Velika Gorica - neovisni forum

Baština => Kajkavski => Autor teme: Ljudevit Kaj - Rujan 18, 2009, 01:02:54 prijepodne

Naslov: O YES YES Bûševec
Autor: Ljudevit Kaj - Rujan 18, 2009, 01:02:54 prijepodne


"7. Dečjě igrě", Bûševec, 2. svibna 2009.
Govorâncija / program priredbě


Poštovana, preštimana publiko,
Plemenitaši i plemenitašice
dragi naši gosti, dobru Vam večer želimo
i skup z vami se nastupu naše dece veselimo!
Znova smo skupa na „DEČJIM IGRAMI“,
već sedmi put zaredom nesmo sami.

Pozdraviti se naše goste nam je velka dika
i to po redu, kak se šika:
HKD „NAPREDAK“-KREŠEVO
FG „ČRIP“-DEVINSKO NOVO SELO
FS „PETRINJČICA“-PETRINJA
FA „CROATIA“-ZAGREB i
KUD „GRADIĆI“ GRADIĆI

Lepe i velke pozdrave srdačke 
šelemo semi v županije zagrebačke
I našema z grada Gorice
Grada prijatelja se dečice
teri su nam malo penez dali,
da bi se mi još bole igrali.

Reklamu za ovoga našega nastupa
Napravila nam je RVG Media grupa,
I zato im želimo falu vputiti
I za idući put se preporučiti.
Da nebi bili gladni i žedni
Tu je i naš sponzor vredni,
Mlin i pekare Sisak se zove
I fala im lepa za peneze nijove.

A znate li ke si folkloraši najrajše želiju?
Da od čekanja ne zaspiju?
Ma ne, šalimo se, očeju čim predi startati
 i se ono ke su od zajni put nafčili Vam pokazati.
Zato nam je red početi,
nebumo ih pustiti  dugo sedeti.


1.
Prvi nam se buju pokazali naši domaći,
mali klinci, iz D grupe plesači
Iako su kakti mali
niš im ne fali
a kak kolo znaju igrati
očeju nam sami pokazati
Tek jedno leto vučiju
I semu se novom veseliju.
Sakim danom se ih je više
a Megi ž njimi dela najviše.
                                                             

2.
Ze Slovačke su nam došli, z Devinskog Novog Sela. 
Črip se zoveju i već deset let se žnjimi dela.
Hrvatsku reč ne daju zaboraveti,
i o starine vole pripovedati.
Drage volje nam pokazali  buju
kak se Gradišćanske pesme  popevaju i sviraju.
„Kak sem išel k Marice“ budu nam povedali
i o ružici nam buju lepo popevali. 


3.
Malo su stareši od nas, 103 let imaju.
A pitate se ke oni pak delaju?
Kak i si mi tancaju i sviraju                                                                                                                                                               
iz Bosne i Hercegovine dolaziju.
Oni Vam se „Napredak“  zoveju.                                                                                             
I po celom svetu ideju.                                                                                 
Tak su i k nam došli i malo pristali,                                                                                   
a Kreševska kola je ono ke nam večeres buju pokazali.                                                           
Nafčile su ih Antonija Pavlović i Lidija Medić tancati                                                                                         
a Mato Franjčević  po notami svirati.


4.
Croatia je društvo tero nema puno let,
tek im je prešlo prve dvajset .                                                                                                   
Pesme i plese cijele Hrvatske popevaju
kad po belom svetu ideju.
Ze Zagreba nam je Croatia veselo prihajala,                                                       
Slavonija se bu tancala, da bi naša srca vesela ostajala,.                                                                       
I da bi ples i pesma bila  lepa , dobra i fina,                                                                       
pazila ih je i  vučila  Harfan Ivana,                                                 
a da tamburaška ruka sama note sipa
zasluga je bogme voditela tamburašov, Škvorc Josipa.


5.
Da bi se navčili potrebna je volja
Za pesme i plesovi z Turopolja
Naši pleseči z C grupe volju imaju
A bogme i lepo tancati znaju
Po cele ih Hrvatske ima
Z našim „Malim mladečkima“
Turopoljske pesme i plese ih je Megi nafčila
i to zato da bi sa deca sretna bila
Dok oni tak lepo tancaju i popevaju
Verujte mi, naši običaji se zatrli nebuju
   

6.
Z lepog našeg banijskoga kraja                                                                                    
jeno nam društvo z Petrinje dohaja.                                                                                      
V društvu sega lepoga delaju:                                                                                                 
a najviše tancaju i popevaju.                                                                                                  
A bome i mlajšu grupu imaju.                                                                                       
Zato Vam večeres veselo plesanje
i tamburanje prikazuju.                                               
Milan Herceg ih je nafčil tancati,
a Ivan Radošević na tamburami svirati.


7.
Videli smo ih kak pevaju o Marice,                                                                                  
a sad bumo čuli kak znaju i o kravice.
I čardaša nam buju zaigrali.
Dok po notami buju svirali
Spopevaju nam  kak je žena za tikvu muža prodala,
Ja mislim da bi to rada saka žena znala.                                                                             
Voditeljica im se Tereza Balažova zove
Nejne su zasluge za uspehe nijove


8.
V našem Gradićima isto se lepo tanca,
Dece puno ima i veseliju se ko da si ih pustil z lanca.
Došli su nam se pokazati i pofaliti,
Da nijove noge i druge korake moru nafčiti.
I kak fest frčen treba biti
Dok lički ples očeš voditi.
Da ne lehko, bumo i sami mogli videti.
I tomu se čudu samo diveti.
Dok su plesa zmislile
i se na pozornicu složile
Karmen i Goga su imale puno muka
Zato im na samice pomaže Kovačić Luka.


9.
I na samem našem kraju,
bute videli da člani z B grupe tancati lepo znaju.
Zagorje su zebrali večeres vam prikazati.
a i tamburaši se očeju malo pokazati
Sajna  i Dražen ih tancati vučiju
A Siniša Lučić da polako sami sviriju.


I predi nek počneju zajni folkloraši igrati,
Trebaju se si predstavniki KUD-ov pri pozornice zbrati.
Prosim ih, da si do pozornice dojdeju,
da si maloga dareka, za doma zemeju.
A po našem starom običaju
Nek nam i predsednik dojde na kraju
Da nas s terum rečjum pofali,
I veli jesmo li dobro tancali i igrali

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

POSLIJE NASTUPA B GRUPA OSTAJE NA POZORNICI

NA POZORNICU DOLAZI NENAD ROŽIĆ – ZAHVALA SVIM SUDIONICIMA I POZIVA PREDSTAVNIKE DA DOĐU NA POZORNICU DA PREUZMU POKLONE KOJE DIJELI SEVER VLATKA I DARIO (ČITA):

HKD „NAPREDAK“-KREŠEVO
FG „ČRIP“-DEVINSKO NOVO SELO
FS „PETRINJČICA“-PETRINJA
FA „CROATIA“-ZAGREB
KUD „GRADIĆI“ GRADIĆI

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Na koncu vam još jeno moram reći,                                                                                           
bez vas, publike, bi ovo bilo teško zvleći.
Zato vam puno fala, ke ste bili z nami,
i tak nam veselo pleskali, da vas peču dlani.

Sem skupa lahku noć želimo
I idućem zajedničkom susretu se veselimo
Živi i zdravi bili
I skup z nami se veselili.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

POZDRAV I NAKLON SVIH NA POZORNICI

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Ovak jě bilo lâni (2008.) na "6. Dečjěm igram"
(samo privremeno dostupna POveznica):
http://209.85.135.132/search?q=cache:aMJDvZ9TRNQJ:www.forum.gorica.hr/index.php%3Ftopic%3D4159.new+%22Odr%C5%BEan%C4%9B+7.+De%C4%8Dj%C4%9B+igr%C4%9B%22+gorica&cd=1&hl=en&ct=clnk&gl=ch&client=firefox-a (http://209.85.135.132/search?q=cache:aMJDvZ9TRNQJ:www.forum.gorica.hr/index.php%3Ftopic%3D4159.new+%22Odr%C5%BEan%C4%9B+7.+De%C4%8Dj%C4%9B+igr%C4%9B%22+gorica&cd=1&hl=en&ct=clnk&gl=ch&client=firefox-a)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Mâla turopôlska svâdba (OSS Bûševec), 04:35
Mala Turopoljska Svabda (http://www.youtube.com/watch?v=VheV5jP5PWU#)
Naslov: Odg: O YES YES Bûševec
Autor: Ljudevit Kaj - Prosinac 24, 2009, 07:21:12 poslijepodne


Lâjnski snég:


Ogrankâši oDUŠEVILI ...


Ogrankâši oduševili božičnem koncertom

rvg /  21.12.2008. /  Kultura

Ogranek Selačkě slôgě z Bûševca čěra jě v prepune cirkve sv. Ivana Krstitela održal věč tradicionalni Božični koncert. Koncert jě vujedno bil i promôcija prvoga božičnoga CD-a pod nâzivom Poslunetě dušicě, pa su posetiteli imali prilike poslušati i sě skladbě z nôvoga CD-a. Bila jě to jěna multimedijalna věčer, a osim vuz pesmu, posetiteli su vuživali i v drâmskem igrokazem, interpretâcijam pesam kak i v prezentâcije dela Ogranka črez krâtek film na video zidu. Buševčani nésu krili zadovolstvo, a ističu kak jě ovogletni koncert okupil nâjvekši broj posetitelov do sad. Srěčen i věsel te blagoslovlen Božič i vuspešno nôvo leto, vuz brojně sumeštaně i prijatelě, svem jě župlanem zažělel i velečâsni Đuro Sabolek, teroga ni ovo leto, prizna,  Božični koncert né ostavil ravnodušnem.


Zvir:
http://www.rvg.hr/index.php?id=804 (http://www.rvg.hr/index.php?id=804)

*****************************************

1. Tičice lepo spevaju, 3:18
    Tičice lepo spevaju (http://www.youtube.com/watch?v=FzIGGMlKeXk&feature=related#)
2. Isusova rosa 1:19
    Isusova rosa (http://www.youtube.com/watch?v=WS99HiiB8fg&feature=channel#)
3. Poslan je angel Gabrijel 2:51
    Paslan je angel Gabrijel (http://www.youtube.com/watch?v=WPbC_CvHVb8&feature=related#)
4. Zvan Betlema 2:33
5. Prva je vura 1:43
6. Glejte o pastiri 2:45  (Zišla, zišla je 2:48)
    Zišla, zišla je (http://www.youtube.com/watch?v=aktenzEXqxM&feature=channel_page#)
7. Radujte se narodi 3:16
8. Uspavanka Blažene Djevice Marije 4:46  (Oj Djetešce moje drago 5:08)
    Oj Djetešce moje drago (http://www.youtube.com/watch?v=xemtd-WJYIY&feature=channel#)
9. Na salašu kod Betlema 3:18
    Na salašu kraj Betlema (http://www.youtube.com/watch?v=0TgUdPi8i5Y&feature=related#)
10. Divica Marija 2:39
11. Spavaj mali Božiću 1:32
      Spavaj mali Božiću (http://www.youtube.com/watch?v=UPmBIqjZU4U&feature=related#)
12. Marija ziba Isusa 2:27  (Anđeli zibaju Isusa 2:32)
      Anđeli zibaju Isusa (http://www.youtube.com/watch?v=I_Cj-A9h8U8&feature=channel_page#)
13. Poslunete dušice 2:03
14. Dober vam večer gospodar
      Dober ti večer gospodar (http://www.youtube.com/watch?v=FQrvT-r5qwQ&feature=related#)
15. Spavaj, spavaj djetiću 3:04
      Spavaj, spavaj djetiću (http://www.youtube.com/watch?v=TAbCPPYHVdo&feature=related#)
16. Ča mora to bit 3:02
      Ča mora to biti (http://www.youtube.com/watch?v=8nFW1iqghkM&feature=related#)
17. Sa kakva se svjetla sja Betlem grad 2:17
18. Poslušajte svi vezda 2:01
     Poslušajte si vezda (http://www.youtube.com/watch?v=fWMIAuXMhPA&feature=channel_page#)
19. Kad Djeva Boga rodila 2:25
      Kad Djeva Boga rodila (http://www.youtube.com/watch?v=TDgO0wBC_RU&feature=related#)
20. Amo nebeski anđeli 2:02
      Amo nebeski anđeli (http://www.youtube.com/watch?v=WEGTP4NkU4A&feature=related#)
21. U to vrijeme godišta 3:12
      Ča mora to biti (http://www.youtube.com/watch?v=8nFW1iqghkM&feature=related#)


Crkveni zbor Buševca 2:15
Crkveni zbor Buševca (http://www.youtube.com/watch?v=0jndOhwrmX0&feature=channel_page#)

*****************************************

Poslunete dušice

POSLUNETE DUŠICE, DUŠICE
OD MARIJE DEVICE,
OD MARIJE DEVICE

KAK JE SINKA ZIBALA, ZIBALA
PESMICE MU SPEVALA,
PESMICE MU SPEVALA

VUSNI, VUSNI SINEK MOJ, SINEK MOJ
ZEMl CVETEK POKOJ SVOJ,
ZEMI CVETEK POKOJ SVOJ

HODI, HODI GRLICA, GRLICA
O TI MIRNA TIČICA,
O TI MIRNA TIČICA

NUNAJ MALO DETEŠCE, DETEŠCE
NUNAJ MOJE SRČECE,
NUNAJ MOJE SRČECE

MAJKA OČE SPEVATI, SPEVATl
JOŽEF MIRNO ZIBATI,
JOŽEF MIRNO ZIBATI

* * * * * * * * * * * * * * * * * *

 Prva je vura

PRVA JE VURA TE NOČI
DA SE MARIJA VESELI
DA SE MARIJA VESELI
SVETO NEBO

JANGELKl LEPO PEVAJU
SVETU MARIJU TRONAJU
SVETU MARIJU TRONAJU
SVETO NEBO

TRONAJ JU, TRONAJ VIŠNJI BOG
OTEC I SINI SVETI DUH
OTEC I SIN I SVETI DUH
SVETO NEBO

* * * * * * * * * * * * * * * * * *


PJEVAČICE

Prvi glas

Maja Kovačević
Mateja Kovačević
Vesna Petrac
Martina Hrgar
Romana Rožić
Marina Dragila
Snježana Lučić

Drugi glas
Petra Rožić
Ivana Žugaj
Maja Markov
Karmela Janjić
Lucija Dragila
Ivana Rrožić (Ivana)
Ivana Rrožić (Jurice)
Vanda Kos
Mirjana Kovačević
Sanja Bobesić
Josipa Bobesić
Vera Pribanić
Monika Robić
Jelena Sever
Gordana Muraja
Ivana Horvat
Mirjana Bedek

Treći glas
Sanja Pribanić
Margareta Nestorović
Marija Robić

Počimalje
Marina Dragila  3,4
Mateja Kovačević  4, 14
Vanesa Petrac  16, 19
Jelena Sever 3
Snježana Lučić 8
Romana Rožić 10
Sanja Pribanić 19


PJEVAČI

Prvi glas
Branislav katulić
Tomislav Katulić
Dubravko Bedek

Drugi glas
Mario Sever
Marijan Fabijančić
Darko Robić
Igor Horvačić
Matija Detelić
Marko Kukolić
Igor Crnkoci
Matija Crnkoci
Ivan Robić
Danijel Horvačić
Željko Berković


SVIRAČI

Siniša Lučić – Prim1
Miroslav Kovačević – Prim2
Mario Đurašin – Prim2
Matko Kovačević – Brač1
Mario Čunčić – Brač1
Tomislav Božić – Brač1
Dubravko Katulić – Brač2
Bojan Tošić – Brač2
Damir Rožić – Brač3
Mario Jurić – Čelo
Marko robić – Kontra
Saša Lučić – Bas

* * * * * * * *

Izdavač
Ogranak „Seljačke sloge“ Buševec
Trg Seljačke sloge 7
10417 Buševec – Croatia
MB: 3257754
Tel/fax: +385 1 6255 001
http://www.oss-busevec.hr (http://www.oss-busevec.hr)
e-mail: oss.busevec@zg.t-com.hr

Voditelji
Mojmir Golemac – folklorne grupe
Stevo Borić (1953. -2008.)– tamburaške grupe
Dražen Kurilovčan – vokalne grupe

Fotografije: Arhiva Ogranka „Seljačke sloge“ Buševec
Tonska obrada i mastering: Jurica Novosel
Grafička obrada:  Marko Robić
Tekstovi i lektura: Ivan Rožić – Nikolin
Prijevod: Lidija Đogaš Batovanja
Tisak: Tipomat – Staro Čiče
Za izdavača: Nenad Rožić
Proizvodnja: 2008
Naklada: 1000 kom.
Naslov: Odg: O YES YES Bûševec
Autor: Ljudevit Kaj - Prosinac 31, 2009, 10:19:06 poslijepodne


Pûčko kazališčě Ogranka „Selačke slôgě“ z Bûševca
- Kishon na bûševski nâčin

V novomu letu vse bude drugač

Monodrama za glumca i ženski glâs

Video:
V novom letu vse bu drugač,OSS Buševec,2009 03 25 275, 01:35
V novom letu vse bu drugač,OSS Buševec,2009 03 25 275 (http://www.youtube.com/watch?v=qoKWsAJdK2s#)

V novom letu vse bu drugač,OSS Buševec,2009 03 25 277, 00:45
V novom letu vse bu drugač,OSS Buševec,2009 03 25 277 (http://www.youtube.com/watch?v=jtNP-vcxtR8#)


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Vésti Ogranka "Selačkě slôgě" Bûševec
(25.03.2009.)

"V NOVOME LETU VSE BUDE DRUGAČ"

Slikôvnica (9 slik) – kliknuti na sliku v gôrnomu levomu čošku članka  http://www.oss-busevec.hr/ (http://www.oss-busevec.hr/) 


     Srijeda, 25. ožujka 2009.g.,ob 8 vur navečer, sredina tjedna, neobično za održavanje kulturnih događanja u našem selu, ali ovaj put bila je to iznimka jer se bliži 12. Smotra kazališnih amatera Zagrebačke županije koja se ove godine održava u Zelini u nedjelju 29.03.2009.g., na kojoj ćemo i mi sudjelovati s predstavom Ephraima Kishona "V novome letu vse bude drugač". Radi se o monodrami za glumca – Saša Robić i ženski glas – Ljiljana Katulić koju je preveo, prilagodio i uvježbao Ivan Rožić. .

      Sve je počelo bezazleno, u hodu. Naš režiser, gospodin Ivan Rožić izabrao je monodramu Ephraima Kishona "V novome letu vse bude drugač", preveo ju s njemačkog jezika na naš domaći, kajkavski …. Još mu samo fale glumci ! Većina ih je bila angažirana predstavom "Breza", dakle izbor glumaca je bio vrlo uzak …. Slučajnim susretom u dućanu pitao je Sašu, slučajnim susretom na inventuri pitao je mene, dao nam tekstove da pročitamo i razmislimo.
(Iako kad si bolje razmislim možda to i nije bilo slučajno-pa naš Ivek niš ne dela slučajno).

      Tema predstave bila je zanimljiva, priprema za doček Nove godine jednog bračnog para ….obleka, frizura, oblačenje – svlačenje, šminka, čarape ….nervoza, cendranje ….i sve kaj uz to ide. Izgledalo je zanimljivo i mi smo pristali. Neki nisu ni svjesni koliko problema može biti vezano uz jedno takvo obično spremanje na doček Novoga leta. Situacije su više manje svugdje iste, ni važno da li je bračni par iz Izraela ili iz Buševca jer svi oni koji imaju "najbolše žene na svetu" pretvore takve pripreme u pravu novogodišnju moru, kak je bilo i u ovom slučaju. Nakon mjesec i pol i samo 14 probi (malo vremena, ali s puno volje) održana je premijera naše predstave, naravno uz veliku tremu, kak to s prvom predstavom i ide, ali i s velikom željom da se predstava dopadne svima.

      No zato smo imali "joker zovi" i našoj predstavi se pridružila predstava "Breza" s već odlično uigranom ekipom glumaca, s puno žara i bez treme. Naši glumci, važno je za reći, svoju su predstavu odigrali devetnaest puta (neki tvrde da je i dvadeset), ali moramo vjerovati našem Predsjedniku, pa nek bude tak. Toliko su se poistovjetili s ulogama da već izgleda da pripadaju tom vremenu i da uopće ne glume. Rezultat toga, koliko su dobri na kazališnim daskama su zamolbe amaterskih društava iz cijele Hrvatske za prikazivanjem predstave u ovoj godini.

      Led je s premijerom probijen, a mi idemo u Zelinu.


Ljiljana Katulić


Zvir:
http://www.oss-busevec.hr/ (http://www.oss-busevec.hr/)
Naslov: Odg: O YES YES Bûševec
Autor: Ljudevit Kaj - Siječanj 01, 2010, 10:28:12 poslijepodne

Turopôlska trapezarija 1/3

Buševčica Vanda Winter zabâvlala je HTV* gledatelstvo v novoletnomu cirkusu
(* HTV – hrvacko Turopolě volim (imam rad))

Se době jě bûševski Ogranek „Selačkě slogě“ vuprizoril Marinkovičovu Gloriju, vu tere trapezistica Glorija opaně z trapeza i POgině.
Denes Buševčica Vanda Winter na HTV-u glumi trapezisticu, a (časopis) Glorija pišě o mlâde Turopôlke i o turopôlskem kulinârskem specijalitetem po nejnomu izboru
(morti jě kě sufléral i japa Branko, profesionalni vugostitel).

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

30.12.09.  
Novogodišnji cirkus na HTV-u

Razigrani, veseli i samo u ovoj posljednjoj noći 2009. godine vlasnici Novogodišnjeg cirkusa HTV-a voditelji su Mirko Fodor i Duško Ćurlić, s  neodoljivom, vrckavom Vandom Winter kao trapezisticom. Zahvaljujući Antuntunovcu Zoranu Vukiću upustili su se u cirkuski svijet žongliranja.
http://www.hrt.hr/index.php?id=sprisavskogatrga&tx_ttnews[tt_news]=56864&tx_ttnews[backPid]=364&cHash=d7c076d230 (http://www.hrt.hr/index.php?id=sprisavskogatrga&tx_ttnews)


Jutarnji list, 19.12.2009.
‘NAJLUĐA NOĆ’ NA HTV
Novogodišnji show pretvoren u cirkus

ZAGREB - Duško Ćurlić, Mirko Fodor i Vanda Winter za Novu godinu pretvorit će se u meštre cirkusa, a zvijezde hrvatske estrade u artiste, klaune, žonglere...
http://www.jutarnji.hr/novogodisnji-show-pretvoren-u-cirkus/359344/ (http://www.jutarnji.hr/novogodisnji-show-pretvoren-u-cirkus/359344/)
Naslov: Odg: O YES YES Bûševec
Autor: Ljudevit Kaj - Siječanj 01, 2010, 10:31:04 poslijepodne


Turopôlska trapezarija 2/3


Gloria  / stil »  gastro » 

VANDA WINTER

Volim jesti dobro i - kalorično

Iako je posao vuče prema Zagrebu, 24-godišnja glumica i pjevačica ne da se iz svog sela Buševec, a za to ima dosta razloga - štrukli, bazlamače, veprovina i ostale turopoljske delicije u kojima uživa svaki dan


1) Tekst
2) Recepti

ad 1) Tekst

Vanda se ne brine zbog kalorija jer ih sve istopi na pilatesu
http://www.gloria.com.hr/uploads/images/2009/slikeclanci/Winter_Vanda_270109_125.jpg (http://www.gloria.com.hr/uploads/images/2009/slikeclanci/Winter_Vanda_270109_125.jpg)
Foto: Vedran Peteh


Iako je posao vuče prema Zagrebu, 24-godišnja glumica i pjevačica ne da se iz svog sela Buševec, a za to ima dosta razloga - štrukli, bazlamače, veprovina i ostale turopoljske delicije u kojima uživa svaki dan

Kad se zaželi domaće kuhinje, 24-godišnja glumica i pjevačica Vanda Winter krene na malu gastronomsku turneju kroz svoj Buševec, selo u turopoljskoj ravnici, u kojem živi s roditeljima. Uputi li se na jedan kraj sela, stiže do djeda Stjepana čijim domaćim čvarcima ne može odoljeti, a na drugom je kraju baka Ana dočekuje s gibanicom od rogača ili buhtlima. Vanda, čiji su se preci prije dva stoljeća iz Aus­tri­je doselili u Buševec, s ponosom ističe da je Turopoljka od glave do pete, i stoga, premda je poslovima vezana za Zagreb, odgađa odlazak iz roditeljskog doma. No, jedan od vrlo važnih razloga je kuhinja mame Sanje.

- Kod nas se jede dobro i kalorično. Oduvijek se kuhalo na svinjskoj masti, a variva su nezamisliva bez zaprške. Nisam izbirljiva i volim jednostavna jela, kao što su žganci zapečeni s lukom, variva od kelja, poriluka ili krastavaca, ali i turopoljski odrezak te fazanovu juhu. No, ne volim grah, ali može “proći” u kombinaciji sa zeljem i krumpirom. Još kao malu, roditelji su me naučili: ono što je na stolu, to se mora i pojesti. Kako je moj tata Branko lovac, često uživamo i u veprovini na različite načine, a osobito je ukusna s pekmezom od brusnica, sa suhim šljivama ili jabukama - priča Vanda, koju domaća hrana osnažuje kako bi izdržala naporne probe i predstave koje je očekuju u kazalištu “Komedija”, čija je postala stalna članica od ove godine.

Palačinka - party

Na radijskim postajama vrti se njezin novi singl, “Nema te”, za koji je napisala tekst, a Marko Tomasović glazbu. Objavila ga je nakon glazbene stanke od gotovo četiri godine, tijekom kojih je završila studij glume, a nedavno je dobila i Nagradu hrvatskog glumišta za ulogu Ljepotice u predstavi “Ljepotica i zvijer”. U slobodnim danima, kad nema probu ili predstavu, Vanda zamijeni mamu u svim kućanskim poslovima, što, naravno, uključuje i pripravu objeda.

- Priznajem, nisam vrhunska kuharica, ali ono što sam na­­učila, radim odlično. Ne volim kuhati samo za sebe, a da ne bih baš sasvim kopirala mamu u turopoljskim jelima, pripremim neki svoj specijalitet poput tjestenine u sočnom umaku. Povrće uvijek režem ručno, bez pomoći kuhinjskih aparata, i na taj se način opuštam. Za prijatelje najradije organiziram palačinka-party. Pripravljam ih zapečene, punjene medom ili domaćim pekmezom od šljiva. Palačinke vješto okrećem u zraku, i još nijedna nije završila na kuhinjskom stropu - smije se Vanda, koja je prve palačinke ispekla s trinaest godina.

Kad je bila mala, sjeća se, njezina baka je držala kravu, i u kući je uvijek bilo domaćeg mlijeka, sira, vrhnja i putra koji su imali drukčiji i miris i okus nego danas, a skorup s kuhanog mlijeka djed bi joj svako jutro umiješao u čokolino. S čokolinom i danas rado počinje dan.

- Kako volim jesti dobro i fino, a kao glumica moram se brinuti o svojoj formi, dvaput na tjedan vježbam pilates: dobro se izmorim, jedan sat poklonim samo sebi i nakon toga osjećam se bolje - kaže Vanda Winter koja je u Kurilovcu, u restoranu Babriga obitelji Jančić, pronašla još jednu postaju s domaćim turopoljskim delicijama.

Jagoda Zamoda

Objavljeno: 27-01-2009.


