Autor Tema: Prebrani elektronski listi  (Posjeta: 323836 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7222
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Utopija, tehnokracija i borba - kako izići iz krize socijaldemokracije
« Odgovori #705 : Prosinac 03, 2013, 12:42:29 prijepodne »
Marc Saxer: Utopija, tehnokracija i borba - kako izići iz krize socijaldemokracije
...Kako bi porazio otpore onih, koji se dižu u obranu izvora prihoda, ideologije i rente, što proističu iz njihove privilegirane pozicije, svaki emancipatorski projekt mora biti sposoban da izrazi vlastitu snagu i moć. Historijski, ta moć zavisi o sposobnosti radničke klase da mobilizira mase.
 Izborne pobjede Socijaldemokracije dale su joj snagu da se služi državom, kako bi garantirala jednake mogućnosti svima. Masovni štrajkovi i protesti dali su moć sindikatima da pregovaraju sa čvrste pozicije sa kapitalističkom suprotnom stranom. Međutim, dva noseća stuba radničkog pokreta, a to su partije i sindikati, danas su daleko manje u stanju mobilizirati te izvore snage. Duboki uzroci opadanja njihovog utjecaja leže u društvenoj slici, koja je osakatila moć partija, sindikata te radničkog pokreta. A treba otvoreno kazati, bez sakrivanja, da je Socijaldemokracija i sama sebi zadala ozbiljne udarce, napuštanjem utopijskog projekta.
...Neoliberalisti smatraju da tržišta moraju biti iznad država, ukoliko se želi stvarati bogatstvo; posljedica je da je država gurnuta na sluganske funkcije u odnosu na tržište. "Demokracija na usluzi tržištu" Angele Merkel je upravo to: svođenje politike na "radionu za popravke" tržišta. I ukoliko se demokracija usudi poremetiti taj odnos podaništva (na primjer irskim odbijanjem ratifikacije Ugovora EU ili odbijanjem Američkog Kongresa da spašava banke) "pogrešna" odluka se smjesta ispravlja ili poništava i to bezprizivno (treba se sjetiti grčkog referenduma o politici štednje – austerity). Posljedice toga su dovođenja zlosretnih vlada, u Grčkoj kao i u Italiji, sastavljenih od tehnokratskih elita, što je dovelo do korozije legitimiteta demokratskog predstavništva.
...Na drugom mjestu neravnoteža moći, što se pokazala između kapitala i demokracije još više produbljava društvenu asimetriju. Onaj tko kontrolira sredstva za proizvodnju kao i sredstva za represiju s punim je pravom politički faktor; slabiji se moraju prvo organizirati, ukoliko žele da se njihov glas čuje na političkom planu, a to znači da moraju raspolagati političkim kapitalom nužnim za promicanje vlastitih odluka, a taj politički kapital mora se stalno rađati i preporađati.
 Drugim riječima, kako bi implementirala progresivne politike socijaldemokratska vlada mora biti sposobna mobilizirati mase ne samo u izborne dane već uvijek i u kontinuitetu.
...Odluke rezervirane za sve uže elite "eksperata" sve su manje prihvatljive za javno mnijenje, a najmanje je prihvatljivo i vrlo teško se podnosi, od strane upozorene javnosti, drastično smanjenje učešća u procesu političkog odlučivanja. Rezultat je da "Indignadosi", "Occupy" i slični pokreti protesta doživljavaju političke izbore sve manje kao autentičan izvor legitimiteta.
...Po tehnokratima onaj tko još teoretizira socijalni konflikt samo je romantični nostalgičar za nacionalnom državom i uopće nije shvatio koliko je bilanca moći postala neuravnotežena pod utjecajem globalnog financijskog kapitalizma. I krenuvši odatle, tehnokrati se ne bave ničim drugim do li stvaranjem velikih koalicija sa liberalima i konzervativcima, kako bi i ovi podržali reformske politike. Tako da na kraju i oni upadaju u grešku precijenjivanja političkih mogućnosti interveniranja nacionalnih vlada.
...
http://www.advance.hr/vijesti/marc-saxer-utopija-tehnokracija-i-borba-kako-izici-iz-krize-socijaldemokracije/
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7222
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Bankari lako kupuju političke probisvijete
« Odgovori #706 : Prosinac 14, 2013, 07:18:44 poslijepodne »
Branko Horvat (24. srpnja 1928. - 18. prosinca 2003.)
 "H-Alter" objavljuje temat povodom desete godišnjice smrti međunarodno najpriznatijeg jugoslavenskog ekonomista. Branko Horvat zalagao se za tržišno orijentirano samoupravljanje i za demokratsku jugoslavensku federaciju. Devedesetih godina bio je ismijan i prokazan kao jedan od glavnih neprijatelja hrvatskog političkog projekta, koji je trasirao put prema društvu u kojem danas uživamo. Je li možda u nečemu ipak bio u pravu?
...Branko Horvat: "Po cijeloj zemaljskoj kugli neprestano niču novi pokušaji demokratizacije ekonomskog života. Mnogi su neuspješni i propadaju, mnoge ugušuju vlasti ili kapitalistički monopoli, ali oni svejedno niču uvijek iznova. Tako se uostalom rađao i kapitalizam. Tako se rađa svaki novi društveno-ekonomski sustav"
...Branko Horvat, "Kakvu državu imamo...": "Stvoreni su tajkuni i politička oligarhija. Od nekadašnjeg maksimalnog raspona dohotka od 1:10 stvoren je raspon 1:100. To znači da sada neki pojedinci godišnje zarađuju više nego 99 posto građana za cijelog života. O stotinama tisuća nezaposlenih da i ne govorim"
...Branko Horvat: "Konfliktnost frustriranog društva povećavat će se, a s njime i neprestani štrajkovi i javni prosvjedi... Tako su političari na vlasti nekad nezavisnu zemlju, koja je bila u vrhu svjetske politike, prijevarama građana strovalili u polukolonijalno ropstvo"
http://www.h-alter.org/vijesti/kultura/branko-horvat-24-srpnja-1928-18-prosinca-2003

"Bankari lako kupuju političke probisvijete"
 Dok nejednakost u hrvatskom društvu raste, a socijalni se rizici povećavaju, hrvatska država nedovoljno radi na obrani svojih građana. Na to u razgovoru za DW upozorava profesor Gojko Bežovan.
 O sve težoj ekonomskoj situaciji i dubioznom socijalno-političkom odgovoru na nju, razgovarali smo s jednim od najvećih hrvatskih stručnjaka za socijalnu politiku, prof. dr. Gojkom Bežovanom s Pravnog fakulteta u Zagrebu. Uz akademsku funkciju, Bežovan je član i raznih udruga te nevladinih inicijativa, ali njegove sugestije i osvrti razmjerno malo dospijevaju u širu javnost. Riječ je o kritičkom razmišljanju koje mnogima nije drago čuti.
...Mnoge zemlje same su zaštitile svoje građane, dok se naša država i dalje bavi špekulativnim poslovima s privatnim subjektima na tržištu nekretnina, primjerice, kako bi nešto ušićarila.
...Smanjivanje radničkih prava
 S obzirom na socijalne prilike, kako gledate na vladine pokušaje da smanji radnička prava kroz radnu legislativu?
 Radi se o dijelu jednog šireg trenda protiv kojeg mi nećemo moći ništa, nažalost. Razina radničkih prava sravnit će se neminovno s onima u Mađarskoj i Poljskoj, Češkoj i Slovačkoj. Vidimo i sami da su nam brutto iznosi plaća nekonkurentni, pa strane tvrtke svoja predstavništva sele u npr. Beograd. S druge strane, nemamo djelotvorne socijalne programe, a mnogi od onih koji postoje, nastajali su kao koruptivni ili klijentelistički projekti, poput sustava mirovinskog i sustava zdravstvenog osiguranja. Pritom nejednakost u društvu raste, povećavaju se socijalni rizici.
http://www.dw.de/bankari-lako-kupuju-političke-probisvijete/a-17287448
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7222
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Prebrani elektronski listi
« Odgovori #707 : Prosinac 14, 2013, 07:20:30 poslijepodne »
Bizarni svijet Stasija
 Slike koje govore
 Prije 24 godine vladavina tajne istočnonjemačke policije je prestala preko noći. Ono što je ostalo je sjećanje na dugogodišnji policijski teror. No svakodnevica Stasija je koji put poprimala bizarne oblike. To je nakon godina potrage u arhivu Stasija otkrio i berlinski umjetnik Simon Menner i najčudnije fotografije, poput ove iz priručnika o prerušavanju agenata, objavio u svojoj zbirci.
 "Objekt" promatranja
 Ova fotografija je dio filmskog materijala praćenja jedne osobe. Koliko je rada i truda ulagano u ovakve akcije svjedoči činjenica da je na film rukom unašana strelica koja označava praćenu osobu. Stasi je zapošljavao gotovo 100.000 stalnih djelatnika i još isto toliko "neslužbenih" suradnika što je nevjerojatna brojka s obzirom na ukupan broj građana DDR-a (oko 16 milijuna).
 Kako uhoditi
 Na kraju krajeva i špijuniranje je neka vrsta zanata koji treba izučiti. Za to je Stasi snimao i edukativne filmove. Poput ovog gdje dva agenta glume susret "sumnjivih" osoba na Alexanderplatzu u središtu tadašnjeg Istočnog Berlina.
 Sumnjivo štivo
 Važno je naravno bilo i što tko čita. Na ovoj slici glumac-agent "glumi" čitanje na javnom mjestu. Da stvar bude zanimljivija, za autora knjige koju agent "čita", zapadnonjemačkog ekonomista Bernta Engelmanna se kasnije ispostavilo da je bio špijun Stasija.
 I sumnjiva pisma
 Tko kome piše i prije svega što, isto tako je bilo jako važno. Ovdje također jedna agentica glumi sumnjivu osobu čija pisma treba pratiti. U stvarnosti su poštanski sandučići zaista bivali pražnjeni, a na osnovi snimljenog materijala se moglo odrediti koja osoba je bacila koje pismo.
 "Život drugih"
 Sistematičnost Stasija je vidljiva i iz ove Polaroid-fotografije koja je snimljena uoči jedne premetačine kako bi kasnije svaki detalj mogao biti postavljen u prvobitni položaj.
 Opljačkani paketi sa Zapada
 Na udaru premetačina su bili i paketi iz inozemstva, pogotovo oni koje su građanima Istočne Njemačke slali njihovi rođaci sa Zapada. Svaka premetačina je precizno dokumentirana fotografijama. No sadržaj je često bio i zaplijenjen.
 Karneval užasa
 Ove fotografije nastale tijekom privatne zabave jednog agenta pokazuju svu izopačenost Stasijevog aparata. Agent se sa svojim kolegama zabavlja tako što se preoblače u osobe koje u stvarnom životu prate i često im uništavaju živote: tu su bili crkveni dostojnici, umjetnici ili sportaši.
 "Viteška" igra
 U zabavu ovoga kruga koji je sebe smatrao društvenom elitom očito se ubraja i "proglašavanje vitezova". Orden u obliku telefonske slušalice pokazuje da je "zaslužni" agent očito bio jako uspješan u prisluškivanju telefonskih razgovora. Najveća većina Stasijevih agenata nikada nije bila procesuirana.
http://www.dw.de

