Autor Tema: Mala Švicarska  (Posjeta: 71538 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4002
Odg: Mala Švicarska
« Odgovori #15 : Listopad 20, 2009, 01:13:00 prijepodne »

Roman (Turo)Polanski jě domâči mûž z Polaně (Polânec, Polânčec), rom(an)skě nârodnosti.
Kak takov jě veruvatno pristalica šovinističkě teorijě, prema tere jě ciganica teen-agerica (esto-dobnica) nevina samo « ak jě jakša od japě i bržeša od brata ».
Rohmann (nem. "sirovina od muža") jě v(rešt)hičen PO turopolicajcem v Turopôlsko-Vukomeričke (Turikumeričke) Gorice – v Zürichu (Turicum).
Vu neka druga vremena su pedofili nesmétano dolazili i živeli ze svemi žrtvami v Helvecije (na priliku Charlie Chaplin). Vremena sě méjnaju.

Nâvodno jě POlânski oblubil, odnosno PO*lubil žrtvu z turopôlskě strane, kě jě, vele zlobniki, dodaten dokaz da jě Turopôlec.

Morti bi naša diplomâcija mogla kě lobérati da domâči gréšni sin (eng. sin = grej) dôjdě odgûslati kâznu v Turopolepoglavu. Mogel bi, pod delatnu obavezu, snimiti kakov film o(kolo) Polaně. Se době jě na tomu terenu sniman i kultni film "Guslâč na krovu".

*(nem. PO = tur, guzica)
« Zadnja izmjena: Listopad 20, 2009, 01:14:49 prijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4002
Odg: Mala Švicarska
« Odgovori #16 : Listopad 20, 2009, 01:44:33 prijepodne »


Varaždinskě vésti br. 3354, 14.04.2009.

Pisma z prošlosti

Pišě Jovan Hovan


V domovine “Doxě”

Prve kontakte sa Švicarcima uspostavio sam zahvaljujući siru. Taj njihov sir, a po poslovici “Svaki Cigo svoga konja hvali”, Švicarci smatraju da je broj jedan u svijetu, dakle in, kako bi rekli mi u Hrvatskoj. Možda je najbolji? Možda i nije? Vjerojatno jest? Vjerojatno nije?


Rupě mesto sira

Kad sam prvi put boravio u ovoj zemlji, a davno je tome, i kad sam donio sir da obradujem ženu, ona me je zamalo s njim gađala u glavu: “Glupane jedan!” - baš je tako rekla. “Prodali su ti rupe umjesto sira. Naplatili su rupe kao sir”

Sjetio sam se Napoleona, koji je govorio – “sve se plaća, bilo na trgu, bilo u duši”, ali i jednog našeg zemljaka, koji je pričao kako je doskočio Švicarcima da ga ne varaju na vagi: prodaju sir zajedno s rupama, pa koliko sira, toliko i rupa. Zato on sad uvijek zahtijeva da mu posebno važu rupe, a posebno sir. U Švicarsku sam tada putovao službeno, i išao sam brodom putovima njihovog nacionalnog heroja Wilhelma Tella. To je onaj, ako se sjećate, koji je gađao kroz prsten postavljen na glavu svoga sina.

- A što bi bilo da je promašio, da mu je ruka zadrhtala? - pitam svoju voditeljicu.

- To bi se tretiralo kao danas kolateralna šteta. Ali Švicarska potječe, kao što znate, još iz tih vremena...

Premda za Švicarkinje kažu da baš i nisu lijepe, ova koja je mene vodila bila je divna kao proljeće, dostojna da se zove Nada. Sve sam cehove uredno podmirivao, kupovao joj bombone, malo sam se i udvarao, ali od toga nije bilo ništa, nikakav rezultat, samo sam radio u korist svoje štete. Zadnjeg dana, kad smo se vratili u Zürich, ponudila mi je velikodušno mercedes svoga oca, pa da negdje iziđemo, ali uz uvjet da ja snosim troškove benzina. Kud ide june, nek ide i uže, pomislio sam i platio. Naivno sam mislio da neće prihvatiti novčanicu, ali sam se prevario. Na svom malom kompjuteru ona je točno izračunala koliko kilometara puta cijena benzina, valjda je izračunala i amortizaciju... Ma, dobro dam prošao, mogla mi je još i večeru naplatiti, koju sam, naravno, ja platio.

Njihovi brodovi su dotjerani, bijeli i čisti, pa se na njima osjećate kao gost države, gost do kojeg je državi stalo. Dok smo se vozili između stijena i kroz sve one tjesnace, prisjetio sam se davno pročitanog romana “Srce tame” u kojem kapetan slabog vida, ali dobrog pamćenja još uvijek po instinktu upravlja brodom, preko grebena i sprudova, između Scila i Haribda... Da, sjetio sam se i njihove rijeke koju nazivaju Ara, i to zbog pisma jednog ljubitelja ptica, koji je molio sastavljače križaljki da umornu i ostarjelu papigu aru zamijene rijekom koja okružuje Bern, i također ima tri slova.


Nožek kak zâštitni znâk

Švicarci su proračunati ljudi, a ja bih rekao škrti. Tvrde da ako švicarski trgovac kupuje maglu, budite sigurni da u toj magli ima gusaka. Ako, pak, švicarski bankar skače s prozora, budite sigurni da je dolje na zemlji ugledao novčanicu.

Sjetio sam se onog u svijetu poznatog švicarskog nožića, koji je proslavio tu malu alpsku državu i postao na neki način njen zaštitni znak. On je proizveden koncem 19. stoljeća, i to na zahtjev švicarske vojske. Taj prvi nožić imao je tek par osnovnih funkcija i podmirivao je vojničke potrebe. Iako sam pacifist, ja sam imao usavršenu verziju ovog hladnog oružja, ali su mi ga oduzeli na Zagrebačkom aerodromu, pa tako moja namjera o otmici aviona nije prošla. A da je kojim slučajem prošla, ne bih tražio da se neki naši ljudi puste iz zatvora, već da se još poneki – zatvore...

Taj nožić je popularan i kao suvenir, jer će rijetko koji turist doći u ovu zemlju, a da iz nje ne ponese taj nožić. Bilo je pokušaja falsifikata (ima ih i danas), ali švicarski nožić, s onim ucrtanim bijelim križem, švicarski je proizvod i konkurencija je propadala. Dvije su tvornice koje proizvode ove noževe, ona veća oko 250 vrsta, a ona manja oko stotinu.

