Autor Tema: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....  (Posjeta: 106354 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Goričanka

  • Veteran
  • *****
  • Postova: 874
  • Spol: Ženski
Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
« Odgovori #15 : Rujan 12, 2009, 10:04:26 prijepodne »

Tak ste me svi vi skupa "naljutili" da pem i ja danas kupiti tu knjigu i prek zime čitati, pa na proljeće idem u sadnju. Velite da nije teško i da ne uzima puno vremena.


Drago mi je da se buš pridružila, ali nismo tu nigdar rekli da ne uzima vremena i da ni  teško.
Rekla sam ja da meni ni teško, jer manje kopam nek je to običaj, ali vreme mi zeme, ne preveč, ali dok se sadi, i dok se bere nemreš ne dojti na vrt. Svaki dan se treba naluknuti, popleviti, zalijati, potuči puže i druge nametnike, kompost premetati :)
Ak ne voliš posel na zemlji, sve bu ti teško, ak voliš sve ti bu zabava.
Sve je to individualno  ;)
Ništa ljudsko nije mi strano, ali mi je nekad previše ....

Bilaj

  • Gost
Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
« Odgovori #16 : Rujan 15, 2009, 11:03:53 prijepodne »

10 kokoš na 600m2 = površina meseca...

Posudite koju kokoš da  sve poščofle i da se Bilaj riješi drača.
Kad se kokoš najie onda nek vam ju vrne, ili još bolje nek skuva juvu pak vas pozove na ručak. :)

Nemam sve ograđeno. Onda bi još imal rekreacije trčati i loviti kokoši po selu  ;D

Offline Vegi

  • Iskusni član
  • ****
  • Postova: 474
Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
« Odgovori #17 : Rujan 16, 2009, 02:01:06 prijepodne »
sam pročital, knjigu pem kupiti, a trenutno je stanje takvo da sem paradajze rešil ( am celo leto i nisu bili bog zna kaj) , a ostale su samo tikvanje i ajd falal bogu paprike (e baš ih volim) i to one male ali slatke tzv. "paradajzerice", nekaj mrkve i peršina i to je to s tri gredice klasičnog "štihača po kičmi" uzgoja. ;D

Bilaj

  • Gost
Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
« Odgovori #18 : Rujan 22, 2009, 10:34:43 prijepodne »
jel tko kad stavljal kalcija u zemlju?

Offline Goričanka

  • Veteran
  • *****
  • Postova: 874
  • Spol: Ženski
Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
« Odgovori #19 : Rujan 22, 2009, 01:03:07 poslijepodne »
Ja mećem u kompost zdrobljene lupine od jajca, i to je sve kalcija kaj dojde v zemlju pri meni. Niš drugo.
Ništa ljudsko nije mi strano, ali mi je nekad previše ....

Bilaj

  • Gost
Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
« Odgovori #20 : Rujan 22, 2009, 01:27:38 poslijepodne »
meni su rekli da mi fali kalcija u jabukama i da zato imaju neke pjege... :o

shaka zulu

  • Gost
Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
« Odgovori #21 : Rujan 22, 2009, 05:19:52 poslijepodne »
Mene po paradajzu plazne nekakvi "karerani" i SMB (valda) Smrdlivi martini.Neznam jel kakovu štetu delaju ali nekak mi je kožica bole hrapava nek prije.Mislim da sem čak jenoga plesiknul z grozdjem-ni baš bogznakaj za pojesti.Če se komu oče probati...  ;)

Offline Goričanka

  • Veteran
  • *****
  • Postova: 874
  • Spol: Ženski
Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
« Odgovori #22 : Rujan 22, 2009, 09:08:30 poslijepodne »
Al ti negde sad smrdi ze zuba  :o  :)
Ništa ljudsko nije mi strano, ali mi je nekad previše ....

shaka zulu

  • Gost
Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....Plodored u povrćarstvu
« Odgovori #23 : Listopad 08, 2009, 09:44:57 poslijepodne »
Plodored u povrćarstvu


Plodored kao sistem biljne proizvodnje koji se na oranicama obavezno mora primjenjivati, predstavlja pravilnu izmjenu usjeva, prostornu i vremensku na proizvodnim površinama. Ratarske i povrtlarske kulture ne bi se smjele neprestano uzgajati na istoj površini, jer se u tlu nagomilavaju štetne tvari, uzročnici biljnih bolesti, štetnici i korovi, a hraniva iz tla se troše jednostrano i nepravilno. Zbog svega navedenog je potrebno sastaviti dobar plodored, odnosno isplanirati prostornu i vremensku izmjenu ratarskih i povrtlarskih kultura, uzimajući u obzir pripadnost pojedine vrste određenoj biljnoj porodici, jer se štetnici i uzročnici biljnih bolesti mogu javljati na različitim biljnim vrstama unutar neke porodice. Na početku je potrebno sve planirane povrtne kulture razvrstati u skupine:

a) lista i cvijeta
b)korijena
c)ploda
d) mahunarke, te  prema pripadnosti određenoj porodici.