**************************

ad 2) Recepti

Bijeli žganci
Trganci sa sirom i tropom
Turopoljski odrezak
Turopoljski štrukli omotani slaninom
Bazlamača
Turopôlska trapezarija 3/3
Turopôlski kulinârski specijaliteti po izboru Vandě Winter
http://www.forumgorica.com/kajkavski/turopolska-i-turostolna-jelaca-i-pijaca/msg8764/#msg8764 (http://www.forumgorica.com/kajkavski/turopolska-i-turostolna-jelaca-i-pijaca/msg8764/#msg8764)

Zvir:
Tekst / Recepti
http://www.gloria.com.hr/stil/showpage.php?id=7035 (http://www.gloria.com.hr/stil/showpage.php?id=7035)

**************************

Vanda Winter
(k)Wikipedia
http://hr.wikipedia.org/wiki/Vanda_Winter (http://hr.wikipedia.org/wiki/Vanda_Winter)
Naslov: Odg: O YES YES Bûševec
Autor: Ljudevit Kaj - Siječanj 21, 2010, 12:23:38 prijepodne


Prectava "Breza" Pûčkoga kazališča Bûševec na medmrežju*:


a) prék ogrankově stranicě (http://www.oss-busevec.hr/ (http://www.oss-busevec.hr/)):
kliknuti na "(v)ulaz" desno, oko sredině, ispod nâslova "videotéka" odn. ispod tancâčov.


b) izravno prék youtube-a:

Pučko Kazaliste Buševec - Breza 2008 1 dio, 10:00
Pučko Kazaliste Buševec - Breza 2008 1 dio (http://www.youtube.com/watch?v=8IP1f5nRhj4#)

Pučko Kazaliste Buševec - Breza 2008 2 dio, 10:00
Pučko Kazaliste Buševec - Breza 2008 2 dio (http://www.youtube.com/watch?v=xUomGhs1xcY#)

Pučko Kazaliste Buševec - Breza 2008 3 dio, 10:00
Pučko Kazaliste Buševec - Breza 2008 3 dio (http://www.youtube.com/watch?v=y0ynhaEhYLk#)

Pučko Kazaliste Buševec - Breza 2008 4 dio, 10:00
Pučko Kazaliste Buševec - Breza 2008 4 dio (http://www.youtube.com/watch?v=aqqp_GFh5Dg#)

Pučko Kazaliste Buševec - Breza 2008 5 dio, 10:00
Pučko Kazaliste Buševec - Breza 2008 5 dio (http://www.youtube.com/watch?v=SSy9oumMUW0#)

Pučko Kazaliste Buševec - Breza 2008 6 dio, 10:00
Pučko Kazaliste Buševec - Breza 2008 6 dio (http://www.youtube.com/watch?v=JlOyJqwsiIA#)

Pučko Kazaliste Buševec - Breza 2008 7 dio, 10:00
Pučko Kazaliste Buševec - Breza 2008 7 dio (http://www.youtube.com/watch?v=HIi__PQdzQY#)

Pučko Kazaliste Buševec - Breza 2008 8 dio, 10:00
Pučko Kazaliste Buševec - Breza 2008 8 dio (http://www.youtube.com/watch?v=bW11WG_C9l8#)

Pučko Kazaliste Buševec - Breza 2008 9 dio, 10:00
Pučko Kazaliste Buševec - Breza 2008 9 dio (http://www.youtube.com/watch?v=9OuJfpqQu2Q#)

Pučko Kazaliste Buševec - Breza 2008 10 dio, 10:00
Pučko Kazaliste Buševec - Breza 2008 10 dio (http://www.youtube.com/watch?v=SCYYaKGJoEg#)
Naslov: Odg: O YES YES Bûševec
Autor: Ljudevit Kaj - Kolovoz 08, 2010, 09:47:44 poslijepodne
Tûžna vést:

posle dûgoga i žmekoga betega mrla jě v 39. letu

Marina Kovâčevič
z Bûševca.

Marina ostâvla v velike žalosti mamu Lubicu (rođ. Cvetnič, rodom z Mraclina), oca Josipa (Jožu Bizômkinoga, spisatela), sěstru Anu i brojnu rodbinu.

Sprěvod bû predvidivo pondelek 9. kolovoza 2010. Vukovine.


Něk je jě lehka turopôlska zemlica.
Naslov: Odg: O YES YES Bûševec
Autor: Ljudevit Kaj - Studeni 27, 2010, 10:54:43 poslijepodne

1) kajkavski pisano
2) štandardno pisano

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *   

1)
Ogranek Selačkě slôgě Bûševec slâvi ovo leto 90. obletnicu osnuvajna


Povodum toga (l)jubileja održan jě niz kulturne dogotkov (folk-kolorni tamburâško-pevački koncerti, turopôlska svâdba, kazališne prectavě i festivâli, ..).
Dâna 05.10.2010. v Precedničkem dvorem na Pantovčâku jě precednik Republikě Hrvackě dr. Ivo Josipovičov dodelil "Povelu Republikě Hrvackě" OSS-u Bûševec.


POVELA REPUBLIKĚ HRVACKĚ DODELÉNA OGRANKU "SELAČKĚ SLÔGĚ" BÛŠEVEC 
http://www.oss-busevec.hr/Povelja/Povelja.htm (http://www.oss-busevec.hr/Povelja/Povelja.htm)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *   

2)
Ogranak Seljačke sloge Buševec slavi ove godine 90. obljetnicu osnivanja


Povodom tog (l)jubileja održan je niz kulturnih događanja (folk-kolorni tamburaško-pjevački koncerti, turopolska svadba, kazališne predstave i festivali, ..).
Dana 05.10.2010. u Predsjedničkim dvorima na Pantovčaku je predsjednik Republike Hrvatske dr. Ivo Josipović dodijelio "Povelju Republike Hrvatske" OSS-u Buševec.


POVELJA REPUBLIKE HRVATSKE DODIJELJENA OGRANKU "SELJAČKE SLOGE" BUŠEVEC 
http://www.oss-busevec.hr/Povelja/Povelja.htm (http://www.oss-busevec.hr/Povelja/Povelja.htm)
Naslov: Odg: O YES YES Bûševec
Autor: Ljudevit Kaj - Studeni 27, 2010, 10:59:22 poslijepodne

Obrezivajně Hrvâtov po Nemačke

"BREZA" PÂK ODUŠEVLÂVA

Bûševska kajkavska «Breza» v Župajne, Ulmu i Stuttgartu


Glumci Pûčkoga kazališča OSS Bûševec sudelovali su na 3. Festivâlu kazališnoga amatérskoga stvaralaštva v Župajne (08.10.2010.).
Potlam su gostuvali v Nemačke na poziv glumačkě družině "Pûtujuča scena" z Stuttgarta tera jě sudeluvala v Bûševcu na 13. Smotre kazališne amatérov Zâgrebečkě županijě.
Kuliko su glumci bili vuverlivi dokaz jě i to kě su v Stuttgartu Baricu Kovâčevičovu (Janičinu svekrvu v predstave) v pauze skoro mûrali braniti od nâpadov lutite gledatelov.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


"BREZA" PONOVNO ODUŠEVLJAVA

Buševska kajkavska «Breza» u Županji, Ulmu i Stuttgartu

Glumci Pučkog kazališta OSS Buševec sudjelovali su na 3. Festivalu kazališnog amaterskog stvaralaštva u Županji (08.10.2010.).
Potom su gostovali u Njemačkoj na poziv glumačke družine "Putujuća scena" iz Stuttgarta koja je sudjelovala u Buševcu na 13. Smotri kazališnih amatera Zagrebačke županije.
Koliko su glumci bili uvjerljivi dokaz je i to što su u Stuttgartu Baricu Kovačević (Janičinu svekrvu u predstavi) u pauzi skoro morali braniti od napada ljutitih gledatelja.


Nakon poduže pauze (u međuvremenu je uvježbana i prikazana nekoliko puta nova predstava Turopoljski top) Breza se ponovno prikazuje na daskama koje život znače. Najprije su glumci Pučkog kazališta OSS Buševec sudjelovali na 3. Festivalu kazališnog amaterskog stvaralaštva u Županji (08.10.2010.) gdje je naš Marko Labudan alias Zlatko Bobesić dobio nagradu za najbolju mušku ulogu na festivalu (čestitke njemu ali i cijeloj ekipi).
     Kad smo se u Županji malo zagrijali uslijedilo je gostovanje kod naših Hrvata u Njemačkoj. Dugo očekivani nastup dramske sekcije izvan domovine je konačno realiziran od 22-24.10.2010. i to u Ulmu i Stuttgartu. U Njemačkoj smo gostovali na poziv glumačke družine "Putujuća scena" iz Stuttgarta koji su sudjelovali kod nas u Buševcu na 13. Smotri kazališnih amatera Zagrebačke županije. Na put se krenulo rano 22.10. (u 5 sati) jer je do 17.00 trebalo stići u Ulm. Tamo su nas dočekali članovi Hrvatske katoličke misije iz Ulma i Hrvatske škole koji su i organizirali naš nastup u Ulmu. Po dolasku smo istovarili kulise i rasvjetu, te smo otišli na ručak koji su za nas pripremili domaćini. Nakon ručka slaganje pozornice, rasvjete i priprema glumaca za nastup. Nastupili smo u dvorani Gemeide Maria Himmelfahrt-Ulm pred stotinjak gledatelja. Publika je sa oduševljenjem prihvatila našu predstavu i odlično je reagirala na svaki geg ili tekst, iako smo se mi malo plašili da nas neće razumjeti jer je predstava na kajkavskom, a publika je iz svih krajeva Hrvatske (dijelom i iz Hercegovine). Na našu veliku radost možemo konstatirati da je publika bila jedna od boljih pred kojom smo do sada nastupali. Nakon zadnjeg naklona, presvlačenje, raspremanje pozornice i spremanje kulisa u autobus. Naša domaćica Gordana je došla po nas u Ulm te nas otpratila do Stuttgarta gdje su nas čekali naši domaćini, brzinski raspored i odlazak kod domaćina na zasluženi odmor. Ujutro opet istovar kulisa slaganje pozornice i rasvjete i tek kad smo sve složili odlazimo na izlet u Mercedesov muzej. Tri sata koje smo imali na raspolaganju nije dovoljno da biste vidjeli svu ljepotu Mercedesa od onih najstarijih iz tisuću osamsto i neke do najnovijih formula. Stvarno Nijemci znaju napraviti auto, ali znaju to i prekrasno prezentirati. Svi koji se ikada zateknete u Stuttgartu nemojte propustiti za samo 7 eura pogledati ovaj prekrasni muzej i odvojite si dovoljno vremena za obilazak svih 8 katova.

     Nakon što smo se nahodali u muzeju slijedi zajednički ručak koji su nam pripremili naši domaćini sami, a potom ostaje i malo vremena za obilazak trgovina, za one koji su to željeli.

     Navečer u 19.00 sati drugo izvođenje Breze u Njemačkoj - dvorana Burgerzentrum Stuttgart West, publika također izvrsna, a kada je publika tako dobra onda su glumci još i bolji. Ovdje smo predstavu igrali sa pauzom, a koliko su glumci bili uvjerljivi dokaz je i to što smo našu Barica Kovačević (Janičinu svekrvu u predstavi) u pauzi skoro morali braniti od napada ljutitih gledatelja. Zaslužene ovacije glumcima na kraju predstave, ali i tehničkom osoblju i naravno režiserki Romani Rožić koja je također bila sa nama na gostovanju. Najljepše je kada je nakon predstave zadovoljna i publika i domaćini i glumci, a to je ovaj puta bio slučaj. Nakon predstave su naša dva svirača-zabavljača Branko i Jura pjesmom i svirkom razveselili publiku koja se ostala družiti i nakon predstave. Opet slijedi raspremanje pozornice i posprema kulisa u autobus, već se ekipa toliko uvježbala da svi znaju tko što nosi do autobusa. Zajednička večera i druženje do pola noći jer tada je u Njemačkoj fajrunt (a i ti Nijemci se ne znaju zabavljati). Pomogli smo mi i domaćinima da sve i raspreme jer bez njih nismo mogli doma. Neki odlaze kućama na spavanje, a neki se nastavljaju zabavljati sa svojim domaćinima po kafićima.

     Polazak za Buševec je dogovoren u nedjelju u 10.00 sati, a tako je i bilo, neminovni rastanak sa našim domaćinima iz "Putujuće scene" i poziv da dođu kod nas kada spreme novu predstavu. Uz ugodnu vožnju vozača iz tvrtke "Prijevoz putnika Marić" i pokoje stajanje stigosmo u Buševec malo poslije 21.00 sat, živi, zdravi i dobro raspoloženi zbog prekrasnog gostovanja. Hvala našim domaćinima iz Stuttgarta na svemu što su učinili za nas da bi se u Njemačkoj osjećali što bolje i naravno vidimo se ponovno kod nas u Buševcu.

Predsjednik OSS Buševec
Nenad Rožić 

Slikôvnica (fotozâpis):
«Sliknuti» (kliknuti) na sliku lévo od nâslova na zvirne stranice

http://www.oss-busevec.hr (http://www.oss-busevec.hr)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

«Njemačko-hrvatski» pogled na Brezu:
http://www.oss-busevec.hr/Geometrija/tisak.htm (http://www.oss-busevec.hr/Geometrija/tisak.htm)


Zvir:
http://www.oss-busevec.hr (http://www.oss-busevec.hr)
Naslov: Odg: O YES YES Bûševec
Autor: Ljudevit Kaj - Studeni 27, 2010, 11:01:30 poslijepodne

Večernji list, 27. listopada 2010.
HRVATI IZVAN DOMOVINE


Daske koje život znače
Pučko kazalište Buševec nastupilo u Stuttgartu s dramom "Breza"

Ganuli osebujnim prikazom sudbine nesretne Janice

Svi sudionici predstave, kao i tehničko osoblje, dolaze iz kraja u koji je smještena priča pa se u "Brezi" govori autentičnim narječjem iz samog djela, otkriva redateljica Romana Rožić


Ivana Livaić

STUTTGART – U organizaciji stuttgartskog amaterskog kazališta Putujuća scena, publici u gradu mercedesa predstavilo se Pučko kazalište Buševec s dramskom predstavom «Breza».
Svi koji su htjeli uživati u predstavi napravljenoj prema romanu poznatog hrvatskog pisca Slavka Klara, a u režiji Romane Rožić, ostali su ganuti pričom o nježnoj seoskoj djevojci Janici koja je umrla zbog bešćutnosti i patrijarhalnosti sela u kojemu ljudi više nariču nad uginulom kravom i puricom nego nad mrtvom ženom, te osebujnom glumom kazališne družine iz Buševca, pokraj Velike Gorice.

Slave 90. obljetnicu

- Pučko kazalište Buševec djeluje od 1923. godine unutar ogranka Sljačke sloge, koji ove godine slavi 90 godina postojanja – predstavio je to društvo njego predsjednik Nenad Rožić. Osim pučkog kazališta unutar društva djeluju i folklorna i etno skupina, fotoskupina, te godišnji list.
- Udruga obuhvaća i održavanje kulturnoumjetničkih priredaba, promicanje i podizanje opće kulture, estetskih vrijednosti i moralnih načela u sredini u kojoj djeluje, njegovanje prijateljstva, te potiče kreativnost – naglasio je Rožić.
Nakon predstave razgovarali smo i s redateljicom Romanom Rožić.

Iznjedrili puno glumaca

- Ovo kazalište iznjedrilo je mnogo profesionalnih glumaca. Prve korake ovdje su napravili Rene i Sven Medvešek*, Vanda Winter... ** – rekla je R. Rožić. Među ostalima, na njihovu repertoaru našle su se i predstave «Matijaš Grabancijaš Dijak» i «Diogeneš» Tituša Brezovačkog, Zagorkina «Gordana» ***, «Turopoljski top» Augusta Šenoe, Kolarov «Svoga tela gospodar»...
- Kolarovu «Brezu» odabrali smo jer je nastao u našem zavičaju, u Vukomeričkim goricama, iako je široj javnosti to malo poznato i većina misli da se radnja zbiva negdje u Zagorju. Važno je reći da su svi glumci, kao i tehničko osoblje, iz našeg kraja i da je to narječje njihov svakodnevni govor, jezični element koji ih čini autentičnim – zaključila je Rožić.

Errare «novinarum» est (opaske L.K.):
*      posredno, prek matere Slave Črnko,
**    pozablen je Zvonimir Črnko,
***  misli se na jen drugi Zagorkin komad


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Tekst uz 1. sliku:
Glumci su bili oduševljeni načinom kako je stuttgartska publika prihvatila njihovu verziju poznate Kolarove priče «breza»

Tekst uz 2. sliku:
»Breza» je djelo o tužnoj sudbini mlade seoske djevojke Janice

Tekst uz 3. sliku:
Glumci govore autentičnim turopoljskim naglaskom / Ivana Livaić

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

27 puta dosad izvedena je „Breza“ u domovini, a ovo je prvo gostovanje u inozemstvu

3 predstave režirala je Romana Rožić: «Brezu», «Točno u podne» i «Priču o Jobu».

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Zvir:
http://www.oss-busevec.hr/Geometrija/tisak.htm (http://www.oss-busevec.hr/Geometrija/tisak.htm)
Naslov: Odg: O YES YES Bûševec
Autor: Ljudevit Kaj - Siječanj 15, 2011, 06:05:55 poslijepodne
Vésti Ogranka "Selačkě slôgě" Bûševec

11-18.12.2010.   Bogekova (Božična) turneja


BÔGEK (BOŽIĆ) V OGRANKU ILI KAK SEM ZAVOLELA  PESMU "PRVA JĚ VURA"

    V Ogranku jě věč tradicija ono kě mi zovemo "Bôgekova (Božična) turneja". Kam pemo za Bôgeka (za Božič) negda sě znâ i po više meséc vunaprovo. To jě jěna od nâjbolše turnej v letu. Krâtka, ali slâtka. Mesto nam tuliko né ni bitno, biten jě samo Bôgekov (božični) vugođaj, a toga nigdâr ne sfali. Ovo leto bili smo pozvâni v Pandorf v Austrije. Koncert jě trebal biti obdržan v nedelu (12.12), pa smo v sobotu (11.12) pré mešě obdržali koncert v Bizonje v Mađarske.

Po dolasku v Bizonju bili smo pozvâni prisustvovati nijovomu običaju. Saki dân v prosincu do Bôgeka (Božiča) opiraju obluk na jěne iže, de sě skupe si stanovniki teri to oču , a domačin je počâsti z kolâči i z kuvanem vinom. "Lépi običaji" zaklučuju Dudo i Tica.

   Župnik nam vupriličujě obed i daruje nam svôj CD teroga jě snimil z cirkvenem zborom. I tak smo mi na pûtu domôm imali priliku čuti kak župni zbor popéva "Ružo moja crvena"…


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
 
 BOŽIĆ U OGRANKU ILI KAKO ZAVOLJEH PJESMU "PRVA JE VURA"

    Prema crkvenom kalendaru vrijeme došašća, vrijeme pripreme za Božić, počinje 4. nedjelju prije Božića. Ali ne počinje svakome došašće sa paljenjem prve adventske svjećice. Ono individualno došašće, advent u srcu, nekome počinje s mirisom prvih božićnih kolačića, padanjem prvog snijega, na prvoj misi zornici, s toplinom kuhanog vina ili paljenjem gradskih božićnih ukrasa, prvom božićnom pjesmom na radiju. Nekome se poklopi sa paljenjem prve adventske svjećice, a nekome, na žalost, ni okićena jelka ni rođenje malog Isusa ne unosi radost Božića. Moje došašće, ono neslužbeno, počinje sredinom 10. mjeseca sa otvaranjem crnog fascikla u punoj prostoriji na Trgu seljačke sloge 7. . .
    I otvaram crni fascikl. Pogled na prvu pjesmu. "Prva je vura". Raspoloženje down. Zašto? Opet? Nee! Izvedena već 538 milijuna puta (dobro, pretjerujem, svega 40-ak puta ne računajući probe, ali subjektivan dojam je bitan). Počinjem žaliti Severinu. Pitam se koliko je puta "Gas gas" izvedena. "Prva je vura" barem ima smisla. U nastavku probe nailazim na još par dragih mi multiizvedenih pjesmica.

    Početkom 11. mjeseca ulovim se pjevušeći "Prva je vura" dok kuham. Sredinom 11. mjeseca učimo novu pjesmu, pa moj život ima novu glazbenu podlogu. Krajem 11. mjeseca skupljam potpise za putovanje na koncerte u Austriju i Mađarsku. S obzirom na količinu ljudi na probama, pitam se bi li nam Slavijatrans iznajmio onaj svoj novi produženi bus. Početkom 12. mjeseca zaključujem da ćemo ipak stati u jedan bus. Al' bit će pun!

    U Ogranku je već tradicija ono što mi zovemo "Božićna turneja". Kamo ćemo za Božić nekad se zna i po više mjeseci unaprijed. To je jedna od najboljih turneja u godini. Kratka, ali slatka. Mjesto nam toliko nije ni bitno, bitan je samo božićni ugođaj, a toga nikad ne manjka. Ove godine bili smo pozvani u Pandorf u Austriji. Koncert je trebao biti održan u nedjelju (12.12), pa smo u subotu (11.12) prije mise održali koncert u Bizonji u Mađarskoj.

    Čitam statuse na facebook-u. "Idemo malo vidjeti kaj ima u Beču", "Beč - here i come" ili "Beč". Vidi se tko nije detaljno proučio plan puta. Sva sreća, u Beču sam bila vikend prije.

    5 sati ujutro. Vučem kofer po Staroj ulici. Raspoloženje? Tko je vidio raspoloženje u 5 ujutro? Srećom, nađoh ga u 5 i 15. Božićni ugođaj se uvukao u bus . Ne znam jel to zbog svih silnih kapa, rukavica i šalova koji su ispadali iz pretinaca ili zbog božićnog CD-a Vuga kojeg smo slušali putem. Slijedeće godine svakako moramo nabaviti veći broj CD-a . Ili bi nam se moglo desiti preopterećenje funkcije Repeat. Iako, CD je bio dobar.

    E da, bili smo u Beču, 2 i pol sata. Taman dovoljno da protutnjamo H&M-om, uzmemo kavu u Starbucksu, otiđemo na božićni sajam, popijemo punč, pojedemo krumpiriće ili hot dog i dovedemo do živčanog sloma druge turiste dok okupiramo aparat da bi kupili 40 karta za podzemnu. E da, i slikamo se. U podzemnoj uglavnom. Tam smo bili najduže.Po dolasku u Bizonju bili smo pozvani da prisustvujemo njihovu običaju. Svaki dan u Prosincu do Božića otvaraju prozor na jednoj kući, gdje se okupe svi stanovnici koji to žele , a domaćin ih počasti kolačima i kuhanim vinom. "Lepi običaji" zaključuju Dudo i Tica.

    Prvi snijeg je pao taj dan u Bizonji. Od našeg pansiona do crkve ima 200 m. Naše čižmice promoče nakon 50 m. Pa računajte. Nagurani u sakristiji čekamo početak koncerta. Ili on čeka nas. U 6 počinjemo. Isprva malo manjim intenzitetom od uobičajenog . Uživim se već na "Zvan Betlema" pa otpjevam "Prva je vura" sa srcem. Vrijeme brzo proleti, koncert je gotov. Tužnić. Pljesak. Bis. Pljesak. I onda sv. Misa. Na "starohrvatskom" (gradišćanskohrvatskom). Propovijed na mađarskom.

    Pred crkvom puše vjetar i temperatura se znatno spustila. Dijeli se kuhano vino. Svi su se okupili i razgovaraju. Mi se stišćemo u krug (pa zima je). U maniri pingvina sa čašom kuhanog vina u jednoj i crnim fasciklom u drugoj vraćamo se onih 200 m. Presvlačenje i večera. Tamburaši se uhvate tambura. Standardno! Cure polako odlaze na tuširanje. S obzirom da nas je u mojoj sobi 8 pitam se dal' da prvo doručkujem. Dečki ostaju u restoranu izvoditi vokalno-instrumentalni koncert, a cure kartaju u sobi i upriličuju vlastiti vokalni koncert. Oko 23h svi se skupljaju u predvorju pansiona. Oko 1h završava rock-pop-trash večer uz svirku benda po željama publike.

    Buđenje u 6. U 6!!! U 7 i 15 obučeni u nošnje čekamo bus da krene. Naš bus je, naime, doživio prometnu nesreću parkiran na parkiralištu privatnog pansiona. Vožnja do Pandorfa je potrajala. Prvi put nakon 15 sati gledam svoj mobitel. Oho, imam poruku. Hm, Sanja hoće da smirim ekipu (poslano u 02:05). "Nemaš frke, budem" odgovaram. U Pandorf dolazimo u zadnji čas. Pjevamo na misi. Misa je na starohrvatskom, a propovijed je svećenik odsvirao! Nakon mise, koncert. Smijem se, a spava mi se. Pjevam, a glas mi je u Bizonji. Ali čak i "Prva je vura" otpjevam sa srcem. Poslije koncerta Prec nas hvali. "Ovaj koncert je bil bolji nego jučer, a ja sam mislil da bu gori jer ste lumpali po noći, svaka vam čast!". Najlogičnije moguće rješenje je da je Prec zaspao i sanjao koncert.

    Župnik nam upriličuje ručak i daruje nam svoj CD koji je snimio sa crkvenim zborom. I tak smo mi na putu doma imali prilike čuti kak župni zbor pjeva "Ružo moja crvena"…

            Koncert u Buševcu

    18.12.2010. u crkvi sv. Ivana Krstitelja izveden je Božični koncert. Onaj nama najdraži, na domaćem terenu. Gosti su nam bili KUD "Seljačka sloga" - Posavski bregi, tj. 6 cura koje su nam doista uveličale koncert svojim pjevanjem. Sudjelovala su i djeca područne škole Buševec sa svojim igrokazima i recitacijama.

    Prije koncerta posjećuje me jedna stara znanica. Ona se javlja samo u posebnim prilikama, dolazi samo na posebne koncerte. "Trema, prijateljice stara, pa di si? Ne vidjeh te dugo." Zna biti prilično naporna. Ovaj put se zalijepila za mene i nije me puštala. Otpjevala je s nama prvu pjesmu. Klapsku, meni najtežu. Jesam možda napomenula da Tremi pjevanje baš i nejde? Kod druge pjesme je jednostavno nestala. Zatim je počeo koncert odrađen sa srcem i dušom . Koncert za moje bake, obitelj, susjede i prijatelje.

    I tak se "Prva je vura" uvukla i u dušu. A onda kuhano vino, običaj koji smo prenijeli iz inozemstva, od naših Hrvata iz Gradišća. I zajedničko druženje. "Ja sanjam jedan bijeli Božić, da opet dođe u moj grad" pjeva Crvena jabuka. Pih! Budući da su zvijezde su gore, a svi ljudi koje volim su tu, ja pjevam "Prva je vura te noći da se Marija veseli, da se Marija veseli – Svetlo nebo!"
 

Maja Kovačević
 


Slikôvnica (fotozâpis):
«Sliknuti» (kliknuti) na sliku lévo od nâslova na zvirne stranice  

http://www.oss-busevec.hr (http://www.oss-busevec.hr)


Prva je vura

PRVA JE VURA TE NOČI
DA SE MARIJA VESELI
DA SE MARIJA VESELI
SVETO NEBO

JANGELKl LEPO PEVAJU
SVETU MARIJU TRONAJU
SVETU MARIJU TRONAJU
SVETO NEBO

TRONAJ JU, TRONAJ VIŠNJI BOG
OTEC I SINI SVETI DUH
OTEC I SIN I SVETI DUH
SVETO NEBO

Bôgekov (Božični) koncert Ogranka Selačkě slôgě Bûševec AD MMVIII
http://www.forumgorica.com/kajkavski/o-yes-yes-busevec/msg8216/#msg8216 (http://www.forumgorica.com/kajkavski/o-yes-yes-busevec/msg8216/#msg8216) 
Naslov: Odg: O YES YES Bûševec
Autor: Ljudevit Kaj - Rujan 25, 2011, 01:22:29 prijepodne

cityportal.hr
18. srpna 2011. | Autor Petra

Ogrankaši se vrnuli z Turske


 U kasnim nedjeljnim satima Ogranak seljačke sloge Buševec vratio se sa svoje desetodnevne turneje. Ove godine destinacija im je bila predivna Turska i 6. Uluslararası Göl Festival. Na festivalu je nastupalo 9 grupa – Kanada, Kirgistan, Meksiko, Španjolska, Rumunjska, Švicarska, Rusija, Hrvatska i domaćini, dvije grupe iz Turske. Kroz tjedan dana festivala,  Ogrankaši su predstavili Hrvatsku na sve moguće načine. Tako su domaćinima i svim sudionicima festivala dočarali lijepu našu kroz pjesmu, ples, svirku, tradicionalne domaće specijalitete i mnoge druge stvari.

Sama organziacija festivala bila je na visokoj razini, što su i dokazali hotel sa četiri zvijezdice, organiziran autobus za svaku grupu, organizacija raznih izleta i druženja za sve sudionike (Dragon Boat races, vožnja brodom po Bosporu, posjet Miniaturku, kupanje u toplicama, razgledavanje plave džamije, Aja Sofije…) te ono što je bitno za svakog izvođača, vrhunska pozornica. Što se tiče same tehnike Buševčani su bili dosta zakinuti jer razglas i mikrofoni nisu bili prilagođeni hrvatskom folkloru. No, bez obzira na to posao je odrađen na nivou, a organizatori su obećali da će se, za ubuduće, potruditi ispraviti taj mali nedostatak.

„Upoznavanje novih mjesta, ljudi, različitih kultura i stjecanja novih prijateljstva zaista je nešto posebno i neprocijenjivo. Premalo je riječi kojima bi opisali i prepričali ovaj jedinstveni događaj, ali ono što možemo reči je da će ovo putovanje svima ostati u jako lijepom sjećanju –  kažu Ogrankaši.


Zvir + slikovnica (27 slik):
http://www.cityportal.hr/vijesti/ogrankasi-se-vratili-iz-turske/ (http://www.cityportal.hr/vijesti/ogrankasi-se-vratili-iz-turske/)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Vu-te tur(opol)ske zemle:
Vu toj turskoj zemlji, Lado, 02:48
Medjimurje, Iz kajkavskih krajeva 2
http://www.myspace.com/lado000o/music/songs/vu-toj-turskoj-zemlji-me-imurje-56254163 (http://www.myspace.com/lado000o/music/songs/vu-toj-turskoj-zemlji-me-imurje-56254163)
Naslov: Odg: O YES YES Bûševec
Autor: Ljudevit Kaj - Listopad 18, 2011, 10:30:56 poslijepodne

Glas Buševca, Br. 7 – studeni 1966.