Statistike su, kažu kao jezik Ezopov, najbolja i najgora stvar. One bilježe da se dnevno proizvede 70 tisuća svih nožića, od čega na izvoz odlazi 80 posto, i to u 140 zemalja svijeta. Statistike ne govore koliko se zločina u svijetu izvrši ovom inače mirnodopskom britvom. Njegovoj slavi najviše su pridonijeli američki vojnici, koji su nakon 2. svjetskog rata boravili u Švicarskoj, gdje su se odmarali i masovno ga kupovali. Novoproizvedeni nožići imaju ugrađen čak i kompas, ali ne smijete se u njega pouzdati, jer je moguće odstupanje i do pet stupnjeva. Čuo sam i priču, kako je neki avanturist krenuo na Sjeverni pol, ali su ga uspjeli pronaći prije nego je podlegao nježnim rukama bijele smrti.


Legendârna “Doxa”

I eto, kad čujete tu priču o vojničkoj britvi, mogli biste pomisliti kako je Švicarska militantna zemlja, ali nije. Kod nas se stalno govori o ratu, bilo Drugom svjetskom, ili onom ranijem; i još se govorilo - predratna Jugoslavija, Versajska, te ona raspadnuta... Švicarci nemaju ni predratnu državu ni onu poratnu, oni su jednostavno - Švicarska. Njihov posljednji rat završen je 1815. kad su proglasili svoju neutralnost. Tu ni očevi sinove nisu ispraćali u rat, nit su sinovi dočekivali očeve pitanjem: Što si radio u ratu, tata? Švicarci ne vole rat, ali nema kuće u kojoj se ne drže male rezerve brašna, ulja, šećera i soli, a znate za koji slučaj? Za slučaj rata.

Vuklo me je da odem u domovinu ćaćina sata - bila je to švicarska Doxa, jedna od rijetkih koja je pokazivala uvijek točno vrijeme. Nekad su se ljudi kod nas ravnali po prolasku vlakova, koji su i tada i danas i uvijek za europskim kasnili barem 20 godina. Ta srebrna, izrezbarena Doxa s motivima iz lova nije se smjela dirati (da se ne pokvari!), jer je ćaća davao neku posebnu važnost vremenu. Rasli smo slušajući tik-takanje tog sata, koji je odbrojavao sekunde našeg života. Kad je više nijedan urar nije mogao popraviti, on ju je vratio u domovinu Švicarsku, u mjesto rođenja Chaus De Fonds. Pedantni Švicarci ubrzo su odgovorili i za tu staru, izjedenu od vremena, izlizanu od ruku Doxu poslali su katalog i ponudili mu po izboru bilo koju iz te posljednje kolekcije...

Ali život je, rekao bih, sat koji se ne navija i čije je klatno na putu da se zaustavi, ima sve kraća njihanja. Kad se svjetlost nepoznata svijeta nazrela u njegovim zjenicama, ćaća mi je poklonio Doxu, kao da mi poklanja komad svog života, zajedno s događanjima kroz koje je njegov sat prolazio. No, sinovi obično ni u čemu ne liče na očeve. Zato se, valjda, i kaže: Kada bi mladost znala, kada bi starost mogla... Ja sam ćaćinu Doxu unovčio u trenutku prve monetarne krize, kad sam se našao na cesti i kad mi se učinilo da se ni zemlja više ne okreće u istom smjeru.


Vâza za jěn cvét

Tvornica ovih satova postoji od 1889. godine, a kako u Švicarskoj nije bilo ratova, nije bilo ni nacionalizacije, konfiskacija, eksproprijacija, a koliko sam vidio, ne znaju ni za pojam neosnovano bogaćenje. U muzeju u Chateau des Monts mogu se vidjeti brojne ure izišle iz ove tvornice, koje su nadživjele vrijeme, pa i osnivača tvornice Georgesa Ducommua, koji je bio jedno od trinaestero djece iz ove obitelji. Rode i danas slijeću na ove prostore...

Da, Švicarci su škrti. To se vidi i po tome što se najbolje prodaju vaze za samo jedan cvijet, pa kad dolaze u posjet muškarci ne donose buket, nego samo jedan cvijet. Možda je u tome i bila moja pogreška, što sam mojoj voditeljici na izletu poklonio buket pri prvom susretu. Ali joj zato za benzin nisam ostao dužan ni centa!


Zvir:
http://varazdinske-vijesti.hr/3354/pisma-iz-proslosti/u-domovini-doxe?opcija=kolumnisti
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4002
Odg: Mala Švicarska
« Odgovori #17 : Listopad 30, 2009, 12:21:05 prijepodne »


Da iduće tri godine Thompson neće moći ući u Švicarsku potvrdila je glasnogovornica kantonalne policije u Bernu Eva Zwahlen.

Go to hell(veciju) – z nogom v tour

Posle zâbraně vulaska v Helveciju (neki vele) crni Marko bolě da ne proverâva efi-kasnost švicarskě policijě, jel bû prěšel kak Polančec (Polanski) – bu v(rěšt)hičen.
Nabu mu ni (prez)imenâk Karamarko pomogel
(tur(opôl)ski: kara = crni).


Marko po(v) v CH ---> Marko Polo

http://www.forumgorica.com/kajkavski/o-pole-mi%28l%29o-lepa-nasa-turopolska-po-tisek-turopolski-tisek-na-kajkavskomu/msg4957/#msg4957
« Zadnja izmjena: Listopad 30, 2009, 12:31:02 prijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4002
Odg: Mala Švicarska
« Odgovori #18 : Listopad 30, 2009, 12:41:39 prijepodne »

......."proslavljeni svjetski redatelj, 76-godišnji Roman Polanski uhićen je u subotu kada je iz Francuske putovao u Švicarsku kako bi primio nagradu za životno djelo na filmskom festivalu u Zurichu. Polanski je uhićen na temelju međunarodne tjeralice koja je za njim raspisana prije 31 godinu zbog nezakonitog seksa s 13-godišnjakinjom."

Morti su sě Švicarci zâto tek sad (27.09.2009.) setili v(rěšt)hititi Romana Polânskoga (Polančeca) z Polaně jel jě 3 dâně rajneše vuprâžneno jěno mesto v amerikânskomu zâtvoru.

Naime kaj(me): 24.09.2009. vreštu jě mrla Susan Atkins*, članica sektě Charlesa Mansona tera jě (sekta) vubila i Sharon Tate (Tejt)**, žěnu Romana Polânskoga. Sharon jě bila noseča věč skoro 9 meséc.