SKUPINA    A

Brassicaceae krstašice (kupusnjače) – brokula, kupus, kelj, korabica, rotkvica, repa, cvjetača, raštika, žuta repa, kineski kupus     
Asteraceae (glavočike) – salata, endivija, radić, artičoka

SKUPINA    B

Umbelliferae (štitarke)- peršin, pastrnjak, mrkva, celer, kopar, komorač, kim, anis
Liliaceae (porodica ljiljani)- luk, češnjak, poriluk, luk kozjak,vlasac, Chenopodiaceae (pepeljuge) – cikla, blitva, špinat, vrtna loboda

SKUPINA    C

Solanaceae (pomoćnice) – rajčica, paprika , patlidžan, krumpir
Cucurbitaceae (tikvenjače) – krastavci, tikvice, dinja, lubenica, bundeva, meksički krastavac

SKUPINA D

Fabaceae (mahunarke) – grah, grašak, lima grah, slanutak, bob, zelenčić, leća, soja, sjekirica
Poaceae (trave) – kukuruz šećerac

Osim toga potrebno je uzeti u obzir i izmjenu kultura s različitom dubinom korijena te izmjenjivati kulture s različitim potrebama za vodom i hranivima. Sastaviti dobar plodored sa svim elementima kao što su ophodnja, plodosmjena i odmor tla nije baš jednostavno, jer treba odabrati najpovoljniji način gnojidbe i obrade tla, kulture i sorte, vrijeme sjetve, sadnje i berbe kao i načine njege usjeva. Ukoliko se ista vrsta uzgaja često ili uzastopno na istoj površini, dolazi do smanjenja uroda i kvalitete, do povećanja izvora zaraze bolestima i štetnicima, do povećanja jednogodišnjih i višegodišnjih korova specifičnih za svaku kulturu. Kod čestog natapanja i orošavanja povrća narušava se mrvičasta struktura tla i ubrzava mineralizacija humusa pa tako kulture koje troše puno vode, kao rajčica, paprika, krastavci i kupusnjače se u dobrom plodoredu izmjenjuju s korjenastim, lukovičastim biljem i mahunarkama, koje ne treba puno zalijevati. Prema tome kao dobre predkulture se preporučuju:

Za rajčicu: mahunarke i korjenasto povrće
Za papriku: korjenasto povrće i višegodišnje trave
Za kupusnjače: krumpir, rajčica, paprika, mahunarke, korjenasto povrće, leguminoze
Za korjenasto povrće: rajčica, paprika, krastavac, mahune
Za grašak i mahune: rajčica,paprika,krumpir
Za krastavac i lubenice: paprika, rajčica, krumpir, leguminoze i trave
Za luk: paprika,lubenice, pšenica
U plodoredu je bitno poznavanje zahtjeva biljaka prema pojedinom hranivu.

Lisnate biljke zahtjevaju više dušika: salata, kupus, kelj, karfiola, brokula, kelj pupčar
Biljke ploda – jači zahtjevi za fosforom i kalcijem- rajčica, paprika, patlidžan, krastavci, dinje, bundeve
Korjenaste biljke – jači zahtjev za kalijem- luk, mrkva, češnjak, poriluk,repa, rotkvica, krumpir.

Obzirom da se u blizini korijena koncentracija otopine tla mijenja, jer je ovisna o intenzitetu primanja iona, potrebno je kod fertirigacije održavati optimalnu koncentraciju soli u otopini tla koja se kreće od 0,8-1,2%. Preobilna gnojidba povrća dušikom i kalijem može izazvati povećanje soli u otopini, što može štetno utjecati na rast i razvoj povrća.

Neke povrtne vrste imaju visoke zahtjeve za pojedinim mikroelementima:

povećan zahtjev za sumporom imaju luk i kupusnjače
veće zahtjeve za željezom imaju: špinat, cvjetača, cikla, blitva,brokula, grah i rajčica
veće zahtjeve za magnezijem imaju: rajčica, patlidžan, blitva i luk
celer ima veće zahtjeve za borom kao i brokula, cvjetača, postrna repa, pri čemu je potreban oprez jer prevelike koncentracije bora mogu biti toksične, naročito kada se koriste podzemne vode u blizini termalnih izvora.           
visoke zahtjeve za manganom imaju: krastavac, salata,luk,grašak i špinat
na nedostatak molibdena osjetljive su: brokula, cvjetača,kupus, ali i salata, luk i špinat.
Navedena mikrohraniva se najčešće nadoknađuju folijarnom prihranom; željeznim i bakrenim sulfatom i helatom, boraxom, solubar i drugim tekućim hranivima sa zastupljenim potrebnim mikroelementima.

U plodored je potrebno uvrstiti i gnojidbu organskim gnojivima. Organska gnojiva su neophodna zbog popravljanja strukture tla, vodozračnog režima, toplinskih, te ostalih bioloških i kemijskih svojstava tla. U povrćarstvu se mogu koristiti: zreli stajski gnoj, komposti i treset.Gnojidbu stajnjakom potrebno je uvrstiti u plodored ispred kultura koje dobro podnose neposrednu gnojidbu stajnjakom.

Kupusnjače i lisnato povrće -dobro reagiraju na neposrednu gnojidbu stajnjakom.
Korjenasto povrće, rajčica i grah –dolaze u plodoredu tek drugu ili treću godinu iza gnojidbe stajnjakom.

Osim toga je potrebno uzeti u obzir i zahtjeve biljaka za optimalnim pH u kojem određene kulture uspijevaju:

pH 6,5 -7,5 – uspijevaju cikla, brokula, kupus, cvjetača, celer, poriluk, salata, dinja, luk, pastrnjak, špinat, šparoga.
pH 5,5 - 6,5 – uspijevaju grah, grašak, rajčica, tikvice, mrkva, krastavac, češnjak, paprika, češnjak,patlidžan,, krumpir, bundeve, postrna repa
pH 4,5 – 5,5 – podnose endivija, komorač, rabarbara, kiselica
Kako je gubitak kalcija redovna pojava na kiselim tlima, kao i kod količina oborina većih od 600-700 mm/god prema potrebi je u plodored potrebno uvrstiti i kalcizaciju, te planirati sadnju povrtne kulture koja slijedi nakon kalcizacije. Ispiranje kalcija u nekim tlima se kreće od 80-100 kg Ca/ha/god, a često i nekoliko puta više. Osim gubitka kalcija ispiranjem, na njegovo osiromašenje značajno utječu korovi i kulturne biljke, a količina odnošenja ovisi o vrsti kulturne biljke i visini prinosa. Najčešći razlog provođenja kalcizacije kao agromeliorativne mjere "popravka" tla je niži pH od potrebnog minimuma u intenzivnom uzgoju bilja. Nizak pH ne samo da uzrokuje više problema u pravilnoj ishrani biljaka, blokirajući ili inhibirajući određene elemente, nego se i direktno odražava na prinos.