Zagrebački urbani vrtovi
 Skvotiranje livade
 Eko-ekipa iz naselja Prečko pokrenula je proljetos prvi kolektivni povrtnjak u Zagrebu, s uzgojem na organskoj bazi, a u kojem se građani-korisnici samoorganiziraju i odluke donose demokratski. Počelo je s ulaskom na nekorišteno javno zemljište, a potom su ih i gradske vlasti „polupriznale“ – do daljnjeg. Ali, presedan je svakako zabilježen, što predstavlja bogat urod i prije sjetve ili sadnje.
 Suživot gredica i blokova
 U obrađivanje urbanih povrtnih gredica, doslovce nadomak stambenih blokova, dosad se uključilo preko 60 ljudi; dnevno ih tu dođe barem par desetaka, najviše u predvečerje. Većinom su iz Prečkog i okolnih kvartova, pa dosta lagano realiziraju suživot s ostatkom lokalne zajednice. Jedan susjed, koji posjeduje parcelu tik do gradske, čak im je ustupio dio svog zemljišta na korištenje.
 Na mladima svijet ostaje
 Poznato je u svijetu da sredine s takvim inicijativama redovito ostvaruju višu razinu društvene povezanosti – napominje Ljiljana, djevojka koja nas je provela kroz vrt, i koja se u rad na njegovu razvoju uključila nakon prvih koraka dviju utemeljiteljica projekta, Nikoline i Romane. Doznajemo tako i da se ovdje za skoru budućnost planira osnivanje povrtlarske radionice za djecu.
 Totalna reciklaža
 Svi se organski ostaci sortiraju i odlažu u kompostište iza drvenih paleta, pa korisnici vrta ovdje već donose i otpatke iz vlastitog domaćinstva, razmišljajući da je bolje tako postupiti s njim i proizvesti si gnojivo, negoli ga prosuti u standardni kontejner za smeće. Očito je riječ o ekološkoj avangardi, znamo li da se korisni otpaci diljem Hrvatske još uvijek ne tretiraju na poželjan način.
 Permakulturna filozofija
 Nataša u Prečko dolazi s Trešnjevke, koja baš i nije susjedni kvart, ali joj nije teško – voli raditi u vrtu, gledati kako napreduju tikvice i rajčice, ili pak cvijeće zasađeno između povrtnica. Lijehe ovdje nisu uobičajenog četvrtastog oblika, nego najčešće šesterokutnog, po uzoru na pčelinja saća i permakulturno načelo minimalnog zauzdavanja prirode, te što veće usklađenosti s njom.
 I prema korovu nježno
 Dade se u Prečkom naletjeti i na kakvu ekstravaganciju, poput kultivara plave rajčice, tik do „klasične“. Još vidljivija karakteristika vrta je njegova relativna obraslost pirikom, korovom koji se ovdje dobro prima, s obzirom na nekorištenje pesticida što su inače dobrano zatrovali Hrvatsku. Uzgajivačima preostaje da korov pokušaju suzbiti zastiranjem slamom i kartonom.
 Sklad u kontrastu
 Dok oblijeće suncokretov cvijet, bumbar je sav u jedinstvu s njim, stapajući svoje jarke i mrke boje s njegovima. Tako živi čitav ovaj povrtnjak u Prečkom: uklopljen i u bujnu prirodu što se otvara na rubu velegrada, i jednako u intenzivno mu društveno biće. Sudionicima u projektu zaželimo da ustraju na razvoju vrta i da im Grad – od njega već dobivaju besplatnu vodu – ostane naklon.
 Poticanje trenda
 Od prošlog proljeća, Grad Zagreb je naglo povećao broj povrtnjaka izdanih građanima na korištenje bez naknade, uz besplatnu vodu, a sve je bilo potaknuto nastojanjima udruge Parkticipacija. Radi se o više novih lokacija; zacijelo najpoznatija je ova u Novom Zagrebu - na Lakunu, između četvrti Sopot i Sloboština. U pozadini se vidi „Mamutica“, najveća stambena zgrada u Hrvatskoj.
 Spontana bliskost
 Ivica, vrtlar koji tu svakodnevno dolazi iz obližnje četvrti Dugave, zahvalan je na plodovima izdašne prisavske zemlje. Ali, kako nam je rekao, dobitak se ne mjeri samo veličinom 50 kvadratnih metara koliko je svatko od zainteresiranih dobio na obradu, nego i susretom sa susjednim korisnikom. Na Lakunu građani nisu službeno organizirani, no svejedno se zbližavaju spontano, uživo i na Facebooku.
 Politička gesta
 Zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću može se zamjeriti na „preotimanju“ projekta spomenute udruge Parkticipacija, koja se zalagala za samoorganizirano kolektivno vrtlarenje građana, dok ih je on sveo na formalno razdvojene individue. Ipak, nešto se unatoč tome pomaklo, sa šansom da bude još bolje, uz pomoć javnih subvencija koje uključuju i rezervoar pokraj kojeg nam je pozirao vrtlar Ante.
 Razmjena ideja
 Ante je parcelu opremio sistemom za štedno navodnjavanje - odrezanim plastičnim bocama koje su grlićem nadolje zabodene u tlo i koje vodu usmjeravaju izravno ka korijenu biljke. Nakon iskušavanja modela, u slučaju uspjeha može se očekivati njegovo širenje po Lakunu. Ovdje, među dosad preko stotinu okupljenih vrtlara, na isti način kruže ideje, sadnice i sjemenje, oprema – riječju, sve.
 Dragocijen terapijski efekt
 Između nasada raštike i mrkve, malčiranih segmenata i ograde koja se improvizira na razne kreativne načine, upoznali smo i gospođu Anu. Na pitanje što nalazi u ovakvoj djelatnosti, osim što zacijelo više ne mora ići na tržnicu, rekla nam je da to jest značajno, ali nije najznačajnije. „Veseli me gledati kako raste“, glasi njezin odgovor, „a i zdravo je. Otada mi se, evo, i psorijaza povukla.“
http://www.dw.de
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7222
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Da vidim kravu mlijeka kojeg pijem
« Odgovori #708 : Prosinac 14, 2013, 07:42:35 poslijepodne »
Svinje se vraćaju u Kairo
 Prije pet godina egipatska vlada je dopustila prisilni pokolj svinja u vlasništvu kršćana. No, iako svinje u islamu vrijede kao nečiste životinje, upravo one čine ulice čistima. I zato ih sada vraćaju u glavni grad.
...Visoka stopa reciklaže
 Ägypten Christen Schweine Madinat al-Sabbalin  "Grad smetlara", Madinat al-Sabbalin
 Smetlari i svinje u Egiptu čine uspješan tim, i to otkad su još u 1940 - im godinama siromaštvo i i borbe brojnih sekta, Kopte natjerali na iseljavanje iz sjevernog dijela Egipta u milijunske gradove. Zbog nedostatka alternativa u novom okruženju, Kopti su počeli zarađivati na skupljanju smeća.
 Danas oni skupljaju između 9 i 15 tisuća tona smeća, koje svakodnevno baca gotovo 20 milijuna stanovnika Kaira. Muškarci i sinovi Sabbalina (smetlari) svako jutro idu od vrata do vrata i skupljaju smeće s raznih kamiona ili pak magarećih kola. Potom iz tog otpada njihove supruge i kćeri sortiraju plastiku, papir i metal. S organskim ostacima, kojih ima od 50 do 60 posto – tove se svinje. Smetlari iz Sabbalina recikliraju više od 80 posto svog otpada kojeg prikupe, što je iznos koji si gotovo niti jedna europska tvrtka ne može niti zamisliti. Ipak egipatska vlada do danas još nije službeno priznala posao ovih smetlara. ...
http://www.dw.de/svinje-se-vraćaju-u-kairo/a-17289840