Neki kesneši pedofilni zločin Romana Polânskoga – to ke je (p)ostal te(j)ter (nem. Täter = kriminalec) tumâče i kak posledicu gubitka žene i detěta – vu potrage za zgublenem ...


*
http://www.forumgorica.com/kajkavski/kaj-kaj-kajzertum-slicnost-i-razlikovnost-hr-i-si-kajkavscine/msg4959/#msg4959
Pripadnica "Mansonove družine" Susan Atkins je umrla v zaporu
(na (slovenske) kajkavčšine):
http://www.dnevnik.si/novice/svet/1042302193

**
Glumica Sharon Tate, se době med nâjlepšemi žěnami na svétu:
hrv.: http://hr.wikipedia.org/wiki/Sharon_Tate ,
engl.: http://en.wikipedia.org/wiki/Sharon_Tate
« Zadnja izmjena: Listopad 30, 2009, 12:44:35 prijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4002
Odg: Mala Švicarska
« Odgovori #19 : Siječanj 17, 2010, 05:37:01 poslijepodne »


Sisečka Pěpelka (Pepeljuga) oduševila prepuno gledališčě v KulTurgiju

Kristalna Kocka Vedrině ze Siska gostuvala v Švicarske

4. Mednârodni dečji kazališni festivâl 2009., v orgânizacije Kinder- und Jugendtheatera Turgi jě gotov. Vu okviru festivâla v Turgiju pri Badenu je v četrtek 30.07.2009. nastûpil i Plesni studio Pěpelka (Pepeljuga) - Kristalna Kocka Vedrině ze Siska. Z svojûm plesnûm prectavûm Pěpelka (Pepeljuga, Cinderella) oduševil jě prepuno gledališčě. 

Obširneši prikaz vuz vekši fotozâpis:
http://www.croatia.ch/kako/090806.php

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Pěpelka (Pepeljuga i Pěpelsevera)
Jacob in Wilhelm Grimm:
Pepelka (kratka obnova)

http://www.forumgorica.com/kajkavski/kaj-kaj-kajzertum-slicnost-i-razlikovnost-hr-i-si-kajkavscine/msg10213/#msg10213

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Ivek (Ivica) Pěpelko

Zbirka pesmi 'Kaj v duše' (Kaj vu duši)v Lisinskomu 17. séčna 2010. ob 20:00 vur

Nâjpopularneši Zâgorec, prošloga leta jě zabiležil 40 lét svega deluvajna, a v nedelu bû prectavil zbirku pesmi


Ivica Pepelko - Fala ti Bože za ovaj dan, 04:16
Ivica Pepelko - Fala ti Bože za ovaj dan
http://www.forumgorica.com/dogadaji/promocija-knige-iveka-pepelka-%27kaj-v-duse%27-lisinski-17-01-2010-ob-2000-vur/msg10215/#msg10215
« Zadnja izmjena: Siječanj 21, 2010, 12:48:41 prijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline @Franjo@

  • Iskusni član
  • ****
  • Postova: 394
Odg: Mala Švicarska
« Odgovori #20 : Siječanj 22, 2010, 09:36:57 prijepodne »
Tako je - Švicarsko društvo nema veze sa nekakvom uzornom demokracijom. Njih od povećala demokratskog svijeta spašava upravo dvoličnost demokratskog svijeta, uzrokovanog količinom love koje Švicarska ima. BTW, čak je i neki Bantustan prije dozvolio glasanje žena na izborima, jer je Švicarska to dozvolila tek prije tridesetak godina... no tko se usudio reći Švicarskoj da nije - demokratska zemlja?? Usred Europe imati takav šovinistički i nedemokratski sustav??

Ma tko te pita za demokraciju... to je uvijek bio samo dobar izgovor za postizanje političkih ciljeva...

bas se pravi javio..

da bi se razumjelo svicarsko drustvo, njihov oblik direktne demokracije , jedinstveno u svijetu, dovedeno do savrsenstva, treba u toj prekrasnoj zemlji i medju tim divnim ljudima zivjeti vise godina.

 e sad , ti , iz te tvoje dvolicne, do bola pokvareno-bolesne sredine, po korumiranosti balkanske vukojebine u rangu Burkina Faso, imas toliko bezobraznosti i pojam Svicarska uopce spominjati.

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4002
Odg: Mala Švicarska
« Odgovori #21 : Rujan 23, 2010, 11:30:23 poslijepodne »
Roman (Turo)Polanski jě domâči mûž z Polaně (Polânec, Polânčec), rom(an)skě nârodnosti.
...............................
Nâvodno jě POlânski oblubil, odnosno PO*lubil žrtvu z turopôlskě strane, kě jě, vele zlobniki, dodaten dokaz da jě Turopôlec.
http://www.forumgorica.com/zabava/mala-svicarska/msg4961/#msg4961  
Morti su sě Švicarci zâto tek sad (27.09.2009.) setili v(rěšt)hititi Romana Polânskoga (Polančeca) z Polaně jel jě 3 dâně rajneše vuprâžneno jěno mesto v amerikânskomu zâtvoru.
http://www.forumgorica.com/zabava/mala-svicarska/msg4961/#msg4961
Zatočeni i (prebivališno) nestalni Turôpolci

Za (s)lépě vésti nigdâr né kesno:

Roman Polański-Polančec jě puščen z hižnoga vrěšta i né sporučen v(e)-ZDA v Združeně Državě Amerikě.
He.bal vam pir(a) malograđanov ....

Bal vampirov / Dance of the Vampires, 1967., 03:33
Dance of the Vampires, 1967.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Tur(icum)opôlska televizija (TeleZüri) o puščajnu Polančeca,
na tur(icum)opôlske kajkavščine – zürischkomu Schwizerdütschu
(na sledeče stranice kliknuti na «Zum Film»):
http://www.telezueri.ch/index.php?id=6820&show_uid=8338&yyyymm=2010.07&cHash=6cd5a8b3a5

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Polanski - Nóż w wodzie (Knife in the water) 01, 02:21
Nož u vodi govori o bogatom, nesretnom bračnom paru koji odlučuje krenuti na misteriozni izlet. Iako ga poljski kulturni autoriteti nisu dobro prihvatili zbog manjka pozitivne društvene poruke, Nož u vodi je ipak postao komercijalni uspjeh na zapadu te Polanskom dao međunarodnu reputaciju. Film mu je donio i prvu nominaciju za Oscara (Najbolji strani film, 1963.). [/i]
Polanski - Nóż w wodzie (Knife in the water) 01

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Nož(bolt) u vodi (ili ispred vode?)