U intenzivnom povrtlarskom plodoredu razlikujemo također i predkulturu ( to je najčešće neka rana proljetna ili ozima vrsta kao što je salata, špinat, grašak, mladi luk); te glavnu kulturu, koja ima najdužu vegetaciju ( paprika, kupus, luk) i naknadnu kulturu koja se uzgaja posle glavne kulture ( salata, špinat, mladi luk i dr.). Prema mogućnosti se preporučuje povremeno ubacivanje naknadnih usjeva za zelenu gnojidbu, čime bi se proširio plodored a istovremeno i obogatili tlo organskom tvari.

Kod intenzivne povrtlarske proizvodnje se preporučuje unaprijed napraviti plan npr. četveropoljnog plodoreda gdje ćemo ukupne površine podijeliti na četiri dijela, a sve povrtne kulture svrstati u četiri skupine: A,B,C,D. U prvoj godini, poslije gnojidbe stajskim gnojem, na prvom polju uzgajamo povrće iz skupine A, na drugom polju iz skupine B, na trećem polju stavimo vrste iz skupine C, a na četvrtom skupinu D.

Prema prikazu pojedinih skupina, svake godine je potrebno skupine premjestiti po abecedi tako da se u četiri godine na svim poljima izmijene sve četiri skupine. Prema mogućnosti se može četvrte godine kad se skine usjev zaorati stajski gnoj ili posijati siderate za zelenu gnojidbu. Ukoliko budemo poštivali važnost plodoreda uvjerit ćemo se u dugoročnu korist plodoreda i smanjiti negativne popratne pojave.


Mara Bogović
dipl.ing.
mara.bogovic@hzpss.hr
http://www.hzpss.hr/?page=savjeti,17,190

shaka zulu

  • Gost
Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....Lisne uši na voćkama
« Odgovori #24 : Listopad 08, 2009, 09:46:07 poslijepodne »
1
Grad Zagreb i Zagrebačka županija
5. 5. 2009.
Obavijest ekološkim proizvođačima!

Lisne uši na voćkama

Pojavi lisnih uši pogoduju prekomjerna gnojidba, neodgovarajuća rezidba i loša fizikalna svojstva tla. Kolonije lisnih uši uvijaju listove i uzrokuju skraćenje mladih izbojaka na voćkama. Osim na voćkama lisne uši mogu oštećivati povrće i ukrasno bilje, primjerice ruže. Slika 1. Uvijenost listova jabuke uzrokovana lisnim ušima Voćke treba saditi na prozračnim pozicijama uz mogućnost navodnjavanja. Kraj voćnjaka treba saditi živice, ukrasno grmlje i cvatuće vrste. Očuvana biološka raznolikost doprinosi razvoju korisnih kukaca. Primjerice božje ovčice, zlatooke, muhe cvjetare i uholaže hrane se lisnim ušima. Smanjenju broja štetnih kukaca pomažu i ptice te je u voćnjak potrebno postaviti kućice i hranilice. Slika 2. Božja ovčica u potrazi za lisnim ušima Interesantno je da mravi prate pojavu lisnih uši. Kad na voćkama primijetite mrava pozorno potražite i lisne uši. Njihov suživot predstavlja dobar primjer uzajamne koristi. Mravi se hrane mednom rosom koju luče uši a za uzvrat uši su pozorno čuvane od neprijatelja, primjerice božje ovčice.
Foto: M. Ševar
Foto: Z. Vukov
2
Slika 3. Uvijenost listova breskve uzrokovana lisnim ušima U vrt ili voćnjak korisno je saditi i biljke koje privlače ili pak odbijaju lisne uši primjerice dragoljub, mentu i buhač. Ako prirodna biološka ravnoteža nije uspostavljena a uši se namnože neophodno je kod slabijeg napada za njihovo suzbijanje koristiti juhu od koprive. Pri jakoj pojavi lisnih uši napadnute izbojke treba odrezati, a voćke prskati pripravkom od kalijevog sapuna. Juha od koprive (I. Pelin): Potrebno je 5 kg svježe ubrane koprive. Pri branju treba koristiti samo gornje trećine biljke i to prije cvatnje koprive. Koprivu potopiti u 10 l hladne vode i ostaviti da stoji 24 sata. Dulje držanje koprive u vodi se ne preporuča jer započet će procesi fermentacije te bi se dobila gnojnica umjesto insekticida. Koprivu ocijediti i dodati 90 l vode. Pripravak koristiti za suzbijanje lisnih uši prskanjem. Juha od koprive (O. Schmid, Silvia Henggler): Potrebno je 1 kg svježe ubrane koprive ili 200 g osušene. Pri branju treba koristiti samo gornje trećine biljke i to prije cvatnje koprive. Koprivu potopiti u 10 l hladne vode i ostaviti da stoji 12 sati. Nakon toga pripravak ocijediti i nerazrijeđeni koristiti za suzbijanje lisnih uši prskanjem. Sapunska emulzija (I. Pelin): Sapunska emulzija se koristi za suzbijanje prije svega lisnih uši i grinja. Poznati su preparati na bazi kalijevog sapuna. U 10 l vruće vode rastopiti 1 kg kalijevog sapuna, ohladiti i dodati 90 l vode (po mogućnosti kišnice). Pripravak koristiti za suzbijanje lisnih uši prskanjem. Jabuke prskati tijekom travnja i svibnja kako bi kiša isprala sapun s plodova.
Foto: M. Ševar
3
Recepture preuzete iz literaure: 1. Ivan Pelin (2005): Sredstva za zaštitu biljaka u ekološkoj proizvodnji. OPG Pelin, Osijek. 2. Otto Schmid i Silvia Henggler (1984): Biologischer Pflanzenschutz im Garten. Šesto izdanje, Eugen Ulmer Verlag, Stuttgart. HZPSS, Ured ravnatelja mr. sc. Marija Ševar, načelnica Odjela za integriranu i ekološku poljoprivredu e-mail: Marija.Sevar@hzpss.hr