Kompostiranje nije bauk
 Andreja Čoh u svom vrtu na krovu zgrade u središtu Zagreba.Unatoč najavama nekih medija, zagrebačka "Čistoća" ne može odvojeno prikupljati biootpad dok se ne usvoji niz dokumenata. Zagreb s Planom gospodarenja otpadom odugovlači godinama, a MZOIP pravilnike uz novi Zakon o otpadu nije donijelo od srpnja.
 Iako se vlast ponaša kao da je suprotno, kompostiranje je zapravo jednostavan postupak koji rješava veliki problem. Za H-Alter govore građani koji su preuzeli svoj biootpad u svoje ruke. 
...
http://www.h-alter.org/vijesti/ekologija/kompostiranje-nije-bauk

Da vidim kravu mlijeka kojeg pijem
 Potrošači sve više paze odakle dolazi hrana koju jedu. U Njemačkoj skupina poljoprivrednika zato objavljuju snimke iz svojih štala, tako da svi mogu vidjeti kravu čije mlijeko upravo piju.
...U pokrajini Donjoj Saskoj na sjeveru Njemačke, skupina poljoprivrednika je zato pokrenula portal My KuhTube. http://www.mykuhtube.de/ Prijevod gotovo da nije potreban: to je aluzija na poznati video-portal YouTube, samo što umjesto raznih sadržaja posjetitelji mogu vidjeti - krave i život na selu.
...Uopće, internet se i u drugim zemljama sve češće koristi kao savjetnik za potrošače. Tako u Velikoj Britaniji potrošači mogu pogledati stranicu organizacije Which (Koji) i koja pažljivo provjerava, stiže li hrana, koja se reklamira da je proizvedena u nekoj određenoj regiji, doista od tamo. ...
http://www.dw.de/da-vidim-kravu-mlijeka-kojeg-pijem/a-17275605
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7222
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Za čišćenje radioaktivnih zona Fukushime regrutirali beskućnike
« Odgovori #709 : Siječanj 01, 2014, 11:30:42 prijepodne »
Novinari na meti bombaša u Crnoj Gori
 Razorna bomba eksplodirala je u četvrtak naveče ispred kancelarije urednika dnevnika „Vijesti“ u Podgorici Mihaila Jovovića. Bio je to još jedan u nizu napada na redakciju, koja je često na meti kritika domaćih vlasti.
...Nasilje postaje svakodnevno
 Urednik u nezavisnom tjedniku „Monitor“ Esad Kočan kaže za Deutsche Welle da nasilje eskalira te da Crna Gora klizi u opasnu fazu.
 „Sustav je pred slomom, ogoljava se. Te vrlo bliske veze između organiziranog kriminala i vrha vlasti postaju toliko očigledne da ih čak ni režimska propaganda ne može sakriti. Nasilje postaje svakodnevna pojava. Stvara se jedan čitav svijet privida i prijeti opasnost od raspada sustava koji nema razrađenu alternativu. To je vrlo opasno. Crna Gora može postati opasno mjesto za život“, zaključuje Kočan.
http://www.dw.de/novinari-na-meti-bombaša-u-crnoj-gori/a-17329735

Kina napušta politiku jednog djeteta
 U Kini je u toku reforma dosada važeće obiteljske politike. Po novim propisima veliki broj kineskih parova dobit će pravo na još jednu bebu. No mnogi roditelji kažu da i sa jednim djetetom imaju pune ruke posla.
...U Narodnoj Republici Kini je od 1980. godine na snazi vrlo stroga obiteljska politika, koja nalaže da svaki bračni par ima pravo na jedno dijete. Ipak, dozvoljeni su izuzeci, prije svega u ruralnim predjelima. Tako primjerice poljoprivrednici imaju pravo i na drugo dijete ako se najprije rodila djevojčica. Politika jednog djeteta ne važi ni za pripadnike nacionalnih manjina. Pored toga, ako su oba roditelja jedinci, imaju pravo na još jednu bebu, čak i ako žive u gradu.
... Naime, stručnjaci kažu da se politika jednog djeteta već i sada primjenjuje samo na jednu trećinu stanovništva, jer izuzetaka već ima čitav niz. "To neće izazvati demografsku eksploziju", kaže stručnjak za obiteljsku politiku LiangZhongtaniz Akademije društvenih nauka u Šangaju.
...Mnogi roditelji imaju isti stav, pa zamjenik direktora komisije za planiranje obitelji WangPeianprocjenjuje da će aktualna reforma povećati broj novorođenih za samo dva milijuna u naredne tri godine.
 Dakle, novi propisi bi mogli olakšati demografsku situaciju u Kini, ali nće riješiti sve probleme. Naime, politika jednog djeteta je od stupanja na snagu spriječila dolazak na svijet oko 400 milijuna beba – a posljedice u društvu su ogromne: „Tko će financirati penzije? Ko će se brinuti za stare ljude?“, pita profesor Du Peng iz Narodnog sveučilišta u Pekingu. Svaka treća obitelj u Kini danas ima samo jedno dijete. „Dobro je što se ova politika reformira“, smatra ovaj stručnjak.
http://www.dw.de/kina-napušta-politiku-jednog-djeteta/a-17328742

Degutantno izrabljivanje u Japanu: za čišćenje radioaktivnih zona Fukushime regrutirali beskućnike, bez upozorenja o štetnosti za zdravlje, plaćali ih ispod minimalne plaće, a mnoge nisu ni platili
...Čišćenje radioaktivnih zona Fukushima bez sumnje je jedan od najnepoželjnijih poslova na svijetu, no davanje takvog posla beskućnicima koji nemaju nikakvog iskustva u tom radu, predstavlja zaista bezdušan čin. Jedan od regrutera, Seiji Sasa, ispričao je u razgovoru za Reuters kako to radi - opisuje kako dolazi na lokacije gdje beskućnici na zimi spavaju prekriveni kartonskim kutijama. "Tražimo one koji nemaju što izgubiti", rekao je Sasa ističući kako dobiva po 100 USD nagrade za svakog beskućnika kojeg regrutira.
...Operater Fukushime, kompanija Tepco (Tokyo Electric Power Co), ističe kako će im do 2015. trebati najmanje 12,000 radnika. Trenutačno je registrirano 8,000 radnika, a manjak se popunjava nezaposlenima i beskućnicima. Tepco ističe kako njima i njihovim kooperantima već nedostaje radnika.
Izgleda kako se potrebni radnici dobavljaju na sve moguće legalne i ilegalne načine, pa je tako prošlog mjeseca objavljeno kako u "regrutaciji" radnika sudjeluje i zloglasna japanska mafijaška organizacija Yakuza. Prema informacijama japanske policije na prostoru prefekture Fukushima trenutačno operiraju 50 Yakuzinih skupina, s oko 1,050 članova.
 Kako informacije počinju stizati u javnost u sve većem broju, postaje jasno što se zaista događa u Fukushimi - neljudska hipereksploatacija radnika u koju su upleteni svi, od vrha do mafije. Radnicima koje se šalje na čišćenje često se ne govori o zdravstvenim opasnostima od radijacije. Izlažu se velikoj količini radijacije bez znanja, a "poslodavci" im ne daju ni zdravstveno osiguranje.
 Cijela operacija počinje nalikovati na kriminalni projekt - novac osigurava država, koji se zatim daje manjim kompanijama za regrutaciju, koje pak bez ikakvog konkretnog nadzora, sigurnosti i restrikcija, šalju koga god pronađu - većinom ljude u najtežim situacijama kao što su beskućnici, nezaposleni i drugi. Znatan dio novca se u procesu zamrači, a radnici na kraju često ne dobivaju ništa. Čvrste regulacije nema, prema nekima, zbog činjenice da u protivnom ne bi mogli "na vrijeme odraditi posao".
 Veće kompanije zapošljavaju manje kompanije, a te iste manje kompanije tada se za "pomoć" obraćaju raznim kriminalnim skupinama. Jedna takva manja kompanija, koja radi regrutaciju za veću, je i Fujisai Couken s oko 30 zaposlenika. Njihov upravitelj, Fuminori Hayashi, ističe: "Ako se ne udružite s kriminalcima, nećete nabaviti dovoljno radnika. Građevinsku industriju u 90% slučajeva vode kriminalne skupine".
...
http://www.advance.hr/vijesti/degutantno-izrabljivanje-u-japanu-za-ciscenje-radioaktivnih-zona-fukushime-regrutirali-beskucnike-bez-upozorenja-o-stetnosti-za-zdravlje-placali-ih-ispod-minimalne-place-a-mnoge-nisu-ni-platili/

