Autor Tema: Valda se ne bu zatrlo  (Posjeta: 4243 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

plemenitashica

  • Gost
Valda se ne bu zatrlo
« : Rujan 12, 2009, 11:09:41 poslijepodne »













   

                                                        Kuliko je rakije čez ovu cijef steaklo?
« Zadnja izmjena: Rujan 12, 2009, 11:21:17 poslijepodne plemenitašica »

plemenitashica

  • Gost
Odg: Valda se ne bu zatrlo
« Odgovori #1 : Listopad 04, 2009, 10:03:53 poslijepodne »





Pečeju se kostajni na šporetu.
Jeden peče, a družina jie.

plemenitashica

  • Gost
Odg: Valda se ne bu zatrlo
« Odgovori #2 : Travanj 30, 2010, 01:34:09 prijepodne »
Kaj ovo nitko nije ugledao na Jurjevo v Lukavec-gradu?








plemenitashica

  • Gost
Odg: Valda se ne bu zatrlo
« Odgovori #3 : Lipanj 23, 2010, 11:08:02 poslijepodne »


Ježić – svako predvečerje je u vrtu.



Kozice, ovce, janje, ….. slobodno na ispaši.

JosipJoža

  • Gost
Odg: Valda se ne bu zatrlo
« Odgovori #4 : Lipanj 23, 2010, 11:42:10 poslijepodne »
Stari kotao i mlada dekla s osmijehom na licu, nema bolje kombinacije za dobru rakiju. ;)





Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7273
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Valda se ne bu zatrlo
« Odgovori #5 : Srpanj 07, 2011, 11:37:55 poslijepodne »
Zamjenik gradonačelnika Stjepan Kos: „... A sada imamo ovo drugo pitanje, što je jako interesantno pitanje. Evo još 31 sekundu. Što se tiče drugog pitanja, turopoljske svinje ili turopoljskog pajceka ili kako god hoćete. Autohtone pasmine turopoljca. Dobio sam, kao što stalno dobivamo, Izvješće o analizi kada idu na testiranje na brucelu, kakva je situacija i gdje je što, drago mi je da je tu gospodin Jakunić iz Plemenite opčine da zna da će se dogoditi u Turopoljskom Lugu ono što nije bilo ni kada smo pajceke dovezli. Kada smo dovezli tri prasice i jednog pajceka. Kupili smo u proljeće dva bicka ili dva nerasta od gospodina Borkovića i platili, sada neću reći točno, oko sedam tisuća kuna, jer nije bilo rasploda za dalje da se mogu svinje dalje, ni u Lekeniku ni u Lukavcu, ni tamo razmnožavat i dali smo jednog u Turopoljski Lug, odnosno dali su. I znate što se dogodilo? Trideset je bilo na ispitivanju i od tih trideset dvadeset i pet ide na klanje. I ostat će, znate koliko? Pet pajceka, a mi smo ih doveli četiri kada smo počeli, 1994. I sada vas ja pitam, da vi meni i svi oni koji su potrošili ili koji troše novac i ti milioni koji su otišli da će na kraju ispast da će biti manje nego što smo mi dovezli. Kada mi to objasnite, da je to isplativo, svaka čast. Znači prijeti propast. Tko je učinio? Naravno, oni koji su zaduženi da se bave s tom problematikom i da to rješavaju. Imamo 29. ili 30. raspravu Međunarodnu o turopoljskoj svinji u Lukavcu, pa ja mislim da tamo budu rečene ove žalosne činjenice. Nekoga bude sram, vjerujte mi. Meni ne bude, ja budem žalostan.“
http://www.gorica.hr/2011/07/aktualni-sat-17-sjednice-gradskog-vijeca/

Kaj je pak?
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7273
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Valda se ne bu zatrlo
« Odgovori #6 : Srpanj 08, 2011, 12:26:03 prijepodne »
07.07.2011
Odgođena eutanazija Turopoljskih svinja

Državno povjerenstvo za očuvanje turopoljske svinje spasilo je 25 turopoljskih svinja koje su ove subote trebale biti zaklane zbog sumnje na bolest brucelozu. Bolest bruceloza nije opasna za čovjeka te utječe jedino na životinje, a osim prijenosa među svinjama nositelji zaraze najčešće su zečevi.