Vesna Škare Ožbolt:
Stojeći na cesti ispred vode koja se opasno približila jednom selu vidim kako se kroz vodu po poplavljenoj cesti probija ogroman traktor  noseći u kljunu invalidska kolica u kojim sjedi starica  prestravljena lica.
http://vesnaskareozbolt.bloger.hr/default.aspx?tag=poplava
« Zadnja izmjena: Rujan 23, 2010, 11:48:45 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4002
Odg: Mala Švicarska
« Odgovori #22 : Rujan 23, 2010, 11:36:39 poslijepodne »
V Švicarske su žen(sk)ě v nekem kantônem dobilě prâvo glâsa tek osamdesete lét prôšoga stôletja.  
http://www.forumgorica.com/zabava/mala-svicarska/msg4301/#msg4301


Presedân il President

Politički presedân: Švicarsku prvi pût vodě ženě, a do 1971. im né bilo dopuščâno ni da glasaju

V srédu jě Švicarska prvi pût dobila vlâdu v tere sû večina žěně, nakon kě jě Simonetta Sommaruga z Socijalističkě strankě zebrâna za ministricu prometa, energetikě i komunikâcij.

http://www.jutarnji.hr/svicarska--ministrica-simonetta-sommaruga--zene-na-celu-drzave/888913/

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Obadvâ novozebrani sâvezni večniki su z Medvedgrâda (Berna)
Zebrân je POduzetnik Johann Schneider-Ammann, daklem šnâjder, no POlitiku bûju od sad večinum krojilě žěně, vuklučivo i novozebrânu Simonettu Sommaruga (inačě POpularnu zâštitnicu POtrošâčov).

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Evo spomenka z novozebrânem sâveznem véčnikem pré nijovoga zbira, sě razmě - na medvedgracke kajkâvščine iliti na bernskomu Schwizerdütschu

Sommaruga v video-interview-u
Tagesanzeiger / 11.08.2010
V videu Simonetta Sommaruga tumâči kě je jě zâjne tjědnov išlo črez glâvu i kě očě postiči kak sâvezna več(i)nica
http://www.tagesanzeiger.ch/taplus/standard/Sommaruga-im-VideoInterview/story/15223198

Schneider-Ammann v vunakrsnomu (vunakrižnomu) ispitivajnu
Sâvezno véčě bi trebalo postati kompaktno, veli Johann Schneider-Ammann v video-interview-u. Zâto tréba ludi, teri bi mogli slušati.
http://www.20min.ch/videotv/?cid=3&vid=151732

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Od tri prsta (ne) vidi se krsta
Švicarski sâvezni večniki polažu zâkletvu z tri prstě
Zâkletva (Vereidigung):
http://www.20min.ch/videotv/?channel_id=3&video_id=153091

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Jutreně švicarskě temě:
http://www.jutarnji.hr/sve_teme/Švicarska
« Zadnja izmjena: Rujan 23, 2010, 11:50:05 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4002
Odg: Mala Švicarska
« Odgovori #23 : Rujan 23, 2010, 11:39:06 poslijepodne »

Dok v helvecko Sâvezno véčě (Bundesrat) idu dvâ prectavniki z Medvedgrâda (Berna), dotlom zagrebečka panda (POTvrsta medveda) ide v Turicum (Zürich)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Mladûnče ze zagrebečkoga zverinâka (ZOO-a) sěli v Zurich (Turicum)

Doviđejna, béba Shang


Crvenu pandu v Švicarske čeka družica, a v emigrâciju bû rad nâsilnoga ponâšajna poslan i morski lav.

Obširnešě:
http://www.croatia.ch/zanimljivosti/100922.php

Angliški (engleski):
http://www.croatia.ch/zanimljivosti/100922_en.php

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Pre skoro leto dân jě ruski precednik Medvedev POsetil Švicarsku i kak POklon doprémil dvâ medvedekě (prozvâni su Berna i Urs; nem. Bär, tal. orso, lat. ursus = mědved).
Gospa Medvedova jě kak dâr deněsla 5-6 kil sibirskoga měda.
Medvedeki su daklem v Medvedgradu (Bernu)

 Bears as gift. Medvedev's wife present Swiss with animals, 00:25
Bears as gift. Medvedev's wife present Swiss with animals

BärenPark Bern - Urs e Berna, 02:50
BärenPark Bern - Urs e Berna
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4002
Odg: Mala Švicarska
« Odgovori #24 : Ožujak 06, 2011, 02:04:28 prijepodne »

05.03.2011.

Jankičovi snoboki * (snowback-i) po švicarski

Janka z operacijskoga stola na vrh Vitranc


Samo 10 dan nakon vuspešne operacije poradi srčane aritmije Carlo Janka iliti Dragec Jankič vuspešno se vrnul na sneg i pobedil v veleslalomu v Krajnske Gore.
Tekma je do konca bila napeta i ne bila za one navijače slabešoga srca.



* Jankičovi snoboki – dramska pripovest Jože Kovačeviča, spisatela z Buševca
   (prazvedeno leta 1955. z pokojnem Zvonum (Zvonimirom) Črnkom kak Jankičom

»Jankičovi snoboki” moru se prečitati i sim:
Dramska dela Josipa Kovačevića (70 kn)
KNIGE BIBLIOTEKE "ALBAT(U)ROS"
http://www.pouvg.hr/index.php?option=com_content&task=blogcategory&id=19&Itemid=40

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Vide(l)o:
Carlo Janka wins Giant Slalom in Kranjska Gora Slovenia, 02:13

Carlo Janka wins Giant Slalom in Kranjska Gora Slovenia

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Turopoljke i Snoboki - Lepe su ti Turopoljske ravni, 02:42
(turopolska narodna pesma)

Turopoljke i Snoboki - Lepe su ti Turopoljske ravni

sobota 05.03.2011, 13:50
Veleslalom (m)
Janka z operacijske mize na vrh Vitranca

Kranjska Gora - Le dober teden po tem, ko je prestal operativni poseg zaradi aritmije srca, se Carlo Janka veseli devete zmage v karieri, prve po skoraj enem letu. A tokratna zmaga nikakor ni bila primerna za tiste švicarske, avstrijske in francoske navijače s šibkejšim srcem.
http://www.forumgorica.com/kajkavski/kaj-kaj-kajzertum-slicnost-i-razlikovnost-hr-i-si-kajkavscine/msg29323/#msg29323
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4002
Odg: Mala Švicarska
« Odgovori #25 : Ožujak 06, 2011, 02:06:08 prijepodne »

Veliki tur(opolec) iliti Turina

Intervju s («srčanim» kirurgom) prof. dr. Turinom neposredno prije slučaja Voser *