http://www.hzpss.hr/adminmax/File/e_preporuke/2009_05_05_Lisne_usi.pdf

shaka zulu

  • Gost
Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....Navodnjavanje povrtlarskih kultura
« Odgovori #25 : Listopad 08, 2009, 09:46:52 poslijepodne »
Navodnjavanje povrtlarskih kultura


Za normalan razvoj i plodonošenje mnoge povrtne kulture zahtjevaju potrebitu vlagu, te njenim nedostatkom ili pomanjkanjem, biljke iz tla ne mogu usvajati hranjiva što se izravno odražava na prirode.

Ukupne količine vode u različitim vrstama povrća kreću se u intervalu od 85 do 95 %, iz čega se može zaključiti da bez intenzivnog navodnjavanja, posebno ljeti - nema ni rentabilne proizvodnje povrća. Pri upotrebi vode za navodnjavanje povrća važno je poznavati određena pravila za postizanje maksimalnih priroda.

Povrtlarske kulture poput rajčice, paprike, patlidžana, lubenice i dinje najbolje je navodnjavati (npr. kapanje) bez kvašenja nadzemnih dijelova povrća. To su biljke kojima je potrebna veća količina vode u tlu a manje vlage u zraku. Kišenje ovih kultura nije preporučljivo zbog razvoja bolesti na istim.

Sve vrste kupusnjača, zelena salata i krastavci za optimalni uzgoj zahtijevaju istodobno dobru vlagu u tlu i zraku, te se preporuča njihovo zalijevanje kišenjem.

Stanje rasta i razvitka biljke diktira i najveće potrebe za vodom (trenutak nicanja i plodonošenja). Glavati kupus najviše vode treba u trenutku formiranja glavice. Rajčicu i krastavce u trenutku cvjetanja minimalno treba zalijevati a početkom dozrijevanja treba započeti sa obilnijim zalijevanjem.

Za korjenito povrće vrijedi pravilo kontinuiranog navodnjavanja tijekom cijele vegetacije.

Najbolje rezultate navodnjavanjem zbog najmanjih razlika temperature vode i temperature zraka postižu se rano u jutro.

Najlošije rezultate postižemo ako navodnjavamo kada su visoke dnevne temperature a navodnjavamo hladnom vodom, što izaziva šok kod biljke a i biljke su sklonije obolijevanju.

Kvaliteta vode ima važnu ulogu za dobar razvoj biljke i dobre prirode. Najkvalitetnija voda je kišnica te slatka riječna i jezerska voda. Loša voda za navodnjavanje je zaslanjena (bočata) voda što je specifično za dolinu Neretve, posebno u ljetnom periodu.

Tijekom ljeta povrće je preporučljivo navodnjavati više puta sa manjom količinom vode.

Od svih povrtlarskih kultura paprika, krastavci, lubenice i dinje iskazuju najveće potrebe za vodom te ih zbog toga najviše treba navodnjavati.


Milenko Buljubašić, dipl. ing. agr.
Milenko.Buljubasic@hzpss.hr
http://www.hzpss.hr/?page=savjeti,17,98

shaka zulu

  • Gost
Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....Ah, ti puževi!
« Odgovori #26 : Listopad 08, 2009, 09:50:01 poslijepodne »
Neka iskustva sa suzbijanjem puževa na manjim površinama


U zadnjih nekoliko godina imamo sve veće muke sa puževima. Razlog su topla ljeta i proljeća u kojima ima dosta oborina, osim toga svjedoci smo sve većeg broja napuštenih seoskih imanja koja nitko ne održava pa su oni izvor širenja raznih štetočinja.

Puževi najviše brige zadaju vlasnicima vrtova , plastenika, uzgajivačima jagoda no sve češće ih možemo vidjeti i na krumpiru


(Puževi na krumpiru (snimila Jadranka Berić))

pa čak i na kukuruzu.


(Puževi na kukuruzu (snimila Jadranka Berić))

Štete čine hraneći se biljkama, ali isto tako svojom sluzi i izmetom onečišćuju biljku te ona time gubi tržnu vrijednost .


(Štete od puževa na gomoljima krumpira (snimila Jadranka Berić))

Radi se o velikim crvenim ili smeđim puževima golaćima (roda Arion). U literaturi se govori da njihovoj pojavi pogoduje toplo vrijeme (12 - 22 Cº) koje se izmjenjuje sa čestim oborinama tako da vlažnost tla bude od 20- 30 %. Vlažnost tla niža ili viša od navedenih vrijednosti znatno utječe na smrtnost ovih štetnika. Pri nepovoljnim uvjetima (smanjena vlažnost) ovi štetnici se sklanjaju na povoljnija mjesta (ispod kultura veće lisne mase) ili se zavlače dublje u tlo.