Prema rješenju državne veterinarske inspektorice ove je subote zbog sumnje na brucelozu trebalo biti eutanizirano 25 od 30 svinja iz Turopoljskog luga u kojemu se čuva jedina autohtona hrvatska pasmina svinje - turopoljska svinja. Inspektorat je nakon vađenja krvi kod 26 krmača i 4 nerasta 13. lipnja utvrdio da je kod 25 uzoraka primjećena reakcija na brucelozu (B.suis) te je naređena njihova eutanazija.

S ovakvom odlukom nisu se mogli pomiriti u Plemenitoj opčini turopoljskoj koja je jedini hrvatski ovlašteni uzgajatelj ove pasmine svinja te su zatražili hitnu sjednicu povjerenstva za očuvanje ove zaštićene vrste koja je, kako doznajemo, danas obustavila izvršenje ovoga rješenja na najmanje 60 dana. Povjerenstvo je zatražilo ispitivanje svih primjeraka ove pasmine u Hrvatskoj te prema pravilniku utvrđeno ponovljeno vađenje krvi, koje nije provedeno, u Turopoljskom lugu.

Franjo Kos ispred Plemenite opčine turopoljske upozorio je na niz nelogičnosti koje su mogle značajno naštetiti očuvanje ove pasmine. Prvenstveno ova bolest kao kliničke znakove prisutnosti bolesti za rezultat ima pobačaje, mrtva legla te oštećivanje spolnih organa životinja što do sada kod ni jedne svinje nije uočeno. Testiranje pokazuje samo sumnju na bolest jer životinja reagira antitijelima, a bruceloza se dokazuje pregledom organa nakon klanja.

- 2009.godine izdvojeno je 11 od 35 svinja zbog sumnje na brucelozu te poslane na eutanaziju. Sasvim slučajno utovareno je njih 9, a nakon klanja veterinarski institut je primio uzorke organa zaklanih svinja i utvrdio da je samo jedna doista imala brucelozu. Nakon dva tjedna ponovljeno je testiranje cijelog stada, uključujući ove dvije koje su slučajno ostale neutovarene, i utvrđeno je da niti jedna nema brucelozu - pojašnjava raniji slučaj Franjo Kos koji pokazuje da za razliku od "industrijske" svinje ova turopoljska koja obitava u šumi nije podložna toliko toj bolesti te nema kliničke pokazatelje bolesti.

Plemenita opčina turopoljska trenutno brine za 30 krmača i 38 prašćića u Turopoljskom lugu te 50 krmača, dva nerasta i 60 prašćića u Lukavečkom čretu. Njihovu veliku vrijednost pokazalo je i nedavno genetsko istraživanje koje je provedeno u Austriji, a čulo se na međunarodnom okruglom stolu održanom protekloga tjedna, gdje je utvrđeno da jedino primjerci u Turopolju odgovaraju izvornom genetskom kodu ove pasmine koja ima povijest od 6. stoljeća. Ulaskom u Europsku uniju udruga će postati nadležna europska organizacija za ovu pasminu.

Zbog sumnje na brucelozu do sada je eutanizirano 202 krmače i sedam nerasta te je uginulo 97 malih praščića, a utvrđena šteta od 802 tisuće kune Plemenitoj opčini turopoljskoj nikada nije isplaćena. Godišnje ova udruga ima 400 tisuća kuna troškova za očuvanje pasmine, od čega od Grada Velike Gorice, Zagrebačke županije i državnih poticaja prikupi 150 tisuća kuna.
http://www.vgdanas.hr/Politika/Clanak/3000/odgodena-eutanazija-turopoljskih-svinja.aspx

Kak nigdo osim POTa nema problema z brucelozum?
Npr;
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7273
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Valda se ne bu zatrlo
« Odgovori #7 : Srpanj 08, 2011, 12:27:25 prijepodne »
Turopoljske svinje
   
Turopoljska svinja je naša najstarija pasmina svinja koja je prema Ritzoffyju (1931) prošla kroz tri faze razvoja.