Sada (22. sij. 2009.), kada se nakon 3,5 godine NZZ (Neue Zürcher Zeitung) javno ispričava prof. dr. Turini
http://www.croatia.ch/drustva/hkk/images/090122/Turina.jpg , što bi moglo ponukati i druge švicarske medije da učine isto, prenosimo čitateljima portala intervju iz Libre broj 7 (Travanj 2004.), napravljen neposredno prije slučaja Voser*:

***** ***** ***** ********** ***** ***** *****

DHör 39: Turina

Universitätsspital je mali grad u samom centru Züricha. Stalni stanovnici su zaposlenici od kojih mnogi tu provode više od propisanog radnog.vremena, a ostali privremeni ili gostujući su pacijentl, studenti ili oni koji prolaze razne edukacije. Jedan od mnogih koji su tu proživjeli čitav radni vijek je dr. sci. Marko Turina, redovni profesor Medicinskog fakulteta u Zürichu i šef odjela kardiokirurgije Univerzitetske bolnice na kojem se rade najkompleksnije operacije srca. Tražeći profesora Turinu, s kojim sam imala zakazan razgovor za Libru, morala sam prohodati više ulica, zgrada i hodnika dok konačno nisam pronašla njegovu bolničku adresu još neko vrijeme: DHör 39. Profesora Turinu sam zatekla u njegovoj radnoj sobi čiji sadržaj preplavljuje prostor. Mnoštvo knjiga, razni fascikli, papiri i kompjuter ukazuju na puni pogon koji prelazi vizualna prostorna ograničenja. Dočekao me sa srdačnim osmjehom da bi već u sljedećem trenutku bio potpuno skoncentriran na razgovor znajući da nema puno vremena.

Libra: Profesore Turina, uskoro odlazite u mirovinu. Što to za Vas znači?
Marko Turina: Prije svega, moram napustiti moj radni kabinet, ali dobivam ipak jednu sobu na drugom mjestu. Naravno, bez sekretarice koju sada imam. Moj formalni radni odnos time prestaje, jer sam dostigao zakonski maksimum nakon koieg se više ovdje ne mogu zadržati. Ne bi bilo dobro da poslije umirovljenja ovdje prečesto navraćam, uvijek ima problema kad netko ne može odstupiti. Imam još mnogo drugih aktivnosti koje mi ostaju, od znanstvenog rada nadalje, ali ostajem bez infrastrukture i logistike koju sam imao do sada.

U jednom ste intevjuu rekli da je svakodnevni život jednog srčanog kirurga zapravo dosadan. Kako ste to mislili s obzirom da svaki dan radite na tankoj sponi života i smrti?
Ma kakvi dosadan, to sigurno nisam mislio. Mogao bih reći da je možda monotan jer se sve odvija po ustaljenom režimu i mnoge se stvari ponavljaju određenim automatizmom. Sigurno nikad niste čuli da je kirurg zaspao za operacijom, ali za predavanjem se može zaspati, zar ne?

Istražujete mogućnost konstrukcije srčanih klijetki od Ijudskog tkiva. O čemu se tu konkretno radi?
Prije više od deset godina pokušali smo dobiti konstrukcije krvnih žila iz vlastitih tkivnih stanica i to smo doveli do kliničke upotrebe, ali su se ukazali neki problemi. Možemo napraviti krvne žile od vlastitih stanica, ali su na dulji rok problematične. Krenuli smo na konstrukciju srčanih zalisaka i stigli dosta daleko u tim ispitivanjima, ali ih još uvijek ne možemo primijeniti na pacijentu. Problem je u tome što se stanice koje uzimamo i držimo izvan vlastitog organizma s vremenom genetički promijene i stanice u vlastitom organizmu ih više ne prepoznaju. Drugi problem je što one moraju razviti sav građevni materijal zaliska kao, npr. kolagen, elastin, a upravo to je teže kontrolirano napraviti.
Takvi srčani zalisci nisu dovoljno čvrsti da održe arterijski tlak. Izdrže tlak u ključnoj arteriji, ali u aorti gdje je tlak dvostruko veći su preslabi. To je jedan dulji proces i mada se o tome mnogo govori, do kliničke upotrebe će proći još dosta vremena. U međuvremenu alternativa su zalisci životinjskog porijekla. Antigeničko djelovanje se minimalizira tehničkim postupcima i oni izdrže čak do petnaestak godina. Prirodni zalisci bi naravno bili savršeni, pogotovo za djecu. No to je sljedeći korak koji se tek mora dočekati. U svim centrima koji rade na tome rezultati su slični, ne samo ovdje.

Srce je simbol ljubavi. Doživljavamo ga kao centar života, kad ono popusti, život se gasi. Što je za Vas srce? ]
Srce je veličanstven i jedinstven organ s 86'000 otkucaja dnevno, ili 30 milijuna otkucaja u godini. Kad uzmete u obzir prosječni ljudski vijek, zbrojite koliko je to otkucaja u jednom ljudskom životu. Zatim, samoregulacija te pumpe, npr. za vrijeme sna ili nogometne utakmice, je fenomenalna. Nema niti jedne sprave koja bi se mogla usporediti sa srcem. Srce je fenomen.

Mislite Ii da pacijenti iz Hrvatske još uvijek imaju potrebu dolaziti na operaciju srca u Švicarsku iako postoji privatna klinika za bolesti srca Magdalena u Krapinskim Toplicama gdje i Vi operirate? ]
Uvijek je problem u novcu. Danas je medicina jako skupa. Kompleksne operacije srca koštaju od 70 do 80'000, pa čak i 100'000 franaka. To se ne može platiti ili vrlo teško. U Magdaleni se pak ne može sve rješavati. Kirurg je samo jedna karika u lancu.
Potreban je još čitav niz uvjeta od opreme do materijala, posebnih tehničkih uređaja, i da ne nabrajam. Transplantacije, umjetno srce, reoperacije se ne rade u privatnim bolnicama. Takvi kompleksni zahvati se ne mogu napraviti a da pokriju troškove. Privatne bolnice si to ne mogu priuštiti jer bi financijski skrahirale.
One se samofinanciraju i moraju pokriti ekonomsku stranu. Zato se takve operacije rade u velikim državnim bolnicama kojirna deficit nije problem. Magdalena je na visokom kardiokirurškom nivou, ali ne i za specijalne i kompleksne slučajeve.
Pošto je Magdalena i moj projekt, odredio sam unaprijed kakvi pacijenti se mogu u njoj operirati. Često sam u situaciji da se moram konfrontirati kad stignu pacijenti koji nisu za Magdalenu, npr. reoperacije gdje su veći rizici, veliko krvarenje, operacija traje dva tri puta dulje. Altruistički je takve operacije tamo obavljati. Prije nekoliko mjeseci sam operirao jednog dječaka, a zahvat je i za ovdašnje uvjete predstavljao kompleksnu operaciju, ali je, eto, srećom dobro prošlo.