 Veliki problemi oko Fukushime - zbog radioaktivnog curenja drastično podignuta razina krize, Kina ističe kako je u "šoku" 21.08.2013
 Nova kriza u Fukushimi: radioaktivna voda već 2 godine curi u Pacifik, čak 300 tona dnevno, premijer Shinzo Abe uključio vladu u saniranje 07.08.2013
 Mornari američke mornarice tuže Japan zbog laganja o radijaciji iz Fukušime 27.12.2012
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7222
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Bossnapping v Francuske
« Odgovori #710 : Siječanj 07, 2014, 11:50:58 poslijepodne »
7.1.2014
Tako se upirajo evropski delavci
 Zaposleni v tovarni pnevmatik Goodyear na severu Francije so se ob grožnji z odpuščanji odločili ostro ukrepati - dva direktorja že drugi dan zadržujejo kot talca. Direktor proizvodnje Michel Dheilly in kadrovski direktor Bernard Glesser sta od ponedeljka zjutraj zaprta v sejni sobi v tovarni, vrata pa so delavci zablokirali z ogromno pnevmatiko.
 Kot so sporočili predstavniki sindikata, dvojici ne bodo dovolili oditi, dokler vodstvo Goodyeara - to je lani napovedalo zaprtje tovarne v mestu Amiens na severu Francije, zaradi česar bi lahko delo izgubilo kar 1173 ljudi - ne bo pristalo na boljše odpravnine za odpuščene delavce. Direktorja sicer imata dovolj hrane in pijače ter sta po telefonu v stalnem stiku z družino.

T.i. bossnapping - sestavljanka iz besede boss oziroma šef in besede snap, ki bi jo lahko prevedli kot zgrabiti - sicer v Franciji ni redkost, spominja francoska tiskovna agencija AFP. Ob vrhuncu krize leta 2009 so zaradi sporov glede odpuščanj zaposleni za krajši čas zajeli direktorje več velikih podjetij, med drugim Caterpillar, 3M in Sony.

Delodajalske organizacije tovrstno taktiko obsojajo kot nasilno ter povsem v nasprotju z načeli dialoga in pogajanj. Prvi mož ameriškega podjetja Titan International, ki naj bi deloma prevzelo tovarno v Amiensu in s tem rešilo dobrih 300 delovnih mest, je celo menil, da gre pri zadnjem tovrstnem incidentu za povsem navadno "ugrabitev" in da je treba ugrabitelje aretirati.
 "To je zelo resen zločin, grozi ti (v ZDA) dosmrtna ječa. A v Franciji vaša vlada ne naredi nič, to je noro," je bil v pogovoru za radio Europe 1 odločen Maurice Taylor. Taylorja se je zaradi njegovega ostrega jezika prijel vzdevek Grizz. Lani je Francoze razburilo njegovo pismo enemu od ministrov, v katerem je francoske delavce označil za lene in preplačane.
http://www.radiokrka.com/poglej_clanek.asp?ID_clanka=188143

Bossna pping.  ;D

3.1.2014
Obiščite hrvaškega predsednika
 Hrvaški predsednik Ivo Josipović je dobil posodobljene spletne strani svojega urada, ki ponuja tudi virtualni sprehod po sedežu urada predsednika na zagrebškem Pantovčaku, vključno z Vilo Prekrižje in velikanskim gozdnim parkom, ki se razširja na 100.000 kvadratnih metrih.
 Uporabniki spleta se lahko s klikom na miško sprehajajo po prostorih nekdanje vile Zagorje, ki je bila izgrajena pred pol stoletja za potrebe nekdanjega jugoslovanskega predsednika Josipa Broza Tita.
 Poslopje so leta 1992 namenili uradu hrvaškega predsednika, v katerem sta bila prva prebivalca Franjo Tuđman in Stjepan Mesić, ki sta tudi dobila svoj kotiček na novi spletni strani urada predsednika.
 Prostori v t. i. predsedniških dvorih so opremljeni s stilnim pohištvom, na zidovih pa so umetnine hrvaških slikarjev, kot sta Miljenko Stančić in Krsto Hegedušić. Med virtualnim sprehodom je mogoče videti tudi številne skulpture, ki so postavljene okrog rezidence. Gre za dela kiparjev, kot so Anton Augustinčić, Frano Kršinić, Vanja Radauš in Kosta Angeli Radovani.
 Rezidenca je bila sicer po osamosvojitvi namenjena za muzej sodobne umetnosti. Po raketnem napadu na prostore hrvaškega predsednika sredi Zagreba pa so se odločili, da bo predsedniški urad nekoliko zunaj središča mesta, na Pantovčaku.
 Poslopje se nahaja sredi ogromnega gozdnega parka, na njegovi severni strani je tudi vila Prekrižje. Tudi park in vilo je mogoče obiskati po virtualni poti.

http://predsjednik.hr/uredprh-setnja/
http://www.radiokrka.com/poglej_clanek.asp?ID_clanka=188016

Jupiiii!!! Idemo k Škilje!  :D

11.12.2013
 Krško z novo jedrsko elektrarno?
Američani že predstavili načrt za gradnjo drugega bloka v Krškem.
 Odločitev o drugem bloku krške nuklearke je očitno že padla. Nova jedrska elektrarna bo stala prej kot v petnajstih letih, samozavestno napoveduje prvi mož Gen Energije Martin Novšak. Danes je svoj tip nuklearke Sloveniji predstavljal ameriški Westinghause.
http://www.radiokrka.com/poglej_clanek.asp?ID_clanka=187170
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7222
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Prebrani elektronski listi
« Odgovori #711 : Siječanj 18, 2014, 10:31:44 poslijepodne »
Kolumna “S onu stranu pameti”
– Kamo? Pa u Zagreb, kamo bi!
...Pa onda je sasvim normalno da nam je Trgovački sud preselio u Zagreb, da Croatia osiguranje većim dijelom seli u Veliku Goricu, da HRT-e neće imati svoje predstavništvo u Sisku, da rješenja Sanitarne ispekcije putuju na potpis u Kutinu, da…..? ??
...Sve što na bilo koji način prihoduje, živi i ima bilo kakvu budućnost seli ili priprema selidbu. Majka država prikuplja pod svoje skute sve ono bez čega se po njenim zakonima ne može, i što, imali ili ne, moramo platit,i a sve ostalo neka propada tamo gdje je. ...
http://www.sisak.info/kolumna-s-onu-stranu-pameti-kamo-pa-u-zagreb-kamo-bi/
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7222
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Prebrani elektronski listi
« Odgovori #712 : Ožujak 01, 2014, 12:59:06 poslijepodne »
Kultura u globalnom supermarketu
27.02.2014. 
 Marijana Hameršak i Iva Pleše, urednice zbirke "Proizvodnja baštine: kritičke studije o nematerijalnoj kulturi": Društva koja su privoljena na doživljaj baštine kao resursa, automatski pristaju i na zapadnjački koncept intelektualnog vlasništva, dakle na odnose koji se temelje na potrošnji i favoriziranju ekonomske vrijednosti kao jedine relevantne. .
 Time se utišavaju njihovi eventualni glasovi protiv ideje da se sve može posjedovati i kupiti.
 Čipkarstvo, dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja, Festa Sv. Vlaha, ljelje iz Gorjana, zvončari s područja Kastavštine, procesija "Za križen" na otoku Hvaru, Sinjska alka, umijeće izrade tradicijskih dječjih igračaka s područja Hrvatskog zagorja, medičarski obrt sjevera Hrvatske, bećarac, nijemo kolo s područja Dalmatinske zagore i klapsko pjevanje. Ovo su redom hrvatska nematerijalna dobra upisana na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Tu treba dodati i mediteransku prehranu, koju je Hrvatska upisala na ovu listu zajedno s drugim mediteranskim zemljama prošle godine, te ojkanje koje je upisano na listu dobara kojima je potrebna hitna zaštita.
 Hrvatska se tako nalazi među vodećim zemljama po broju upisanih dobara, iako je riječ o popisu novijeg datuma. Dok UNESCO-va konvencija o svjetskoj kulturnoj i prirodnoj baštini datira iz 1972. godine, ona o nematerijalnoj je novijeg datuma, iz 2003. godine, a Hrvatska ju je ratificirala 2005.
 Dok su mediji često preplavljeni napisima o upisu novih dobara na ovu listu, rijetko se postavljaju pitanja što uopće znače ona i takav način prezentacije kulture. Što se događa kada ljudi svoju svakodnevicu počnu promatrati kao baštinu? Tko je u cijelom procesu uključen, a tko isključen? Zašto se baština prikazuje kao nešto inherentno dobro? Pridonosi li ovaj koncept pretvaranju kulture u robu? Zašto je nemoguće izbjeći pitanja vlasništva i teritorija? Upravo na ova pitanja odgovara zbirka tekstova "Proizvodnja baštine: kritičke studije o nematerijalnoj kulturi" koju je krajem prošle godine izdao zagrebački Institut za etnologiju i folkloristiku. Zašto je ovakav kritičan pristup konceptu baštine rijedak, za "H-Alter" govore urednice zbirke Marijana Hameršak i Iva Pleše. Uredništvo zbirke supotpisuje i Ana-Marija Vukušić.
...
http://www.h-alter.org/vijesti/kultura/kultura-u-ekonomskom-supermarketu