Prezimljuju u raznim stadijima razvoja. Jaja polažu u lipnju i srpnju u grupice, a utvrđeno je da jedna jedinka može odložiti 400 - 500 jaja. Za 25 - 30 dana izlazi nova generacija puževa koji postaju spolno zreli za dva mjeseca. Radi se o vrlo pokretljivoj vrsti čija veličina može biti i preko 10 cm. Uglavnom se hrane noću između 21 - 1 sat, a kasnije se povlače na skrovita mjesta (u jagode, mahune, krumpir i sl.).

Vrlo su proždrljivi tako da za jedan dan mogu pojesti i do 50 % svoje težine. Smatra se da 3 - 4 puža po m² mogu uništit usjev uljane repice, a iza kiše u vrtovima nalazimo i više od 10 puževa po m².


(Štete od puževa na uljanoj repici (snimila Jadranka Berić))

Od mjera koje se provode za suzbijanje puževa naše vlasnice vrtova isprobale su veliki broj preporučenih mjera.

Kemijsko suzbijanje zatrovanim mamcima, limacida (Pužomor, Limax, Pužocid, Arion, Mesurol granulat i sl). Pokazalo se kao djelotvorna metoda no kod jake populacije ovog štetnika potrebne su veće količine što je za većinu vlasnika preskupo.
Primjena fizičkih barijera prema starim narodnim običajima: vapno, piljevina izlomljena kora jajeta, gruba kora drveta. Učinkovite metode dok navedene prepreke jače ne navuku vlagu. Kada se to desi puževi jednostavno prolaze preko njih ili nađu neki drugi „slobodan prolaz“. Poznate su i ograde od tankog bakrenog lima koje se ukopavaju do 8 cm dubine, a visina im je 25 cm. Postavljaju se sa one strane odakle je najveća invazija ovih štetnika (šikare, travnjaci i sl). Na puževe ta ograda djeluje odbojno jer njihovo sluzavo tijelo u kontaktu sa bakrom stvara električni naboj. Takove ogradice kod nas je teško nabaviti te ih je moguće također koristiti na manjim površinama.
 Metodu „pivski trap“ nismo ni iskušali jer bi s obzirom na brojnost puževa i veličinu parcela bilo potreban velik broj trapova, a to je dosta komplicirana mjera jer obuhvaća (1) ukopavanje posuda i (2) mijenjanje piva svaka 2 - 3 dana.
 Moguće je koristiti i pripravke po starinskim narodnim receptima. To su pripravci koji se spravljaju od biljaka koje svojim mirisom odbijaju kukce i puževe (lavanda, ružmarin, češnjak, rajčica, kadulja). Pripravci su u vidu juha, eteričnih ulja i sl., njima se kao aditiv može dodati voćni ocat, no mora se provjeriti kod primjene ovih kombinacija fitotoksičnost na pojedine biljne vrste. Sa ovom metodom nemamo iskustva.
Kod nas su stručnjaci sa Agronomskog fakulteta obavili i ispitivanja sa biološkim pripravkom na osnovi nematode (Phasmarhabditis hermaphrodita). Ta nematoda je jedini nametnik puža golaća tako da nema opasnosti za druge životinje. Ona ulazi u tijelo puža i njime se hrani. Puž se prestaje hraniti u roku 3 - 5 dana, a ugiba za 1 - 2 tjedna. Nematoda se u pužu razmnaža i kada puž ugine ona izlazi i traži novog domaćina. Ova metoda se pokazala kao vrlo učinkovita, ekološki prihvatljiva no pripravak je za sada dosta skup i nema ga u prodaji kod nas.
Pisalo se o tome da se puževima hrane kosovi, ježevi, kokoši, patke i dr. Većina ježeva pogine u prometu, kod nas nema puno kosova, a patke i kokoši ljudi drže zatvorene jer se u napuštenim imanjima zadržavaju lisice koje su prirodni neprijatelji tim pernatim životinjama. Dakle ova metoda nije učinkovita.
Kod nas je za vlasnike manjih vrtova za sada najučinkovitija pokazala metoda „privuci i ubij“. Za privlačenje se mogu koristiti hranidbeni mamaci (glavice salate, krumpir, lubenica, dinja, mlijeko). Na mamke će se uhvati velik broj puževa koje uništite.
 

Osim ove biološke metode, na većim vrtovima više se koristi modificirana metoda „privuci i ubij“. Ona se provodi na taj način da u ranim jutarnjim ili večernjim satima 5,30 ili 21 sat (najbolje iza kiše) uzmeš kantu, skupiš što više puževa,


(Puževi sakupljeni u kanti (snimila Jadranka Berić))

a zna se skupiti i više stotinaka ovih životinjica. Zatim se skupljeni puževi posole i smrt nastupa vrlo brzo. Metoda je učinkovita ako je rade svi vlasnici tako se je dešavalo da izlaskom puževa i ljudi izlaze iz svojih kućica.

Koristi se i mehanička metoda tj. nađeni puževi posijeku se „hladnim oružjem“ (noževi, motike i sl). Metoda je agresivna, fizički zahtjevna, ali učinkovita.


(Mehaničko suzbijanje puževa (snimila Jadranka Berić))

Svi oni koji imaju neka bolja saznanja ili su čuli da netko otkupljuje ovakvu vrstu puževa neka se jave na naše stranice.

Još se može savjetovati jedan novi stih za bećarce: „Puževi mi u krumpire stižu, ja ih solim oni roge dižu“.


Jadranka Berić
dipl. ing. agr.
Jadranka.Beric@hzpss.hr
http://www.hzpss.hr/?page=savjeti,17,135

Grad Zagreb i Zagrebačka županija
7. 7. 2009.
Obavijest ekološkim proizvođačima!

Ah, ti puževi!