Kakvi su Vaši kontakti s hrvatskim zdravstvom?
Magdalena je u Hrvatskoj konkurencija državnim bolnicama i to njima zapravo ne odgovara. Zbog toga su moji kontakti uglavnom osobni. Sada sam u Osijeku izabran za profesora na Medicinskom fakultetu, možda tamo nešto mogu napraviti. To su, međutim, sarno moji osobni i slučajni kontakti s nekim ljudima.

Što mislite koji je ključni problem hrvatskog zdravstva?
To je slojevita problematika s mnogo uzročnika. Vidjet ćemo kako će je sada rješavati dr. Hebrang, ali mislim da nemamo ništa drukčije ili veće probleme nego sve ostale zemlje izašle iz socijalizma. Pogledajmo Sloveniju, Bugarsku, Rumunjsku ili Češku. Kad je Vaclav Havel bio bolestan, kružila je priča da su njegova oba liječnika zajedno imali manju plaću nego mehaničar koji mu je održavao automobil.
Ne možete za cijenu Swatcha očekivati Rolex. Kod naših ljudi se mora promijeniti svijest da shvate kako zdravstvo košta i da se za zdravstvo mora izdvajati. Živirno ovdje pa znamo koliko u tu svrhu izdvajamo od primanja. U Hrvatskoj je svijet navikao da je zdravstvena pomoć nešto što raste na grani i samo od sebe. Zdravstvo je užasno skup mehanizam svagdje na svijetu. Mislim da se ne može ništa naglo postići velikim reformama niti rezovima, nego treba polagano, godinama graditi novi sustav.

Što mislite o Vašim kolegama u Hrvatskoj koji su se od Domovinskog rata na ovamo angažirali u politici i napustili svoja zanimanja?
 
Kad je netko liječnik, ne mora biti diskvalificiran u bavljenju politikom. Moj kolega kardiokirurg u Americi dr. Wiliam Harrison Frist je prakticirao kardiokirurgiju do prije pet godina. Sada je istaknuti vođa Republikanske stranke u američkom Senatu i vjerojatno će biti predložen za predsjedničkog kandidata u narednim izborima za četiri godine. Mislim da je i dr. Škrabalo bio dobar ministar vanjskih poslova, pogotovo u ono vrijeme sa svojim internacionalnim kontaktima. Ja sam se bavio politikom, bolje reći zdravstvenom politikom, dok sam bio dekan na ovom fakultetu. Tad sam shvatio da se i politika mora izučiti, to je zvanje i posao kao svaki drugi. Biti pošten i pametan nije dovoljno da se bude političar. Naši političari nisu politiku izučili, svadljivi su, netolerantni, postoji i određeni primitivizam. Kod nas na izbore izlazi 30  političkih stranaka, dok su u drugim, daleko većim zemljama dovoljne tri-četiri stranke.Tu je problem u Hrvatskoj.

Dali ste u tijeku svoje karijere razmišljali o povratku u Hrvatsku?
Kako da ne. Ali mogućnosti napredovanja u Švicarskoj su bile daleko veće, kao i izazovi, a s vremenom se i obitelj integrirala. Volim otići u Zagreb, ali moram priznati da me smeta što se Hrvatska nije bitno pomakla u posljednih desetak godina. Stanje nije bitno bolje nego što je bilo recimo 1990. godine.

Vi ste u Švicarskoj kao stranac napravili zavidnu liječničku i znanstvenu karijeru, najbolji ste kardiokirurg u Švicarskoj, bili ste dekan Medicinskog fakulteta u Zürichu. Jeste li imali problema u napredovanju zato što ste stranac?
 
Morao sam biti uvijek tri puta bolji u svemu od drugih. Da, imao sam problema, ali to su bile šezdesete godine, danas ni slučajno nije tako, Švicarska je danas puno otvorenija zemlja, i moji kolege stranci više nemaju takve probleme ili prepreke koje sam ja morao savladavati. Moram reći da sam imao i sreće, prave ljude na pravom mjestu.

Hoćete li ubuduće imati više vremena za letenje, Vaš omiljeni sport?
Nažalost je mandat dekana uništio moj hobi.Više se ne bih usudio, jer se već predugo nisam time bavio. Za letenje nisam imao dovoljno vremena. Pola sata letenja zahtijeva sat i pol pripreme i još jedan sat nakon toga. Da ne govorim da morate stalno biti uvježbani i da se ne može letjeti kad se sjetite nakon duže pauze. Već sam doživio i prisilno spuštanje kad sam jednom letio sa suprugom, a uređaji su otkazali. Nije bilo ugodno. Nikad nismo otkrili što se zapravo dogodilo. Kod letenja kao i kod operacije u slučaju nepredviđenih problema mora se brzo misliti i brzo djelovati.Odluke se donose bez oklijevanja. Oklijevanje je recept za katastrofe. Zato kirurg mora imati veliko samopouzdanje.

Razgovor vodila Jagoda Zenić

Preuzeto iz Libre broj 7, časopisa Hrvatskog kulturnog kluba u Švicarskoj

 
*****
PS:
Gdje i što danas radi prof. dr. Marko Turina pogledajmo u prilogu koji smo na portalu objavili 16. prosinca 2008.:
U „Magdaleni“ 500 operacija godišnje:
http://www.croatia.ch/iskopine/081216a.php


* Dr. Marko Turina osuđen zbog ubijstva iz nemara:
(28.06.2007.)
U Švicarskoj su ga nazivali "star kirurgom", nesumnjivo s opravdanjem. Bio je šef klinike za srčane bolesti na Züriškoj univerzitetskoj bolnici. Uspješna karijera dr. Turine završila je žalosno za njega i tragično za njegovu pacjenticu gospođu Rosmarie Voser.
Nakon dvije godine sud je zaključio da su dr. Turina i još dvojca liječnika krivi za smrt 58-godišnje pacjentice, a neobična grješka dogodila se poradi "krivog hijerarhijskog razmišljanja".