Država se treba konfrontirati s kapitalom
28.02.2014. 
 Domagoj Mihaljević, ekonomist (BRID): Država bi trebala intervenirati u ekonomiju na način da direktno uloži u nova postrojenja. Alternativna ekonomska politika bi intervenciju države nužno trebala proširiti na direktno otvaranje novih radnih mjesta. Država bi kroz kontrolu monetarno-kreditnih mehanizama trebala preuzeti kontrolu nad proizvodnjom i cirkulacijom novca. Dakako, to bi značilo direktnu konfrontaciju s financijskim kapitalom.
...
http://www.h-alter.org/vijesti/hrvatska/drzava-se-treba-konfrontirati-s-kapitalom
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7222
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Hrvatski finale jugoslavenske lige
« Odgovori #713 : Travanj 26, 2014, 12:48:39 prijepodne »
Nolan Smith sa zvukom sirene zabio tricu za hrvatski finale!
 Smith je s osam metara zabio tricu sa zvukom sirene za pobjedu Cedevite nad Partizanom 81-79 i plasman u Euroligu! U nedjelju će igrati finale protiv Cibone
 Hrvatska će iduće sezone imati dvije momčadi u Euroligi! Nakon podviga Cibone, jednaku senzaciju napravila je i Cedevita! Pobijedila je Partizan 81-79 u polufinalu ABA lige sa zvukom sirene i plasirala se u finale. Bit će to hrvatski finale u nedjelju u Areni u Beogradu!
 Prvi put nakon 2003. godine hrvatski predstavnik će osvojiti regionalnu ligu, dosad je trofej podignuo samo Zadar.
...Cedi je ovo drugo finale, a Ciboni već četvrto. Tko će pobijediti nije niti bitno, hrvatski navijači mogu samo uživati jer se košarka ogromnim koracima vraća na velika vrata. Nakon reprezentacije procvala je i klupska košarka. Ove sezone nismo imali niti jednu momčad u Euroligi, a iduće ćemo to nadoknaditi duplo....

...Vezani članci:
Junak Smith: Znao sam da će lopta ući čim sam bacio loptu
"Šok u Areni, Smith rasplakao Partizan na Kecmanov način"
Cibona je šokirala Zvezdu, ušla u finale lige i izborila Euroligu!

...Izdvojeni komentari 399 komentara ...
-ma toooooooooooo ma draže mi je Hrvatsko finale usred Beograda nego čitava Euroliga iduće sezone :)))))))))))))) AAAAAAAAAA

...Sport
-"Šok u Areni, Smith je rasplakao Partizan na Kecmanov način"
-Junak Nolan Smith: Znao sam da će lopta ući čim sam bacio loptu
-Vujošević: Igrači su dobili tek nekoliko plaća, ja još niti jednu
-Mali fakin odigrao je utakmicu karijere: 'Morao sam biti vođa'
-Igrači Cibone euforično slavili: 'Muku muče da nas spriječe!'
http://www.24sata.hr/kosarka/live-od-20-sati-cedevita-preko-partizan-lovi-hrvatsko-finale-363978
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7222
  • ...besposleni internetski masturbator...
Licem u lice: Građani vs gradski vijećnici, Gradonačelnik vs građani
« Odgovori #714 : Svibanj 17, 2014, 12:23:53 prijepodne »
Forum sažetak
http://youtu.be/DOVETf6oLsA

16.05.2014.
Gradonačelnik vs građani
 PETRINJA - U Maloj dvorani Hrvatskog doma Petrinja jučer je održan javni forum Zajedno do bolje Petrinje: Građani i lokalna vlast. Organizatori foruma su gradske udruge: HVIDR-a Petrinja, Udruga doseljenih hrvata Petrinje te Udruga IKS dok je cijeli događaj medijski popratio Petrinjski radio i Portal 53.
 Cilj foruma bio je zajedničkim djelovanjem osnažiti javni dijalog između građana i lokalne vlasti kako bi se unaprijedila kvaliteta života stanovnika u Petrinji. Ideja je postaviti predstavnika gradske vlasti – gradonačelnika ispred običnih građana. Na taj način im se omogućuje javno postavljanje pitanja na koja inače ne mogu dobiti odgovor. U dvorani je bio iznenađujuće mali broj ljudi, većinom iz udruga koje su i organizirale forum. Nije potpuno jasno koji je razlog za bojkot ovakvih događaja u Gradu. Možda su građani jednostavno zadvoljni životom u gradu, a možda su jednostavno toliko razočarani da smatraju da ne mogu utjecati na politiku u gradu.
 Treba odati priznanje gradonačelniku koji je s puno hrabrosti sam stao pred građane i odgovarao im na ugodna i neugodna pitanja, ali i građanima koji su pokazali izuzetnu zrelost i kulturu komunikacije. Na cijelom formu nije bilo podignutog glasa osim u dijelu kada se, unatoč zabrani organizatora, za riječ javio gradski vijećnik Željko Tonković. Pravilo je bilo da na forumu pitanja ne postavljaju gradski vijećnici jer oni za to imaju prilike na sjednicama gradskog vijeća. Na forumu se javila ideja da se pred građane stave i saborski zastupnici s područja naše županije i da na isti način odgovaraju na pitanja građana.
 Unatoč malom broju prisutnih građana, Petrinja se, zahvaljujući organizatorima i sudionicima foruma, pokazala kao mjesto gdje je demokracija dosegla jedan visoki nivo gdje građani mogu izravno i javno komunicirati s gradskom vlasti. ...
http://www.portal53.hr/vijesti/petrinja/81-petrinja/16031-gradonacelnik-vs-gradjani-video.html

Javni forum "Licem u lice: Građani i gradski vijećnici" (video)
19 Ožujak 2014
 U Hrvatskom domu smo 18. ožujka održali javni forum „Licem u licem: Građani i gradski vijećnici". Na javni se forum odazvalo 15 od ukupno 22 gradska vijećnika. Na forumu je sudjelovala Sanja Lovrenović (SDP) koja je predsjednica gradskog vijeća, te gradski vijećnici: Anita Begić Hadžipašić (HNS), Željko Čutura (HSP), Darko Dumbović (HSP), Nenad Gavranović (HDZ), Miroslav Gregurinčić (nezavisni), Milan Herceg (HSS), Višnja Jerman (HDZ), Joco Marković (HDZ), Branko Prošić (HNS), Tihomir Radoš (HSU), Ljubica Sodić (HSS), Željko Softić (HDZ), Anton Tadić (nezavisni) i Željko Tonković (HDZ). Zahvaljujemo se svim vijećnicima koji su se odazvali i pokazali volju za stvaranje kvalitetnije suradnje s građanima.
 Za 5 vijećnika smo dobili obavijest da ne mogu doći, dok gradski vijećnici Husein Oreščanin i Viktorija Kaleb uopće nisu odgovorili na naš poziv.
 Na početku tribine su se svi gradski vijećnici predstavili i odgovorili na pitanje zastupaju li interes stranke ili građana. Također su odgovorili kako doznaju potrebe građana i kako komuniciraju s njima. Vijećnici uglavnom komuniciraju s građana preko osobnih ili stranačkih poznanstava. Na službenoj stranici Grada Petrinje su vidljiva imena i prezimena gradskih vijećnika te njihove kućne adrese. Građani nemaju uvid u e-mail adrese ili broj telefona svojih zastupnika u gradskom vijeću.
...
http://www.udrugaiks.hr/index.php/opce-vijesti/1847-forum-gradjani-vijecnici2014

http://www.portal53.hr/vijesti/petrinja/81-petrinja/14919-gradski-vijecnici-vsgradjani-petrinje-video.html

