagoslov u crkvu nosio je onaj mladić iz zadruge koji je lani bil na viziti i ostal je za vojnika. Takvog dečka kije ostal za soldata, takovog je domačin odredio da nosi zelenilo na blagoslov i da zastupa v cirkvi našu zadrugu, denes na cvetnu nedelju. Ako u zadugi nije bilo mladića za vojsku onda je drenek nosio mlađi, može od 16-20 godina starosti. Djevojke i sneje iz zadruge ljepo su vjenac kinđile , ali u crkvu na blagoslov nisu smjele nositi, to se njima ne šika rekli su stariji. To mora nositi samo muški da bu u zadruzi sve rodilo i napredovalo. Sneje su na vjenac rezale partline pa taj vjenac bil cifrast. Lijepo je bilo vidjeti na Cvjetnu nedelju mladiće iz sela Lomnice kada su bili obučeni u mentene i pantalone a na glavi kape crne od kunovine, u rukama su nosili zeleni vjenac drenek, sav okičen od crvenih bobica koje se drže na zimzelenu, a visjele su crveni i šareni pantlini, koji su bili svezani za taj zeleni vjenac drenek. Tako ljepo obučeni i okičeni sa zelenilom i šarenim pantlinima išli su u grupama mladića iz Lomnice u župnu crkvu u Veliku Goricu i nosili drenek na blagoslov. U crkvi za vrijeme obreda držali su drenek u rukama, a kad je pop škropio onda su dulali sa drenkovima, tojest dizali u vis i spuštali a zatim je procesija išla oko crkve i nosili u rukama zelene grančice drenka. Kad su mladići ili mlađi muževi došli iz blagoslova iz crkve, onda je u kući za onda zadružnoj hiži bio veliki svećani objed. Najprije je domačica odvezala pantalone iz drenka a onda je domačin stao na stol i izvadil je stari lanjski drenek i predao ga u ruke domaćici uz ove rijeći: Primi ovaj stari drenek i prije nek buš pekla vuzmenu gibanicu vužgi ga u krušnoj peći. A sad mi daj v ruke novi drenek letošni, bum ga del za sleme da nas bu ovo leto čucal i branil od groma i zla duha, a sad si svi sednite i da počnemo v miru božjem jesti. Svi su zadrugari oko stola sjeli i to samo muški članovi, a žene su jele šnima ali one su morale po starom običaju jeszi, ali na stojeći. Blagoslovljemi drenek stajao je zateknut za sljeme cjelu godinu dana. U njega se nije diralo, već samo se je otkinulo nekoliko grančica i bacilo na Jurjevo u onaj krijes koji je bio naložen na vratima putnenim kada je blago dolazilo iz paše. Kada je u ljetno doba grmilo i kada su strijele pucale, onda bi u starim zadružnim hižama zapalili svijeću, a u vatru bacili su grančice iz tog blagoslovljenog drenka. Vatrala je gorela u kujni na komenu i domačica je molila da nas Bog očuva od groma i sitne svjetove male grančice i list od drenka je stavljala na vatru, zapravo na žeravku.                                               

Cvetnica danas
U turopoljskim selima nema danas više niti jedne zadruge, jer su se svi podjelili, ali od starih zadružnih običaja još nešto ostalo kao draga uspomena. Jer stari ljudi govore još i sada ,,Bolje da propadne selo, nek selski običaji,, dakle na Cvetnicu, još i sada nose zelene grančice na blagoslov. Samo sada može nositi tko god hoće, pa i nose mala djeca, veča djeca, mladići i djevojke, muževi, žene, pa čak i stare bake i stari dedeki, ali iz svake kuće samo jedna osoba nosi na blagoslov. Imade mnogo kuća, iz koje danas više nitko ne nosi zelene grančice na blagoslov. Nekada je bilo obavezno za jednu zadrugu da naprave drenek što veći i cifrastiji, a napravili su ga od drveta drenka, zimzelena, imela i bršljana, a danas uzmeju bilo kakve grančice od proljetnog zelenila, naprimjer od vrbe, od jorgovana a najviše od drenka, jer to je običaj od starine.  Ali to se nose male grančice u rukama, tako da izgleda kao za jednu malu vazu, tolika količina. Jedino dječaci još i danas spleteju vjenac od drenka, ali to je tako mali da je tek sjena i uspomena na onakav veliko kakav je bio nekada. Danas je običaj da tih malo grančica kad donesu iz blagoslova, metneju na stol u vazu. Neki zatekneju grančicu za okvir od slike u sobi, a drenkov vjenac i ako je maleni ne drže ga u sobi, več je takav običaj da ga metneju na tavan za rožnicu, da ga nitko ne vidi, a če bu grmelo onda bumo išli po drenek na tavan, tako govore danas.