Obširneše:
http://www.hous.hrvati-amac.com/marko%20turina.htm  [/blue]
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4002
Odg: Mala Švicarska
« Odgovori #26 : Ožujak 06, 2011, 02:12:09 prijepodne »

Jutrenolisnata croatia.ch / Znanost  / 24. velače 2011. *

Plemeniti iliti nob(i)le Tur(icum)opolci:

Nenad(je)Ban v Tur(icum)u iliti Zürichu
**


Hrvatski znanstvenik Nenad Ban objavio rad koji 'ima težinu Nobelove nagrade'

Hrvatski znanstvenik Nenad Ban, profesor na prestižnom ETH (Švicarski federalni tehnološki institut) u Zürichu, proteklih je dana postigao rijedak uspjeh u svijetu znanosti. Banova skupina objavila je u posljednja dva broja Sciencea, koji je uz Nature vodeći svjetski znanstveni časopis, dvije studije za koji upućeni kažu da imaju težinu Nobelove nagrade.



Riječ je o istraživanjima ribosoma, staničnih tvornica proteina, u višim organizmima. Iako je riječ o fundamentalnim istraživanjima, Banova otkrića u budućnosti mogla bi se koristiti u razvoju novih lijekova.

- U prvom radu predstavljamo prvu detaljnu strukturalnu informaciju o ribosomu iz višeg organizma. Budući da je sinteza proteina središnji stanični proces ti rezultati imaju važne implikacije kako bismo bolje razumjeli normalne stanične procese i kako se ti procesi promjene u bolesti - pojasnio je Ban. Koliko je važno to istraživanje, najbolje govori podatak da je uz njega objavljen komentar Venki Ramakrishnana, dobitnika Nobelove nagrade za kemiju 2009. godine.

- To je veliko priznanje koje znači da je rad dobio najvišu ocjenu te da ima potencijal promijeniti cjelokupono područje u znanosti - rekao je Ban.

U drugom radu Banova skupina razjasnila je kako ribosom sintetizira membranske proteine, koji su iznimno važni jer su uključeni u nastanak niza bolesti.

- Ta posebna klasa proteina nalazi u staničnoj ovojnici i odgovorni su za interakciju s okolinom. Zbog toga su često cilj djelovanja raznih ljekova - pojasnio je Ban naglasivši da su oba rada fundamentalne prirode, ali bi mogli biti osnova za razvoj novih lijekova.

- Proces sinteze proteina toliko je važan za život da bi se naši rezultati u budućnosti mogli koristiti kao osnova za razvoj novih antitumorskih lijekova kao i lijekova protiv malarije i nekih genetskih bolesti. Također, to bi moglo poslužiti i kao osnova za razvoj učinkovitijih antibiotika - zaključio je Ban.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Tko je Nenad Ban

Zagrepčanin Nenad Ban (44) jedan je od najboljih hrvatskih znanstvenika. Diplomirao je biologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, a doktorirao na Sveučilištu California u Riversideu. Tijekom postdoktorata na Yaleu, bio je prvi autor tri rada o strukturi ribosoma koja su njegova tadašnjeg šefa Thomasa Seitza dovela do Nobelove nagrade za kemiju 2009. godine. Nenad Ban objavio je čak 17 radova u vodećim znanstvenim časopisima Nature i Science. (T.R.)

* Izvor: Jutarnji list, autor:Tanja Rudež
http://www.jutarnji.hr/nenad-ban-objavio-rad-koji-ima-tezinu-nobelove-nagrade/927100/
POsredno vezilo:
croatia.ch / Znanost  / 24. Veljače 2011.
 http://www.croatia.ch/kultura/znanost/110224.php

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

** Narodna POslovica: Lako je-Bati, al teško je-Ban biti.
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4002
Odg: Mala Švicarska
« Odgovori #27 : Ožujak 19, 2011, 10:57:22 poslijepodne »
17.03.2011. (d)enes Kiš-vić:

Did(a)-je kiš(ni profi-ter).

Didier Couche jě osvojil bez borbě mâli kristalni globus v superveleslalomu (Super-G-ju **). To mu jě prvi vute discipline.
Trka planérana za četrtek (17.03.2011) otkazâna jě radi kiš-ě (dešča).
(«Dida» ima otpré  68 bodov višě od drugoplaséranoga Iveka Kosteličovoga).

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

S-PUSTIK
Den rajnešě romand* jě osvojil (věč 4.) mâli kristâlni globus v spustu (v srédu mû jě dosti bilo 4. mesto v trke).

Věvo jě pripadajûči komentâr na švicarske kajkavščine (01:06):
http://www.aargauerzeitung.ch/sport/ski/didier-cuche-holt-seine-vierte-abfahrts-kugel-105945656

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Zanimlivo: Did(a)-je svôj prvi (mâli) kristâlni globus osvojil z 32. letě.
Ivek jě sad v 32. letu i ima do sad 3 mâlě kristâlne globusě i jenoga velikoga.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

* romand: nâziv za Švicârca z francuskoga tâla Helvecijě

nem.: Romandie (Welschland, Welschschweiz ili Westschweiz)
                            http://de.wikipedia.org/wiki/Romandie
franc.: Suisse romande http://fr.wikipedia.org/wiki/Suisse_romande
srbski: Romandija (Idě Tito prek Roman(d)ijě) http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A0%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B8%D1%98%D0%B0

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Citat:
** Bolě superveleslalom, Super-G, nek Super-GAU!
V nemačkomu govornomu području râbě sě za kvârě (aksiděntě) v nukleârkam izrazi GAU i Super-GAU.
Obširnešě:
http://www.forumgorica.com/zabava/mala-svicarska/msg29895/#msg29895

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Kiša pada (Međimurje), 02:32
(Lidija Bajuk)
Kiša pada (Međimurje)
« Zadnja izmjena: Ožujak 19, 2011, 11:07:40 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4002
Odg: Mala Švicarska
« Odgovori #28 : Ožujak 19, 2011, 11:03:09 poslijepodne »

Švicarskě nukleârkě -
K-erneubare Energie in der Schweiz

Švicarska ima nukleârkě na četiri lokâcijě:  Beznau,  Mühleberg, Gösgen, Leibstadt.
K tomu dosti nuklearně energijě vuvozi z Francuskě.
 
Zâjne dân jě na méte „zelene“ bila nâročito nukleârka v Mühlebergu. Em jě stareša, em jě na vudalenosti od samo 3.5 kilometre od akumulâcijskoga jězera z brânum stârum 90 lét.
Nâjgôrši scenarij bil bi zemlotres + puknûčě brâně, kě bi izazvalo efekt sličen tsunamiju.