"Vijećnici uglavnom komuniciraju s građanima preko osobnih ili stranačkih poznanstava" - deja vu...
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7222
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: CETA i TTIP, transatlantski trojanski konji
« Odgovori #715 : Svibanj 20, 2014, 12:32:29 prijepodne »
CETA i TTIP, transatlantski trojanski konji
 Sporazumi koje EU priprema s Kanadom i SAD-om dali bi apsolutni primat tržištu i nepovratno bi oslabili mogućnost utjecaja države da zaštiti svoje građane i okoliš. Vladu RH treba pitati kako namjerava zaštititi građane od narušavanja demokratskih procedura kakve se ovim planiraju.
...Naime sporazumi u fazi pregovora - i onaj između EU i Kanade (CETA - Sveobuhvatni ekonomski i trgovinski sporazum) i onaj između EU i SAD-a (TTIP - Transatlantsko trgovinsko i investicijsko partnerstvo) predviđaju odredbe za posebno rješavanje sporova između investitora i država, tzv. ISDS (investor-to-state dispute settlement process), što zauvijek može smanjiti našu mogućnost utjecaja na standarde socijalne, zdravstvene i ekološke zaštite kakve sada uživamo. Dakle otprilike onako kako su državama pod prismotrom Troike (Europske centralne banke, Europske komisije i Međunarodnog monetarnog fonda) vezane ruke za bilo koju akciju koja bi nadišla preskripciju mjera fiskalne štednje i privatizacije, tako bi u relativno skoroj budućnosti državni aparat svih zemalja članica mogao biti impotentan kada se radi o pitanjima okoliša, zdravstvene i socijalne zaštite. Zapravo, zvati ove sporazume "trgovinskim" potpuni je eufemizam, budući da im je glavna uloga da prilagode institucije sveopćoj ekstrakciji vrijednosti. Slični sporazumi momentalno su u planu i drugdje, spomenimo samo sporazume pod akronimima TPP (Trans-pacifičko partnerstvo) i EGA (dobra u području zaštite okoliša), kojima se priprema teren za sasvim drugačiju globalnu tržišnu utakmicu.
 Upravo je Europski parlament ključna karika u potvrđivanju ili odbacivanju obaju sporazuma, pri čemu nije svejedno kako će glasati hrvatske zastupnice i zastupnici u njemu (što se Sabora tiče, vidjet će se još hoće li ih trebati ratificirati, barem što se tiče TTIP-a). Stoga se ne radi samo o smjeni garniture na vlasti, već o našoj budućnosti: želimo li živjeti u totalnom kapitalizmu u kojem je država i de jure Želimo li živjeti u totalnom kapitalizmu u kojem je država i de jure podređena korporacijama ili pak u sistemu koji će poticati društveni razvoj? podređena korporacijama ili pak u sistemu koji će poticati društveni razvoj? Netransparentni način na koji Europska komisija vodi pregovore - sakrivajući informacije i od javnosti i od europarlamentaraca - razlog su za momentalno propitkivanje tih sporazuma.
...
http://www.h-alter.org/vijesti/uvodnik/ceta-i-ttip-transatlantski-trojanski-konji

http://www.sisak.info/forum/showthread.php?16981-CETA-i-TTIP-transatlantski-trojanski-konji


Zabrinjavajuće ekonomske mjere u Francuskoj
 Rast francuskog BDP-a stagnira, a Vlada planira pojačati zaštitu kompanija u takozvanim strateškim sektorima.
...Također, dodatnu opasnost predstavlja najava da će Francuska pojačati zaštitu kompanija u takozvanim strateškim sektorima, poput zaštite kompanije Alstom i njenog prelaska u ruke stranih kompanija poput General Electrica.
 "Zašto bi Francuska bila jedina država bez mogućnosti da se umiješa, ne da zabrani, nego da raspravlja o problemima s velikim internacionalnim kompanijama kada je riječ o odbrani, energiji, vodi ili sektorima koji su očito strateški za zemlju poput naše?", upitao je Michel Sapin, francuski ministar finansija.
...A Evropska komisija najavljuje ispitivanje legalnosti nove uredbe o blokiranju stranih preuzimanja.
http://balkans.aljazeera.net/vijesti/zabrinjavajuce-ekonomske-mjere-u-francuskoj
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7222
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Prebrani elektronski listi; Prevaranti, luđaci i Kansas
« Odgovori #716 : Srpanj 04, 2014, 09:36:38 poslijepodne »
Mladen Lojkić: Zašto glorificiramo Ljudevita Gaja? .
 Približava se dvjesto i peta obljetnica rođenja Ljudevita Gaja. Tko je u stvari taj političar, književnik, novinar, jezikoslovac, tiskarski poduzetnik, središnji lik Ilirskog pokreta i Hrvatskog narodnog preporoda?  Je li on stvarno najsvjetlija točka hrvatske političke i kulturne misli sredine 19. stoljeća ili je istina ipak nešto drugačija? Napose, promotrimo razborito kuda nas je ustvari odvela halucinacija Gajevog ilirizma.
http://hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=32909:mladen-lojki-zato-glorificiramo-ljudevita-gaja&catid=74:knjigozori&Itemid=348

Prevaranti, luđaci i Kansas
 Da bi opravdali bogaćenje već bogatih, treba vam ekonomska teorija koja tvrdi da je takva politika ključna za opći prosperitet.
 Pre dve godine, Kanzas je krenuo u neverovatan fiskalni eksperiment: drastično je smanjio porez na dohodak, bez jasne ideje kako će se nadoknaditi izgubljeni prihod. Sem Braunbek, guverner, predložio je ovu uredbu, koja je procentualno predstavljala najveće godišnje smanjenje poreza koje je neka država ikada uvela - u konsultaciji sa ekonomistom Arturom Laferom. I Braunbek je predvideo da će ove olakšice pokrenuti ekonomski procvat - "Pazi se, Teksase", izjavio je.
 Ali Kanzas nije procvetao. U stvari, tamošnja privreda zaostaje za obe susedne države i američkim prosekom. U međuvremenu, državni budžet je pao u dubok deficit, što je navelo agenciju Moody'sda snizi rejting ove države.
...Zašto bi, na kraju krajeva, bilo ko ovako kasno verovao u ekonomiju ponude, koja tvrdi da poreske olakšice toliko podstiču privredu da se u velikoj meri, ako ne i u potpunosti, same otplaćuju? Ova doktrina nestala je u oblaku dima pre dve decenije, kada su praktično svi na desnici - nakon lažnih tvrdnji da ekonomski napredak pod Ronaldom Reganom dokazuje njihovu doktrinu - predvideli da će Klintonovo povećanje poreza za bogate dovesti do recesije, ako ne i prave depresije. Usledila je spektakularna ekonomska ekspanzija.
...A šta je ALEC? To je tajnovita grupa, finansirana od strane velikih korporacija, koja izrađuje modele zakona za visoko pozicionirane konzervativne političara. Ed Pilkington iz Guardiana, koji je došao u posed mnogih procurelih ALEC-ovih dokumenata, opisuje ovu grupu kao, "praktično agenciju za upoznavanje političara na državnom nivou, lokalnih izabranih funkcionera i mnogih najvećih američkih kompanija". Većina ALEC-ovih projekata usmerena je, što nije iznenađujuće, na privatizaciju, deregulaciju i smanjenje poreza za korporacije i bogataše.
 Mislim na prave bogataše. Iako ALEC podržava velike rezove poreza na dohodak, istovremeno traži povećanje poreza na promet - koji najviše pogađa domaćinstva sa najnižim primanjima - i smanjenje poreske pomoći radnim porodicama. Dakle, agenda ove organizacije obuhvata smanjenje poreza na vrhu i istovremeno povećanje poreza na dnu, kao i kresanje socijalnih usluga.
 Ali kako da opravdate obogaćivanje već bogatih i otežavanje života ljudima koji jedva spajaju kraj s krajem. Odgovor je, treba vam ekonomska teorija koja tvrdi da je takva politika ključna za opšti prosperitet. Tako ekonomija ponude ispunjava potrebu bogate interesne grupe, a činjenica da ne funkcioniše uopšte nije važna.
 Ni debakl u Kanzasu neće biti važan. Tačno, države koje planiraju slične mere nakratko će zastati da razmisle. Ali taj efekat neće potrajati, pošto se vera u magiju smanjenja poreza ne zasniva na dokazima, nego na pronalaženju razloga da se moćnim interesima obezbedi ono što traže.
http://www.h-alter.org/vijesti/svijet/sarlatani-ludaci-i-kanzas

"...predvideli da će Klintonovo povećanje poreza za bogate dovesti do recesije, ako ne i prave depresije. Usledila je spektakularna ekonomska ekspanzija..." - jel do mesto Klitača i eSADa vidi Orbana i Ugre?