Prva faza se odvijala u ranom srednjem vijeku kad je izvršeno križanje šiške i krškopljskog svinjčeta. Ovaj oblik zadržao se do kraja 17. stoljeća. Nakon prestanka Turske opasnosti dolazi do uvoza u Turopolje bijelih svinja, vjerojatno iz Hrvatskog zagorja ili Štajerske. Uvezene svinje ( jedan od oblika nove krškopoljske svinje) križale su se sa starim oblikom turopoljskih svinja. U trćoj fazi svinjogojac Miško pl. Leder je uvezao svinje s kojima je križao postojeće. Dobiveno potomstvo je bilo visokokvalitetno, te je kao takvo zadovoljilo uzgajivače. Ovaj oblik turopoljske svinje je zadržan do danas.

 

Osnovne karakteristike ove pasmine su:

- kasnozrela pasmina srednje veličine i masnog tipa
- srednje dugačka glava s udubljenom profilnom linijom
- dlaka bjelkasto sivkaste boje, srednje duljine i kovrčava
- nekoliko crnih mrlja s obadvije strane trupa
- koža bez pigmenta (osim ispod crnih mrlja)
- noge čvrste, srednje dugačke i širokog stava
- papci žućkaste (svijetle)boje
- dugačak trup valjkastog oblika
- ravna leđa
- lijepo razvijeno vime s 10 - 12 sisa

Najčešće je uvriježeno mišljenje da je broj i veličina šara najprepoznatljiviji znak ove pasmine. Tako neki autori navoda da prava turopoljska svinja mora imati 5 - 9 tamnih mrlja veličine šake raspoređeno s obje strane trupa (od vrata do buta).

Tradicionalni način iskorištavanja svinja se temeljio na šumskoj ispaši svinja dok su to klimatske prilike dozvoljavale. Jato su vodile starije dominantne krmače koje su održavale red (hijerarhiju), branile svoj teritorij od uljeza. Nakon povratka iz šume, započeo je tov kukuruzom i završavao težinom svinja od 170 - 220 kg. Uobičajeno su se tovile krmače od 2 - 4 godine i muški kastrati, stariji od godinu dana. Meso tako utovljenih svinja bilo je vrlo cijenjeno zbog svog ukusa i sočnosti. Od trajnih proizvoda naročito su se cijenile sušene šunke i slanina, kao i zimska salama.

Sukladno Strateškom cilju 10. - zaštita genetske raznolikosti udomaćenih svojti Strategije i akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske (Narodne novine, br.81/99) JUPP Lonjsko polje ima u svom vlasništvu matično stado Turopoljskih svinja. Turopoljske svinje su dio krajobraza Parka prirode, gdje imaju važnu ulogu u održavanju biološke raznolikosti. U ovom jedinstvenom krajoliku, periodički poplavljenim pašnjacima i nizinskim šumama uspio se održati tradicionalni način iskorištavanja zemljišnih resursa, a naročito ekstenzivni način stočarenja, posebno ispaša svinja. Danas ovaj sustav gospodarenja predstavlja zadnji primjer takvog jedinstvenog sustava gospodarenja zemljom. Iz tog razloga Ustanova se odlučila formirati matično stado turopoljskih svinja te ih pod određenim uvjetima posuđivati i darovati lokalnom stanovništvu.