Vrijeme je kada uživamo u svome vrtu i beremo plodove svoga rada, no taj užitak ponekad nam umanji pojava biljnih bolesti ili štetnika, a osobito pojava puževa. Puževi su uglavnom biljojedi, usitnjavaju dijelove biljaka, a neki puževi su mesojedi i hrane se ostacima životinja. Korisni su dio ekosustava.
Pri vlažnom i kišovitom vremenu izuzetno su aktivni te vrtlarima predstavljaju trn u oku.
Najčešće štete u vrtu nastaju od puževa golaća a osobito od crvenog puža golaća (Arion rufus), španjolskog puža golaća (Arion lusitanicus), malog sivog golaća (Deroceras reticulatum) i dr. Prisutnost puževa uočava se po sluzavu srebrnasto sjajnom tragu na biljkama ili tlu. U tlo odlažu od 40 do 500 jaja. Hrane se jedući i oštećujući lišće, stabljike i plodove svih vrsta povrća: kupusnjače, salatu, papriku, mahune i jagode. Od cvjetnih vrsta puževi obožavaju: ljubičice, dalije, cinerarije, ciklame, hoste, ljiljan i peruniku.
Ne hrane se i izbjegavaju češnjak i crveni luk.
Mjere borbe protiv puževa u ekološkoj poljoprivredi mogu biti mehaničke, biološke i kemijske.
Slika 1. Španjolski puž golać - Arion lusitanicus (Foto: M. Ševar)
Mehaničke mjere borbe protiv puževa
- Najprihvatljivije i ekološki najpovoljnije je puževe sakupljati ručno u kasnim večernjim ili pak ranim jutarnjim satima.
Sakupljene puževe moguće je uništiti: dodavanjem kuhinjske soli u posudu s puževima ili dodavanjem vode i sapuna. Moguće ih je i preliti vrućom vodom. Ohlađenu tekućinu potrebno je ocijediti i njome prskati ugrožene biljke, jer takve, prskane biljke puževi ne napadaju. Loše je što biljke, primjerice povrće, dobiju miris po puževima, te ovaj pripravak neće naći primjenu na salati.
Sakupljene puževe moguće je i spaliti na vatri od čistog drva, a potom ohlađenom pepelom nasipati gredice. Gredice je moguće nasipati i s čistim drvenim pepelom. Miris pepela po pužu odbija druge primjerke iste vrste, a sam pepeo dehidrira i nagriza stopalo puža.
Ivan Bašić (2000.) prema receptu Marije Thun predlaže da se iz pepela dobivenog sagorijevanjem puževa pripravi homeopatski koncentrat D-8. Pripravak treba primijeniti prskanjem tla i biljaka uz prethodno dinamiziranje u trajanju od tri minute.
- Nasipanje rubova uz gredicu dehidriranim vapnom je efikasno. Vapno djeluje dehidrirajuće na puža. Treba voditi računa da se višekratnim posipanjem vapnom mijenja pH vrijednost tla.
- Kao mjera borbe protiv puževa u ekološkoj proizvodnji preporuča se nasipanje rubova uz gredicu dijatomejskom zemljom.
- Često se za suzbijanje puževa preporuča uporaba kuhinjske soli, pri čemu se sol nasipa oko gredice. Ova je mjera efikasna ali ekološki neprihvatljiva jer dovodi do zaslanjivanja tla.
- Radi uništavanja puževih jaja u vrtu treba provoditi češću plitku obradu tla.
Postavljanje barijera i ograda za puževe
Gredice je moguće ograditi rubnicima od tankog pocinčanog ili bakrenog lima savinutog prema prikazu na slici. Isti se postavljaju kao mehaničke barijere, pri čemu puževi ne prelaze oštre ivice istih te ne čine štete povrću. Rubnici se postavljaju 10 cm u tlo, a iznad tla 10-15 cm. Takvi ili slični rubnici se izrađuju i od PVC materijala i mogu se naći u trgovinama. Pri njihovom postavljanju važno je obratiti pozornost da nema puževa unutar gredice.
Slika 2. Rubnik od pocinčanog lima
(Preuzeto: .irka-schneckenzaun.de)
Slika 3. Rubnik od PVC materijala
(Preuzeto: .amazon.de)
Duž gredice se mogu postaviti i barijere od bakrenih traka širine 1 cm. Puž glede statičkog elektriciteta ne prelazi takvu barijeru.
Za zaštitu salate od puževa hobistima preporučamo uporabu PVC kragni. Kragna je dizajnirana tako da puž ne može prijeći oštru ivicu.
Slika 4. Kragne za zaštitu salate od puževa (Foto: M. Ševar)
Trapovi i lovne posude
Za ulov puževa mogu se koristiti trapovi i lovne posude.
- U večernjim satima treba postaviti dasku na stazu u vrtu. Ujutro dasku treba podići i sakupiti puževe. Mogu biti od koristi i deblja vlažna tkanina, karton, bale slame, otpaci iz kuhinje i dr., koje također ujutro treba pregledavati. Sakupljene puževe treba uništiti.
Slika 5. Daska u vrtu služi za sakupljanje puževa (Foto: M. Ševar)
- Moguće je oko biljaka postaviti plosnato kamenje i ujutro podignuti. Ispod kamena se nalaze puževi koje treba sakupiti i uništiti.
- Trap od biljnih ostataka: starih listova salate, kore od grejpa, jabuke i krumpira ukopan u tlo ili na razini tla postavlja se u blizini posađenog povrća i prekrije kartonom ili novinama. Ujutro se na takvim mjestima može sakupiti velik broj puževa.
- Za istu namjenu koriste se i lovne posude. Čaše od jogurta ili lovne posude za puža treba ukopati u tlo i postaviti biljne ostatke, voće, suhu hranu za pse i mačke ili pak uliti sirutku. Važno je da posude budu natkrivene.
- Jeste li znali da puževi vole pivo? Ova se spoznaja može koristiti za njihovo suzbijanje. Lovne posude (ili čaše od jogurta) treba ukopati u tlo tako da rub posude bude 1 cm iznad razine tla, a u posude treba uliti pivo. Miris piva privlači puževe. Lovne posude potrebno je redovito kontrolirati, prema potrebi prazniti i dopunjavati pivom. Postoje različiti tipovi posuda, a najbolje su one s poklopcem.
Slika 6. i 7. Posude s pivom za ulov puževa (Foto: M. Ševar)
Slijedi prilog: Mehaničke mjere borbe protiv puževa – 2 dio.
HZPSS, Ured ravnatelja
mr. sc. Marija Ševar, načelnica Odjela za integriranu i ekološku poljoprivredu
e-mail: Marija.Sevar@hzpss.hr
http://www.hzpss.hr/adminmax/File/e_preporuke/puzevi_1dio_2009_7_07(1).pdf