                                                     HUMOR

                                                 TO NEBUDE IŠLO
- Barek!  Moj Matek bi se štel ženiti stvega sela. Bili mu ti mogla najti deklu?   
-Eh !? Draga moja da je tvoj sin negde na stanu v Zagrebu makar i vagunu, onda to nebi bilo teško. Ali k tebe tam v tvoje selo nebi niti jedna išla da baš imate zgradu kak vilu.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

                                                 KAD NEBI BILO
Došla posavska djevojka prvi puta u životu da kopa vinograd, te reče ocu:
Je japo kej bi se lepo kopalo trsje da nema kolčevja.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

                                                 MUČI ŽERI
Za vrijeme ručka u vinogradu mlada težakinja koja je prvi puta u životu jela štrukle iz sira, upita oca: Japo kak se zove ovo jelo?
-Muči! Žeri! -odbrusi posramljeni otac pred ostalim radnicima.
Al su dobri ovi mučižeri - odgovori kći.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

                                                 AUTO                                         
Mala Olgica reče si kolegici susjedovoj Katici: Katica! Moj tata je kupil fiću. Ja se bum vozila a ha.
- Onda kej je to!? Baš je to nekakov avuto. Moj tata bude  kupil autobus pak se bumo mogli si voziti.     

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

                                                 POZNA GA
Štef! Baš si fest ispal nate slike.
-Nes to ja, Janton. To je slika suseda Matića kej se slikal za legimitaciju (legitimaciju).

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

                                                 DUGO SPAVA
Čuj ti Kato! Ti jutro dugo spiješ.
-Nek ja dugo spijem .Da moram to kupiti nebi ni toga imala kak i ništa drugoga.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

                                                  VIDJET ĆE                                   
Štef! Rekla je tvoja suseda za tvoju babu da je fufljasta i krezuba.
-Kej!?! To je veliš ona rekla. Pokazala bu ne moja baba zube, da bu zanavek zapametila.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

                                                 RAZUMIJE SE
Mamo neke beči vane.
-Mama: To se sigurno naš Pepek vrnul z Beča.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

                                                 NE RAZUMIJE GA
Sin me je prosil da kupim kola v Nemačke. Ja sem mu kupil novi gumenak v Slovenije, i sad se neće zmenom spominati.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

                                                 NEĆE IH
Štefić!? Kej nebuš zel električare da ti igraju na svadbe.
-Nebum,jer ako bi slučajno nestalo struje oni nemru pri luči igrati.                                                        

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

                                                 A ŠTO GLEDA ?               
Mamo kak ovaj naš Francek susedov je fest dečko i lepo zgledi v ovomu novomu avutu.
- A kak ti glediš čerka? Em se to vozi negov otec.



Zvir :
http://www.oss-busevec.com/Pdf/07.Glas.pdf (http://www.oss-busevec.com/Pdf/07.Glas.pdf)
ili
Literarna sekcija / Literarna sekcija - Glas Buševca / Br. 7 – studeni 1966.
http://www.oss-busevec.hr/ (http://www.oss-busevec.hr/)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *   

Vide(l)o:


Pučko kazališče Buševec - Kratki (b)insert drame Hamlet

Pučko Kazalište Buševec - Kratak insert drame Hamlet, 04:26
Citat:
http://www.youtube.com/watch?v=79EJNh3rRNs

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Zake (ne)je zgodno da se Kos zove Mato?
Zvali bi ga "kosmato".
Naslov: Odg: O YES YES Bûševec
Autor: Ljudevit Kaj - Listopad 18, 2011, 10:33:06 poslijepodne

Glas Buševca, Br. 7 – studeni 1966.


IZ POVIJESNOG ARHIVA BUŠEVCA

Mato Detelić: NAŠE SELO BUŠEVEC (nastavak)

(Društveno-politički i kulturni život našeg sela od 1863. god. do Drugog svjetskog rata, a i poslije.
Kratki historijat bivše Zemljišnje zajednice plemenite općine Turopolje, u .kojoj zajednci je bilo i naše selo, a s njim usko vezano kroz to razdoblje)

ŽIVOT I OBIČAJI NAŠIH LJUDI

KUĆNA ZADRUGA ČRNKO


A, sada vratimo se malo na naše stare kućne zadruge , tamo oko l863. god. Skoro sve naše zadruge bavile su se poljoprivredom, uzgojem stoke i svinogojstvom. No samo jedna od njih bavila se i kirijom. Ta kirija odnosila se na prijevoz kojekakove robe iz Siska u Zagreb i obratno, jer u ono doba nije bilo drugog cestovnog prijevoza osim kola i konja.

Ta zadruga bila je u posjedu i po svim vrednotama najbogatija kućna zadruga u našem selu. Posjedovala je oko 40 jutara zemlje i ogromne gospodarske zgrade od kojih je bila najveća Čardak. Poslije diobe iz čardaka su sagradili četiri velike kuće. Ta zadruga bila je Črnko (Matičina). Gospodar zadruge bio je Stjepan Črnko. Kao dobar gospodar, a u ono doba snalažljiv, držao je u svom gospodarstvu i po šest pari konja i po šest slugu, koji su kirijali i prevozili robu raznim trgovcima i svim poduzetnicima iz Siska u Zagreb, Veliku Goricu i obratno. Imao je svog vlastitog kovača koji mu je potkivao konje i popravljao kola.

   Takvom kirijom unapređivao je svoje gospodarstvo, svinogojstvom se nije bavio na veliko kao druge zadruge, jedino za domaće potrebe. Imao je velike livade u Ogulincu (Matičina sinokoša) i velike štale za konje i stoku, a i velike sjenike za sijeno. Na taj sjenik bile su napravljene i velike stube po kojima se išlo po sijeno. Stube su bile takve da je jedamput i jedna junica po njima otišla na sjenik. Za tu junicu nije nitko znao kud je otišla, dok sluge nisu počele rušiti sijeno, te su je otjerali natrag po stubama„ Ta kućna zadruga imala je velik vinograd u Barbariću i mnogo vina. Gospodar zadruge pozivao je svoje prijatelje i mnoge trgovce, s kojima je poslovao, na pijaču na vinsku komoru gdje se pilo po cijele noći i dane.

    Gospodar zadruge, Stjepan, kome su govorili Štefko, imao je sedam sinova i jednu kćerku. Sinovi su bili Josip, Janko, Mato, Franjo, Miko, Imbro i Mijo i kći Anica.

    Sedam sinova sedam lavova. Kad je kći navršila l0 godina poslala je majka da donese iz velike škrine kukuruz za kokoši. Škrinja je bila velika s ogromnim hrastovim poklopcem, koji je bio poduprt sa potporom, međutim kako se ona nagnula nad škrinju udarila je rukom o podpor, a teška vrata udare je po glavi te je na mjestu ostala mrtva. Nakon očeve smrti braća su se razdijelila. Svi su osim Nikole, bili kirijaši a voljeli su malo više vino i rakiju. Iako su se svi i bogato oženili i imali djece rasprodali su sjenakoše svi osim Nikole i tako postali siromašni. Franju zvanog "Hajoš" zaklao je kovač Vnučec. Od tih sedam sinova potjeće današnja velika porodica Črnko (veliki matičini).


Zvir :
http://www.oss-busevec.com/Pdf/07.Glas.pdf (http://www.oss-busevec.com/Pdf/07.Glas.pdf)
ili
Literarna sekcija / Literarna sekcija - Glas Buševca / Br. 7 – studeni 1966.
http://www.oss-busevec.hr/ (http://www.oss-busevec.hr/)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

 Vide(l)o:

3. Oj Buševec selo zavijato (Turopolje), 08 :35
Citat:
http://www.youtube.com/watch?v=9-reH-UsTAc
Naslov: Odg: O YES YES Bûševec
Autor: Ljudevit Kaj - Listopad 18, 2011, 10:40:39 poslijepodne

Zgoditek v metu z (s)lovačkum puškum


Vesti Ogranka Selačke sloge Buševec

 11-12.06.2011.   Gostuvajne v Slovačke 2011

SVEČANI MEDNARODNI FESTIVAL TAMBURAŠKE SASTAVOV
POVODOM 90. OBLETNICE IGRAJNA TAMBURE V ŠURANY - SLOVAČKA
11-12.06.2011.
 
   Moremo povedati da su se naši prijateli z Šuranya stvarno potrudili da nam boravek pri-jni ostane v trajnomu sečajnu (ako zememo v obzir da je je večina stareša od 70 let) i da su svojum srdačnošču osvojili naša srca.



    Prošle godine na 5. Međunarodnom tamburaškom festivalu - Buševec 2010. gdje su nam između ostalih grupa gosti bili i "Šurianski tamburaši" dobili smo poziv na festival u Šurany kojeg će oni organizirati povodom 90-e obljetnice sviranja tambure u Šuranyu. Uz puno muke i truda (imaju slabu podršku od grada i ostalih struktura) naši dragi prijatelji iz "Šurianskih tamburaša" na čelu sa njihovim voditeljem gosp. Gustavom Augustinom (čiji otac je i donio prvu tamburu u Šurany kad se vratio iz vojske koju je služio u Osijeku) su ipak uspjeli organizirati festival.
   Svaka im čast na tome i zahvala što su i nas pozvali. Osim tamburaške "A" grupe Ogranka "Seljačke sloge" Buševec na festivalu su nastupili i tamburaški orkestri iz Šmartnog pri Litiji (Slovenija), Brač - Studenka (Češka republika) i Šurianski tamburaši (Slovačka), svi već nama dobro poznati sastavi iz Buševca.

   Na put smo krenuli u jutarnjim satima 11.06.2011. kombijem dobivenim od OŠ Vukovina (na čemu im se i ovaj puta zahvaljujemo, osobito njihovom ravnatelju Kreši Matašinu) i jednim osobnim automobilom. Bila nam je to jeftinija varijanta nego autobus. Stigli smo taman na ručak oko 14 sati, a prije toga smo se smjestili u hotel. Nakon ručka smo malo razgledali lokalni muzej koji je smješten u židovskoj crkvi, a oko 16 sati su počele tonske probe na pozornici koja je u sklopu hotela.

   Svečani GALA PROGRAM je počeo u 18 sati, a svaki je orkestar imao na raspolaganju 30 minuta da pokaže svoju virtuoznost sviranja tambure. Domaćini su prekrasno uredili pozornicu, svi orkestri su bili na visokom nivou tako da je tri i pol sata tamburaške svirke prošlo za tren. Nakon ovacija koje su dobili svi tamburaški sastavi, pripremljena je zajednička večera i druženje na ljetnoj terasi u sklopu hotela gdje je postavljena pozornica za neformalni dio programa. Svirka i druženje su potrajali prema željama pojedinaca.

   Nedjelja je bila rezervirana za Matinejsku svirku na ljetnoj pozornici u 11 sati, prije koje smo mi uspjeli obaviti doručak i šoping te se opskrbiti sa suvenirima i poklonima za najdraže. Matineja je protekla u ležernom tonu i grupe su izvele neformalniji program koji je bio više za zabavu. Nakon programa slijedi zajednički ručak i odlazak na polazne destinacije, tako da smo oko 20 sati bili u Buševcu.

   Možemo reći da su se naši prijatelji iz Šuranya stvarno potrudili da nam boravak kod njih ostane u trajnom sjećanju (ako uzmemo u obzir da ih je većina starija od 70 godina) i da su svojom srdačnošću osvojili naša srca. Hvala im na svemu što su za nas organizirali i želimo im još puno zdravlja i lijepih tamburaških koncerata.

 
Predsjednik OSS Buševec
Nenad Rožić


Zvir:
http://www.oss-busevec.hr/ (http://www.oss-busevec.hr/)
Naslov: Odg: O YES YES Bûševec
Autor: Ljudevit Kaj - Listopad 18, 2011, 10:43:57 poslijepodne

(i nogometna:)
Turo(pol)ska i vukomerička formula za vuspeh:
prek Turske do Polske (i Vukrajine)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


Vesti Ogranka Selačke sloge Buševec

07-17.07.2011.   Gostuvajne v Turske

6. MEDNARODNI KUCUKCEKMECE "LAKE"FESTIVAL
TURSKA, ISTANBUL, (KUCUKCEKMECE)
 
    Se pofale vupučujemo i organizatoru teri ne pozabil niti jenu sitnicu i teri drži ov festival na jako visokomu nivou (po našemu sudu sigurno jen od najbolše organizerane festivalov v Europe). Najava i propaganda festivala, z zastavicami se zemli je bila i više neg izvrsna (plakati i zastave se zemli vučesnic su bile na sakom koraku).

    Si nastupi i događajna su slikani i snimani, a na završne večere su si vučesniki dobili DVD-e ze snimkami kompletnoga festivala. Saka čast organizatorem, preporučamo se i za drugi put.



    Ogranak "Seljačke sloge" Buševec je od 07-17.07.2011. gostovao na 6. Međunarodnom Kucukcekmece "Lake" festivalu. Festival organizira CIOFF Turska sekcija u suradnji sa općinom Kucukcekmece. Organiziran je na vrlo visokom nivou i po svim CIOFF kriterijima (čak i više od toga). Na festivalu su nastupale slijedeće zemlje; Meksiko, Kanada, Španjolska, Švicarska, Rumunjska, Rusija, Kirgistan, dvije Turske grupe i mi.
   Na put je išlo 34 člana OSS Buševec i dva vozača, a za prijevoz smo izabrali najpovoljniju opciju autobusnog prijevoznika Vrbanac iz Siska. Smještaj je bio organiziran u hotelu Adela, hotel sa 4 zvjezdice u dvo i trokrevetnim sobama Po dolasku svaka grupa dobiva svojeg vodiča (naša vodička se zvala Ebru) koji je na raspolaganju 24 sata, akreditacije i englesko-turske rječnike. Također po smještaju u hotel organizator za svaku grupu osigurava jedan autobus, tako da naši autobusi nisu vozili loko vožnju. Pozornica na kojoj se nastupa prekrasna, velika (12 x 10 m) za plesača, sa posebnim povišenim dijelom za glazbenike, izvrsno osvijetljena i ozvučena.

    Otvaranje festivala glamurozno uz prisutnost svih važnijih političara u gradu. Zadana satnica i program se u potpunosti poštuju. Na svim programima koje smo izvodili je gledalište bilo puno, a na samom otvorenju su i svi okolni parkovi bili puni ljudi (za njih su postavljena dva dodatna velika displeja). Svi nastupi su snimani sa tri kamere i slikani od službenih fotografa. Prilikom transporta na nastupe i povratka sa nastupa zbog gužve u prometu osigurana je i policijska pratnja. Osim službenih nastupa koji su bili raspoređeni; od centralne pozornice na jezeru pa preko mimohoda kroz grad, do nastupa u šoping centru i na ribarskom otočiću, te na ulici, domaćini su nas upoznali i sa Istanbulom organiziravši nam izlete. Tako smo imali prilike vidjeti Aja sofiju, Plavu đamiju, Grand bazar, Panoramu i Miniaturk , a jedan dan smo imali i vožnju Bosporom. Nastupi su bili svakodnevni, ali je bilo dovoljno vremena i za odmor, pravilno su raspoređeni na sve dane boravka u Istanbulu. Organizirana je i utrka čamaca na jezeru za sve grupe, a jedan dan su nas vodili u vodeni park.

    Na nastupima koje smo izvodili Hrvatsku smo željeli predstaviti kao kulturno turističku zemlju sa mnoštvom raznolikosti pa smo se tako predstavili sa koreografijama; Linđa, Splitskim plesovima, Baranjom, Draganićem i naravno Turopoljem, uz tamburaška intermezza i pjesme iz Međimurja i Slavonije (naravno svako u nošnji kraja iz kojeg je i koreografija). Sve grupe su imale mogućnost predstaviti svoju zemlju drugim grupama po jednu večer, tako smo i mi iskoristili priliku pa smo Hrvatsku predstavili na slijedeći način.

    Prezentaciju smo podijelili na tri regije; panonski dio, jadranski dio i središnja Hrvatska. U svakom dijelu smo ponudili hranu i piće iz tog kraja, otpjevali i odsvirali pjesmu, pokazali nošnje iz te regije, te naučili plesati ostale grupe po jedan ples iz svake regije. Osim toga paralelno su se na video zidu vrtjeli slajdovi Hrvatske, a složili smo i dva stola puna propagandnih materijala o Hrvatskoj koje smo podijelili svima prisutnima. Prezentacija je odrađena na visokom nivou i vjerujemo da ćemo ovaj model koristiti i dalje (u majicama HTZ-a).

    Ovim putem se želim zahvaliti Hrvatskoj turističkoj zajednici, Turističkim zajednicama Grada Zagreba i Velike Gorice, Muzeju Turopolje i Gradu Velikoj Gorici koji su nas snabdjeli sa promo materijalima i poklonima koje smo podijelili svim grupama i pojedincima. Na ovaj način je mogao svatko iz publike ponijeti djelić Hrvatske u svoju zemlju. Posebnu zahvalu upućujemo Ministarstvu kulture koje nas je i ovaj puta financijski podržalo (sredstvima MK smo pokrili veći dio troškova autobusnog prijevoza), bez njihove pomoći ne bismo mogli prezentirati lijepu našu na ovako kvalitetan način.

    Sve pohvale upućujemo i organizatoru koji nije zaboravio niti jednu sitnicu i koji drži ovaj festival na vrlo visokom nivou (po našem sudu sigurno jedan od najbolje organiziranih festivala u Europi). Najava i propaganda festivala, sa zastavicama svih zemalja je bila i više nego izvrsna (plakati i zastave svih zemalja učesnica su bile na svakom koraku).

    Svi nastupi i događanja su slikani i snimani, a na završnoj večeri su svi učesnici dobili DVD-e sa snimkama kompletnog festivala. Svaka čast organizatorima, preporučamo se i za idući puta.
 
Predsjednik OSS Buševec
Nenad Rožić


Zvir:
http://www.oss-busevec.hr/ (http://www.oss-busevec.hr/)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Vide(l)o:

Ovak je bilo lani:
Pučka tancajuča (vumetnička) družba «De Boezeroenen», Flandrija, Belgija

De Boezeroenen - Dronkenmanssuite (1/2), 07:07
"De Boezeroenen" Boezeroenen Internationaal Folklore
Folklorefestival Festival Küçükçekmece "Lake festival"
De Boezeroenen - Dronkenmanssuite (1/2) (http://www.youtube.com/watch?v=n1u9ObqdCzg#)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

De Boezeroenen - Dronkenmanssuite (2/2), 09:23
De Boezeroenen - Dronkenmanssuite (2/2) (http://www.youtube.com/watch?v=vkXf_MhaIhY#)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Vu-te tur(opol)ske zemle:
Vu toj turskoj zemlji, Lado, 02:48
Medjimurje, Iz kajkavskih krajeva 2
http://www.myspace.com/lado000o/music/songs/vu-toj-turskoj-zemlji-me-imurje-56254163 (http://www.myspace.com/lado000o/music/songs/vu-toj-turskoj-zemlji-me-imurje-56254163)
Naslov: Odg: O YES YES Bûševec
Autor: Ljudevit Kaj - Prosinac 27, 2011, 12:21:47 prijepodne

Pokojni turopolski (buševski) glumec Zvonimir Črnko (Zvona Frajninov) kak Ščepan Mali (lažni Car Petar III)

Ščepan Mali  vladal je Crnum Gorum 1767.-1773., predstavlajuč se kak ruski car Petar III.. Vučvrstil je centralnu vlast, suzbijajuč plemensku neslogu. Vuspešno je ratuval protiv Turske. Vubil ga je negov sluga, Grk(klan), potplačen od Tur(opol)cov.
http://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%A0%C4%87epan_Mali (http://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%A0%C4%87epan_Mali)



Covjek koga treba ubiti (1979), 1:40:58

Nakon ubojstva ruskog cara Petra III u 1762, čije je prijestolje zauzela carica Katarina, Veliki Sotona zaključuje da je poremećena ravnoteža snaga između predstavnika pakla i predstavnika raja na Zemlji. Stoga šalje učitelja Farfu, koji nevjerojatno sliči na Petra III, kao paklenog agenta trećeg reda u Crnu Goru, da bi tamo preuzeo vlast od ostarjelog vladike i potom se, kao tobožnji Petar III, 'vratio' na rusko prijestolje. Crnogorci Farfu doista prihvate kao svog vladara, a on se proglasi carem Šćepanom Malim i uspješno suprotstavi Turcima. No dirnut dobrotom i hrabrošću Crnogoraca te teškim uvjetima u kojima žive, a uz to se i zaljubivši u lijepu pučanku Elfu, Farfa iznevjerava Sotonin plan, pa ga on odluči ukloniti...

Covjek koga treba ubiti (1979) (http://www.youtube.com/watch?v=L9kJ8vMJkdk#)
Naslov: Odg: O YES YES Bûševec
Autor: Ljudevit Kaj - Siječanj 06, 2012, 12:53:20 prijepodne

Vesti Ogranka "Selačke sloge" Buševec
     
06.12.2011.
 
ŠEGRT HLAPIČ (HLAPEC)

   Bogatstvo ove predstave je v tomu ke vu-jne glume deca od 9-14 let, režijsku palicu ima režiser teri ima tek 17 let, a on potpisuje i scenografiju, sufleri (šaptači) su isto tak deca. Jedina pomoč im je trebala v nabave rekvizitov za scenografiju, v logistike i odrađivajnu tehničkoga dela posla ke je oddelala naša tehnika.

   Nakon premijere v Buševcu predstavu su odigrali i v Čičke Polane gde se del sakuplene darov i odnesel. V vrlo skromnemi uveti vuz maksimalnu improvizaciju deca su predstavu odigrala kak pravi profesionalci. Leta 2012. v planu je z ovum predstavum nastupiti v SOS selu Lekenik i Dvorane Galženica v Velike Gorice, ali takaj i gostuvati po škola ili dopeluvati škole v Buševec na predstavu.



   Premijera nove predstave koju izvodi Dramski pomladak Ogranka "Seljačke sloge" Buševec je održana u sklopu akcije "Dođi daruj i bit ćeš darivan". Ovu akciju već nekoliko godina zajedno provode Društvo žena Buševec i OSS Buševec. Žene pripreme poklone za djecu, a OSS osigura predstavu za njih. Jedina obaveza djece je da dođu i umjesto ulaznice donesu neku svoju igračku koju će darovati nepoznatom prijatelju. Ove godine smo se odlučili da ne zovemo u goste druga kazališta sa predstavama za djecu, nego smo našem mladom članu Dariju Kovačiću povjerili zadatak da uvježba predstavu sa malim glumcima.

   Dario se već u proljeće primio posla, odabrao je tekst "Šegrt Hlapić ili Hlapić predobri" od Ivana Bakmaza. Pozvali smo svu zainteresiranu djecu (osnovnoškolce) da se priključe dramskom pomlatku. Od proljeća do danas se u ovoj ekipi izmijenilo dosta djece jer su neki nakon nekog vremena odustajali, ali se ipak sakupila ekipa koja je dobila uloge u predstavi. Dariju i ekipi smo dali rok za uvježbavanje predstave do Svetog Nikole. Približavanjem 06.12.2011. napetost je rasla. Javljale su se dileme; hoće li se stići sve uvježbati? da li će to oni dobro odglumiti? hoćemo li stići pripremiti scenografiju i kostime? Sve te dileme su raspršili naši mali glumci na čelu sa njihovim mladim režiserom odigravši predstavu pred djecom u punom Domu kulture Buševec 06.12.2011 u 19,00 sati. Najveću pohvalu sigurno su dobili od našeg iskusnog režisera Ivana Rožića koji im je rekao da su glumili pred najzahtjevnijom publikom na svijetu - malom djecom, a uspjeli su ih držati zainteresiranima čitavih 50 minuta koliko je predstava trajala što dokazuje da su bili jako dobri.

   Bogatstvo ove predstave je u tome što u njoj glume djeca od 9-14 godina, režijsku palicu ima režiser koji ima tek 17 godina, a on potpisuje i scenografiju, šaptači su također djeca. Jedina pomoć im je trebala u nabavi rekvizita za scenografiju, logistici i odrađivanju tehničkog dijela posla što je odradila naša tehnika. Svi članovi ove ekipe zavređuju da ih ovdje i spomenemo; Filip Rožić (Šegrt Hlapić), Marko Katulić (Grga), Kristina Janjić (Lisac), Petra Kovačić (Marta), Lucija Rožić (Gita), Karlo Burazor (Želimir), Karlo Katulić (Srečko), Dario Kovačić (Mrkonja, režija, scenografija), Tin Zvonar (cirkuski dječak), Barbara Vučilovski i Lea Rožić (šaptači), Ivica Rožić, Mario Detelić i Zvonimir Črnko (tehnika i rasvjeta), te Nenad Rožić i Stjepan Kovačić (rekviziti i organizacija).

   Nakon premijere u Buševcu predstavu su odigrali i u Čičkoj Poljani gdje se dio sakupljenih poklona i odnio. U vrlo skromnim uvjetima uz maksimalnu improvizaciju djeca su predstavu odigrala kao pravi profesionalci. Iduće godine u planu je sa ovom predstavom nastupiti u SOS selu Lekenik i Dvorani Galženica u Velikoj Gorici, ali također i gostovati po školama ili dovoditi škole u Buševec na predstavu.

   Mislim, to jest siguran sam, da se mi u Buševcu ne trebamo bojati za nove generacije glumaca, jer ovi koji sada glume su dokazali da ih imamo, a vidjeli smo da u osnovnoj školi ima još talentirane djece koja će se nakon ove predstave nadamo se uključiti u rad dramskog pomlatka OSS Buševec. Ne znamo da li su u Buševcu takve podzemne vode ili je nešto drugo u pitanju, ali je činjenica da ima jako puno dobrih glumaca ! ili možda "glumaca"?

   Čestitke i pohvale upućujemo svima i obećajemo ima da ćemo im i dalje pomagati u njihovim novim projektima.

Predsjednik OSS Buševec
Nenad Rožić

http://www.oss-busevec.hr/ (http://www.oss-busevec.hr/)
Naslov: Odg: O YES YES Bûševec
Autor: Ljudevit Kaj - Ožujak 03, 2012, 01:29:58 prijepodne
Concordia rusticana (rurale, contadina, agraria, bucolica)




Članem OSS-a Buševec


POZIV NA 92. IZVEŠTAJNU SEDNICU SKUPŠČINE
OGRANKA „SELAČKE SLOGE“ BUŠEVEC



Veleštuvani,

izuzetna nam je čast i zadovolstvo pozvati Vas na 92. Izveštajnu sednicu Skupščine Ogranka „Selačke sloge“ Buševec tera bu se održala v sobotu 03. ožujka leta 2012. z početkom ob 19,00 vur v prostorijam DVD-a Buševec.
Radujemo se ke Vas bumo mogli informerati o našemi aktivnosti v prešlomu letu, prezenterati Vam plane za ovo leto, a posle sednice se skupa družiti.




                        Predsednik OSS Buševec
                             Nenad Rožić


http://www.oss-busevec.hr/ (http://www.oss-busevec.hr/)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Vide(l)o:

12. Turopoljski mladečki - 1 dio (Svadbovanje u Turopolju), 09:56

12. Turopoljski mladečki - 1 dio (Svadbovanje u Turopolju) (http://www.youtube.com/watch?v=aoXAbe43Sd4#)
Naslov: Odg: O YES YES Bûševec
Autor: Ljudevit Kaj - Ožujak 03, 2012, 01:32:47 prijepodne

Velača 2010.

Spominek s predsednikom Ogranka „Selačke Sloge» Buševec, gosponom Nenadom Rožičom (Šepinovem)


OD ČLANA DO PREDSJEDNIKA

Sa predsjednikom razgovarao: Ivan Robić

Izborna je godina, (možda) dolazi i novi predsjednik, a mi smo ususret tom događaju odlučili intervjuirati prvog čovjeka Ogranka, trenutačnog predsjednika, svima nam znanog gospodina Nenada Rožića; U sljedećim crtama doznajemo kako se odlučio biti predsjednik, što za njega znači samo vođenje društva, kako se nosi sa silnim obvezama i još mnogo toga...
...Zato krenimo redom. Recite mi molim Vas:

1. Kakva je Vaša povezanost s Ogrankom od djetinjstva? Možete li nam ukratko opisati svoj put od člana do predsjednika?

U Ogranku sam od svoje rane mladosti točnije od 1977 godine kada sam se uključio u plesni pomladak. Plesali smo godinu dana kada je nas petnaestak Marinko Katulić sakupio i predložio da počnemo svirati. Od tada sam zavolio tamburu i počeo svirati prim. Tamburu sam svirao negdje do 1993/1994 godine kada zbog obaveza i posla prestajem sa aktivnim sviranjem. U Upravni odbor društva su me izabrali 1983 godine (kada je još Stjepan Robić bio predsjednik) i od tada sam u odboru obavljao razne zadatke od tehničkog voditelja tamburaške i plesne grupe, urednika Godišnjaka (par godina), bio sam tajnik društva, dopredsjednik i mijenjao sam predsjednika (Branka Črnka) dok je  on bio na privremenom radu u inozemstvu. Od 2003 godine sam predsjednik OSS Buševec

2. Je li Vam bilo teško odlučiti se biti predsjednik i to posebice u jednom ovako podosta jakom Društvu?

Kada se odlučujete za vođenje ovako velikog i jakog društva morate biti svjesni da preuzimate i ogromnu odgovornost.jer OSS Buševec ima tradiciju koja obavezuje i nitko si ne može dozvoliti da propadne nešto što je stvarano 90 godina. Što se tiče obaveza vođenja društva nije mi bilo teško preuzeti tu ulogu jer slobodno mogu reći da sam školovani predsjednik (prošao sam sve faze u društvu i bio u Upravnom odboru kod tri predsjednika). Jedina dilema koju sam imao je bila obiteljske prirode jer su mi djeca tada bila vrlo mala (jedna i tri godine) i bilo je pitanje da li ću moći obavljati svoju roditeljsku dužnost i vođenje društva kvalitetno. Na sreću tu sam naišao na podršku cijele obitelji, svoje supruge i roditelja.