Gospodarski rast ubija Zemljju
 "Neizbježna je propast društva utemeljena na rastu i uništenju Zemljinih životnih sustava, ali se o toj neupitnoj činjenici naše egzistencije uopće ne govori", stoji u analizi objavljenoj u "The Guardianu"
http://www.h-alter.org/vijesti/svijet/gospodarski-rast-ubija-zemljju#news_view
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7222
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Uloga poreza i državne potrošnje iz perspektive moderne monetarne teorije
« Odgovori #717 : Srpanj 04, 2014, 09:40:40 poslijepodne »
Ekonomska analiza: Uloga poreza i državne potrošnje iz perspektive moderne monetarne teorije
 Uobičajeni način na koji većina populacije doživljava poreze, javnu potrošnju i javni dug izgleda otprilike ovako: Država prikuplja poreze. Novac prikupljen porezima se potom koristi za javnu potrošnju. Ukoliko je iznos prikupljenog poreza veći od državne potrošnje, državni proračun je ostvario suficit. Ukoliko je iznos prikupljenog poreza manji od državne potrošnje, državni proračun je ostvario deficit i država mora izdati obveznice (posuditi novac) kako bi nadoknadila manjak u proračunu.
 Međutim, posuđivanje tj. izdavanje obveznica nije jedini način kojim se može financirati manjak u državnom proračunu. Država ukoliko ima vlastitu centralnu banku može jednostavno 'štampanjem novca' tj. u današnje vrijeme računalnim unosom brojki na račun državne riznice u centralnoj banci nadoknaditi razliku i to je nešto s čim će se složiti svaki konvencionalni ekonomist.
 Iz navedenog je jasno da je zaduživanje samo jedan od načina na koji država može financirati manjak u državnom proračunu, ali ne i jedini. Kada uzmemo u obzir oba načina financiranja državnog proračuna dolazimo do fundamentalnog zaključka da suverena država ne mora nužno putem poreza pribaviti vlastitu valutu budući da ima mogućnost da u svakom trenutku generira vlastitu valutu u željenoj količini.
 Zašto onda država uopće oporezuje da bi prikupila novac kada ga može jednostavno kreirati ovisno o potrebama? Jedan od odgovora je: zbog inflacije.
 Oporezivanje omogućava transfer resursa iz privatnog u javni sektor bez stvaranja inflacije. Oduzimanjem kupovne moći privatnom sektoru, država stvara prostor za kupovinu dobara i usluga bez utjecaja na rast cijena. Porezi ustvari ne financiraju javne usluge, ali stvaraju prostor za njih. Ako prijeđemo iz nominalnog u realno, javna potrošnja ustvari oduzima resurse privatnom sektoru. Kada država kupi dobra ili usluge, oni su transferirani iz privatnog sektora u javni sektor.
 ...Kolonijalna Afrika može poslužiti kao dobar primjer monetizacije afričkih ekonomija nametanjem porezne obveze. Jedan od najvažnijih ciljeva kolonijalne politike nametanja poreza u afričkim zemljama bio je prisiliti Afrikance da prodaju svoj rad u zamjenu za plaće denominirane u valuti kolonizatora kako bi se moglo stvoriti novo tržište za evropske proizvode.
 Kako bi se povećao ekonomski pritisak na afričke seljake, u Južnoafričkoj Republici 1922. godine donesen je Native Taxation and Development Act koji je prisilio sve afričke muškarce između 18 i 65 godina da plaćaju osobni porez (glavarinu) u iznosu od 1 funte na godinu. Isto tako svaki muškarac koji je posjedovao kolibu morao je platiti boravišnu pristojbu ('porez na kolibu') u iznosu od 10 šilinga.
 Oporezivanje u novčanom obliku u afričkim kolonijama uništilo je tradicionalne plemenske ekonomije, te tako potpomoglo razvoj monetarnih ekonomija. Međutim, to ne implicira da je isključivo oporezivanje dovoljan uvjet za početak tržišne proizvodnje u zamjenu za novac. Kolonizatori su povremeno morali eliminirati alternative tržištu. Primjerice, uništavali su usjeve koji su omogućavali samodostatnost ili su stvarali potražnju za luksuznim statusnim dobrima koja su bila nabavljiva isključivo na tržištu. Na taj način uništavali su plemenski egalitarizam kako bi stvorili klasne razlike.
 Abba Lerner, britanski ekonomist ruskog podrijetla četrdesetih godina prošlog stoljeća definirao je dva principa funkcionalnog financiranja:
 Prvi princip: Ako je dohodak u ekonomiji prenizak, država mora trošiti više. Nezaposlenost je dovoljan dokaz ovog uvjeta, stoga ako u državi postoji nezaposlenost to znači da je državna potrošnja preniska.
 Drugi princip: Ako je kamatna stopa u ekonomiji previsoka to znači da država mora osigurati više novca kako bi veća ponuda novca utjecala na smanjivanje kamatne stope.
 Lerner je između ostalog razvio model tržišnog socijalizma kojim je definirao proporcionalnost decentraliziranih tržišnih cijena i marginalnog društvenog troška. U radu "Functional Finance and the Federal Debt" iz 1943. godine piše: "Zanimljiva, ali za mnoge šokantna posljedica je da oporezivanje nikada ne treba primjenjivati kako bi Vlada mogla izvršavati novčane uplate. Prema principima funkcionalnog financiranja, o oporezivanju možemo donositi sud samo na temelju njegovih posljedica. Dvije glavne posljedice poreza su: porezni obveznik ima manje novca za trošenje, a država ima više. Druga posljedica se može postići tiskanjem novca stoga je samo prva posljedica značajna. Oporezivanje bi stoga trebalo biti nametnuto samo onda kada je poželjno da porezni obveznici imaju manje novca za trošiti, primjerice kada bi inače trošili toliko da bi izazvali inflaciju."
 ...Novac je poput metra, kilograma, litre, hektara - mjerna jedinica. Država ne može ostati bez novca isto kao što ne može ostati bez metarâ ili kilogramâ. Država može ostati bez obradive površine, međutim ne može ostati bez hektarâ. Možemo ostati bez šuma i drveta, ali ne možemo ostati bez metara kojima izražavamo duljinu debla u šumi.
 Svježi novac unutar ekonomije dolazi samo na dva načina: prvi način su kreditini plasmani poslovnih banaka, a drugi je deficit proračuna. Svaki put kada banka plasira kredit, nova količina novca je stvorena unutar ekonomije.
 ...Zašto onda država koristi poreze?
 (1) kao instrument fiskalne politike koji pomaže u stabiliziranju kupovne moći; (2) kao stav javne politike distribucije bogatstva i prihoda kao u slučaju progresivnog oporezivanja i poreza na imovinu (3) kao izraz javne politike subvencioniranja i penaliziranja raznih industrija i ekonomskih skupina; i (4) za izolaciju i procjenu izravnih troškova pojedinih državnih davanja, poput auto-cesta i socijalne zaštite.
 ...Ukoliko je ekonomska aktivnost slaba, centralna banka smanjuje kamatnu stopu te bi na bazi tog poteza trebalo doći do povećanja ekonomske aktivnosti budući da su kamatne stope 'pokretačka sila' ekonomske aktivnosti koja za posljedicu ima gospodarski rast.
 Međutim, ne postoje empirijski dokazi koji bi poduprli teoriju da smanjivanje kamatnih stopa potiče ekonomsku aktivnost u razdobljima recesije i depresije.
 ...Ako promotrimo podatke dostupne na web stranici HNB-a koji nam govore o omjeru primarnog novca M0 i novčane mase M1 za prosinac 2007., oni izgledaju ovako: M0= 51 932,2 milijuna kuna; M1= 57 886,6 milijuna kuna, a omjer M1/M0 = 1,115. Za prosinac 2013. podaci su sljedeći: M0= 63 043,9 milijuna kuna; M1= 58 532,7 milijuna kuna, a omjer M1/M0 = 0,928. Iz podataka je vidljivo da je HNB instrumentima monetarne politike povećao količinu novca na računima poslovnih banaka u HNB-u, no to nije uzrokovalo povećanje kreditnih plasmana stanovništvu i poduzećima. Povećanje kreditnih plasmana stanovništvu i poduzećima ovisi isključivo o procjeni rizika i volji banaka da plasiraju kredite te potražnji za tim istim kreditima.
 U ovakvoj situaciji, logičan potez bio bi smanjiti poreze i ukinuti parafiskalne namete kako bi se na taj način oslobodila nova količina novčane mase koja bi mogla potaknuti potražnju među građanima i poduzećima. No, to je nemoguće provesti zbog toga što je Hrvatska potpisala Maastrichtški ugovor kojim je definirano da javni dug može iznositi najviše 60% hrvatskog BDP-a. To praktično znači da hrvatska Vlada unutar zadanih okvira ne posjeduje nikakav instrument kojim bi mogla pokrenuti gospodarstvo i izbalansirati platnu bilancu osim daljnje privatizacije, zaduživanja i rasprodaje državne imovine. S jedne strane ima obvezu smanjivanja deficita proračuna, a s druge strane drastičan pad potražnje za kreditima, a to su jedina dva načina na koji svježi novac ulazi unutar ekonomije. Postoji i mogućnost čekanja i privlačenja stranih investicija fleksibilizacijom radnog zakonodavstva i smanjivanjem minimalne plaće. No na primjeru Makedonije u kojoj se od 2005. godine do danas Zakon o radu mijenjao 12 puta, te je rezultirao time da je poslodavcima omogućeno davanje otkaza bez otkaznog roka, smanjenjem zakonski zajamčenog godišnjeg odmora, te produljenjem vremenskog roka za rad na određeno vrijeme s jedne na pet godina se jako dobro vidi kako takvi potezi utječu na ekonomski oporavak.
 ...Budući da su temeljni postulati neoliberalizma privatizacija i smanjivanje javne potrošnje bilo je vrlo prikladno teorijsku strukturu ideologije neoliberalizma i dalje temeljiti na mentalitetu iz zlatnog standarda zato što on ostavlja mogućnost za učvršćivanje teze o limitima državne potrošnje. Državna potrošnja limitirana je isključivo dostupnim ljudskim, prirodnim i proizvodnim resursima unutar ekonomije te društveno prihvatljivom razinom inflacije, a ne oporezivanjem prikupljenom količinom novca koji je ništa drugo nego mjerna jedinica kojom izražavamo vrijednost rada, robe i usluga.
http://www.advance.hr/vijesti/ekonomska-analiza-uloga-poreza-i-drzavne-potrosnje-iz-perspektive-moderne-monetarne-teorije/
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7222
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Dokaz da realni sektor u Sisku ne postoji
« Odgovori #718 : Srpanj 07, 2014, 07:54:38 poslijepodne »
Dokaz da realni sektor u sisku ne postoji
 Znam da će mnogi likovati nad ovom vijesti ali ne mogu da ne sagledam širi kontekst očito trulog sustava siska koji dokazuje ova vijest koju sam eto baš sada pročitao:
http://www.jutarnji.hr/-13-godina-sam-bio-gradonacelnik--a-sada-ne-mogu-pronaci-posao-/1203858/
...
 -E sad imao je svoju plaću 6 mjeseci i sada je 6 mjeseci također na naknadi-manjoj.Bio je 13 godina gradonačelnik sa plaćom od 18000 kuna+službeni auto (znači nema gorivo ni troškove vlastitog auta) pa putne naloge pa dnevnice pa službeni mobitel i internet-mjesečno je to barem 25 000 kuna
 13 godina x12godina x 25000 kuna-3 900 000 kuna I PLUS ŽENINE PLAĆA??
 I TI SI BRALE U KOMI NAKON 6 MJESECI NEZAPOSLENOSTI???????