Grad Zagreb i Zagrebačka županija
14. 7. 2009.
Obavijest ekološkim proizvođačima!

Mehaničke mjere borbe protiv puževa – 2 dio


Ekološka proizvodnja je poseban sustav održivog gospodarenja u poljoprivredi gdje se u borbi protiv puževa koriste mehaničke, biološke i kemijske mjere borbe. Predstavljamo Vam mehaničke mjere borbe protiv puževa – 2 dio: uporaba životinja i kukaca u borbi protiv puževa. Zaštitom korisnih životinja i kukaca i stvaranjem povoljnih uvjeta za njihov život moguće je smanjiti i štete od puževa.
Životinje i puževi
S puževima nećemo imati problema ako u vrtu imamo krticu i ježa.
Povremeno puštanje u vrt kokoši, patki i guski može doprinijeti smanjenju broja puževa. No, kako iste mogu nanijeti štetu povrću, poželjno je u vrt pustiti indijske patke trkačice. One se hrane puževima a ne oštećuju povrće.
Indijska patka trkačica potječe iz Indije. Ime je dobila jer se stalno kreće (trči). Tijelo joj je vitko, usko i gotovo uspravna položaja. Postoji više sojeva koji se razlikuju po boji: bijeli, crni, čokoladni, šareni, jarebičasti i dr. Najbrojniji je bijeli soj. Korištenje indijskih patki omogućava uspješno suzbijanje populacije crvenog puža golaća u jednoj godini.
U Austriji je zaživio projekt pod nazivom "Rent an Ent" što u prijevodu znači "Unajmi patku". Postoji mogućnost u vrijeme intenzivne pojave puževa unajmiti indijske patke trkačice (obvezno dvije) na 4 tjedna. Kada se brojnost puževa regulira patke se vraćaju uzgajivaču.
Slika 1. i 2. Indijska patka trkačica – mužjak i ženka (Preuzeto: www.flickr.com)
Slika 3. Bijela indijska patka trkačica (Preuzeto: www.freewebs.com)
Brojnost puževa reguliraju i zmije, žabe, gušteri i kornjače. Međutim njihova je brojnost smanjena nebrigom za okoliš i prekomjernim korištenjem sredstava za zaštitu bilja.
Kukci i puževi
Prisutnost korisnih kukaca iz porodice trčaka (Carabidae) doprinosi smanjenu broja puževa. Trčci se hrane jajima puževa i puževima, ali i gujavicama, gusjenicama, grčicama, žičnjacima i dr.
Krijesnice, kusokrilci, strvinari i rovci se također hrane puževima.
Manjim puževima se hrane i kožaši, primjerice uholaža, koristan ali ne i omiljen kukac.
Mjere za očuvanje agrookoliša doprinijet će njihovoj zaštiti i povećanoj brojnosti.
Slika 4. i 5. Crni trčak i krijesnice (Preuzeto: www.bvo.zadweb.biz.hr)
Ptice i puževi
Očuvanjem okoliša, postavljanjem kućica i hranilica za ptice povećat će se i njihova brojnost. Ptice koje se rado hrane puževima su: bijela pastirica, slavuj, crvendać, drozd, čvorak i dr.
Slika 6. i 7. Crvendać i drozd (Preuzeto: www.bvo.zadweb.biz.hr)
Slijedi prilog: Biološke i kemijske mjere borbe protiv puževa
HZPSS, Ured ravnatelja
mr. sc. Marija Ševar, načelnica Odjela za integriranu i ekološku poljoprivredu
e-mail: Marija.Sevar@hzpss.hr
http://www.hzpss.hr/adminmax/File/e_preporuke/puzevi_2dio_2009_7_14-new.pdf


Grad Zagreb i Zagrebačka županija
20. 7. 2009.
Obavijest ekološkim proizvođačima!