3. Koje su Vam sve obveze kao predsjednika u ovako velikoj instituciji, ako je tako možemo nazvati?
Predsjednik Ogranka osim što štiti interese i ugled društva, ima obaveze organizirati kompletnu aktivnost društva, predlagati programe i voditi brigu da niti jedna grupa unutar društva ne bude zakinuta. Jedna od većih obaveza je namaknuti sredstva za normalno funkcioniranje društva. Zadaci koje predsjednik obavlja u društvu koje ima 200-tinjak aktivnih članova su svakodnevni i tu nema odmora niti dileme hoću li ja to odraditi ili neću. Zamislite si samo firmu koja ima 200 zaposlenih i koje su to sve obaveze da ta firma posluje uspješno (nema ih puno u Hrvatskoj), a sada dodajte k tome još da mi radimo na polju kulture gdje se za svaku kunu morate dobrano namučiti da ju privrijedite.

4. Čime se bavite, koji su Vam hobiji i stignete li obaviti sve privatne zadatke uz ovolik posao? Jeste li možda razmišljali o imenovanju podpredsjednika kao dodatne pomoći u radu?
Zaposlen sam u tvrtci Pliva Hrvatska d.o.o i radim na mjestu voditelja MUR održavanja (automatika) za pogon Suhih oralnih oblika. Čime se inače bavim? Svakodnevno se bavim Ogrankom; to mi je ujedno i hobi jer kada ste predsjednik ovakvog društva i ako to želite raditi kvalitetno nemate vremena za dodatne hobije. Moram priznati da svaki puta i ne stignem obaviti sve privatne zadatke, ali supruga i ja smo si posložili život na taj način da ne moramo sve u životu napraviti i imati odmah, već smo pronašli ravnotežu u svemu tome. Naše je geslo da u životu ne treba samo raditi nego treba u njemu i uživati, jer život vam prođe u trenu i ako u tom trenutku ne znate uživati badava su vam svi novci i sve bogatstvo ovoga svijeta. O dopredsjedniku smo razmišljali, jedno vrijeme smo ga i imali, ali moram vam priznati da se rijetko tko želi prihvatiti tog posla, ako ima zainteresiranih ja bih vrlo rado dio svojih obaveza prebacio na dopredsjednika (jednog ili više njih).

5. Jeste li ikada požalili što ste predsjednik Ogranka? Je li Vam ikada palo na pamet da odustanete?
Ne, nikada nisam požali što sam predsjednik Ogranka, jer me previše lijepih trenutaka veže za to društvo da bi mi bilo žao. Za sada još uvijek imam dovoljno energije, volje i ideja i ne mislim odustajati. Jedino ukoliko ljudi smatraju da je došlo vrijeme za promjene i da moje ideje nisu ispravne ili ne daj bože kakove bolesti, onda su to već druge okolnosti.

6. Možete li ukratko rezimirati bitne projekte koji su se ostvarili za vrijeme od početka Vašeg mandata do danas?
U sedam godina mojeg predsjednikovanja uspjeli smo organizirati i „brendirati“ niz manifestacija koje su postale tradicionalne; „Ivanje u Buševcu“, „Dječje igre“, „KAJ-BUŠ“, Međunarodni festival tamburaške glazbe i Međunarodni festival tradicijskih glazbala, nastavili smo sa organizacijom Božićnih koncerata. Snimili smo dva nosača zvuka „Oj, Buševec“ i „Poslunete dušice“ , snimili DVD-e „85. godina OSS Buševec“ i „Poslunete dušice“ . Osnovali smo etno grupu i napravili prostoriju sa dva tkalačka stana, otkupili smo posljednji drveni čardak u Buševcu kojeg slažemo na novoj lokaciji i on je prvi objekt u Etno okućnici Buševec. Nabavili smo opremu za izvođenje predstava i folklornih programa ( alat, reflektori, ozvučenje), uređena je ljetna pozornica u stilu tradicionalnog čardaka. Uredili smo naše prostorije i napravili vitrine za izlaganje priznanja i suvenira. Uz financijsku pomoć grada, ali i naš rad uredili smo WC-e na katu Doma kulture, temeljito je prekriveno krovište iznad dvorane (daske, folija, crijep), prefarbana je kompletna dvorana, uređen hodnik na katu Doma kulture, prelakirana pozornica. Izradili smo nekoliko ženskih Turopoljskih nošnji i nabavili ženske Turopoljske kaputiće, kupili ženske nošnje za Sontu, u izradi su i muške nošnje za Sontu, kupljeno je ili popravljeno niz instrumenata od bajsa i bajsice do puhaćih instrumenata (turopoljske dude, dalmatinski mih, dvojnice, jedinka, strančica, vidalice).Što se tiče uspjeha grupa moramo se pohvaliti da smo u mom mandatu tri puta bili na državnim susretima hrvatskih folklornih ansambala i dva puta na Smotri kazališnih amatera Hrvatske i to uvijek među najboljim amaterskim društvima u Hrvatskoj.Aktivno smo se uključili u međunarodnu organizaciju organizatora festivala CIOFF hrvatsku sekciju i redovito svake godine odlazimo na inozemne festivale.

7. Uz to što je izborna, ova je godina i godina obljetnice, i to ne bilo kakve, već obljetnica 90 godina aktivnog rada ovoga društva. Što pripremate povodom proslave?
Proslavu smo zamislili kao cjelogodišnje događanje, cijela godina je proglašena godinom Seljačke sloge a svaki mjesec je posvećen jednoj djelatnosti kojom se društvo bavi.
Tako je Veljača rezervirana za izdavačku djelatnost (promocija monografije Ogranak Seljačke sloge Buševec i izložba izdanja OSS Buševec-Glas Buševca, Godišnjaci, CD-i, DVD-i, knjige idr), Ožujak je mjesec plesa i folklora (cjelovečernji koncert plesne i tamburaške A grupe, izložba nošnji, predavanje o hrvatskom folkloru), četvrti mjesec je mjesec drame (premijera predstave Turopoljski top, SKAZŽ u Buševcu, izložba plakata iz predstava i kostima, predavanje o pučkom kazalištu); Maj je mjesec rezerviran za djecu (Dječje igre, predavanje o dječjem folkloru, posjeti tamburaša školi i vrtiću, predstave za djecu). U Lipnju je predviđena svečana sjednica i Velika Turopoljska svadba jer je to mjesec svadbovanja, a u Srpnju planiramo otvoriti novouređeni „čardak“ u etno okućnici Buševec (organizirati predavanje o tradicijskoj gradnji i izložbu slika, te prikazati film o demontaži čardaka). Kolovoz je rezerviran za fotografiju-pa ako nam uspije bit će Buševec pun interesantnih fotografija, a Rujan je mjesec kulturne suradnje sa našim manjinama (program manjina iz Austrije, Slovačke, Rumunjske, Mađarske,Njemačke i BiH i organizacija tribine“Položaj hrvata u dijaspori“). Listopad je rezerviran za tamburu i tamburašku glazbu (Međunarodni tamburaški festival, koncert tamburaškog orkestra OSS Buševec, predavanje o tamburaškoj glazbi u Hrvatskoj). Slijedi Studeni u kojem je naglasak na očuvanje kajkavštine sa tradicionalnim „KAJ-BUŠ“ festivalom, izložbom radova i literarnom večeri. Kraj godine je posvećen pjevanju i Božićnom slavlju (Božićni koncerti, predavanje o pjevanju).Sve u svemu puno različitih i interesantnih sadržaja i vjerujem da će naša publika uživati u ponuđenim programima i redovito ih posjećivati.

8. Postoje li možda želje koje ste htjeli, a koje zbog drugih utjecaja niste mogli ostvariti?
Mislim da sam do sada uspio realizirati sve prijedloge i ideje, te zadatke koje smo si zacrtali. Želja mi je da sa folklorašima odemo na koje jače gostovanje- Južna Amerika ili možda Kina, ali vjerujem da ćemo i to s vremenom realizirati (kada se poklope određeni uvjeti) i želja mi je da naše Etno-okućnice uskoro budu u funkciji, ali na tome intenzivno radimo.

9. Kako ste zadovoljni dosadašnjim radom društva?
Vrlo sam zadovoljan radom društva, jer zaista puno radimo i napravili smo po meni do sada niz velikih projekata (plodove rada na nekima ćemo ubirati tek za koju godinu). Ono čime nisam zadovoljan je osjećaj da pojedini članovi društva ne znaju cijeniti što se sve za njih radi i koliko se truda ulaže da bi svima bilo bolje i ljepše. Vjerujte mi najjednostavnije je doći na probu i odraditi nastup (znam to iz osobnog iskustva), ali sva ona logistika koja prethodi jednom gostovanju, poslovi za vrijeme putovanja i završna izvješća nakon puta, iziskuje strahovito puno vremena, energije i znanja. Uvjeti koje naše današnje grupe imaju (od nošnji, instrumenata, grijanih prostorija, dvorane, tehnike, logistike, atraktivni nastupi i dr.) su daleko od onoga što su imali naši prethodnici, a svi misle da je to normalno i da to dolazi samo od sebe. Za sve se to treba dobrano namučiti i potrošiti sate i sate da bismo to imali i zato pokušajte cijeniti ono što imate jer u odnosu na većinu KUD-ova u Hrvatskoj mi imamo idealne uvjete.

10. Što je naljepše što Vam se dosad dogodilo, neka anegdota ili slično od kada ste povezani s Ogrankom, a ćega ćete se rado sjećati?
Kako sam ja u društvu pune 33 godine ima puno lijepih trenutaka koje sam proživio putujući na razne nastupe i gostovanja. Osobno mislim da je to najveća vrijednost i nagrada za uloženi trud i rad, a kada na tim putovanjima upoznaš nove prijatelje, to je vrijednost koja se ne može platiti nikakvim novcima. Rado se sjećam većine nastupa, ali evo ispričat ću vam dvije zgodne situacije koje su se dogodile prošle godine u Češkoj i Albaniji. Jedne večeri u Češkoj smo se vračali s kasnog tuluma na spavanje, a jedan od gostiju nam je održao predavanje naravno na engleskom kako ne bismo tako dugo smjeli lumpati (iako smo mi bili van hotela). Kada je upitao „Who is the lider of the group?“ Ja sam naravno odgovorio: „I am!“ Ali ne bi to bila fora da nisam u ruci iza leđa držao(skrivao) nož od 30-ak centimetara kojim smo do maloprije rezali kobasice i suhomesnate proizvode. Sva sreća da ga nije vidio, jer tko zna što bi čovjek pomislio.
Druga je zgoda iz Albanije kada sam pitao Crnogorce gdje su oni smješteni (budući da nisu bili sa nama svima ostalima), njihov voditelj mi je mrtvo hladno odgovori; A gđe? Nigđe!
Sa svakog gostovanja ima po koja zgodna anegdota koja se prepričava još dugo godina, ali bi bilo predugo da sve nabrajamo.

11. Biste li htjeli izdvojiti koga (osim svoje supruge naravno, koja skoro sva događanja prati fotografiranjem i snimanjem) kao desnu ruku, odnosno osobu/osobe koja Vam pomaže u predsjedništvu? [/i]
Moja supruga osim što slika i snima odrađuje i niz poslova korespodencije (dopisivanja) sa festivalima i grupama iz inozemstva na engleskom jeziku, te organizacijskih poslova vezanih za ta gostovanja i sigurno mi je najveća pomoć po tim pitanjima, ali i velika podrška u mojem bavljenju Ogrankom. Bez njezine podrške i podrške roditelja ne bih mogao toliko sebe dati u radu OSS Buševec, a bez toga nema napretka. I zato im treba zavaliti, ja u svoje osobno ime, ali mislim i svi drugi ako ne zahvaliti barem cijeniti to što rade za sve vas.
Što se tiće članova Upravnog odbora oni svi odrađuju većinu zadataka koji se pred njih postave. Ali ako trebam izdvojiti ljude koji povuku više nego ostali tu je naš blagajnik Marijan Detelić-koji osim što vodi blagajnu odrađuje i niz logističkih poslova, Emil Bobesić-koji odrađuje niz zadataka vezanih uz internet i digitalnu obradu podataka, tajnik Dubravko Katulić-programi i papirologija, Željka Črnko-koja odrađuje sve poslove vezane uz djecu, Zlatko Bobesić-svi poslovi oko dramske.

12. Kakvi su Vam planovi i želje u (bliskoj) budučnosti?
Planovi vezani za OSS Buševec za ovu godinu su da što kvalitetnije obilježimo 90 obljetnicu društva.U planu je putovanje u Rusiju s tamburašima, jedan inozemni festival za folkloraše Turska ili Grčka (ili možda nešto treće), sa dramskom nastupiti kod naših hrvata u Mađarskoj i Austriji.

13. Što biste da možete promijenili?
Mislim da ne bi mijenjao ništa posebno, jer sve što smo napravili bilo je u dobroj namjeri, a ako je i bilo kakovih propusta oni nisu bitno utjecali na naš rad: Mi smo ipak samo amateri i to radimo zato što to volimo i ne treba nam zamjerati ako smo što i pogriješili.

14. Planirate li se kandidirati i ponovno zauzeti mjesto predsjednika?
Da svakako, jer mislim da još uvijek imam dovoljno energije , želje i ideja za vođenje ovog društva, a i neki projekti koje sam započeo nisu još završeni (Etno-okučnica, snimiti promotivni DVD sa svim našim koreografijama)...

15. Pitanje/komentar po želji!
Želio bih poručiti svim članovima OSS Buševec, ali i svim roditeljima neka uključe sebe i svoju djecu u rad bilo koje sekcije u društvu jer na taj način čuvamo kulturu, tradiciju i običaje našeg naroda, jer kako kaže ona stara poslovica „Bolje da propadne selo, nego običaji“.I na kraju ću citirati jedan dio iz naše zadnje predstave „Breza“, a on glasi; „Pa kej ti je pedeset let života, prejde za čas. A do dojde, zna se , taj i prejde“ !?


Zvir:
Godišnjak br. 43 Ogranka “Seljačke sloge” – Buševec (za leto 2009.)
http://www.oss-busevec.com/Pdf/Godisnjak_43w.pdf (http://www.oss-busevec.com/Pdf/Godisnjak_43w.pdf) , str. 94.-97.


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Vide(l)o:
3. Oj Buševec selo zavijato (Turopolje) , 08:35

 3. Oj Buševec selo zavijato (Turopolje) (http://www.youtube.com/watch?v=9-reH-UsTAc#)
Naslov: Odg: O YES YES Bûševec
Autor: Ljudevit Kaj - Ožujak 03, 2012, 01:36:51 prijepodne
Vuz 20-letnicu buševskoga kajkavskoga Hamleta («Kajmleta»)
(izvedba na HTV-u 27. prosinca ’92.)


Pučko Kazališče Buševec - Kratek insert drame «Hamlet»


Autor: Ivan Rožič (Mikulin; Popek)

Glume:
     Ofelija - Vlasta Vinterova
     Hamlet - Zlatko Bobesičov
     Klaudije – pok. Stjepan Rožič (Pepek Jankin)

Predstava je gemišt (kompilacija) z sledeče činov / prizorov:
 
IV. čin / 3. prizor
III. čin / 1. prizor
III. čin / 2. prizor
I. čin / 2. prizor
I. čin / 4. prizor
II. čin / 2. prizor
V. čin / 2. prizor


Sadržaj sledeče listov:
1. kajkavski tekst
2. vide(l)o
3. Shakespeareov engleski tekst (modernizerana inačica)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

1. kajkavski tekst


HAMLET:
Biti ili ne biti, to ti se pita.

KLAUDIJE:
Nu, Hamlet, de je Polonije?

Na večere.

Na večere! Ali de?

Ne tam de bi on jel, neg tam de njega jeju.
Baš Vam je sad pri-jnem neakvo spravišče političke črvov.
A črv, to Vam je izrešni car kej se jela tiče.

Mi, viš'te, šopamo svu drugu živinu da bi našopali sebe,
a sebe pak šopamo za gliste.
Debeli kral, suvi bogec, samo su dva različita jela,
dva doneska za jen stol i to Vam je sve.

Joj mene...

Čovek more vloviti ribu š črvom teri je jel krala
i pojesti tu ribu tera je preguknula toga črva.

A kej očeš s-tem povedati?

Ništa, oču Vam samo pokazati da kral more otiti na preštimani put črez bokčova čreva.

Hamlet, de je Polonije?

Na nebu. Pošelete koga neg ga tam poišče.
A ako ga Vaš ablegat ni tam ne najde
onda ga poiščete sami na onomu drugomu mestu.
Nu, zaizbila, če ga ni za mesec dan ne najdete
bute ga našli po duvu kad pete po štenga na balkon.

Hja, unda ga idem tam poiskati.

Bu on počekal dok Vi ne dojdete.


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


HAMLET:
Biti ili ne biti, to ti se pita.

A je-li se splati v duše trpeti kojekakve udarce proklete sudbine
ili je možda bolje v ruke zgrabiti kakov nož
i protiv celomu tomu jadu se osoviti i pobediti,
lepo mreti, zaspati, zaspati ...

Ofelija, da vam legnem v krilo?

OFELIJA:
Ojte z-Bogom gospon, pa ke je Vam?

Ke Vi mislite de seme štel reči neke prostoga?

Gospon, ja Vam niš ne-mislim.

E, to je lepa misel.

A ke je to lepa misel., gospon dragi?

Leči dekle med noge.

Kej?

A jeste li Vi poštena dekla?

Gospon!

A jeste li Vi lepi?

A kej Vi mislite?

Ja mislim, ako ste lepi i pošteni, da se Vaše poštejne nikak ne-bi smelo pariti z lepotum.

A je-li more lepota imati bolše društvo nego ke je poštejne?

Sigurno da more, jer predi lepota pokvari poštejne, nego ke poštejne ima za diku lepotu. V klošter ojte, med opatice i to brzo.

A zake da idete zamuš? A zake da rodite grešnike?
A ako več bute išli v zamuš, onda gledete da si najdete neakvoga bedaka,
jer svaki pameten čovek dobro zna kakva bedaka ž-njem delate.
V klošter ojte, med opatice, brzo. 

O nevera, ime ti je žena.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


KLAUDIJE:
Hamlet, de je Polonije?

HAMLET:
Na večere.

Na večere! Na večere! To si mi več povedal. Ali de?

Ne tam de bi on jel, neg je tam de njega jeju.

Znam , znam.
Nega pojeju črvi, črve poje riba, ribu poje bogec z črevi, ili tak nekak.
Si mene našel, ha?
E, neke je trulo v te države Danske.

Je, je, neke je trulo v te države Danske.
Reči, reči, reči, ..

I zato, biti ili ne biti, to ti se pita.
Sve ostalo je šutnja.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

2. vide(l)o:

Hamlet, 04:26
Pučko Kazalište Buševec - Kratak insert drame Hamlet

Hamlet (http://www.youtube.com/watch?v=79EJNh3rRNs#)


Nastavek na sledečomu listu
Naslov: Odg: O YES YES Bûševec
Autor: Ljudevit Kaj - Ožujak 03, 2012, 01:43:06 prijepodne

Nastavek prethodnoga lista


3. engleski tekst (modernizerana inačica):


William Shakespeare:
The Tragedy of Hamlet, Prince of Denmark



Act IV / Scene 3


KING:
Now, Hamlet, where's Polonius?

HAMLET:
At supper.

KING:
At supper! Where?

HAMLET:
Not where he eats, but where he is eaten. A certain
group of educated worms are now biting him. Your worm
is your only emperor for diet. We fatten up all other
creatures to fatten us up, when we fatten ourselves for
maggots. Your fat king and your lean beggar
interchangeable, two dishes but for one table. That's the end.

KING:
Alas, alas!

HAMLET:
A man may fish with the worm that has eaten a king, and
eat the fish that has fed on that worm.

KING:
What do you mean by this?

HAMLET:
Nothing but to show you how a king may progress
through the guts of a beggar.

KING:
Where is Polonius?

HAMLET:
In heaven. Send there to see. If your messenger can’t
find him there, look for him in the other place yourself.
But, indeed, if you don’t find him within this month, you
will smell him as you go up the stairs into the lobby.

KING:
Go find him there.

HAMLET:
He will stay until you come.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Act III / Scene 1


HAMLET:
To be, or not to be, that is the question.
Is it nobler in the mind to suffer
The slings and arrows of outrageous fortune
Or to fight against a sea of troubles,
And end them by fighting? To die, to sleep,
Nothing more, and by sleeping, to be able to say we end
The heartache, and the thousand natural shocks
That the body gets as part of life is an ending
To be wished for very earnestly. To die, to sleep,
To sleep!

-------------------------------------------------------

Act III / Scene 2


HAMLET:
Lady, shall I lie in your lap?

OPHELIA:
No, my lord.

HAMLET:
Do you think I meant sexual matters?

OPHELIA:
I think nothing, my lord.

HAMLET:
That's a fair thought to lie between maids' legs.

OPHELIA:
What is, my lord?

HAMLET:
Nothing.
 
-------------------------------------------------------


Act III / Scene 1

HAMLET:
Ha! ha! Are you sincere?

OPHELIA:
My lord?

HAMLET:
Are you truthful?

OPHELIA:
What do you mean?

HAMLET:
That if you be sincere and truthful, your sincerity
shouldn’t have any talks to your beauty.

OPHELIA:
Could beauty, my lord, have better dealings than with sincerity?

HAMLET:
Yes, truly, for the power of beauty will transform
sincerity from what it is to a pimp faster than the force of
sincerity can translate beauty into his image.

Go to a convent, go.
Goodbye. Or, if you will marry, make it a fool, by Mary,
for wise men know well enough what monsters you make
of them. To a convent, go, and quickly too. Goodbye.

-------------------------------------------------------


Act I / Scene 2

HAMLET:
Weakness, your name is woman.


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


Act I / Scene 4

(MARCELLUS):
Something is rotten in the state of Denmark.

-------------------------------------------------------

Act II / Scene 2


HAMLET:
Words, words, words.

-------------------------------------------------------

Act III / Scene 1

HAMLET:
To be, or not to be, that is the question.

-------------------------------------------------------

Act V / Scene 2

HAMLET:
The rest is silence.


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Links:


Act IV / Scene 3
http://www.enotes.com/hamlet-text/act-iv-scene-iii (http://www.enotes.com/hamlet-text/act-iv-scene-iii)
Act III / Scene 1
http://www.enotes.com/hamlet-text/act-iii-scene-i (http://www.enotes.com/hamlet-text/act-iii-scene-i)
Act III / Scene 2
http://www.enotes.com/hamlet-text/act-iii-scene-ii (http://www.enotes.com/hamlet-text/act-iii-scene-ii)
Act I / Scene 2
http://www.enotes.com/hamlet-text/act-i-scene-ii (http://www.enotes.com/hamlet-text/act-i-scene-ii)
Act I / Scene 4
http://www.enotes.com/hamlet-text/act-i-scene-iv (http://www.enotes.com/hamlet-text/act-i-scene-iv)
Act II / Scene 2
http://www.enotes.com/hamlet-text/act-ii-scene-ii (http://www.enotes.com/hamlet-text/act-ii-scene-ii)
Act V / Scene 2
http://www.enotes.com/hamlet-text/act-v-scene-ii (http://www.enotes.com/hamlet-text/act-v-scene-ii)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Ham( & om)let
Laurence Olivier Act 4 Scene 3 lines 19-62, 02:29

Laurence Olivier Act 4 Scene 3 lines 19-62 (http://www.youtube.com/watch?v=uRGLVn-XJE8#)
Naslov: Odg: O YES YES Bûševec
Autor: Ljudevit Kaj - Travanj 23, 2012, 10:05:02 poslijepodne

19.03.2012.
Buševec i Šilakovina odnesli prva mesta

Na gradske smotre koreografiranoga i zvirnoga folklora, tera je čera (18.03.2012.) održana v dvorane Gorica, velikogorički su folkloraši pesmum i tancom prešpancerali čez Hrvatsku.

Prema ocene stručnoga poverenstva v koreografiranomu folkloru najbolši se pokazal Ogranek Selačke Sloge Buševec z pesmami i tanci Draganiča v koreografije „Igra kolo“. Drugo je mesto pripalo KUD-u Velika Mlaka čiji su člani zvodili pesme i tance Barajne, a trejto KUD-u Nova zora z Dolne Lomnice z pesmami i tanci Turopola.

V kategorije zvirnog folklora na prvomu je mestu FA Šilakovina z prikazom Vukomeričke goric, drugi je KUD Stari grad Lukavec z prikazom „Devojčice žito žele“, a trejta Nova Zora z Dolne Lomnice tera je prikazala jurjovske običaje.


Zvir:
http://www.gorica.hr/2012/03/busevec-i-siljakovina-odnijeli-prva-mjesta/ (http://www.gorica.hr/2012/03/busevec-i-siljakovina-odnijeli-prva-mjesta/)
Naslov: Odg: O YES YES Bûševec
Autor: Ljudevit Kaj - Svibanj 29, 2012, 09:51:36 poslijepodne
MaTuropolska pesma

Se buševske lepe cure
neču dečka bez mature,

bez mature i zanata
i bez hiže na dva kata.

Čekajuči maturante
ostale su "ne-ud-date",

pa je sada sake milo
zamuš iti za kog bilo,

pa je sada sake dika
zamuš iti za vojnika....


... itd.


3. Oj Buševec selo zavijato (Turopolje), 08:35

3. Oj Buševec selo zavijato (Turopolje) (http://www.youtube.com/watch?v=9-reH-UsTAc#)
Naslov: Odg: O YES YES Bûševec
Autor: Ljudevit Kaj - Listopad 05, 2012, 11:57:33 poslijepodne
Vesti Ogranka "Selačke sloge" Buševec

16.09.2012.   Smotra folklora

ŽUPANIJSKA SMOTRA KOREOGRAFERANOGA FOLKLORA
ZAGREBEČKE ŽUPANIJE


Slikovnica:
http://www.oss-busevec.hr/ZSF2012/index.html (http://www.oss-busevec.hr/ZSF2012/index.html)



   Županijska smotra koreografiranog folklora Zagrebačke županije i ove godine je kao i nekoliko prethodnih godina održana u Velikoj Gorici, točnije u Pučkom otvorenom učilištu Velika Gorica dana 16.09.2012. s početkom u 17,00 sati. Smotru tehnički organizira Zajednica kulturno umjetničkih udruga Velike Gorice, a sve je i ove godine bilo na nivou.
      Na smotri su ove godine nastupila društva koja su bila najbolja na gradskim smotrama, a to su redom izvođenja;

      1.KUD "Graničar – Krić – "Široka je moslavina"
      2. KUD "Kraluš" – Gornji Stupnik – "Cviće moje ja bi tebe brala" – pjesme i plesovi Orleca na otoku Cresu
      3. KUD "Bratinečko srce" – Bratina – "U nedjelju pojdem za muža" – svadbeni običaji Bratine
      4. KUD "Januševec" – Savski Marof – "Homo u kolo" – plesovi dubrovačkog primorja
      5. HKUD "Petar Zrinski" – Vrbovec – plesovi Vrbovečkog kraja
      6. KUD "Oštrc" – Rude – "Ribica mi plava" – pjesme i plesovi Međimurja
      7. KUD "Preporod" – Dugo Selo – "Igraj kolo naokolo" – folklorni motivi Imotske krajine
      8. KUD "Ščitarjevo" – Ščitarjevo – "Da je višnja ko trešnja" – pjesme i plesovi podunavske Baranje
      9. KUD "Čiče" – Novo Čiče – "Diko moja na oko mi pazi" – pjesme i kola Bizovca
      10. KUD "Ban Josip Jelačić" – Zaprešić – "Bal kod parone Filomene" – plesovi otoka Korčule
      11. Ogranak "Seljačke sloge" Buševec – "Igraj kolo" – Draganičko polje

      Kompletan program je pratilo stručno povjerenstvo u sastavu ; Iva Niemčić - zadužena za folklor, Margareta Biškupić – nošnje i Bojan Pogrmilović – glazba , koji su na kraju programa dali svoje osvrte na sve izvedene koreografije. Istaknuto je kako je ovo ponajbolja smotra u RH i da Zagrebačka županija zaslužuje barem dva predstavnika na državnoj smotri folklora. Zadatak im je bio i da izaberu tri najbolja društva na smotri, iako je smotra bila jako kvalitetna njihova odluka je slijedeća:

      1. OSS Buševec
      2. KUD "Preporod" – Dugo Selo
      3. KUD "Kraluš" – Gornji Stupnik

      Zagrebačku županiju će na 19. festivalu hrvatskih folklornih ansambala u Čakovcu 06 i 07.10.2012 predstavljati OSS Buševec.  