Ajde novinari pišite o ljudima koji su 10-20 godina nezaposleni ili rade za 2500 kuna.Nemojte me zajebavati. ...
 -pa donedavno postojali su ti fondovi koji su gradovi poput siska mrčili redovito za plače te za nova radna mjesta i slične dubioze ali odnedavna ti se doslovno primjenjuje kriterij ograničenja masa plača prema veličini proračuna grada tako da ako ti proračun pada nema više otvaranja radnih mjesta kao prije nego ili provedi smanjivanje plača ili otkazi ili oboje što kiki sada radi jer nema druge opcije. više nema tih fondova za gospodarski mrtve gradove poput siska kao donedavno pa ako želiš svoju ekipu zaposliti jedino ti preostaje riješiti se stare ekipe, to ti je praksa realnog sektora od početka postojanja kapitalizma. ja znam da je to veliki šok za pojedine sisčane ali ako ti gazda izgubi na izborima traži novo radno mjesto. to ti je realnost sadašnje hrvatske jer nema više love za podupljavanje nepotrebnih kadrova. ali zapošljavanje ide dalje po starome ključu pa se skoro ništa ne mijenja za večinu. ...
 -Ovaj tekst u Jutarnjem je provokacija, i to bi trebalo pitati Piškora što bi to trebalo značiti.
 Nije sporno da je Pintarić ostao bez posla, ali je isto tako nesporno da je do sada na mjestu gradonačelnika zaradio kako je gore navedeno oko 3 milijuna kuna.
 Pa sad, unatoč svim rastavama, mislim da je mogao nešto ušparati.
 Uostalom neka pita sve one radnike Željezare, Herbosa, Brezovice, Radnika, Graditelja i da ne nabrajam dalje propale firme u njihovom mandatu, kako se to može preživjeti a bez da si prethodno bio gradonačelnik.
 Zašto ga to sve Piškor nije pitao u tom razgovoru, ostaje njemu na dušu.
 -ljudi moji, ne znam čemu čuđenje, no čovjek ima 54 godine i zadnjih 15 godina nije radio u svojoj struci... on je, nažalost, u onoj skupini ljudi koji se teško zapošljavaju... do mirovine ima 11 godina još i teško je da će ga netko u privatnoj firmi zaposliti pored mlađih... mene samo zanima kako će sad vratiti onu pozajmicu za stan od 50.000 eura Mati Paveliću, koju do kraja svoga mandata, po imovinskoj kartici, nije vratio...
 i točno, nit u gradu sisku, nit u županiji nit na državnoj razini ne vlada HDZ pa ga se ne može uhljebiti u javni sektor...
 a HDZ-ov gradonačelnik Velike Gorice je odbio prijedlog stranke, jer čovjek ima dovoljno nezaposlenih na svom području, a zapošljavanje bivšeg HDZ -ova gradonačelnika ne bi mu baš bio dobar PR potez...
 no, izbori su za godinu i pol u državi, u županiji možda i ranije... neće dugo još trajati ta recesija... bude se otvorilo sigurno tada radnih mjesta... za neke 54-godišnjake...
 -ELEM
 Ovo sam postavio prije ohoho godina na ovom forumu a našao na 1 str. Googla ..pod SUPERHIK
Nu2: 'Ulazak u EU dobar je za elitu koja će se uhljebiti"
www.sisak.info
http://www.sisak.info/forum/showthread.php?16102-Nu2-Ulazak-u-EU-dobar-je-za-elitu-koja-%C4%87e-se-uhljebiti-quot
 "A sad na pašku janjetinu pa vola u kupusu"
 ...Vidimo kako samohodno obnavljajući kuriri imaju nove naputke da se baš pre često ne javljaju po forumima kako bi narod patio u tišini.Danas je tako,a nekada bi ljude zatvarali u podrume i Mengellirali u tišini .Danas ti jednostavno daju OTKAZ.I izbace na cestu.Ima kanditata za nova obnavljanja jer posla nima pa nima.... a obnovitelja ka pljeve di se god okreneš.I to po nekoliko uduplanih uhljebno državnih komada.
 Da se Glavate Želve svetinja ne ometa dok u svojim morskim Hramovima uzmore krckaju pileća krilca uz tokajac i maune.Produhovljenim erojima pak tekar zastavice za nogometna navijanja i jeftine plinske boce za let u nebo.  ..Štednja je ZAKON
 Jedina svijetla "dobra"vijest građanima koju imaju za ponuditi jest (ako tog staleža u državi uopće više ima) vijest da će moči tražiti posao u drugim državama..Australiji i Kanadi,Albaniji...jer su im ODUHOVLJENI jedino uspjelli priuštiti takovu vrstu g-robnog vječnog turizma.
 To vam je u svim središnjim VIJESTIMA uvijeno u golubicu ;marš van ,i nogom u guzicu
PS
 E sada vole jedi kupus sa ostalom ....
http://www.sisak.info/forum/showthread.php?17090-Dokaz-da-realni-sektor-u-sisku-ne-postoji

"a HDZ-ov gradonačelnik Velike Gorice je odbio prijedlog stranke, jer čovjek ima dovoljno nezaposlenih na svom području, a zapošljavanje bivšeg HDZ -ova gradonačelnika ne bi mu baš bio dobar PR potez... "

Ideš, ninđa, buraz! Ovi su zaozbilno svatili "blogić"...
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7222
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Privreda će postati distributer vode Lekeniku
« Odgovori #719 : Rujan 05, 2014, 12:30:44 prijepodne »
Privreda će postati distributer vode Lekeniku!
 PETRINJA - Petrinjska Privreda će od 30.rujna početi slati prve račune za naplatu vode stanovnicima na području Općine Lekenik!
Rezultat je ovo odluke Općinskog vijeća donesene ranije ovog ljeta da petrinjsko poduzeće za proizvodnju vode postane distributer za Općinu umjesto dosadašnjeg distributera Sisačkog vodovoda.
 Direktor Privrede Zlatko Medved nam je rekao kako su u utorak preuzeli svu dokumentaciju vezanu za opskrbu Lekenika od dosadašnjeg distributera Sisačkog vodovoda.
Isto tako Privreda je već očitala stanje brojila u Lekeniku i kreće s naplatom od kraja rujna.
 Do suradnje Privrede i Općine Lekenik došlo je zato što se Privreda ponudila da bude prijavitelj Lekeniku na europski kohezijski fond za Mjeru 2.1.11. Ako se dobiju sredstva, stavili bi se u funkciju bunari u Vukojevcu čime bi Lekenik dobio vodu iz vlastitih izvora. Zasada tamo postoje tri bušotine.
 Zasada će Privreda nastaviti kupovati vodu iz Velike Gorice kako bi opskrbljivala Lekenik.
...
http://www.portal53.hr/vijesti/petrinja/81-petrinja/17921-privreda-ce-postati-distributer-vode-lekeniku.html
wwwg tablice