BIOLOŠKE I KEMIJSKE MJERE BORBE PROTIV PUŽEVA


U biološke mjere borbe protiv puževa ubrajamo uporabu predatorskih nematoda i raznih vrsta
biljaka. Od kemijskih mjera u ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji za suzbijanje puževa nije
dopuštena uporaba sredstava za zaštitu bilja tj. limacida.
Predatorske nematode
U novije vrijeme za suzbijanje puževa koristi se predatorska nematoda Phasmarhabditis
hermaphrodita. Ova nematoda nije opasna po zdravlje čovjeka, ali niti za biljke i životinje.
Nematode se najprije razmute u vodi, a potom ostave 3-5 sati da bi se aktivirale. Pripravak se
primjenjuje u večernjim satima zalijevanjem ili prskanjem biljaka i tla uz uvjet da otvor
sapnice bude ≥ 1 mm. Nakon primjene, biljke treba obilno zaliti da bi predatorske nematode
dospjele dublje u tlo.
Biljke u borbi protiv puževa
U prirodi puževi vole biljke koje u svom kemijskom sastavu imaju mnogo mineralnih soli,
osobito karbonata, nitrata, sulfata, fosfata, klorida. Spomenute soli potrebne su puževima za
gradnju kućice, a sadrže ih sljedeće biljke: čičak, jarčevac, rusomača, oštrolist, trputac,
kiselica, lopuh, kopriva, mrtva kopriva, dvornik, maslačak, livadna kadulja, slak, gavez i
mnoge druge.
Puževi ne vole sve biljne vrste osobito one koje imaju sjajan, dlakav ili list prevučen
voštanom prevlakom, a od povrtnih vrsta izbjegavaju češnjak i crveni luk. Stoga je uputno
oko ruba gredice posaditi spomenute vrste a unutar gredice lisnato povrće i dr.
U vrt treba saditi biljke koje svojim intenzivnim mirisom odbijaju puževe: kumin, čubar,
kadulju, gorušicu, paprat, ricinus, timijan, hren, dragoljub, mak i bileć ili kaljužnicu. Osim
sadnje navedenih biljaka uputno je gredicu prekriti s listovima spomenutih biljaka.
Slika 1. Mak u vrtu odbija puža (Foto: M. Ševar)
Uz gredice i u njih uputno je saditi i biljke „mamce“, vrste koje privlače puževe primjerice
kadifu. Povrtnjak tako privremeno dobiva ljepši izgled, uz povrće raste i cvijeće. Na žalost,
kada puževi osjete miris kadife ona postaje njihova hrana, a vrt ostaje bez ugođaja cvijeća.
Slika 2. Kadifa kao biljka „mamac“ privlači puža (Foto: M. Ševar)
Presadnice povrća zaštitit ćemo od puževa uporabom hladne juhe od begonija. Jednu biljku
begonije (Begonia cucullata ili Begonia semperflorens) skupa s cvjetovima treba usitniti i
preliti s 10 litara vode te ostaviti da stoji 2 sata. Ocijeđenu juhu koristiti za potapanje
presadnica prije sadnje ili pak za zalijevanje istih nakon sadnje. Miris ove juhe odbija puževe.
Slika 3. Begonija - Begonia semperflorens (Foto: M. Ševar)
U borbi protiv puževa treba voditi računa i o zalijevanju. Preporuka je da se vrt zalijeva u
jutarnjim satima, jer tada su štete od puževa manje.
Kemijske mjere borbe protiv puževa u ekološkoj proizvodnji
Peletirani mamci
Željezo (III) pirofosfat i željezo (III) fosfat pelete koriste se u ekološkoj poljoprivrednoj
proizvodnji. Proizvod je neotrovan a u trgovini se može naći pod imenom „Arion“ i
„Ferramol“. Nakon hranidbe s peletama željeznog pirofosfata i fosfata puž se prestaje hraniti i
postupno dehidrira. Pelete je uputno postaviti u posude kao mamce. Sadržaj u posudama nije
u direktnom kontaktu s biljkom niti sa tlom, te nema negativnog djelovanja niti opasnosti za
ptice i kućne ljubimce.
Slika 4. i 5. Posude za primjenu mamaca i peleta željeznog fosfata (Foto: M. Ševar)
Uporaba zatrovanih mamaca tj. limacida nije dopuštena u ekološkoj poljoprivrednoj
proizvodnji. Primjenom zatrovanih mamaca dolazi do zagađenja tla i vode te uginuća
organizama koji tamo žive. Najčešće stradaju vinogradarski puž, jež, ptice i kućni ljubimci.
U vrtu bi trebao vladati sklad između biljaka, životinja i čovjeka. Kad taj sklad nije narušen
ne dolazi niti do šteta. No, kad se taj sklad poremeti, štete pa i od puževa mogu biti znatne. No
uvijek postoji alternativa, čitav niz ekoloških mjera koje bi trebalo provoditi u borbi protiv
puževa.
Kada i pored svih navedenih mjera uspjeh u borbi protiv puževa izostane, treba mijenjati
usjev tj. uzgajanu kulturu.
HZPSS, Ured ravnatelja
mr. sc. Marija Ševar, dipl. inž .agr.
načelnica Odjela za integriranu i ekološku poljoprivredu
e-mail: Marija.Sevar@hzpss.hr
http://www.hzpss.hr/adminmax/File/e_preporuke/puzevi_3dio_2009_7_20.pdf

Bilaj

  • Gost
Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
« Odgovori #27 : Listopad 08, 2009, 10:19:24 poslijepodne »
Jedno pitanje,
     Gdje da ja nabavim stajski gnoj? Danas sve manje ljudi imaju kravice a svinjski ne valja :-[

Offline Mlačanin

  • Global Moderator
  • Jezerača
  • *****
  • Postova: 3550
  • Spol: Muški
  • Još uvijek ne znam neke važne stvari, o voću, ženi
Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
« Odgovori #28 : Listopad 11, 2009, 02:22:51 poslijepodne »
Jedno pitanje,
     Gdje da ja nabavim stajski gnoj? Danas sve manje ljudi imaju kravice a svinjski ne valja :-[

Prvo prosim odgovor,koliko gnoja i kak ga misliš voziti?
Naše selo Mlaka je ,nekad kršteno
Jer u njemu bilo je bara,močvara
Al se sinci rodili,bare su zavozili
Nema više močvara ,bara nit blata....

plemenitashica

  • Gost
Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
« Odgovori #29 : Listopad 11, 2009, 04:09:42 poslijepodne »

Prvo prosim odgovor,koliko gnoja i kak ga misliš voziti?
Pa valjda u PVC vrećama.

Hihihih - ako budete tovarili, prosim zovite nas forumaše da vam damo podršku, a bit će i fotić blizu.  :-*