   Vjerujemo kako ćemo i ove godine biti među najboljim društvima u Hrvatskoj i dokazati da je folklor u našoj županiji na najvišem nivou.
 

Predsjednik OSS Buševec
Nenad Rožić
 
http://www.oss-busevec.hr/ (http://www.oss-busevec.hr/)
Naslov: Odg: O YES YES Bûševec
Autor: Ljudevit Kaj - Studeni 11, 2012, 07:16:30 poslijepodne
Citat:
Citat:
De je ovo snimano?
http://www.forumgorica.com/general-discussion/glazba/msg47027/#msg47027 (http://www.forumgorica.com/general-discussion/glazba/msg47027/#msg47027)
Kaj ne poznaš Music Hall, v bivšeg osmog marta odma blizu robne?
Teže bi bilo najti tera je to drvena hiža na kraju spota.
http://www.forumgorica.com/general-discussion/glazba/msg47045/#msg47045 (http://www.forumgorica.com/general-discussion/glazba/msg47045/#msg47045)

Je. Glazbeni spot je sniman v kafiču Music Hall („ Glazbena hala / sala / dvorana” ) v centru Gorice, ter pred drveno-ciglastum hižicum v Pustika.

Snimleno pod ravnajnem Romane Rožičove (Zubečkine).
Robi Bobesičov je za pesmu "Mjesečina" potpisal vugovor z Croatia Recordsom.
V spotu sudeluju i mladi Ogrankaši, ter nogometaši Poleta.

Robi (Štefan) je se dobe bil snimil i Poletovu himnu (videti sledeči list)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

ROBI BOBESIĆ - MJESEČINA (OFFICIAL VIDEO), 04:00

ROBI BOBESIĆ - MJESEČINA (OFFICIAL VIDEO) (http://www.youtube.com/watch?v=W8P7Xhb5D2g#ws)


Nastavek na sledečomu listu
Naslov: Odg: O YES YES Bûševec
Autor: Ljudevit Kaj - Studeni 11, 2012, 07:17:41 poslijepodne
Nastavek prethodnoga lista


(Po-zime i) Polete, imam te rada!!!

NK Polet Busevec
, 04:01
Nogometni klub Polet iz Busevca. Himna!!!
Polete Volim Te!!!

Popeva Robi (Štefan) Bobesičov

NK Polet Busevec (http://www.youtube.com/watch?v=Q-Z_xCWOKt8#)
Naslov: Odg: O YES YES Bûševec
Autor: Ljudevit Kaj - Studeni 11, 2012, 07:27:21 poslijepodne
Vesti Ogranka «Selačke sloge» Buševec

12-13.10.2012.   Gostuvajne v naj-centru Kut(in)e
 

10. FESTIVAL DEČJOGA FOLKLORA HRVATSKE


     U organizaciji KUD-a "Ivančice" iz Kutine 12 i 13.10.2012. je u POU Kutina održan 10. Festival dječjeg folklora Hrvatske. Plesna i tamburaška "B" grupa Ogranka "Seljačke sloge" Buševec je pozvana da sudjeluje na ovom festivalu i to drugi dan za kada je predviđena takmičarska večer.
    Prvi dan je bio rezerviran za pobjednike svih dosadašnjih festivala, a nastupili su; KUD "Tomislav" - Sv. Ivan Žabno, KUD "Moslavec" - Voloder, KUU "Tomislav" - Županja, DFA "Ethno" - Zagreb, KD "Sveta Nedelj" - Sveta Nedelj, KC "Gatalinka" - Vinkovci, KUD "Ivančice" - Kutina, KU "Žutopas" – Smokovljani - Visočani, KUD "Preporod" - Dugo Selo, FA "Zdenac" - Garešnica, KUD "Punat" - Punat i FA "Broda" - Slavonski Brod.

    Na festivalu se naša "B" grupa predstavila sa koreografijom "Mali mladečki", a kao gosti u revijalnom dijelu programa nastupila je plesna i tamburaška "A" grupa sa 20 minuta programa. Domaćini su u ova dva dana ugostili 22 grupe i oko 1000 djece iz svih krajeva lijepe naše. U takmičarskom dijelu programa drugoga dana su sudjelovala slijedeća društva; KUD "Fran Galović" - Peteranec, KUD "Klek" - Ogulin, KUD "Žiškovec" - Žiškovec, KUD "Ivan Vitez Trnski" - Nova Rača, KUD "Jelenčanka" - Gornja Jelenska, FS KUD-a "Sveti Antun" - Zadobarje, KUD "Pri DVD" – Nijemci, KUD "Graničar" - Križ, KUD "Bistra" - Bistra, KUD "Golubovec" - Novi Golubovec, KUD "Poljada" - Grabarje, KUD "Punat" - Punat, KU "Žutopas" – Smokovljani - Visočani i OSS Buševec.

    Organizirali su domaćini i posjet izložbi "Urodila žuta dunja" (Narodne dječje igre Moslavine, Hrvatske Posavine i Banovine) koja je posvećena dječjem stvaralaštvu u Muzeju moslavine autorice Slavice Moslavac. Prije početka programa po jedan par iz svake grupe obučen u narodne nošnje je išao na prijem sa gradonačelnikom Kutine gosp. Davorom Žmegačem u klub "Arcus" gdje su podijeljeni pokloni i zahvalnice svim grupama. Stručno povjerenstvo koje je pratilo festival u sastavu gđe. Slavica Moslavac, Naila Ceribašić i Vesna Zorić je odabralo po tri najbolje dječje skupine u dvije kategorije; do 10 godina i od 10-14 godina. Nakon programa svi učesnici su dobili hranu i sokove, a organiziran je i okrugli stol sa stručnim povjerenstvom u hotelu Kutina na kojem su se mogle čuti konkretne sugestije stručnog povjerenstva.

    Dobro organiziran festival koji je u ovih deset godina stekao svoj ugled i koji korača dobrim putem Jedino nam je žao što drugi dan nije bilo druženja za sve grupe. Šteta, jer bi se djeca na taj način imala prilike bolje upoznati i družiti, a i to je jedan od ciljeva rada sa djecom. Ne bi to puno više koštalo, tim više što su domaćini pripremili i hranu i sokove za sve izvođače.
 
Predsjednik OSS Buševec
Nenad Rožić


http://www.oss-busevec.hr/ (http://www.oss-busevec.hr/)


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Mali mladečki
OSS BUŠEVEC, DJEČJA SMOTRA FOLKLORA 2012, 07:08

OSS BUŠEVEC, DJEČJA SMOTRA FOLKLORA 2012 (http://www.youtube.com/watch?v=ZuT4in_6xSw#)
Naslov: Odg: O YES YES Bûševec
Autor: kuntakinte - Studeni 11, 2012, 07:57:18 poslijepodne
Robi Bobesičov je za pesmu "Mjesečina" potpisal vugovor z Croatia Recordsom.
Robi (Štefan) je se dobe bil snimil i Poletovu himnu (videti sledeči list)
Do je Štefan? Do je Robi? Sin od gradonačelnika Bobija?
Štefana znam od prije i ak je to on nis ga prepoznal.
Naslov: Odg: O YES YES Bûševec
Autor: Ljudevit Kaj - Studeni 11, 2012, 08:13:22 poslijepodne
Nastevek prethodnoga lista

Štefanovo vumetničko ime (i, pretpostavlam još od rajneše, nadimek) je Robi (od Bob-esič).
Sin je bivšoga gradonačelnika Bobija.
Naslov: Odg: O YES YES Bûševec
Autor: Ljudevit Kaj - Prosinac 05, 2012, 10:31:00 poslijepodne
Vesti Ogranka „Selačke sloge” Buševec
17.11.2012.

9."KAJ-BUŠ"
ZESTANEK PUČKE KAZALIŠČ KAJKAVSKOGA GOVORNOGA PODRUČJA


     Po deveti puta za redom v Domu kulture Buševec, 17.11.2012. leta od 18,00 vur, se održala svečanost pučkoga kazališnoga amaterizma naše kajkavcov, ali i nijove gostov. Letos se KAJ-BUŠ izvrsno poklopil z Nočjum kazališča tera se vupriličuje v nekuliko zemli Europe.
   Z našemi predstavi i mi smo dali svoj mali doprinos te falevredne inicijative. Ovo leto na "deska tere život znače" Doma kulture v Buševcu su gostuvali sledeči dramski amateri z svojemi predstavami:

- KUD "Mala Gorica" – Mala Gorica – "Božična pripovest (priča)"
- KUD "Paurija" – Dubravci (občina Netretič) – "Na selu ima sega"
- Etno vudruga Kurilovec Kurilovec – "Jel je mlieko, jel je voda" i
- Češka beseda Doljani – Doljani – "Put v Ameriku"

   Odlične predstave, puno gledališče i izvrsna atmosfera po do zna teri put su potonačili da se splati dojti nastupiti v Buševcu na KAJ-BUŠ-u, ali i da se splati dojti pogledati ke to dramski amateri imaju za pokazati. Ovo leto smo najpre videli jenu lepu Božičnu pripovest (priču) z vilami, tera nas je vpelala u ovo predbožično vreme. Potlam su nam gosti z KUD-a "Paurija" pokazali kak je negda na selu bilo sega, ali se z predstave može ščitati da niti des ne puno drugač. Oduševili su nas svojum odličnum glumom, domačem paurskem jezikom i nasmejali nas do suz svojemi gegi i vupadicam.

   Iza jni na scenu su zišli glumci Etno vudruge Kurilovec teri su nam v kratke jednočinke pokazali kak su negda ludi prinas v Turopolu nosili mleko v Zagreb i da tu nesu saki put baš bila čista posla. Znajuč da imaju još jenu predstavu "Božič v Kurilovcu" šteli smo im na ov način dati poticaj za dalne bavlejne dramskem amaterizmom jer vidimo da potencijala v Kurilovcu ima.

   Za sam kraj programa ostavlena je predstava Češke besede z Doljana "Put v Ameriku" tera je prešlo leto (2011.) na Festivalu hrvatske kazališne amaterov na Hvaru preglašena najbolšum amaterskum predstavum v Hrvatske. Maker je predstava na češkomu jeziku, vuz vpelajuče obrazložejne nijove pelatelice gospe Svjetluške Prokopič, izvrsnu glumu i dinamiku predstave, ter jednostavna rešejna za zmejnajne kulis vužitek je je bilo gledeti i slušati. I ov puta se pokazalo da za izvrsnu predstavu niti jezek ne problem, jer su glumci bili zadovolni reakcijam publike, a publika je vuživala v predstave.

   Nakon odigrane predstavi za vučesnike (ne 135) i organizatore vupriličena je zajednička večera i družejne vuz tamburaše OSS Buševec v Vatrogasnomu domu Buševec. Glumci su pokazali da se osim ke odlično glume, znaju i dobro zabavlati.

   Na druženju su vuspostavleni još bolši medsobni kontakti i več su dogovorjena medsobna gostuvajna. Naša predstava "Dok nas smrt ne rastavi" ima pozive za Rakov Potok, Doljane i Dugu Resu, a mladi glumci z Rakovoga Potoka za Sv. Mikulu dolaze v Buševec. Baš zbog ovakve stvari su bitna zajednička družejna posle predstavi.

   Zafalujemo još jemput sem vučesnikem 9. KAJ-BUŠ-a, naravno i naše verne publike i vidimo se na nekomu novomu događajnu.
 
Predsednik OSS Buševec
Nenad Rožič


Zvir:
http://www.oss-busevec.hr/vijesti.htm (http://www.oss-busevec.hr/vijesti.htm)

Citat:
Najava dogotkov
„Kaj–buš“, DK Buševec, zestanek pučke kazališč kaj-govornoga područja


http://www.forumgorica.com/dogadaji/6-kajbus-dk-busevec-(susret-puckih-kazalista-kajkavskog-govornog-podrucja)/msg46961/#msg46961 (http://www.forumgorica.com/dogadaji/6-kajbus-dk-busevec-(susret-puckih-kazalista-kajkavskog-govornog-podrucja)/msg46961/#msg46961)

Kavaliri Kaj buš ti, bum i ja, 03:16

Kavaliri Kaj buš ti, bum i ja (http://www.youtube.com/watch?v=tGZ9xG04zSI#)
Naslov: Odg: O YES YES Bûševec
Autor: Ljudevit Kaj - Prosinac 21, 2012, 03:52:33 poslijepodne
Veleštuvani

žela nam je vulepšati vam ove Božečje (Božične) blagdane, a kak to najlepše napraviti neg prekrasnum hrvatskum božečjum (božičnum)  pesmum.
Zato Vas pozivlemo da nam se pridružite 23.12.2012., nedela, z početkom ob 19,30 vur v cirkve sv. Iveka Krstitela v Buševce na božečjomu (božičnomu) koncertu
teroga zvode člani vokalne i tamburaške grupe OSS-a Buševec z svojemi gosti HPD "Kučani" - Kuče.

Vuz najlepše čestitke za Bogeka (Božiča) i lepe žele za leto 2013. veselimo se Vašomu dolasku.

Predsednik OSS-a Buševec
Nenad Rožič (Šepinov)


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Ogranek “Selačke sloge” Buševec
dariva Vam


BOŽEČJI (BOŽIČNI) KONCERT

v cirkve Sv. Iveka Krstitela v Buševce
teri bu se održal
dana 23.12.2012. (v) nedelu
z početkom ob 19:30 vur

Gosti:HPD «Kučani» Kuče

Dojdete i podelite skup znami radost Bogeka (Božiča)

http://www.oss-busevec.hr/ (http://www.oss-busevec.hr/)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Ovak je bilo leta 2007.:
Citat:
Ogrankâši oDUŠEVILI ...


Ogrankâši oduševili božičnem koncertom

rvg /  21.12.2008. /  Kultura

Ogranek Selačkě slôgě z Bûševca čěra jě v prepune cirkve sv. Ivana Krstitela održal věč tradicionalni Božični koncert. Koncert jě vujedno bil i promôcija prvoga božičnoga CD-a pod nâzivom Poslunetě dušicě, pa su posetiteli imali prilike poslušati i sě skladbě z nôvoga CD-a. Bila jě to jěna multimedijalna věčer, a osim vuz pesmu, posetiteli su vuživali i v drâmskem igrokazem, interpretâcijam pesam kak i v prezentâcije dela Ogranka črez krâtek film na video zidu. Buševčani nésu krili zadovolstvo, a ističu kak jě ovogletni koncert okupil nâjvekši broj posetitelov do sad. Srěčen i věsel te blagoslovlen Božič i vuspešno nôvo leto, vuz brojně sumeštaně i prijatelě, svem jě župlanem zažělel i velečâsni Đuro Sabolek, teroga ni ovo leto, prizna,  Božični koncert né ostavil ravnodušnem.


Zvir:
http://www.rvg.hr/index.php?id=804 (http://www.rvg.hr/index.php?id=804)

http://www.forumgorica.com/kajkavski/o-yes-yes-busevec/msg8216/#msg8216 (http://www.forumgorica.com/kajkavski/o-yes-yes-busevec/msg8216/#msg8216)

Zišla, zišla je
Božečje (Božične) pesme OSS-a Buševec

Zišla, zišla je (http://www.youtube.com/watch?v=aktenzEXqxM#)
Naslov: Odg: O YES YES Bûševec
Autor: Ljudevit Kaj - Travanj 24, 2013, 10:37:56 poslijepodne
V Buševce (v) sobotu 27.04.2013. ob 20,00 vur:
(ne “Zeleni kader”, neg)

zelinski "Štefek soldat"

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Dopis vuz pozivnicu

Veleštuvani lubiteli kazališča, red je da se malo opustite i odpočinete i zato vas pozivlemo v Buševec 27.04.2013., sobota, ob 20,00 vur, naravno v Dom kulture Buševec, na špic-komediju "Štefek soldat" v izvedbe Zelinskoga amaterskoga kazališča ZAmKa. Za samo 20 kun "popišali" bute se od smeja (zemete sobum rezervne gače, mi osiguravamo WC paper iliti ritobris) i nafilajte baterije za vaše naredne aktivnosti.

Poduprejmo skupa naše prijatele i pajdaše ze Zeline, a vujedno skromnem prilogom pomognete da skupimo penezeke za naše gostuvajne v Meksiku. Fala Vam kaj bute ovu poruku prosledilii svojem prijatelem (more i neprijatelem), a još više vam fala ke bute došli v Buševec (bar se nadamo).

Nenad Rožičov
Predsednik OSS Buševec

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Pozivnica

"ŠTEFEK SOLDAT" - Zelinsko amatersko kazališče ZamKa v Buševce


      Veleštuvane gospe i gospoda, draga deca, velka nam je čast i zadovolstvo pozvati vas na predstavu "Štefek soldat" v izvedbe Zelinskoga amaterskoga kazališča ZAmKa. Z pera vrhunske spisatelice odlične predstav gospe Štefice Fanjek zišla je najbolša amaterska komedija po ocene publike na Festivalu amaterske kazališč na Hvaru. Predstava je do sada odigrana prek 30 put i si teri su je gledeli nasmejali su se do suz. Pozabite na brige, privuštite si zabavu i veselje barem jen dan i dojdete 27.04.2013., sobota, ob 20,00 vur v Dom kulture Buševec i za samo 20 kun vuživajte v vrhunske komedije naše gostov ze Sv. Ivana Zeline.

Vukratko o predstave:

      "Trideseta su leta prešloga stoletja. V narodu živi vuzrečica Do ne za Cara ne ni za curu i velka je sramota ne biti primlen v vojsku. Štefek, prezimenom (i pametju) Šušlek, sem srcom oče obaviti svu dužnost. Roditeli, svesni sinovoga hendikepa, postaraju se spuniti dečkovu želu i Štefek othaja na služejne v Zemun... Ne još podišal barut topa z teroga bi pocal, a friški soldat okonča kak posilni v stanu pukovnika Kralevske vojske. Zadatek: čuvajne otađbine i časti oficirove mlade žene. Štefek se jako trudi opravdati vukazano mu poverejne i, očekivano, vupada v niz (ne)predvidive zapletov... Ke se se trefilo v tri lete Štefekova službovajna i ke ga čeka da se vrne domom, zezvedete v 70-ek minut pučkog teatra teri vam donašamo ..."

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

(Pro)letek predstave


Pučko oprto vučilišče
Sv. Ivek (Ivan) Zelina

Zelinsko amatersko kazališče "ZamKA"

komedija Štefice Fanjek
Štefek soldat


Dom kulture Buševec
sobota, 27. travna 2013. ob 20 vur
Vulaznica: 20 kun

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Glume:

Štef Šušlek ......... .................................Mario Dukarić
Joža Šušlek ......................................... Stjepan Nizek
Ruža Šušlek ........................................ Zdenka Kamenarić
Ivek Šušlek ......................................... Josip Kamenar
vojni doktor ........................................ Kruno Hublin
Marko / lekar Nenad Stanković ......... ..Goran Bagavac
Ruda ................................................... Zdravko Pustički
kuma Bara ......... .................................Katica Frljak
Milica Karanović .................................. Danica Bejuk
Goga Karanović ................................. .Mari Ivica

majstor svetla i tona: ......................... Marijan Fanjek

Citat:
ŠTEFEK SOLDAT

scenarij: Štefica Fanjek


Prva scena


( Seoska kuhinja. Joža sjedi za stolom i čita, Ruža dolzi iz vana, u ruci nosi ceker.)

RUŽA: Koj još niste otišli?

JOŽA: Kak bi otišli kad ovoga klipana nije.

RUŽA: Kam je pak otišel?  Joj mene joj, če zakesnite na vizitu nedu ga u vojsku zeli. Tera ga bu dekla zela?


Nastavek:
http://www.forumgorica.com/kajkavski/stefica-fanjek-stefek-soldat/msg51111/#msg51111 (http://www.forumgorica.com/kajkavski/stefica-fanjek-stefek-soldat/msg51111/#msg51111)

Dragutin Milivoj Domjanič

CIKLAME,
KRVAVE CIKLAME...


Tam sunce je strusilo zlato
Čez listje na preprut i na me,
Iz luga su lukale guste
Dišeće črlene ciklame.

Ciklame, krvave ciklame,
Da broja ni moći im znati,
Tak puno, da čoveku čisto
I smililo nakel se stati.

Veliju, da negda je zdavna
Tam grobje zapušćeno bilo
I vsega je preprut prerasla
I cvetje ciklamah je skrilo.

Vuz reku železna je cesta,
Železna tam ružiju kola
I voziju naše soldate
Bez broja prek brega i dola.

I tam, gde su najgorši boji,
Gde nigdo se smrti ne straši,
I najviše gde ih pogiba,
Sigurno tam budeju naši.

Po celomu svetu su boji
Na hiljade zmirom ih pada
I samo se širiju grobja
Prek zemlje i sela i grada.

*

I došla je noć ili žalost
Na nebo, na zemlju i na me
I videl sem vsigde po svetu
Ciklame, krvave ciklame.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Produkcija:
Pučko oprto vučilišče Sv. Ivan Zelina, 2013.
www.pou-zelina.hr (http://www.pou-zelina.hr)

Naslov: Odg: O YES YES Bûševec
Autor: Ljudevit Kaj - Svibanj 28, 2013, 11:09:04 poslijepodne

OGRANEK "SELAČKE  SLOGE" - BUŠEVEC
Trg Selačke sloge 7, 10417 Buševec
Tel/Fax: 00-385-01-6255-001
http://www.oss-busevec.hr (http://www.oss-busevec.hr)
e-mail:oss.busevec@ zg.t-com.hr

MB 3257754, OIB 73067107103
Žiro račun; 2360000-1101553899



                        
Predmet: ZAMOLBA

Veleštuvani,

Pišemo Vam proseč Vas da nam pomorete v ostvarivajnu gostuvanja na “18. Festival Zacatecas folklor international - Zacatecas Meksiko“ , na teromu nastupa 15 grup z celoga sveta i još 25 grup iz Meksika i bližešoga okružejna. Ovo leto imamo jedinstvenu priliku da po prvi put v povesti društva gostujemo na jenomu mednarodnom festivalu v prekoceanske zemla. Prek Hrvatske sekcije CIOFF-a (Mednarodna organizacija za folklorne festivale) od CIOFF Meksika smo dobili poziv za sudeluvajnem.

Ogranek "Selačke sloge" Buševec je društvo tero deluje od leta 1920. i v sve povesti je nastupalo na mnogem pozornicam po se Lepe naše i po svetu. Našo bogato su-deluvajne z Hrvati z Vugerske, Rumunske, Austrije, BiH tero traje 45 let i neke krajšo z Hrvati v Slovačke, Nemačke i Kanade, gostuvajne po europski festivali (Rusija, Turska, Litva, Češka, Makedonija, Albanija, Italija, Slovenija) garanteraju bogato inozemno izkustvo. Naša vučešča na državnem zestankem folklora Hrvatske (v zajne osem let pet put smo bili na zestanki) i uvrščejne med najbolše amaterske družbe v Hrvatske garanteraju visoku kvalitetu izvođenoga programa, teroga su garancija  i naši špic pelateli  Mojmir Golemac, Dražen Kurilovčan i Zoran Jakunič.
 
Generacija folklorašov tera trenut(o)čno tanca v A grupe je v društvu 15-20 let i zaslužuje svojem dosadašnem volonterskem delom jeno ovak velko gostuvajne. Svojem aktiverajnem v sem manifestacijam tere organizera OSS Buševec, vugoščavajnem gostov z celoga sveta, redovitemi dolaski na probe i nastupe, očuvajnem kulture i baščine našoga naroda ovi folkloraši napravili su do sada jako puno na promocije našoga kraja v Hrvatske, ali i po celome svetu. Verujemo kak svačate da je ovo dodatna motivacija za mlade lude da i dale nastave z bavlejnem folklorom i očuvajnem bogate hrvatske kulture i baščine. Zato Vas zaradi sega gore navedenoga prosimo da nam vu skladu z svemi financijski mogučnosti pomorete realizirati ovo gostuvajne.

Mi kak sudioniki festivala smo dužni financerati put od Zagreba do Meksika, a se ostalo financera organizator. Da bi mogli zvesti celovečerni program na put se sprema 35 plesačov i tamburašov, a kak su troški puta (avijonske karte, osigurajna )  po osobe cca 10.000 kun jasno Vam je da su to velika sredstva. Pol sredstev za ovo putuvajne buju snosili sami izvođači i to sufinancerajuč putuvanje v iznosu od 5.000 kun po osobe.
 
Če se odlučite financijski nam pomoči prosimo Vas da v priheftani vugovor * vupišete iznos i podatke od Vašoga poduzeča, ter nam dostavite Vaš logotip poradi objave na našem internet stranicam i drugem društvenem mrežam. Pripravni smo punuditi Vam i naše folklorne, dramske i tamburaške programe če imate potrebu za-jnimi. Se dodatne informacije ili podrobnosti oko su-deluvajna morete dogovoriti z predsednikom društva Nenadom Rožičom na broj telefona 098 829 907 ili mail nenad.rozic@pliva.hr .

Vunaprovo vam fala i lep pozdravček.



                        Predsednik OSS-a Buševec
                           Nenad Rožič


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *



* UGOVOR O DONACIJI
sklopljen između

Ogranka "Seljačke sloge" Buševec, Trg seljačke sloge 7, Buševec 10417, OIB 73067107103, zastupanog po predsjedniku udruge, Nenad Rožić – kao primatelja donacije i

Tvrtke ____________________________________________________, OIB _____________________
zastupane po ______________________________ _______________  kao darovatelja.

Točka 1.

Darovatelj donira sredstva u iznosu od _______________ kn primatelju donacije isključivo u svrhu realizacije programa sudjelovanja na 18. Festival Zacatecas folklor international - Zacatecas Meksiko.

Točka 2.

Darovatelj se obavezuje uplatiti sredstva primatelju donacije najkasnije do početka realizacije programa 25.07.2013. Sredstva se uplaćuju na žiro račun društva , Zagrebačka banka 2360000-1101553899.

Točka 3.

Primatelj donacije se obavezuje koristiti sredstva isključivo u svrhu realizacije programa pod točkom 1.

Točka 4.

Primatelj donacije se obavezuje istaknuti logo darovatelja na svojoj internet stranici www.oss-busevec (http://www.oss-busevec) .hr , na društvenim mrežama gdje ima svoj profil (facebook), tiskati logo u svom listu "Godišnjak". Istaknuti ime sponzora prilikom prezentacije programa u radio emisijama i tiskovinama, te istaknuti ime sponzora prilikom organizacije svih manifestacija koje organizira tijekom 2013 godine.

Točka 5.

Sve možebitne nesuglasice će se rješavati dogovorom obiju strana, a u slučaju spora nadležan je općinski sud u Velikoj Gorici.


Buševec, __________ 2013.

Za donatora                     Za primatelja donacije

_______________________               Nenad Rožić




Veleštuvani lubiteli folklora,

folklorna sekcija Ogranka "Selačke sloge" Buševec vas pozivle na
celovečerni koncert

"Pesme i tanci Hrvatske"


teri bu se održal v Domu kulture Buševec
dana 02.06.2013., nedela, z početkom ob 19 vur
.


Sikak najte prepustite ov praznik za oči, vuva i dušu.
Razveselili vas bumo z koreografijami z cele Hrvatske, tak da bu za sakoga poneke.

Plačanjem vulaznice v visine od 20 kun ( a more i više ak ste volni) pomogli bute da ovo leto otputujemo v Meksiko na 18. Mednarodni festival folklora-Zacatecas.

Bili bi vam zafalni da ovu obavest presledite svojem prijatelem i naravno da nam si skupa dojdete v Buševec.

Pozivnica:
http://www.oss-busevec.hr/Geometrija/cjelo2013.htm (http://www.oss-busevec.hr/Geometrija/cjelo2013.htm)

Predsednik OSS Buševec
Nenad Rožič
http://www.oss-busevec.hr (http://www.oss-busevec.hr)
Naslov: Odg: O YES YES Bûševec
Autor: Ljudevit Kaj - Srpanj 01, 2013, 08:32:44 poslijepodne
(Turopolskoga r)oda radosti: A-ve(zda) Maria


(Turopolka, Buševčica) Vanda Winter oduševila izvedbum na Jelačič placu  

Jel more bolše od Josipe Lisec?