Ustanova ima u svom vlasništvu matično stado koje se sastoji od:

a.) Krmače:

Mima (067)  Detalji
Mica (070)  Detalji
Borka (059)  Detalji
Meri (065)  Detalji


b.) Nerasti:  Detalji

Hulan (201)
Neven (068)
Nik (061)
Nero (060)
Mladi nerast (067/3)
Mladi nerast (067/1)
Grof (200)

c.) Mlade rasplodne svinje:

ženke: 065/4, 065/6, 067/7, 067/8, 070/2, 070/3, 070/4, 070/5
muški: 065/1, 065/2, 065/3, 067/5, 067/6, 070/1



Svinje se posuđuju i daruju lokalnom stanovništvu kako bi se povećao broj turopoljskih svinja na području Parka prirode Lonjsko polje pod sljedećim uvjetima:

I. Primatelj je obvezuje držati muška grla u rasplodu najmanje pet (5) godina, a ženska grla najmanje (3) godine.

II. Primatelj se obvezuje svake godine povećavati broj rasplodnih krmača, svake godine najmanje jednu više da bi nakon pet godina minimalan broj krmača kod Primatelja bio (5) pet.

III. Primatelj se obvezuje u roku jedne godine od potpisivanja Ugovora Ustanovi vratiti broj nazimica iz uzgojnog programa jednak broju svinja iz članka 2., pri čemu Ustanova ima pravo izbora.

IV. Primatelj se obvezuje svinje držati veći dio godine na slobodnoj ispaši u polju (koliko to vremenski uvjeti dozvoljavaju) prema odredbama Pravilnika o unutarnjem redu JU PP Lonjsko polje

V. Primatelj se obvezuje poštovati upute Ustanove za uzgoj Turopoljskih svinja, te o svim promjenama (prašenje, parenje, bolesti, uginuća) izvijestiti Ustanovu najkasnije dvadeset i četiri sata od nastanka promjene.

VI. Primatelj se obvezuje surađivati sa Ustanovom na promicanju izvorne pasmine turopoljske svinje te na izradi i promociji proizvoda od iste.

VII. Primatelj se obvezuje voditi redovitu matičnu evidenciju i skrb o stadu turopoljskih svinja te omogućiti Ustanovi nesmetanu kontrolu istoga.

VIII. Ustanova posuđuje svinje Primatelju bez naknade.

IX. Ustanova je vlasnik posuđenih svinja dok Primatelj ne ispuni obveze iz članka 3. stavak 1. i 2. Ugovora, nakon čega postaju vlasništvo primatelja.

X. Ustanova ostvaruje državnu premiju za posuđene svinje dok su u njezinom vlasništvu.

XI. Ustanova će od ostvarene premije za posuđene svinje u prvoj godini Primatelju isplatiti 50 % a u narednim godinama, do ispunjenju obveza iz članka 3. Ugovora

za posuđene svinje isplaćivati 100% ostvarene premije Primatelju.

XII. U slučaju neplodnosti posuđenih svinja prestaju sve obveze Primatelja iz članka 3. stavak 1. i 2. ugovora i obveze Ustanove iz članaka 4. ugovora.


Mužjak br.067/6 i ženke 065/4, 065/6 su posuđeni gosp. Zlatku Ovanin iz Suvoja, a ženke 067/7 i 067/8, te mužjak 067/5 su posuđeni gospođi Vlasti Mohar također iz Suvoja.

Nerast NIK 061 posuđen je gosp Čurćija Dejanu iz Crkvenog Boka, nerast Nero posuđen je gosp. Rakić Matiji iz Strmen.

http://www.pp-lonjsko-polje.hr/Turopoljska_svinja.htm
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7273
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Valda se ne bu zatrlo
« Odgovori #8 : Srpanj 08, 2011, 12:28:22 prijepodne »
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7273
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Valda se ne bu zatrlo
« Odgovori #9 : Srpanj 08, 2011, 12:28:56 prijepodne »
Svinje u Lonjskom polju.mpg

Nekad raširen ekstenzivan uzgoj svinja na pašnjacima Lonjskog polja gotovo da je nestao. Još samo rijetki pojedinci zadržali su autohtone pasmine i njihove križance.
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7273
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Valda se ne bu zatrlo
« Odgovori #10 : Srpanj 08, 2011, 12:29:29 prijepodne »
Turopolje pig

Turopoljska svinja u Turopoljskom lugu nedaleko Velike Gorice, jesen 2010. godine
wwwg tablice