Brâna jě se době projektérana i napravlena «šuplikavo» (z prâzni prostori; špâralo se na ceměntu i betônu), nû to jě «oslablejně» kakti samo relativno, jerbo jě vzeto v-obzir.

Sad sě planéra pomočně agregâtě (za struju) i pûmpě zdiči na bâr 5,5 m visině, kak v slučaju «branolomne» poplavě něbi  bili potoplěni. K tomu sě planéraju dodatni rezervni agregâti, teri bi sě z lekopteri dopremili v elektranu vu slučaju potrebě).


Nukleârka Mühleberg - Das Kernkraftwerk Mühleberg (KKM) v kantônu Bern, 14 km od Berna (Mědvedgrâda):
http://de.wikipedia.org/wiki/Kernkraftwerk_M%C3%BChleberg
http://www.kernenergie.ch/de/akw-muehleberg.html

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Bolě superveleslalom, Super-G, nek Super-GAU!

V nemačkomu govornomu području râbě sě za kvârě (aksiděntě) v nukleârkam izrazi GAU i Super-GAU.

GAU = Größter anzunehmender Unfall = nâjvekši predvidivi kvâr (nesrěča) = maximum credible accident (MCA).
Stručnâki rajši râbě nâziv «Auslegungsstörfall» = projekt(éra)ni kvâr = Design basis accident (DBA).

Pri Super-GAU-ju su posledicě gôršě nek pri GAU-u. Stručnâki tu rajši koristě izraz «Auslegungsüberschreitender Störfall», kvâr teri nadilazi projet(era)ni kvâr.

(Zvir: K-Wikipedia)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

(J)oko sokolovo* - situâcija v švicarske nukleârkě KKL jě pod nadzorom

Sokoli selci v nukleârke KKL
Věč višě od deset lét râshladni turen nukleârkě Leibstadt (KKL) povremeno jě dôm pâru sokolov selcov, tere jě v Švicarske jâko malo.
http://www.kkl.ch/de/i/die-wanderfalken-des-kkl-_content---1--1302.html 

Trenutočno stâjně:
Mater kosolica sokolica jě pâk v gnézdu.
Snimajně vuživo (kamera) jě vuklučena. Po nôvomu, medtém, stâjně v gnezdu sě morě pratiti samo tak da sě dôjdě v informâcijski center nukleârkě, de sě sokoli moru gledeti na interne TV.
http://www.kkl.ch/de/i/aktuelle-brutzeit-_content---1--1303.html 

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Ziga & Zlatko Vitez - Oci Sokolove, 04:03

Ziga & Zlatko Vitez - Oci Sokolove

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

 Poznateši sokoli  (nem. sokol = Falke)
Jěn od poznateše sokolov (bil) jě Falco (rođejnem Johann "Hans" Hoelzel, rođen 1957., poginul v saobračâjke 1998.) austrijski glazbenik. Bil jě "prvi béli rěper". Něgov hit Rock Me Amadeus bila jě prva i jedina pesma na nemačkom jeziku na prvomu mestu top-liste Billboard (SAD). Za svega života prodal jě oko 60 milijûnov nosâčov zvuka.
http://de.wikipedia.org/wiki/Falco 

Měne jě drajša Janica, Jeanny:

Falco - Jeanny (HQ), 05:54

Falco - Jeanny (HQ)
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4002
Odg: Mala Švicarska
« Odgovori #29 : Svibanj 26, 2011, 11:06:14 poslijepodne »
Bez kniževnoga nemačkoga («Hochdeutsch-a) v züriškemi dečjemi vrtiči

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Neue Zürcher Zeitung, 2011-05-15

Dosledna vuporaba dijalekta v züriškemi dečjemi vrtiči (vrteki)

„Dijalektalna“ inicijativa v kantonu Zürich privačena z 54 posto glasov


Slika:
oni z pravom glasa neču čuti o kniževnomu nemačkomu v vrtiču (Foto: Graf Mirjam) http://www.nzz.ch/images/kindergarten_2_fullSize_1.8576027.1291629337.jpg


Vu buduče bu se v züriškemi vrtiči govorilo na dijalektu (zavičajnomu govoru), a ne na kniževnomu nemačkomu („Hochdeutsch“-u). Oni z pravom glasa su z 53.9 posto privatili pučku (narodnu) inicijativu „Da za zavičajni govor v vrtiču“. Inicijativa zahteva da se dijalekt ozakoni kak jedini dopuščeni oblik jezika v dečjomu vrtiču.

Odziv biračov je bil 34 posto. Nadstranački predlagački odbor obrazlagal je svu inicijativu med ostalem z tem, da se « drugač govoreči «  moru bolše integrerati ak navče dijalekt (domicilni zavičajni govor). Čem rajneše vusvojeni nemački kniževni jezek  (« Hochdeutsch ») ne-bi rezulteral z bolšemi rezutati v škole.
………………..

Do sada je predškolski zakon bil fleksibilen – delomično je nastava v vrtiči bila na kniževnomu, delomično na lokalnomu zavičajnomu govoru. Mejne vupotreblavani oblik moral je pritomu biti vupotreblavan minimalno jenu trečinu vremena.


Zvir (nem.):
http://www.nzz.ch/nachrichten/zuerich/stadt_und_region/ja_zu_mundart_im_kindergarten_zeichnet_sich_ab_1.10585213.html

Slični osvrt na engleskomu:
http://worldradio.ch/wrs/news/wrsnews/zurich-voters-approve-dialect-in-kindergarten~print.shtml


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

2011-05-16, Süddeutsche Zeitung

Bez kniževnoga nemačkoga («Hochdeutsch-a) v züriškemi dečjemi vrtiči

Švicarskonemački po zakonu


Švicarska deca trebaju govoriti zavičajnem švicarskem nemačkem. Zato je vubuduče v züriškemi vrtiči (vrteki) dozvolen samo zavičajni govor («dijalekt»). 53,9 posto biračov zglasalo je (čera) odgovarajuču pučku (narodnu) inicijativu. I ostali gradi mogli bi slediti (takvu jezičnu politiku). 
 
Dosti je ke se više Nemcov dela v Švicarske – nijov jezek ne treba naturati. Da bi zaštitili švicarskonemački od vajnske vutecajov, smeju tete v vrtiči z decum vubuduče govoriti samo na «dijalektu» (zavičajnomu govoru).

Zvir:
http://www.nzz.ch/nachrichten/zuerich/stadt_und_region/ja_zu_mundart_im_kindergarten_zeichnet_sich_ab_1.10585213.html

« Zadnja izmjena: Svibanj 26, 2011, 11:10:49 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549