KLUČNI PODATKI
Vanda Winter izvanredno je čera na Jelačič placu otpopevala "Ave Mariu", maker su si očekivali Josipu Lisec

Piše: B.P.
Vundano 2013-07-01, ca. 18:10


     Snočka se v spektaklu na zagrebačkemu Placu bana Josipa Jelačiča posebno skazala mlada Vanda Winter, glazbenica i glumica kazališča Komedija.
     "Ave Maria" standardno se prinas veže vuz hrvatsku divu Josipu Lisec, no Winter je dokazala kak nema mesta za predrasude ter je ariju z rock-opere "Gubec beg", teru zvodi i v kazališču, otpopevala izvanredno.
     29-letne Vande je jasno zake je ludem bilo neobično ke je Dora Ruždjak predložila baš jnu, a ne Josipu Lisec, no naglašava kak je je naša slavna pevačica velika podrška.
 

Zvir:
http://www.index.hr/black/clanak/vanda-winter-odusevila-izvedbom-na-trgu-moze-li-bolje-od-josipe-lisac/686408.aspx (http://www.index.hr/black/clanak/vanda-winter-odusevila-izvedbom-na-trgu-moze-li-bolje-od-josipe-lisac/686408.aspx)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Neki komentari članka gorje


dominiql
Ako Vanda nije anđeo, onda niti ne postoje :)

kresozec
Sto reci.....pamtit cemo ovaj datum, treba ga uvrstiti kao nacionalni praznik zbog ove krasne izvedbe! Hvala Vanda tebi i naravno cijelom zboru.

djaparatic
savršna je *.*

Marko Babic
ne mogu da vjerujem,bozanstveno ;)...Svaka cast!!! ;)

rANKo TINTORetto
Draga Vanda, svojim odličnim nastupom, spasila si cijelu povijesnu večer HRTa (*_*)

Paco dedić
Vanda ! ja sam kao i svi ostao bez texta jučer na svečanosti , takva izvedba sa tako iskrenom i predivnom interpretacijom i lakoćom izvesti tako snažnu pjesmu pod takvim očekivanjem europskog miljea , po meni to može ući u antologijsku izvedbu , takva izvedba zaslužuje biti s punim pravom : dio povijesti ! za mene i dalje jedan od najbožanstvenijih vokala ..moj naklon i respect ♥ ♥ ! bravo !

ijanija
ježim se..prekrasno....svaka čast!

Slađana Murković
koji glas, hvala

Lidy Aquarius
:) lijepo je vidjeti kako ljudi guštaju na ovakvu ljepotu.

Ivor Altaras Penda
Vanda, svaka čast! Po tvojoj izvedbi ću pamtiti ovu povijesnu večer! Živila!

Djordjije Radonjic
Nesto najbolje od zenskih vokala koje sam cuo u poslednje vrijeme,ne samo u Hrvatskoj.Steta da joj neko ne napravi prave pjesme gdje moze da se izrazi jer one dance koje sam slusao vidi se da zna ali je to muzika bez nekih kvaliteta. veliki pozdrav iz Crne Gore

Lidy Aquarius
Ona inaće nastupa u kazalištu Komedija. Ova pjesma je iz mjuzikla Gubec Beg gdje nastupa uz ostale velikane: Đani Stipaničev, Ervin Baučić i Max Hozić. Slobodno potražite Ljubavnu pjesmu koju izvodi sa Maxom, odlična je.

miahoda
Čista fantazija...Genijalno!!!

Danijela Pintarić
Bravo Vandice! :) :*

Citat:
Zgledi da su Vintari specijalizerani za Gubec Bega.
V buševske izvedbe “Matije Gubca krala selačkoga” z leta 1973. (vu povodu 400-te obletnice selačke bune) Vandin stric Ivek Vintarov (dr.sc. Ivan Vinter, redoviti profesor Medicinskoga fakulteta, Sveučilišča v Zagrebe) glumil je feudalca Frajnu Tahija, a Vandina teta Jadranka Vinter pak glumila je Stanu, čer Gubčovu i zaručnicu Gregoričovu.
O tomu se više more prečitati v Glasu Buševca br. 11 z kolovoza 1973.:
http://www.oss-busevec.com/Pdf/11.Glas.pdf (http://www.oss-busevec.com/Pdf/11.Glas.pdf)

Vanda Winter - Ave Maria, 04:20

Vanda Winter - Ave Maria (http://www.youtube.com/watch?v=sjzm7TLPqiI#)
Naslov: Odg: O YES YES Bûševec
Autor: Ljudevit Kaj - Kolovoz 18, 2013, 06:38:13 poslijepodne
OBAVEST O SMRTI

V gliboke boli javlamo sem rođakem, prijatelem i znancem žalosnu vest da je naš dragi japa, deda, pradeda, tast i sveker, gospon

JOSIP KATULIČ (JOSO KOČOV)

blago v Gosponu mrl v četrtek, 15. VIII. 2013. v 88. letu živlejna.

Sprevod lublenoga pokojnika bu (v) tork, 20. VIII. 2013. ob 14 vur na mesnomu grobju Vukovina.
Počival v miru Božomu!

Ožaloščeni: či Branka, sini Zlatko i Damir, zet Božidar, sneje Mirjam i Ivana, vnuki i vnuke Maja, Nina, Tomislav, Krunoslav, Lucija, Dora Marija, Sara, Ivan, Karlo, Ana, Tea i Lara, prauvnuki i pravnuke Marija, Lucija, Niko, Hrvoje, Krešimir, Eva i Šimun ter druga žalujuča rodbina

http://sjecanje.vecernji.hr/katulic-josip-46267/ (http://sjecanje.vecernji.hr/katulic-josip-46267/)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Josip Katuličov (Joso Kočov) bil je savezni nogometni pomočni sudec v bivše države.

Josip Strmečki, veruvatno najstareši hrvatski nogometni sudec (doajen z FIFA-znakom sikak), pripoveda:
”Navek je nezgodno bilo v Nišu, neke ležeše v Titogradu. Najvugodneše sem se čutil ak su mi asisterali vrhunski specijalisti (špic-špec-ijalisti) Katulič i Pavićević.

http://sportske.jutarnji.hr/strmecki-o-beusanu--po-mom-sudu--oko-sokolovo--je--kurje-oko---vrlo-je-tanak-u-strucnim-pojmovima---/961671/ (http://sportske.jutarnji.hr/strmecki-o-beusanu--po-mom-sudu--oko-sokolovo--je--kurje-oko---vrlo-je-tanak-u-strucnim-pojmovima---/961671/)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

U ZNS-u klubi z Velikogoričkoga područja natecali su se do l. 1997., gda se osniva NS Velika Gorica pod kapum NSZŽ-e.
Na inicijativno osnivačke Skupščine zebran je .... tajnik Josip Katulič ......

http://www.nsvg.hr/?p=13 (http://www.nsvg.hr/?p=13)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Pri zebirajnu najbolše športašov leta 2002. grada Velike Gorice Josip Katulič (NS «Velika Gorica») dobil je nagradu za životno delo.

(str.70)
http://vgdanas.hr/download/strategija%20sporta.pdf (http://vgdanas.hr/download/strategija%20sporta.pdf)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Posle pet let zajedničkoga dela i truda meštanov Buševca ter vuz mnogo molitve, leta 2001. (nova) kapelica Sv. Ivana Krstitelja je konačno dobila svoj celovit oblik teri i d(en)es ima.
Zvona su posvečena Matere Božje, Svete Lucije, zaštitnice Turopola i Sv. Ivanu Krstitelu, zaštitniku Buševca.
Sa zvona su dar familije Josipa i Zlatka Katulič teri su tak spunili zajnu želu sve pokojne žene i matere Zlate Katulič.

Zvir (str.2/18):
Letnak (Godišnak) OSS-a Buševec, dvobroj 35/36 za leta 2001. i 2002.
http://www.oss-busevec.com/Pdf/Godisnjak_35-36w.pdf (http://www.oss-busevec.com/Pdf/Godisnjak_35-36w.pdf)

Pripomena:
Familija Josipa Katuliča (Jose Kočevoga) bila je od-navek pobožna. Bili su si i prijateli z dugoletnem glavnem vurednikom Glasa Koncila, grkokatolikom, pokojnem don Živkom Kustičom (Kustičova čer je turopolska sneja v zamužu pri Katuliči (Koči)).

Citat:
Vladimir Ruždjak – Fala, 02:52

Vladimir Ruždjak - Fala (http://www.youtube.com/watch?v=OtwzElDtxkc#)

Zvon Zvoni - Krunoslav Cigoj, 04:11

Zvon Zvoni - Krunoslav Cigoj (http://www.youtube.com/watch?v=ztfcQXOjarw#)
Naslov: Odg: O YES YES Bûševec
Autor: Ljudevit Kaj - Rujan 13, 2013, 11:38:54 poslijepodne
Meksiko, trd si ko …
(Mek-si-ko …)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Vesti Ogranka “Selačka sloge” Buševec

25.07.-07.08.'13.   Gostuvajne OSS-a v Meksiku


18. FESTIVAL ZACATECAS FOLCLOR INTERNACIONAL GUSTAVO VAQUERA CONTRERAS
18. mednarodni folklorni festival Gustavo Vaquera Contreras (“Gustav Kraveski (B)regionalni”) v Zacatecasu ("mestu naroda pašnakov")


Na festivalu je sudelovalo 40 folklorne skupin z 17 zemli

Sudeluvajnem na mednarodnomu folklornom festivalu v Meksiku - Zacatecas člani OSS Buševec nastojali su mnogem sudionikem festivala i domačinem donesti i prezentirati duv (duh) vlastitoga naroda i negovoga kulturnoga nasleđa. Hrvatska folklorna tradicija priznata je v svetskemi razmeri i prepoznata kak jena od najraznovrsneše, najlepše i vumetnički najvredneše, pa ne ni čudo da su nastupi OSS-a Buševec na festivalu v Mexicu bili pravi mamec i oblizeki za publiku.


    Si nastupi i događajna su deti na kipec (prek 2000 službene slik) i snimani (8h snimlenoga materijala)
    Popratne slike morete si pogledeti klikom na slikicu levo od naslova članka na Ogrankove Internet stranice www.oss-busevec.hr (http://www.oss-busevec.hr)



    Ogranek „Selačke sloge“ Buševec priprave za festival v Meksiku - Zacatecas počel je koncom leta 2012., gda su početi pregovori z nacionalnum sekcijum CIOFF-a Meksiko. OSS Buševec dugoletni je član hrvatske sekcije CIOFF-a, i na predlog tajnika hrvatske nacionalne folklorne sekcije gospona Jantona (Ante) Cukrova odlučili smo realizirati ov projekt. Letos smo zebrani zmed 74 članic hrvatske sekcije C.I.O.F.F.-a, da zastupamo Hrvatsku na Mednarodnom folklornomu festivalu v Zacatecasu u Meksiku.
    Hrvatska ima fest(ivalski) dobre odnose z meksikajnskum sekcijum CIOFF-a, kajti po nijovomu mišlejnu sudeluvajne hrvatske grupe garantera visoku disciplinu i organizeranost, ke je i letos potrdil OSS Buševec. Službenu pozivnicu za sudeluvajne na festivalu dobili smo od gospona (prez)imena Marco Vinicio Flores Chavez, (Marko Vinko Cvetnič Klučec) Ministra za obrazovajne i kulturu. Festival je trajal od 27.07.-04.08.leta 2013. v Zacatecasu i obližnemi gradi. Na festivalu su sudelovale sledeče zemle: Brazil, Kanadski Filipini, Kanada-Quebec, Kolumbija, Južna Koreja, Hrvatska, El Salvador, Estonija, Italija, Pais Vasco, Panama, Paragvaj, (Turo)Polska, Rumujnska, Rusija, Švicarska (trebala je biti i Indija, ali nesu došli). Od nacionalne držav Meksika sudeluvale su savezne države Coahuila, Colima, Guerrero, Hidalgo, Jalisco, Nuevo Leon, Oaxaca, Tlaxcala, Yucatan, Veracruz. Od lokalne gradov savezne države Zacatecas sudeluvale su grupe z Jereza, Nochistlan, Pinosa, Zacatecasa (4 grupe). Na festivalu je sudelovalo vukupno 40 folklorne skupin.

    Glavne odrednice projekta mednarodne kulturne suradne bile su: - očuvajne i vunapređejne kulturnoga identiteta i kulturne baščine Turopola, Zagrebečke županije i Hrvatske - promicajne tradicijske kulture Hrvatske med drugemi narodi - razvijajne osečaja spoštovajna spram vlastitoga tradicijskoga nasleđa - istraživajne, študerajne i neguvajne zvirne običajov, nošni, tancov i pesmi poradi stvarajna kompletneše etnološko-etnografske slike Hrvatske ter prikaz istoga drugem nacijam - prezentacije postoječoga fundusa instrumenatov i narodne nošni Ogranka Selačke sloge Buševec - jačajne medkulturne razmene i prekmejne (prekgranične) suradne.

    Opis projekta: 34 članov OSS Buševec je krenulo na najvekšu i najdalšu turneju do sad, 25. jakopovščaka (srpna) leta 2013. Krenuli smo z Buševca busom do Verone. V Veroni nam se pridružil i tajnik CIOFF Hrvatske sekcije gospon Janton (Ante) Cukrov. Potom smo avijonom leteli najpre na relacije Verona – Pariz. Z Pariza smo avijonom Air France-a stigli na erodrom (letališče) Ciudad de Mexico „Benito Juarez“ (“Blaž Svinar”). Sleteli smo oko 18.00 vur 25.07.2013. po lokalnomu vremenu. Let od Pariza do Mexica trajal je 11 vur (vremenska razlika znaša 7 vur). Po dolasku na erodrom v Mexico otpravili smo se prema izlazu z erodroma de nas je dočekala naša pelatelica („vodička”) Rosio (Rosa). Bil je to srdačen doček. Krenuli smo udobnem busom do Zacatecasa teri je vudalen oko 700 km od Mexico City-a.

    Država Zacatecas - dobila je ime po Indijancem Zacateco - jena je od 31 savezne države Meksika, smeščena v središnomu talu zemle. Država se prestira na 75.416 km2, vu-jne živi 1.380.633 stanovnikov (2009), glavni grad je istoimeni Zacatecas teri ima oko 130.000 stanovnikov. Savezna država Zacatecas znana je po svem bogatem zaliham srebra, kolonijalne arhitekture i važnosti teru je imala v doba meksičke revolucije l. 1810. Grad Zacatecas je glavni i najvekši grad dražave Zacatecas. Nalazi se v središču Meksika, a ime je dobil po Astečkom nazivu naroda Zacateco, čije ime znači "narod pašnakov". Grad Zacatecas su osnovali Špajnolci leta 1546. kak rudarsko nasele, če-prav za-prav je i pre toga sim kopano srebro i druge dragocene rude. Zaradi bogatstva rudnika, grad je fletno postal jen od pelajuče gradov "Nove Špajnolske" i veliki obskrblivač srebrom Špajnolske krune. Grad je vpisan na UNESCO-v popis mest svetske baščine v Amerikam leta 1993. kak "prekrasni špajnolski kolonijalni grad na strmem liticam vuske doline v teromu se europska barokna arhitektura združila z domorodskem dekorativnem elementem teri su posebno vuočlivi na fasadem verske, ali i svetovne zgrad".



(Nastavek na ŠTAndardu)  

    U Zacatecas smo doputovali ujutro 26.07.2013. godine oko 5 sati. Stigli smo ispred Hotela Baruk, poznatog turističkog odmorišta sa 5 zvjezdica u kojem smo bili smješteni za vrijeme boravka u Mexicu. Rasporedili smo se u četverokrevetne sobe i krenuli u istraživanje hotela. Prvi dan je bio predviđen za odmor nakon napornog puta, pa nam je dobro došlo malo relaksacije i kupanja u hotelskom bazenu, a za one u boljoj formi bila je na raspolaganju i teretana. Put je bio jako naporan, a dodatno se trebalo prilagoditi na klimatske uvjete i nadmorsku visinu koja se u prosjeku kreće oko 2100 m.

    27.srpnja 2013. Jutarnji sati su protekli u relaksaciji, a navečer je u Teatru Ramon Lopez Velarde održano primanje za sve učesnike festivala (naravno svi u nošnjama) na kojem su nazočili predsjednik CIOFF-a Mexica gosp. Mr. Arturo H. Cueto Juárez , prof. Baudelio Guerrero Briano - glavni kordinator festivala, prof. Jose Luis Santyo Gonzalez, kordinator administracije, prof. Efrain Bustamante Flores, kordinator programa i gosp. Marco Vinicio Flores Chavez, ministar prosvjete i kulture. Prije početka primanja naši tamburaši su napravili pravi štimung i feštu izvodeći pjesmu Ai Seci Pego koju je pjevala cijela dvorana. Prilikom susreta svim sudionicima festivala uručeni su prigodni darovi i zaželjena dobrodošlica prilikom predstavljanja svake grupe sa jednominutnim prolaskom preko pozornice. Presvukli smo se u autobusu nakon čega su nas odvezli u centar na njihovu "Uličnu Fiestu". Fiesta se sastoji od sviranja "marijačija" koji predvode kolonu ljudi koja za njima po ulicama pjeva i pleše. Sve to prati magarac koji sa sobom nosi tekilu (meskal u Zacatecasu), svaki učesnik dobije mali vrč oko vrata u koji mu se toči tekila. Nakon nekog vremena svi smo se sakupili na jednom trgu i zajedno pjevali i plesali. Tu je organizirana i večera na otvorenom. Organizatori festivala mislili su na sve sitnice, ni u jednom trenutku grupa nije bila sama, imali smo policijsku pratnju, 24 satni nadzor osobnog čuvara grupe, vlastiti autobus i vozača, te vodiča grupe kao i potrebnu medicinsku zaštitu.

    28. srpnja 2013. U jutarnjim satima (9,00h) predsjednik KUD-a i Irena odradili su službeni prijem na kojem se razradio svaki detalj vezan uz glavni mimohod i otvaranje festivala. Pripreme za otvorenje festivala započele su u 13.00 sati kada su tamburaši i cure odradili generalnu probu na glavnoj pozornici u centru grada „Centro Historico“. Samo otvorenje festivala započelo je u 18.00 sati mimohodom svih učesnika festivala glavnom ulicom Calles del Centro Historico. Mimohod je bio duljine 7 km, a pratilo ga je po procjeni organizatora između 80.000-100.000 ljudi. U samom mimohodu sudjelovalo je preko 1200 učesnika festivala. Članovi OSS Buševec nosili su u mimohodu posavske narodne nošnje. Šarenilo nošnji privlačilo je pozornost publike pa se znalo dogoditi da je netko svaki čas ušetao u povorku i želio se slikati s nama u nošnjama. Masa ljudi cijelim putem je klicala „Croatia, Croatia, peanje, peanje“. Na velikoj prekrasnoj glavnoj pozornici, u povijesnom središtu Zacatecasa Centro Historico de Zacatecas, grupe su se predstavile kratkim programom od 3 ili 4 min. Članovi OSS Buševec izveli su dio koreografije Pjesama i plesova Posavine, a puno gledalište od 5.000 ljudi je pljeskom nagradilo našu izvedbu. Nažalost za vrijeme našeg nastupa počela je padati kiša, mi smo program odradili do kraja, publika se privremeno sklonila, ali se većina vratila u gledalište čim je kiša prestala i program je nastavljen dalje prema protokolu. Sve je završilo prekrasnim vatrometom iznad centra grada.

    29.srpnja 2013. Ujutro u 10 sati predsjednik i Irena (kao naš službeni prevoditelj) su odradili primanje sa delegacijom (jednim parom) u Turopoljskim nošnjama u Ministarstvu obrazovanja. Prilikom prijema izmijenjeni su prigodni darovi. U 18.00 sati članovi OSS Buševec održali su cjelovečernji koncert zajedno sa grupom iz Paname i Hidalga u Teatru del Lago (Otvorena pozornica na jezeru). Pozornica krasna kao amfiteatar, odvojena od publike jezerom, ali uvjeti za presvlačenje i ozvučenje na ovoj pozornici nisu bili ni približno idealni pa smo se odlučili izvesti samo koreografije Draganića i Splita, te glazbeni intermezzo i nekoliko pjesama.

    30. srpnja 2013. U jutarnjim satima odradili smo najprije službeno zajedničko slikanje svih grupa u nošnjama i to na glavnom trgu. Prepun trg (oko 1200 izvođača) i prekrasna slika u nošnjama iz svih krajeva svijeta nikoga nije ostavila ravnodušnim. Ovo vrijeme je iskorišteno za pojedinačna slikanja i sa drugim grupama. Nakon slikanja (u 11,00h) predsjednik i Irena, te jedan par ovaj puta u Međimurskim nošnjama su odradili prijem u palači grada Zacatecasa. Već u 14,00 sati smo morali krenuti autobusom za Fresnillo zajedno sa još dva autobusa u kojima su bile grupe Pais Vasko i Verakruz. Pod jakom policijskom pratnjom uz nezaboravnu vožnju autobusom bez ograničenja brzine stigli smo do odredišta. Najprije smo posjetili drugo svetište po čudima u Meksiku posvećeno Svetom djetetu Atocha u istoimenom mjestu. Iskoristili smo priliku i nakon svetišta obišli njihovu karakterističnu tržnicu (u neposrednoj blizini) gdje smo uz razne drangulije pronašli i prave Meksičke suhe papričice i začine (naravno da smo neke i kupili). Nakon šopinga na tržnici nastavili smo put za Fresnillo - drugi po veličini grad u državi Zacatecas i najveći proizvođač prirodnog srebra na svijetu (od rude), gdje smo izveli zajednički nastup. Mi smo se odličnoj publici u velikoj dvorani kulturnog centra predstavili sa koreografijama Međimurja, Turopolja i Draganića, te glazbenim intermezzima i sa nekoliko pjesama, a svoj nastup smo završili sa izvrsnom izvedbom pjesme Moja Diridika. Nakon programa domaćini su nam pripremili večeru, na kojoj smo se sa druge dvije grupe odlično zabavili.

    31.srpnja 2013. U ranim jutarnjim satima (8,00h) smo u sportskoj opremi bili spremni za odlazak na sadnju drveta. Također se jedan par trebao obući u nošnju (Turopolje). Sadnja drveta ove godine se odvijala na Sjevernim sportskim terenima, a svaka grupa je posadila drvo koje simbolizira život i zajedništvo svih prisutnih. Prije sadnje postrojavanje na igralištu i govor guvernera. Sadnju tri naša drveta smo riješili vrlo brzo jer su rupe i sadnice bile spremne, a naš zadatak je bio umetnuti sadnice i zasipati ih zemljom, te ih zalijati da se bolje prime. Nakon sadnje organizirane su nogometne utakmice svih sudionika festivala (11,00 sati). Miješane ekipe (muško-ženske) su se rasporedile na četiri terena i u grupama igrale nogomet. Svoju grupu smo prošli bez problema, u polufinalu smo igrali sa Kolumbijom i pobijedili 3:2, a u finalu koji smo skoro propustili zbog nastupa smo igrali sa Pais Vaskom i nažalost izgubili, ali biti drugi na ovako jakom međunarodnom nogometnom takmičenju nije mala stvar. Veliki pehar za drugo mjesto i medalje su zasluženo završile u Hrvatskoj. Nije to bilo sve taj dan, još smo u Teatru Fernando Calderon trebali odraditi gala koncert zajedno sa grupama iz El Salvadora i Zacatecasa. Naravno da smo svojih 30 minuta odradili odlično, a publici u kazalištu smo pokazali Posavinu, Slavonski intermezzo, Split, Draganić i nekoliko pjesama. Inače ovo kazalište je vrlo slično našem HNK u Zagrebu i prekrasno je nastupati u njemu. Ali ni to nije bilo sve, nakon ovako napornog dana čekao nas je i odlazak u disco koji je tu večer radio samo za učesnike festivala. Naravno da je mlađi dio ekipe ostao u disku do kasno u noć i da im nije bio problem zabavljati se nakon napornog dana, a oni malo umorniji su ostali u hotelu.


Nastavek na sledečomu listu
Naslov: Odg: O YES YES Bûševec
Autor: Ljudevit Kaj - Rujan 13, 2013, 11:39:55 poslijepodne
Nastavek prethodnoga lista


    01. kolovoza 2013. Četvrtak ujutro smo ipak mogli malo odspavati nakon napornog dana, a za one koji su se rano ustali organizirali smo odlazak u šoping do grada. Popodne naravno opet nastup u 18,00 sati ovaj puta na Ciudadela del Arte. Prekrasan ambijent u ruševinama staroga grada i odlična akustika dozvolila nam je da u potpunosti pokažemo kakav je hrvatski folklor (jedino smo mi od svih grupa i pjevali i plesali i svirali u isto vrijeme). Odlična publika, dobro raspoloženi folkloraši, grupa iz Švicarske koja je sa nama davala program su rezultirali izvrsno izvedenim koncertom u trajanju od 45 minuta. Mi smo izveli Međimurje, Turopolje i Draganić, naravno uz nekoliko pjesama. Obradovali smo nakon nastupa i našeg tajnika CIOFF-a gosp. Ante Cukrova i izmamili mu suzu u oku, sa par rođendanskih pjesama.

    02. kolovoza 2013. U jutarnjim satima Ogrankaši su razgledali grad Zacatecas i posjetili Muzej Rafael Coronel to jest Muzej maski (najveći na svijetu sa tisućama maski iz svih krajeva Meksika). U večernjim satima održali smo 90 minutni koncert zajedno sa Yucatanom i Zacatecas ENMAC-om na glavnoj pozornici u Centru Historico predstavivši se mnogobrojnoj publici njih 5000, Pjesmama i plesovima Posavine, Međimurja, Draganića. Nakon programa pozvani smo na privatnu feštu na kojoj su samo za nas svirali "Mariachi" (Mariachi je naziv za tipične meksičke glazbene skupine i glazbenike iz savezne države Jalisco. Mariachi glazba je jedna od brojnih stilova meksičke narodne glazbe, koja je regionalno vrlo raznolika. Izvan Meksika, mariachi je najpoznatija meksička glazba). Domaćini su se iskazali počastivši nas sa roštiljem, raznim drugim delicijama, tekilom i pivom, naravno i svirkom originalnih "Mariachia". Na našu žalost fešta nije dugo potrajala jer smo u ponoć morali krenuti put našeg hotela (naredba osiguranja).

    03. kolovoza 2013. Opet smo ujutro išli u grad ali smo ovaj puta najprije obišli rudnik srebra po čemu je Zacatecas nekoć bio poznat. Prekrasna izložba minerala iz cijeloga svijeta i sam rudnik u kojem je jedan dio uređen kao disko nas je oduševila. Potom smo se provozali žičarom (Teleferico) na brdo La Bufa sa kojeg se pruža predivan pogled na cijeli grad, a na vrhu brda je spomenik Pancho Villi. Poslijepodne u 18 sati (naš standardni termin za nastupe) smo nastupali u Općinskom domu kulture. Opet odlična akustika (nije nam trebao razglas), odlična publika i izvrsna izvedba Međimurja, Turopolja i Draganića. Nastupili smo sa grupom folkloraša iz Zacatecasa UAZ-a.

    04. kolovoza 2013. U 10 sati održana je misa svih učesnika festivala u katedrali Basilica. Katedrala (1730.-1760.) je bogato ukrašena barokna građevina s izuzetnim pročeljem i drugim značajkama koje odražavaju apsorpciju autohtonih ideja i tehnika u rimokatoličku ikonografiju. Na zahtjev organizatora festivala Ogrankaši su izveli dvije pjesme, a imali smo čast da pjevamo na samom početku mise. Nakon mise održano je završno primanje organizatora festivala u salonu palače de Gobierno. Naš par je ovaj puta bio obučen u Splitske nošnje. Svaki učesnik festivala primio je priznanje, a grupe su dobile statuu TENAMAZTLE u srebru. Francisco Tenamaztle bio je vođa Caxcan indijanaca tijekom Mixton rata, poznatom po borbi Meksikanaca za nezavisnost. U popodnevnim satima održan je mimohod nešto kraći nego na otvaranju. Ogrankaši su se predstavili narodnom nošnjom Draganića, čije su pjesme i plesove izveli na samom zatvaranju festivala u večernjim satima. Po završetku festivala održan je veliki vatromet.

    05. kolovoza 2013. Nakon povratka sa zatvaranja festivala slijedi spremanje i polazak za Mexico City. U ranim jutarnjim satima (1,30h) krenuli smo autobusom prema Mexico Cityu. Vrhunac boravka u Mexico Cityu bio je obilazak drevnog grada Teotihuacana (na koji smo stigli oko 10 sati), Piramide Sunca, Mjeseca i Pernate zmije. Naziv Teotihuacan preveden s astečkog Nahuatl jezika znači "Mjesto gdje ljudi postaju bogovima". Teotihuacan je udaljen pedesetak kilometara od Ciudad de Mexica. To je najimpresivnija arhitektonska cjelina predasteškog doba. Veliki je misterij tko je i kada sagradio ovaj grad, kazao nam je ljubazni vodič. Tajanstvena civilizacija nije ostavila knjige ni pismo. Danas čak ne znamo kako su se zvali, kojim su jezikom govorili, niti gdje su im sahranjeni vladari. Najimpresivnija zdanja Teotihuacana su piramida Sunca, Mjeseca i Pernate zmije, te Avenija smrti - glavna ulica. Piramida Sunca je na 2.270 nadmorske visine, do vrha ima 245 stepenica i druga je piramida po veličini na svijetu (najviša je Keopsova piramida u Gizi). S vrha Piramide Sunca pruža se prekrasan pogled na čitav kompleks, Hram Quetzalcoatla (Pernate zmije), Aveniju mrtvih i Piramidu Mjeseca. Očarani ljepotom drevnoga grada u poslijepodnevnim satima krenuli smo prema centru Mexico Citya, gdje smo se smjestili u hotel San Francisko. Večeru smo imali dogovorenu kod crnogorca Dragana, tako da smo se kod njega u Ex Yu okruženju zabavili i večerali.