Stjepan Stepanić Štefinof (1920-1976) (pisano 1962.g.)
https://docs.google.com/View?docid=dgwcr37b_142g4xtqz
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7273
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Sveci,svetki i običaji
« Odgovori #10 : Travanj 03, 2011, 11:17:43 poslijepodne »
1.   Hugo,Teodora,Anastazije,Božica
2.   Franjo Paulski,Dragoljub
3.   4.  Koriz. Ned. (Sredoposna),Rikard

4.   Izidor biskup,Strahimir,Žiga
5.   Vinko Ferrerski,Berislav,Mira
6.   Vilim,Celzo,Rajko,Celestin
7.   Ivan de la Salle,Herman
8.   Dionizije,Alemka,Valter
9.   Marija Kleofina,Demetrije
10.   5. Koriz. Ned. (Gluha),zekijel,Apolonije

11.   Stanislav,Stana,Radmila
12.   Julije,Viktor,Davorka
13.   Martin I. Papa,Ida,Justin
14.   Valerijan,Tiburcije,Maksim,Zdravko
15.   Krescencije,Anastazija,Bosiljka
16.   Josip Benedikt Labre,Bernardica
17.   Cvjetnica,Rudolf,Robert,Šimun

18.   Eleuterije,Amadej,Roman
19.   Konrad,Ema,Rastislav,Marta
20.   Marcijan,Teotim,Vilim,Leon,Berta
21.   Veliki četvrtak,Anzelmo,Goran
22.   Veliki petak,(post i nemrs)
23.   Velika subota,Sv. Juraj,Đuro,Đurđica
24.   Uskrs (Vazam),Fidelis,Vjera,Vjeran

25.   Uskrsni pon.,Sv. Marko ev.
26.   Kleto i Marcelin
27.   Bl. Ozana Kotorska,Jakov Zadranin
28.   Petar Chanel,Euzebije,Ljudevit
29.   Katarina Sijenska,Kata,Hugo
30.   Pio V. Papa,Josip Cottolengo,Smaknuće Zrinskih i Frankopana

-

Travanj.

Jakuševec-sv Marko 25.4.

Odra-23.4.sv Juraj,

Lijevi Štefanki,-sv,juraj-kapela

https://docs.google.com/View?docid=dgwcr37b_137fp6xdh
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7273
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Sveci,svetki i običaji
« Odgovori #11 : Travanj 24, 2011, 01:26:08 prijepodne »
Negde je običaj za vuzem pucati z karabitom...

Pucanje s vrecom i karabitom
Pucanje s vrecom i karabitom
Evo kako se kad nas puca za veliku subotu... Sadržaj u vreći: narahljena slama, oko 2 dl vode i oko 2 žlice karabita, brzo svezati i.., i baciti na vatru
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7273
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Sveci,svetki i običaji
« Odgovori #12 : Travanj 24, 2011, 01:26:37 prijepodne »
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7273
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Sveci,svetki i običaji
« Odgovori #13 : Travanj 24, 2011, 01:27:03 prijepodne »
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7273
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Sveci,svetki i običaji
« Odgovori #14 : Travanj 24, 2011, 01:27:33 prijepodne »
karabit 2
e ve mi je nija jasnu kak vam je mogla bačva v zrak frknoti
wwwg tablice