    06. kolovoza 2013. Još jedan dan boravka u City-u nam je odlično došao da turističkim autobusom obiđemo sam centar grada, jedino nam je žao što nismo stigli posjetiti Asteški muzej. Posjetili smo i Metropolitansku katedralu Mexico Citya koja je najveća i najstarija katedrala u Americi (građena je tri stoljeća, a ima arhitektonske elemente renesanse, baroka i neoklasicizma) i sjedište je nadbiskupa Meksičke nadbiskupije. Katedrala je smještena na sjevernoj strani trga Zocalo u samom centu grada. Veliki problem je slijeganje tla pa u katedrali postoji veliki visak koji pokazuje koliko je katedrala propala i kako je nagnuta. Poslije ručka smo još posjetili svetište gospe od Guadalupe, jedno od najposjećenijih Marijanskih svetišta u svijetu. Povijest svetišta započinje 9. prosinca 1531. Gospinim ukazanjem meksičkom plemiću, Indijancu Juanu Diegu. Gospa mu se predstavila kao Djevica Marija, majka pravoga Boga, i naložila mu da ode k biskupu te mu kaže da na tom mjestu dade sagraditi crkvu. Budući da Juan Diego nije govorio španjolski, u komunikaciji s biskupom služio se prevoditeljem. Prvi izvještaji o ukazanju tako su zapisani na njegovu materinskom jeziku nahauatlu.

    Povijesna priča pripovijeda da je Juan Diego uporno govorio prvom meksičkom biskupu, franjevcu Juanu de Zamaragi, kako mu se majka Božja više puta ukazala i želi da njoj u čast, sagradi kapelu na obližnjem brežuljku Cerro de Tepeyac. U namjeri da se riješi mladića, biskup je od njega zatražio neki uvjerljiv dokaz, u protivnom neka ga više ne smeta. Za nekoliko dana vratio se Diego noseći kao dokaz nekoliko "kastiljanskih" ruža koje nisu mogle cvasti u to godišnje doba (prosinac), tvrdeći da mu ih je dala Gospa kako bi ih pokazao biskupu.

    Mladić je biskupu donio ruže u tunici - tilmi, i kada je rastvorio svoju tilmu, cvijeće se rasulo po podu, a tada se svima prisutnim, bilo je desetak osoba, ukazala Gospa. U tom trenutku, nebesko ukazanje, ostalo je utisnuto kao slika na gruboj tkanini odjeće u kojoj je bilo umotano cvijeće. U strahopoštovanju, zadivljen prizorom što ga je vidio, biskup je na brežuljku dao sagraditi kapelu, te je u njoj dao izložiti na štovanje sliku utisnutu na tunici Indijanca Juana Diega.

    Najprije je na mjestu ukazanja, u blizini grada Mexica, sagrađena omanja crkva, dok današnje svetište Gospe Guadalupske ima dvije bazilike. Stara bazilika završena je 1709. godine, no zbog opasnosti od urušavanja ta se crkva danas ne koristi za veća okupljanja.

    Godine 1976. čudotvorna slika Gospe, prenesena je u novu baziliku koja je pored stare sagrađena u modernome stilu, a može primiti do 20.000 hodočasnika. Godine 1910. papa Pio X. proglasio je Gospu Guadalupsku zaštitnicom Južne Amerike. S pravom. Naime, u nekoliko desetljeća nakon ukazanja obratilo se 8 milijuna meksičkih Asteka. Guadalupe se uz Lurd smatra najposjećenijim marijanskim svetištem na svijetu.

    Na aerodrom smo krenuli u 17,00 sati, a prema Parisu smo poletjeli u 20.30 sati, u koji smo stigli drugi dan 07. kolovoza u 14,00 sati. Letjelo se na visini od 11.000m, brzinom od 1000 km/h, a vanjska temperatura je bila i do -58°C, a let je trajao malo više od 10 sati (vremenska razlika Mexico - Pariz je 7h). Slijedio je let iz Pariza za Veneciju koji je trajao 90 minuta, a u vrućoj Veneciji smo već bili oko pola 6 popodne. Naravno da nas je tamo već čekao Zlatko i naš stalni prijevoznik Vrbanac prijevoz koji nas je preko Trsta i Rijeke sigurno dovezao do Buševca u koji smo se vratili 08.08.2013. nešto poslije 1,00 sat u noći. Umorni, ali sretni i veseli što smo odradili jedno ovako veliko i prekrasno prekooceansko putovanje koje će ljudima ostati u sjećanju cijeloga života. Ovo je stvarno bila nagrada za sav trud koji ovi mladi ljudi ulažu da bi očuvali tradiciju i kulturu Hrvatskog naroda i to VOLONTERSKI.

    Troškovi turneje pokriveni su sredstvima Ministarstva kulture RH, Zagrebačke županije, Zajednice kulturno umjetničkih udruga Zagrebačke županije, sredstvima Grada Velike Gorice, vlastitim sredstvima članova, sredstvima sponzora i donatora, te sredstvima KUD-a osiguranim komercijalnim nastupima.

    Zahvaljujemo se svima koji su pripomogli realizaciji našega projekta. Sudjelovanjem na međunarodnom folklornom festivalu u Meksiku - Zacatecas članovi OSS Buševec nastojali su brojnim sudionicima festivala i domaćinima donijeti i prezentirati duh vlastitog naroda i njegovog kulturnog nasljeđa. Hrvatska folklorna tradicija priznata u svjetskim razmjerima i prepoznata kao jedna od najraznovrsnijih, najljepših i umjetnički najvrednijih, pa nije ni čudo da su nastupi OSS-a Buševec na festivalu u Mexicu bili pravi mamac za publiku.

    Svi nastupi i događanja su slikani (preko 2000 službenih slika) i snimani (8h snimljenog materijala), a detaljno izvješće sa popratnim slikama možete pogledati na našoj Internet stranici www.oss-busevec.hr (http://www.oss-busevec.hr).
 

Predsednik OSS Buševec
Nenad Rožič (Šepinov)


Zvir:
http://www.oss-busevec.hr/ (http://www.oss-busevec.hr/)

Citat:
Mexican traditional musical band "TSASNA" Puebla ,Pue-MEXICO, 08:11
http://www.youtube.com/watch?v=-tLbSIPHXI0 (http://www.youtube.com/watch?v=-tLbSIPHXI0)

MEDNARODNI FESTIVAL TRADICIJSKE GLAZBAL
Buševec pri Velike Gorice, miholjščaka (listopada) 2009.

Mexican traditional musical band "TSASNA",Puebla,Pue-MEXICO (part 2), 07:40

Mexican traditional musical band "TSASNA",Puebla,Pue-MEXICO (part 2) (http://www.youtube.com/watch?v=UtmPGlIRznM#)
Naslov: 40 ROM(ÂNI)A - CROATIA (Klokotič - Buševec)
Autor: Ljudevit Kaj - Listopad 01, 2013, 01:09:27 poslijepodne
40 ROM(ÂNI)A - CROATIA (Klokotič - Buševec)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


40 ani Romania – Croatia  (Klokotič - Buševec)

Ovak je zgledala
- pozivnica na proslavu četrdesetletnice suradne Klokotiča i Buševca:

https://www.facebook.com/photo.php?fbid=659422017402035&set=a.606683786009192.1073741829.580538121957092&type=1&relevant_count=1 (https://www.facebook.com/photo.php?fbid=659422017402035&set=a.606683786009192.1073741829.580538121957092&type=1&relevant_count=1)

a ovak
- Plakat za nogometnu utakmicu povodom četrdesetletnice suradne Klokotiča i Buševca:

https://www.facebook.com/photo.php?fbid=659441844066719&set=a.606683786009192.1073741829.580538121957092&type=1&relevant_count=1 (https://www.facebook.com/photo.php?fbid=659441844066719&set=a.606683786009192.1073741829.580538121957092&type=1&relevant_count=1)

Naslov: Odg: O YES YES Bûševec / Promocija knige "Zemljo moja" (Zemla ma) Štefa Banskoga
Autor: Ljudevit Kaj - Listopad 23, 2013, 10:06:42 poslijepodne
Banski dvori (z poetskemi oblizeki) v Buševce


e-vundano: 23.10.2013.

Promocija knige "Zemljo moja" („Zemla ma”)

V petek 25. miholščaka (listopada) ob 19 vur v Buševce bu održana promocija knige pesmi pod nazivom „Zemljo moja“ („Zemla ma”) autora Stjepana (Štefa) Deteličovoga - Banskoga.

Če očete petek večerku sprevesti vuz turopolsku pesmu i poeziju pozvani ste v Buševec, točneše v mesni Dom kulture de bu se z početkom ob 19 vur održala promocija knige. Reč je o zbirke pesmi „Zemljo moja“ („Zemla ma”). Autor pesmi je Stjepan (Štef) Deteličov – Banski, a kniga je tiskana v vundavaštvu Vudruge SPARK i Ogranka Selačke sloge Buševec.

Da bi promocija knjige bila beglajtana (popračena) prigodnem glazbenem delom poskrbele buju se tamburaška i vokalna sekcija OSS-a Buševec. Si ste pozvani!


Zvir:
http://www.vgdanas.hr/Dogadjanja/Clanak/7656/promocija-knjige-zemljo-moja.aspx (http://www.vgdanas.hr/Dogadjanja/Clanak/7656/promocija-knjige-zemljo-moja.aspx)


(https://fbcdn-sphotos-e-a.akamaihd.net/hphotos-ak-prn1/883726_677189105625326_238942531_o.jpg)


         ZEMLJO MOJA

Od Turaka davno smo te obranili,
sada opret sa dušmanima novim krvavi boj bili.

Najljepša na svijetu si, voli te cijela nacija,
zemljo moja Hrvatska, moja Croatia.

Predivna si od Konavala i Dubrovnika,
do Iloka i herojskog Vukovara.

Bože dragi, kolike si žrtve dala,
krv njihova tvoju grudu zalijevala.

Tuđinci su sve srušili, starce, djecu ubijali,
bestidnici žene silovali.

Samo da bi tebe domovino moja mogli porobiti,
sram ih bilo u pečnici Božjoj će gorjeti.

Dalmaciju sa zaleđem su otet htjeli,
naše more – Jadran cijeli.

Primorje sa Kvarnerom i sa Istrom lijepom ponositom,
sve su htjeli kao da mi tu bili nikad nismo.

S Velebita Knin se branio,
Krajinu im bojovnici na istok poslali.

Branila se Lika, Gorski Kotar i Ravni kotari
u Karlovcu malo su zastali.

Ali brzo osvajači prnje svoje pokupili
na istoku hipom završili.

Turopolje moje plemenito i Zagreb su ranili
tvrdi Kordun, Pokuplje i Pounje junački smo branili.

Zagorje, Prigorje, Žumberak i Međimurje,
Podravinu, Moslavinu; ravnu dičnu Slavoniju,
Posavinu ponositu i Banovinu plemenitu.

Sve misli pregaziti, Osijek planirali prekrstiti,
Baranju i Srijem ta srca junačka porobiti.

Sve su bijede otet htjeli
misleć imat ćemo Balkan cijeli.

Gledao je bijeli svijet
kako heroj Hrvat ranjen pati.

Iz pepela on se diže da obrani rodni dom.

Da obrani grudu svoju
s čijih polja bere plod.

Da obrani domovinu gdje su preci naši davni
imali obitelj svetu i svoj topli dom.

Prekrasna si i bogata zemljo mila,
krv se za te vječno lila, moja Croatia

Za dušmane nema nade,
Hrvatima Bog te dade mila Croatia



Stjepan (Štef) Deteličov – Banski
Buševec 15.06.2013

ČITANO POVODOM VLEZ(UVAJN)A HRVATSKE V EU
Buševec 30.06.2013.

Zvir:
http://www.moj-busevec.hr/?p=184 (http://www.moj-busevec.hr/?p=184)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

13. Lepu laku noć (Turopolje), 02 :44
Celovečerni koncert OSS Buševec - 90 proleč OSS Buševec

13. Lepu laku noć (Turopolje) (http://www.youtube.com/watch?v=bAUNxK4Y0MQ#) 
Naslov: Odg: O YES YES Bûševec / Bogekov (Božični) koncert OSS-a Buševec
Autor: Ljudevit Kaj - Prosinac 22, 2013, 03:52:46 poslijepodne
Gestern Hojte pastiri

* * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Ogranek “Selačke sloge” Buševec

Preštimani,

kak cukor na koncu leta darujemo Vam Bogekov (Božični) koncert OSS-a Buševec
teri bu se održal v cirkve Sv. Iveka (Ivana) Krstitela v Buševce
dana 22.12.2013., nedela, z početkom ob 19,00 vur.

Gosti: Turopolski biseri – zbor vudruge penzionerov Velike Gorice

Če očete doživeti posebnu radost slavlejna Bogeka (Božiča), onda najte prepustiti ov koncert.

Predsednik OSS-a Buševec
Nenad Rožičov (Šepinov)

(http://www.oss-busevec.hr/Geometrija/bozic2013m.jpg)

Citat:
Dober ti večer gospodar, 03:42

https://www.youtube.com/watch?v=FQrvT-r5qwQ (https://www.youtube.com/watch?v=FQrvT-r5qwQ)

Poslan….
Paslan je angel Gabrijel, 02:56

Paslan je angel Gabrijel (http://www.youtube.com/watch?v=WPbC_CvHVb8#)
Naslov: Odg: O YES YES Bûševec
Autor: Ljudevit Kaj - Rujan 14, 2014, 05:02:14 poslijepodne
Su Bujnevci (morti) Turopolci i/ili Vukomerikanci, Vukomeričanci?
Il je pak obratno?



Bosna je negda bila (i) kajkavska, ke se vidi i po toponimi (Jajce, Kostajnica, ...).

V Bosne postoji muslimansko prezime Buševec i istoimena krugovalna (radio-)postaja.

Po jenomu (nategnutomu?) tumačejnu, prezime buševske familije Bobesič je kakti nastalo (mutacijum) od prezimena Babonič. Štefič (Stjepan) Babonič bil je kancelar (precednik vlade) na dvoru Andrije II i Bele IV.
Preselil se z Blagaja na Sane (de je imel dvorec Buševec) v Turopole i na pol puta zmed Zagrebom im Siskom okoli leta 1250. napravil postaju Buševec.

Zanimlivo je da v Hercegovine postoji Blagaj, čez teri teče (ponornica) Buna.
Čez Buševec teče potok Buna, a blizu Buševca su i mesta Podvornica („Ponornica”), Velika i Mala Buna.

Po (hercegovečke) Bune su i Bujnevci (Bunjevci) dobili ime.

* * * * * * * * * * * * * * * * *

KUD "Pušća" - Bunjevački plesovi, 08:20
Velika Gorica, 25. 09. 2011.
SMOTRA KOREOGRAFERANOGA FOLKLORA ZAGREBEČKE ŽUPANIJE

http://www.youtube.com/watch?v=N3JtnO5gzWc#ws (http://www.youtube.com/watch?v=N3JtnO5gzWc#ws)
Naslov: Odg: 23.12.2014. Božečji (Božični) koncertlin v Bûševce / O YES YES Bûševec
Autor: Ljudevit Kaj - Prosinac 21, 2014, 01:56:18 poslijepodne
23.12.2014. Božečji (Božični) koncertlin OSS-Buševec i gostov v Buševce


Preštimani,

Ogranek "Selačke sloge" Buševec Vam oče z svojem Božečjem (Božičnem) koncertlinom zaželeti blagoslovlenoga, čestitoga Bogeka (Božiča) i sako dobro v novomu letu 2015.

 Pridružete nam se na koncertlinu v Cirkve Svetog Iviča (Ivana) Krstitela v Buševce 23.12.2014. tork ob 19,30 vur.


 Koncertlin buju izvele Vokalna "A" i  "B" grupa, ter tamburaška "A" grupa OSS-a Buševec vuz goste "Sin(ov)e atara".

 Vuživajte skup z nami v prekrasnem Božečjem (Božičnem) pesmam ze se krajov Lepe naše i doživete Bogeka (Božiča) na poseben način.

 Mnogi naši verni gosti teri dohajaju v Buševec več leta, vele:
 "Ak neste slušali Božečji (Božični) koncertlin OSS-a Buševec, onda kak da neste slavili Bogeka (Božiča)".

Dojdete i uverite se sami zake je Božečji (Božični) koncertlin v Buševce neke posebnoga.

 Očekujemo vas z radostju.

Upravni odbor OSS-a Buševec

* * * * * * * * * *

Sinovi atara Ivica Brandibur - by Darko Posavcic, 04:37

Sinovi atara Ivica Brandibur - by Darko Posavcic (http://www.youtube.com/watch?v=HlpBq2NzXkM#ws)
Naslov: Odg: Knige "BUŠEVEC" i "RODOSLOVLJA BUŠEVSKIH OBITELJI" / O YES YES Bûševec
Autor: Ljudevit Kaj - Ožujak 28, 2015, 11:45:11 poslijepodne
Z “malem“ kešnejnem vevo su samo još delomično aktualne informacije (od 16.02.2015.) o dvem buševskem knigam.


16.02.2015.

Evo konačno je došlo na red tiskajne dve knig jako bitne za naše selo:
knige BUŠEVEC i knige RODOSLOVLJA BUŠEVSKIH OBITELJI.

Prva brošura (izvod z brošure) odnosila se na predprodaju knig, pa oni teri su šteli mogli su se predbiležiti.

Drugi letek (izvod z letka) odnosil se na sponzore, teri su se do kraja velače mogli javiti da im se v knigu BUŠEVEC  dene reklama.

Predsednik OSS-a Buševec Nenad Rožić

* * * * * * * * * * * * *

Napomena:  „koloraturni“  oblik (farba) sledečoga teksta jenak je farbe zvirnoga teksta v brošure.
Brošura kak slika sledi prvum zgod(n)um.

* * * * * * * * * * * * *

1)
BROŠURA ZA SELO (BUŠEVEC)



           Tijekom veljače obići će vas članovi Ogranka Seljačke sloge Buševec koji će vam ponuditi kupnju navedenih knjiga po promotivnim cijenama, a knjige je moguće platiti mu dvije rate.

Promotivna cijena knjige BUŠEVEC iznosi u pretprodaji 200,- kn.
Nakon izlaska iz tiska cijena knjige bit će 300,- kn.

Promotivna cijena knjige RODOSLOVLJA BUŠEVSKIH OBITELJI iznosi u pretprodaji 300,- kn.
Nakon izlaska iz tiska cijena knjige bit će 400,- kn.

          Pretplatnicima će knjige biti uručene na promociji koja se predviđa krajem ožujka 2015. godine.
          Kupnjom ovih knjiga ćete saznati mnoštvo interesantnih detalja o Buševcu i Turopolju, ali i o rodoslovljima svih mještana Buševca.

          Hvala vam na podršci i uživajte u čitanju knjiga, gledanju slika i proučavanju svojih rodoslovnih stabala.
                                    Upravni odbor OSS Buševec


Prof. dr. sc. Branko Dubravica

KAPITALNO DJELO
(izbor iz recenzije)

Čitatelji ove nadasve vrijedne knjige i budući istraživači pojedinih segmenata povijesti, dobili su na uvid obilje izvornih dokumenata i sekundarnih svjedočenja koji mogu poslužiti u pisanju povijesti plemenite sučije Buševec i plemenite općine Turopolje, povijesti vjerskog i kulturno-obrazovnog života, povijesti ratovodstva kroz minule ratove, povijesti Turopoljskog banderija povijesti političkih stranaka, poglavito HSS-a i njegove udruge Seljačke sloge, koja je upravo krenula iz Buševca i koja se uz kraće prekide održala blizu sto godina...
U cjelini uzevši, monografija Buševec autora Ivana Rožića predstavlja kapitalno djelo koje rafiniranim jezičnim izrazom i odmjerenim povijesnim prosudbama govori o plemenitim i vrlo aktivnim ljudima sela Buševec kroz minula stoljeća, ali i aktualnim društvenim zbivanjima na području današnjeg grada Velike Gorice u čijem se sastavu Buševec nalazi u posljednja dva desetljeća…
Čestitam autoru i priređivačima na uloženom trudu u pripremi ovog kapitalnog djela znamenitog za povijest jednog malog prosječnog hrvatskog sela Buševec, grada Velike Gorice i plemenitog Turopolja.

(Prof. dr. sc. Branko Dubravica izvanredni je profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu gdje predaje suvremenu hrvatsku političku povijest. Član je Hrvatskog politološkog društva i predstojnik Odsjeka za hrvatsku politiku. Autor je brojnih knjiga s područja političke povijesti Hrvatske. Napisao je također nekoliko knjiga i članaka iz povijesti Turopolja. Za knjigu Vojska antifašističke Hrvatske dobio je 1997. godine nagradu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.)


* * * * * * * * * *

Ogranak Seljačke Sloge Buševec
Dvije knjige bez kojih ne bi smjela biti nijedna buševska obitelj

Ivan Rožić
Buševec
velika monografija mjesta


- Povijest Buševca i Turopolja od Rimskog Carstva do danas:
- Naše selo Buševec od Mate Detelića Banskog;
- etnografski prilozi;
- toponimija;
- brojni drugi prilozi, slike, karte, kopije povijesnih isprava i sl. na preko 640 stranica.

* * * * * * * * * *

Ivan Kos – Ivan Rožić
RODOSLOVLJA BUŠEVSKIH OBITELJI

-   Rodoslovna stabla starih buševskih obitelji od dolaska u Buševec do danas
-   povijest starih buševskih obitelji
-   rodoslovne veze s obiteljima u susjednim mjesti ma i drugi prilozi
-   veliki A3 format (42 x 30 cm)

* * * * * * * * * *

 Poštovani,

želimo vas informirati da će u ožujku 2015. godine izaći iz tiska u izdanju Ogranka Seljačke sloge Buševec opsežna knjiga (kapitalno djelo) Ivana Rožića, velikog A4 formata 21x30 cm i na preko 640 stranica pod naslovom

BUŠEVEC

koja će osim povijesti našeg mjesta Buševca od rimskog doba do ulaske Hrvatske u Europsku Uniju sadržavati i mnoštvo drugih priloga, među njima i zapise Mate Detelića Banskog pod nazivom Naše selo Buševec, tekst Emilija Laszowskog o povijesti Buševca, etnografske zapise Josipa Kovačevića i Ivana Rožića, izbor poezije buševskih pjesnika, prilog o Pučkom kazalištu Buševec i druge priloge.
          Osim kronološkog pregleda buševske povijesti knjiga sadrži i pregledno napisanu povijest plemenite općine Turopolje u čijem se sastavu Buševec oduvijek nalazio pa je njegova povijest sastavni dio turopoljske povijesti.
          Knjiga je ilustrirana velikim brojem fotografija, karata i kopija povijesnih dokumenata i prava je riznica podataka i slika iz buševske povijesti.
          Knjiga Buševec djelo je trajne vrijednosti koju ćete uvijek nanovo rado uzimati u ruke kako biste upoznali našu prošlost ili se prisjetili brojnih zaslužnih buševskih ljudi i događaja.


* * * * * * * * * *

Istodobno izaći će iz tiska i druga knjiga pod naslovom

RODOSLOVLJA BUŠEVSKIH OBITELJI

koja se pripremala dugi niz godina, a u čijoj su pripremi sudjelovali Ivan Kos i Ivan Rožić. Knjiga će se tiskati u velikom A3 formatu 30x42 cm (dvostruko većem od knjige Buševec) na 200 stranica s rodoslovljima svih starih buševskih obitelji. Knjiga će sadržavati rodoslovlja tridesetak buševskih obitelji od njihovog dolaska u Buševec do današnjih dana. Osim toga u knjizi će se naći i rodoslovne table mnogih obitelji susjednih mjesta koje su bile rodbinski vezane s buševskim obiteljima. Posebna je zanimljivost da će se rodoslovna stabla moći pratiti unatrag ne samo po muškoj već i po ženskoj liniji.
          Rodoslovnim tablama prethodit će kratak povijesni prikaz svake obitelji.
          U Dodatku nalazit će se tabelarni podaci o buševskim prezimenima i njihovoj učestalosti u Republici Hrvatskoj i u bivšoj općini Velikoj Gorici.

* * * * * * * * * *

          Obje ove knjige vrlo su zahtjevni i skupi projekti bez obzira što su se autori odrekli honorara. Ogranak Seljačke sloge, kao izdavač, nastoji cijenom knjige barem pokriti tiskarske troškove.
          Molimo vas stoga da nas podržite i da nam predbilježbom za knjige omogućite osigurati dio sredstava za njihovo tiskanje.


Nastavek na sledečomu listu
Naslov: Odg: Knige "BUŠEVEC" i "RODOSLOVLJA BUŠEVSKIH OBITELJI" / O YES YES Bûševec
Autor: Ljudevit Kaj - Ožujak 28, 2015, 11:58:55 poslijepodne
Nastavek prethodnoga lista


2)
Letek (izvod z letka) od 2015-02-16 teri se odnosil na sponzore, teri su se do kraja velače mogli javiti da im se v knigu BUŠEVEC  dene reklama

(samo delomično aktuelno)



OGRANAK "SELJAČKE  SLOGE" - BUŠEVEC
Trg Seljačke sloge 7, 10417 Buševec
Tel/Fax: 00-385-01-6255-001
http://www.oss-busevec.hr (http://www.oss-busevec.hr)
e-mail:oss.busevec@ zg.t-com.hr

MB 3257754, OIB 73067107103
Žiro račun; HR382360000-1101553899


OBAVIJEST OGLAŠIVAČIMA

Poštovani,

želimo vas informirati da će u ožujku 2015. godine izaći iz tiska u izdanju Ogranka Seljačke sloge Buševec opsežna knjiga (kapitalno djelo) Ivana Rožića, velikog A4 formata 21x30 cm i na preko 640 stranica pod naslovom

BUŠEVEC

koja će osim povijesti našeg mjesta Buševca od rimskog doba do ulaska Hrvatske u Europsku Uniju sadržavati i mnoštvo drugih priloga, među njima i zapise Mate Detelića Banskog pod nazivom Naše selo Buševec, tekst Emilija Laszowskog o povijesti Buševca, etnografske zapise Josipa Kovačevića i Ivana Rožića, priloge o buševskim pjesnicima, Pučkom kazalištu Buševec i druge priloge. Nudimo Vam stoga mogućnost da u ovoj knjizi od trajne vrijednosti, koja će se sigurno pomno čuvati u svakoj obitelji, svojom reklamom potpomognete ovaj naš inače skupi izdavački pothvat. Objavom svoje reklame ujedno biste ostavili trajni podsjetnik budućim naraštajima na svoju djelatnost.


Cijena oglasa u knjizi Ivana Rožića “BUŠEVEC” iznosi:
- za cijelu stranicu (A4 ) 4.000,- kuna
- za pola stranice            2.000,- kuna
- za četvrt stranice           1 000,- kuna
- za osminu stranice           500,- kuna



Nakon uplate dogovorene svote i objavom željene reklame prestaju bilo kakve međusobne obveze.

   Postoji također mogućnost da potencijalni donatori potpomognu izdavanje ove knjige bez objavljivanja reklame. U tom slučaju bit će u knjizi na posebnoj stranici navedena imena donatora bez nekih drugih obveza.


   Recenzent prof. dr. sc. Branko Dubravica, izvanredni profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu napisao je u svojoj recenziji da se radi o kapitalnom djelu u kojem se „nalazi obilje podataka koji mogu poslužiti za pisanje povijesti vatrogastva, zadrugarstva, od obiteljskih zadruga, do seoskih nabavno-prodajnih i poljoprivrednih, povijesti gospodarstva od orijaša do modernih obrtničko-trgovačkih, proizvodno-prerađivačkih i drugih obrta, povijesti športa, moderne infrastrukture, poput izgradnje prometnica, vodovodne i telefonske mreže i sl.“

   Osim kronološkog pregleda buševske povijesti knjiga sadrži i pregledno napisanu povijest plemenite općine Turopolje u čijem se sastavu Buševec oduvijek nalazio pa je njegova povijest sastavni dio turopoljske povijesti.
   Knjiga je ilustrirana velikim brojem fotografija, karata, i kopija povijesnih dokumenata i prava je riznica podataka i slika iz buševske povijesti.

   Za sve informacije obratite se na Ogranak Seljačke sloge Buševec, predsjednik Nenad Rožić, telefon: 098 829 907, e-mail irena.neno@gmail.com .

   Molimo Vas da nas do kraja veljače 2015. godine obavijestite o svojoj odluci.


                        Upravni odbor
                      Ogranka „Seljačke sloge“ Buševec
Naslov: Odg: SOBOTA (V) BUŠEVCE / Knige "BUŠEVEC" i "RODOSLOVLJA BUŠEVSKIH OBITELJI"
Autor: Ljudevit Kaj - Travanj 16, 2015, 10:06:36 poslijepodne
SOBOTA (V) BUŠEVCE


Preštimani,

Čast nam je i zadovolstvo pozvati vas na promociju dve kapitalne knig za Buševec i celo Turopole.
Knige „Buševec“ i „Rodoslovla buševske družin (familij, obiteli)“ promoverali bumo (v) sobotu 18.04.2015. z početkom ob 19,00 vur v Domu kulture Buševec.
Bilo bi nam drago gda bi nam se pridružili na ove promocije.
V vere da se vidimo na promocije srdačno vas pozdravlamo.

Nenad Rožičov
Predsednik Ogranka Selačke sloge Buševec

* * * * * * * * *

„Buševec“ Ivana Rožičovoga ter „Rodoslovlja buševskih obitelji“ Ivana Rožičovoga i Ivana Kosovoga nova su dela z pera Turopolcov čija bu se promocija održala 18. travna. V Domu kulture Buševec  promocija knig bu počela ob 19 vur.
Ulaz je sloboden za se znatiželnike i lude dobre vole.

http://www.vgdanas.hr/Dogadjanja/Clanak/12134/rodoslovlja-busevskih-obitelji-sakupljena-u-jednoj-knjizi.aspx (http://www.vgdanas.hr/Dogadjanja/Clanak/12134/rodoslovlja-busevskih-obitelji-sakupljena-u-jednoj-knjizi.aspx)

Citat:
Poštovani,

želimo vas informirati da će u ožujku 2015. godine izaći iz tiska u izdanju Ogranka Seljačke sloge Buševec opsežna knjiga (kapitalno djelo) Ivana Rožića, velikog A4 formata 21x30 cm i na preko 640 stranica pod naslovom

BUŠEVEC

koja će osim povijesti našeg mjesta Buševca od rimskog doba do ulaske Hrvatske u Europsku Uniju sadržavati i mnoštvo drugih priloga, među njima i zapise Mate Detelića Banskog pod nazivom Naše selo Buševec, tekst Emilija Laszowskog o povijesti Buševca, etnografske zapise Josipa Kovačevića i Ivana Rožića, izbor poezije buševskih pjesnika, prilog o Pučkom kazalištu Buševec i druge priloge.
          Osim kronološkog pregleda buševske povijesti knjiga sadrži i pregledno napisanu povijest plemenite općine Turopolje u čijem se sastavu Buševec oduvijek nalazio pa je njegova povijest sastavni dio turopoljske povijesti.
          Knjiga je ilustrirana velikim brojem fotografija, karata i kopija povijesnih dokumenata i prava je riznica podataka i slika iz buševske povijesti.
          Knjiga Buševec djelo je trajne vrijednosti koju ćete uvijek nanovo rado uzimati u ruke kako biste upoznali našu prošlost ili se prisjetili brojnih zaslužnih buševskih ljudi i događaja.


* * * * * * * * * *

Istodobno izaći će iz tiska i druga knjiga pod naslovom

RODOSLOVLJA BUŠEVSKIH OBITELJI

koja se pripremala dugi niz godina, a u čijoj su pripremi sudjelovali Ivan Kos i Ivan Rožić. Knjiga će se tiskati u velikom A3 formatu 30x42 cm (dvostruko većem od knjige Buševec) na 200 stranica s rodoslovljima svih starih buševskih obitelji. Knjiga će sadržavati rodoslovlja tridesetak buševskih obitelji od njihovog dolaska u Buševec do današnjih dana. Osim toga u knjizi će se naći i rodoslovne table mnogih obitelji susjednih mjesta koje su bile rodbinski vezane s buševskim obiteljima. Posebna je zanimljivost da će se rodoslovna stabla moći pratiti unatrag ne samo po muškoj već i po ženskoj liniji.
          Rodoslovnim tablama prethodit će kratak povijesni prikaz svake obitelji.
          U Dodatku nalazit će se tabelarni podaci o buševskim prezimenima i njihovoj učestalosti u Republici Hrvatskoj i u bivšoj općini Velikoj Gorici.


Nastavek:
http://www.forumgorica.com/kajkavski/o-yes-yes-busevec/msg55807/#msg55807 (http://www.forumgorica.com/kajkavski/o-yes-yes-busevec/msg55807/#msg55807)
Naslov: Odg: SOBOTA (V) BUŠEVCE / Knige "BUŠEVEC" i "RODOSLOVLJA BUŠEVSKIH OBITELJI"
Autor: kuntakinte - Travanj 21, 2015, 09:17:43 poslijepodne
Ova prva ti je zišla a navu drugu buš počkal dva - tri tjedne.
Naslov: Odg: SOBOTA (V) BUŠEVCE / Knige "BUŠEVEC" i "RODOSLOVLJA BUŠEVSKIH OBITELJI"
Autor: Ljudevit Kaj - Travanj 21, 2015, 11:56:35 poslijepodne
..... navu drugu buš počkal dva - tri tjedne.

Je, ne gotovo da je gotovo, neg je gotovo da tiskara veli da je gotovo
HIC R(H)ODOS(LOVLE), HIC SALTA!

Očevidno bu se „Rodoslovle“ zrodilo prenešeno iliti, turopolski povedano, “postmatur(opol)us“.
Naslov: Odg: SOBOTA (V) BUŠEVCE / Knige "BUŠEVEC" i "RODOSLOVLJA BUŠEVSKIH OBITELJI"
Autor: kuntakinte - Travanj 22, 2015, 12:21:16 prijepodne
V sakem slučaju interesantna pripovest o nastanku knig i onemi kaj su zaslužni, a više nisu mednami.
Naslov: Odg: KUŠLEC ILITI CJELOV.EČERNI KONCERT OSS-a BUŠEVEC / O YES YES Bûševec
Autor: Ljudevit Kaj - Svibanj 09, 2015, 05:39:06 poslijepodne
MATERINSKI DAN  VUZ DRŽAVNE  PRVAKE
ZA MAJKIN DAN (10.05.2015.) DOJDETE V KUŠLEVEC (BUŠEVEC)

KUŠLEC ILITI CJELOV.EČERNI KONCERT OSS-a BUŠEVEC

* * * * * * * *

GT Glasnik Turopola
 e-vundano 07.05.2015.

10. 05. Dom kulture Buševec ob 19.00 vur – Celovečerni koncert OSS-a

Ogranek Selačke sloge Buševec  Vas pozivle na celovečernji program “ Obrni (o-vrni) se me kolo malo” 10. svibna  (filipovščaka, rožnaka) 2015., nedela, ob 19 vur v Domu kulture Buševec. Na koncertu buju skupa nastupile tanc i tamburaška „A“ i „A1“ grupa. Čez pesmu i tancajne, skupa z publikum folkloraši buju prelandrali od Međimurja do Dalmacije, od Barajne do Turopola. Vulaznina bu 20 kun (more i više ak imate želu), a sa prikuplena sredstva buju skoriščena v svrhu putuvajna Ogranka v Portugal ovoga (kalendarskoga) leta,  de buju predstavili naš Buševec, (Veliku) Goricu i Hrvatsku v najbolšomu mogučemu svet(l)u.

Zvir:
http://glasnik-turopolja.com/10-05-dom-kulture-busevec-u-19-00-sati-cjelovecernji-koncert-oss-a/ (http://glasnik-turopolja.com/10-05-dom-kulture-busevec-u-19-00-sati-cjelovecernji-koncert-oss-a/)

* * * * * * * * * * * *

(http://oss-busevec.hr/wp-content/uploads/2015/05/Okreni_se_moje_kolo_malo_Cjelovecernji_koncert_10.05.2015.jpg)

Program 1/2
http://oss-busevec.hr/wp-content/uploads/2015/05/Okreni_se_moje_kolo_malo_Cjelovecernji_koncert_Program_1_10.05.2015-e1431072189313.jpg (http://oss-busevec.hr/wp-content/uploads/2015/05/Okreni_se_moje_kolo_malo_Cjelovecernji_koncert_Program_1_10.05.2015-e1431072189313.jpg)

Program 2/2
http://oss-busevec.hr/wp-content/uploads/2015/05/Okreni_se_moje_kolo_malo_Cjelovecernji_koncert_Program_2_10.05.2015-e1431072199919.jpg (http://oss-busevec.hr/wp-content/uploads/2015/05/Okreni_se_moje_kolo_malo_Cjelovecernji_koncert_Program_2_10.05.2015-e1431072199919.jpg)

http://oss-busevec.hr/cjelovecernji-konecrt-oss-a-busevec/ (http://oss-busevec.hr/cjelovecernji-konecrt-oss-a-busevec/)

* * * * * * * * * * * *

Državno natecajne
„Pojdi (o)kolo“ ("Kreni kolo") - 21. zestanek hrvatske koreograferane folklorne ansamblov, Čakovec, 11.10.2014.
http://www.etnoportal.com/zavrsen-prvi-dio-21-susreta-hrvatskih-koreografiranih-folklornih-ansambala/ (http://www.etnoportal.com/zavrsen-prvi-dio-21-susreta-hrvatskih-koreografiranih-folklornih-ansambala/)
Buševska "Selačka sloga" - najbolši folklorni ansambl:
http://www.kajje.in/udruge-drustva-ustanove/seljacka-sloga-najbolji-folklorni-ansambl (http://www.kajje.in/udruge-drustva-ustanove/seljacka-sloga-najbolji-folklorni-ansambl)

Pobednički nastup Buševčanov
Ogranak "Seljačke sloge" Buševec, 07:21

Ogranak "Seljačke sloge" Buševec (http://www.youtube.com/watch?v=8TBlziKl-zg#ws)

Naslov: Odg: VELIKA TUROPOLSKA SVADBA 28.06.2015. / O YES YES Bûševec
Autor: Ljudevit Kaj - Lipanj 27, 2015, 09:56:45 prijepodne
VELIKA TUROPOLSKA SVADBA
28-06-2015

Ogranek Selačke sloge Buševec Vas pozivle da dojdete na Veliku Turopolsku svadbu teru bumo skup z KUD-om “Dučec” z Mraclina i KUD-om “Nova Zora” z Lomnice zveli 28.06.2015., nedela, z početkom ob 18 vur na prostoru Etno-zadruge Buševec i letne bine.

Dojdete i polečte kak se negda svadbuvalo v turopolskom kraju i zake je ova svadba važna za očuvajne tradicije i kulture našoga kraja.

Najte prepustiti ov jedinstveni dogodek, kajti sledeča svadba bu tek za pet let.

150 (stotinu i pedeset) izvođača, na dvije pozornice, u starinskom ugođaju etno zadruge Buševec, uz konje i kočije, uz pregršt prekrasnih običaja, nošnji, puno dobre pjesme, zabave i veselja, uz odličan turopoljski gulaš, onako kako je to bilo u Turopolju nekada moći ćete doživjeti kod nas u Buševcu.
Ne propustite ovaj događaj koji je davne 1968 snimila televizija Zagreb i sa tim materijalom pokupila niz nagrada na svjetskim festivalima dokumentarnog filma.
Niže su plakat/pozivnica svadbe i dodatni tekst o Turopoljskoj svadbi.


Zvir:
http://oss-busevec.hr/velika-turopoljska-svadba/ (http://oss-busevec.hr/velika-turopoljska-svadba/)

(http://oss-busevec.hr/wp-content/uploads/2015/06/Velika_Turopoljska_Svadba_Plakat_2015_06_28.jpg)

POZIVNICA

IVANJE U BUŠEVCU



27.06.2015.Subota


         11,00 sati – Ivanjski turnir Buševca i Novog sela u velikom nogometu –
                           ŠRC Zvrnik
         
20,00 sati – PIVIJADA-Zabavna večer uz tamburaški sastav "BANDERIJ“
                  ŠRC Zvrnik
   


28.06.2015. Nedjelja

         10,00 sati – Otvoreni malonogometni turnir
                   Polivalentno igralište pokraj područne škole Buševec
11,00 sati -  Sveta misa u crkvi Svetog Ivana Krstitelja u Buševcu
                   Ogranak "Seljačke sloge" Buševec
         16,30 sati – Otvorenje izložbe slika Darinke Đuretić– Područna škola Buševec
         16,45 sati - "Ivanjski semen" – otvorenje
17,00 sati – Sveta misa u crkvi Svetog Ivana Krstitelja u Buševcu
          Zbor mladih župe Vukovina
18,30 sati – Velika Turopoljska svadba
          Ogranak Seljačke sloge Buševec
          KUD „Nova zora“-Donja Lomnica
          KUD „Dučec“-Mraclin
         20,30 sati – Svadbena zabava uz glazbeni sastav "HARMONIJA"
         21,00 sati – Paljenje Ivanjskog krijesa


U sklopu "Ivanja u Buševcu" bit će organiziran „Ivanjski semen“ sa domaćim proizvodima i etno rukotvorinama uz izlagače sa područja Grada Velike Gorice i Zagrebačke županije.

Dodatni sadržaji; zabavni park za djecu, razgled postava "čardaka" i tkanja na tkalačkom stanu, , jahanje na konjima konjičkog kluba Agramer

Pokrovitelji; Grad Velika Gorica, Županija Zagrebačka.  Turistička zajednica Grada Velike Gorice

Medijski pokrovitelji; City radio

Organizatori; Ogranak "Seljačke sloge" Buševec, Udruga "Moj Buševec", DVD Buševec, Udruga žena Buševec, SD "Polet" Buševec, MO Buševec
Naslov: Odg: Turopolska svadba 2015. / O YES YES Bûševec
Autor: Ljudevit Kaj - Srpanj 04, 2015, 02:54:21 poslijepodne
Nastavek (z) prethodne stranice


www-cityportal-hr
(kulture lačni iliti gladni / nigdar siti turo-oltar /portal)

29. lipna 2015.

Vid Lacković se oženil po deseti puta v Buševce
Turopolska svadba 2015.


(http://www.cityportal.hr/wp-content/uploads/2015/06/IMG_0258.jpg)(foto: Dora Črnko)

Negdo je čera šalno i zaizres prekomenteral svadbu turopolskoga plemenitaša Vida Lackovič(ovog)a rečenicum: “ovo mi je deseti put da sem mu na svadbe”. Oni pak terem kultura i tradicija Turopola ne sakodnevica teško buju poveruvali da bu se za dve lete navršilo pune pedeset let štuvajna tradicije svadbuvajna i neguvajna starinske svadbene običajov pod dirigerajnem Ogranka “Selačke sloge” v Buševce. Prva svadba v Buševce, ma kuliko te podatek des ne zvuči zaizres, održana je davnoga leta 1967. v režije Josipa Kovačevič(ovog)a (Jože Bizomkinoga) i v svemu neskračenom obliku trajala je cel den, a prikaz tradicije i običajov događal se v Mracline i Buševce. Mladenec je bil iz Mraclina, a po mladenku, sneju se išlo v Buševec de se svadba i održavala. Pripovest „Ženidba turopolskoga plemenitaša Vida Lackovič(ovog)a“ z podrobnem opisom svadbene običajov prikuplene ne samo z Buševca neg i z nekuliko druge turopolske sel (Mraclina, Kuča, Gornoga Podotočja, Rakitovca i Lomnice) vundal je Josip Kovačevičov leto dan posle vprizorejna prve Turopolske svadbe.

Dešč i dva gradonačelniki najavili svate

Dešč teri je jedva dve vure rajneše dobro zapretil organizatorem senok ne pokvaril dogodek teri se v Buševce pripravlal mesecem, ali je ziher sfriškal vreme i sunce tero je jedva vuru vremena predi svadbe zasjalo i stvorilo gotovo idealne vremenske uvete samo je poslalo dodatnu pozivnicu da svadbe v Buševce senok bu. Se je krenulo svetum mešum ob 17:00 vur, a tradicionalno vuz gverc, slatko i prščejne obiležaval se den svetoga Iviča (Ivana) Krstitela, zaštitnika mesta. Med skoro jezer (iladu) posetitelov, gostov i uzvanikov, najvažneši svat i gost bil je senok velikogorički gradonačelnik Dražen Barišičov z ženum Nikolinum teri se na početku obratil uvodnum rečjum i pozdravil okuplene. Nike mejne simpatij med okuplenem gledatelem ne pokupil ni zagreBečki gradonačelnik Milan Bandičov teri je prijel poziv organizatora i posetil ov veliki kulturni dogodek v našomu gradu, a kajti je senok po prvi puta i službeno bil v Buševce i on je prigodnem rečmi pozdravil posetitele. Svadba v tere su vuz domačine Ogranek “Selačke sloge” Buševec, sudelovali i KUD “Dučec” z Mraclina i KUD “Nova zora” z Dolne Lomnice, ter članice i član HKPD “Kučani“ v sve dve vure izvedbe oduševila je se prisutne. Pejzaž farbi v živopisnem narodnem nošnam, dve bine i autentična okružejna vprizorejna, kojni i zaprežna foringa na tere su se prevažali “svati” i škrine – se su to detali teri su živopisno scrtali tradiciju i običaje ovoga kraja teri zbilam vuz ovakva neguvajna nigdar nabuju zginuli i prenašali buju se generacijam.

Turopolska svadba – najvekši dramski dostignutek Ogranka “Selačke sloge” od osnutka do des

“Turopolska svadba” v svem elementem tradicije i kulture ovoga kraja opravdala je sa očekivajna i vloženo. Jedna od tradicij “buševske ogrankašov” je i štuvajne i prikazivajne Turopolske svadbe sake pet let, ke je na kraju i najavleno porukum “vidimo se pak za pet let”. No, pedeset let od prvoga vprizorejna Turopolske svadbe je već za dve lete i uvereni smo da v Buševcu te dogodek nigdo nabu prepustil tim više kajti je baš Turopolska svadba bila i ostala najvekši ogrankov dramski dostignutek do des. Baš ov dogodek objedinil je se sekcije društva v jedinstvenu celinu se ove pedeset let, a kak je to bilo i davne šezdesete let prešloga stoletja da je svadba snimlena i za potrebe Hrvatske televizije zanimajne javnosti je se vekše ke nam je potonačilo i čerašno deseto vprizorejne svadbe. Des v sem sekcijam Ogranka “Selačke sloge” Buševec deluje skoro 250 aktivne članov se uzrastov, a život i duh društva vtelovluje se v sem generacijam ludi teri su bar na časek preživeli tal ogrankove povesti ke se na kraju neizbrisivo iscrtava i na tradicije samoga mesta. Z ove gen potekla su mnoga poznata imena v Hrvatske tera ne smemo pozabiti, od pokojnoga Zvonimira Črnka (Zvonka Frajninovoga) teri je svojum glumum v šezdesetemi i sedamdesetimi leti pobral mnoge mednarodne simpatije i stigel čak i do Hollywooda, buševskem genem poznate režiserov i glumcov Renea i Svena Medveš(e)ka čija je mater rođena i odrasla v Buševce (devojački se prezivala Črnko), Vande Winter tera je rođena i odrasla v Buševce…. I baš neka od ove imen morti su dojduča prilika sem da skup još jemput i posle pedeset let dočaramo tradicije mladem pokolenjam ovoga kraja i regije tere se nigdar ne-smu pozabiti. I sam gradonačelnik ne samo da ceni i pomaže ovakve projekte teri scrtavaju i kulturnu sliku Velike Gorice, već je i potpisniku ovoga teksta najavil još čvršče vklučejne grada Velike Gorice v dovršetek etno parka v Buševce, pa morti je i to prigoda da na dve štreke („koloseke“) skupa i Ogranek i Velika Gorica splaneraju veliko vprizorenje svadbe v Etno parku Buševec već leta 2017. i tako preslave velike pedeset let prikazivajna svadbene običajov Turopola.


Zvir / Galerija38 kipcov (slik, fotografij) – Turopolska svadba Buševec 2015 (foto: Dora Črnko)
http://www.cityportal.hr/vid-lackovic-se-ozenio-po-deseti-puta-u-busevcu/ (http://www.cityportal.hr/vid-lackovic-se-ozenio-po-deseti-puta-u-busevcu/)

(na priliku:
http://www.cityportal.hr/wp-content/uploads/2015/06/IMG_0043-300x199.jpg (http://www.cityportal.hr/wp-content/uploads/2015/06/IMG_0043-300x199.jpg)
http://www.cityportal.hr/wp-content/uploads/2015/06/IMG_0047-300x181.jpg (http://www.cityportal.hr/wp-content/uploads/2015/06/IMG_0047-300x181.jpg)
http://www.cityportal.hr/wp-content/uploads/2015/06/IMG_00601-300x209.jpg (http://www.cityportal.hr/wp-content/uploads/2015/06/IMG_00601-300x209.jpg)
http://www.cityportal.hr/wp-content/uploads/2015/06/IMG_0069-300x192.jpg (http://www.cityportal.hr/wp-content/uploads/2015/06/IMG_0069-300x192.jpg)
http://www.cityportal.hr/wp-content/uploads/2015/06/IMG_0085-300x191.jpg (http://www.cityportal.hr/wp-content/uploads/2015/06/IMG_0085-300x191.jpg)
http://www.cityportal.hr/wp-content/uploads/2015/06/IMG_0086-300x191.jpg (http://www.cityportal.hr/wp-content/uploads/2015/06/IMG_0086-300x191.jpg)
itd…)


Nastavek na sledeče stranice
Naslov: Odg: Turopolska i(l) zagorska/varaždinščinska svadba AD 2015./ O YES YES Bûševec
Autor: Ljudevit Kaj - Srpanj 04, 2015, 02:57:26 poslijepodne
Nastevek (z) prethodne stranice


Turopolska i(l) zagorska / varaždinščinska svadba AD 2015. (?)
Turovo pole i(l) Hušnjakov breg (?)


Kak i predi pet let mladenku Baricu Kopreničovu glumila je Antonija Vnučecova (Blažova), a mladenca Vida Lackovičovoga Nikola Rožičov (Ukačov).
Antonijin pra-pra-prajapica Blaž Vnučec (1853-1907) je v Buševce z došel z Vinagore pri Pregrade v Hrvatskomu Zagorju, a Nikolina mater Đurđica devojački Husnjak (1966) je z Crkovca, mesta pri LepeGlave (Varaždinščina).

https://hr.wikipedia.org/wiki/Vinagora (https://hr.wikipedia.org/wiki/Vinagora) 
https://hr.wikipedia.org/wiki/Crkovec (https://hr.wikipedia.org/wiki/Crkovec)
https://hr.wikipedia.org/wiki/Hu%C5%A1njakovo_brdo (https://hr.wikipedia.org/wiki/Hu%C5%A1njakovo_brdo)

(http://www.cityportal.hr/wp-content/uploads/2015/06/IMG_0695.jpg)

Obširneše:
Buševska familija Vnučec poreklom je z mesta Vinagora pri Pregrade v Hrvatskomu Zagorju. Antonijin pra-pra-prajapica Blaž Vnučec (1853-1907) stigel je skup z svojem bratom z Vinagore najpre v Mraclin, al je posle nekoga vremena otišel v Buševec, a negov brat v Lekenik.
Obadva brati bili su kovači po struke.
Ivan Vnučec (1883-1966) sin Blaža Vnučeca, spripovedal je za Glas Buševca, br. 4, leta 1965.:
„Moj otec i stric su došli z Vinagore, z Pregrade. Najpredi su došli v Mraclin i onda je moj otec z Mraclina došel Buševce k Rožiču, k Bartine i otud se oženil. On je još (?; valda: več) unda nosil lače, a toga totuk još ne bilo. On je delal na Turopolu pri Rafu, nekakvomu Francuzu, teri je bil predi Dajiča. Stric je otišel v Lekenik i kupil zemlu i oženil se, a lani mu je sin vmrl. Otec moj je imal tu ižu, de je i ova, samo je bila mala ižica, a kupila mu ju je punica njegova i dala mu kakti kvater.“


Zvir:
“Rodoslovlja buševski obitelji“, autori Ivan Kos-Ivan Rožić, Nakladnik: Ogranak „Seljačke sloge“ Buševec, 2015., str. 153, 165, 129, 142.
Citat:
SOBOTA (V) BUŠEVCE / Knige "BUŠEVEC" i "RODOSLOVLJA BUŠEVSKIH OBITELJI"
http://www.forumgorica.com/kajkavski/o-yes-yes-busevec/msg55850/#msg55850 (http://www.forumgorica.com/kajkavski/o-yes-yes-busevec/msg55850/#msg55850)

Naslov: Odg: O YES YES Bûševec / Kajkavska predstava MODERNI CAJTI (MODERNO DOBA)
Autor: Ljudevit Kaj - Svibanj 16, 2016, 04:13:44 poslijepodne
MODERNI CAJTI (MODERNO DOBA)


Ovak je zgledela pozivnica na premijeru...


(http://oss-busevec.hr/wp-content/uploads/2016/05/Moderno_Doba_Plakat_2016_05_14.jpg)

14-05-2016

Veleštuvani,

Imamo zadovolstvo pozvati vas na premijeru nove predstave Pučkoga kazališča Ogranka Selačke sloge Buševec
pod nazivom “Moderno doba”.

Tekst i režija su ideja našoga domačoga pisca i režisera Ivana Rožiča (Nikole) teri je v Buševce režeral niz vuspešne predstav.

Predstava je na 19. Smotre kazališne amaterov ZagreBečke županije nagrađena z tri nagrade.

1. Nagrada za najbolšu režiju
2. Nagrada za inventivnost
3. Nagrada za najbolšu sporednu žensku vulogu

Dojdete vuživati v novem zgodam naše glumcov teri vas buju vpelali v Moderno doba. Sigurno se bute prepoznali v nekem situacijam i nasmejali do suz.

Premijera je v Domu kulture Buševec 14.05.2016. sobota z početkom ob 20 vur.

Vulaz je samo 20kn, a izlaz najverovatneše zabadav.

Broj mest v dvorane je ograničen na 250, zato pohitajte da ne ostanete bez svega stolca
(stolec iliti „sto-lica kazališča“).

Priheftani su plakat/pozivnica i programska knižica v tere morete zezvedeti više o predstave i prečitati komentare ze smotre.


Srdačen pozdrav
Nenad Rožičov)
Predsednik OSS Buševec

* * * ** * * * *

Plakat
http://oss-busevec.hr/wp-content/uploads/2016/05/Moderno_Doba_Plakat_2016_05_14.jpg (http://oss-busevec.hr/wp-content/uploads/2016/05/Moderno_Doba_Plakat_2016_05_14.jpg)

Programski letek
http://oss-busevec.hr/wp-content/uploads/2016/05/Programski_Letak_2016_05_14.pdf (http://oss-busevec.hr/wp-content/uploads/2016/05/Programski_Letak_2016_05_14.pdf)

* * * ** * * * *

1. slika: NESREČNA MATER
V ramu (okviru) jene obične, sakodnevne pripovesti o živlejnu z mobitelom van cajta i prostora je jena tužna pripovest o matere tera ne razme moderno bračno živlejne sina i čerje.

2. slika: VAŠ OSOBEN TRGOVEC
Jena pomalo futuristička pripovest o mužu i žene teri vuz su preveliku lubaznost i susretlivost modernoga trgovca ne vuspevaju kupiti ni običnu žarulu, a kam vusisavač.

3. slika: SEMINAR O MODERNOMU KAZALIŠČU
V namere da osuvremeni dramski amaterizem Hrvatski sabor kulture šele mladoga, modernoga režisera da na temelu postoječe fah-literature vpozna buševske amatere z tajnam suvremenoga kazališča kak bi ostvarili moderno glumišče bez glumcov i bez publike.


Zvir:
http://oss-busevec.hr/moderno-doba/ (http://oss-busevec.hr/moderno-doba/)
Naslov: Odg: O YES YES Bûševec / Bûševec 1991. (HTV3 Lepa (s)naša - dokumentarna emisija
Autor: Ljudevit Kaj - Srpanj 23, 2017, 05:21:06 poslijepodne

(Prede)čera na HTV3 emiterana polvurna reprizna snimka Buševca z leta 1991.
Zanimlivo je videti poznata (delomično i pokojna) lica kak su zgledala predi 26 let.

Sadržaj:
00:01 vpelatva (uvod)
00:32 Josip Robič (Haba) o kapelice sv. Iveka (Iviča, Ivana) Krstitela
01:35 zvonarica Katica Robič
02:04 o ognogasnomu (vatrogasnomu) društvu Buševec
04:38  kajkavsko-teatralni prikaz osnivajna ognogasnoga (vatrogasnoga) društva
07:34 majstor (izrađivač) tambur Marinko Katulič (Šestačkin)
09:37 mlajša folklorno-tamburaška grupa Ogranka „Selačke sloge“ („Ja cura, ti divojka“, bujnevska)
11:06 režiser prof. Ivek Rožičov o pučkomu teatru Buševec
12:16 mlajša sekcija dramske grupe v pripreme predstave „Leonce i Leona“
(12:47 Irena (des farmaceutijna))
13:14 režiser prof. Ivek Rožičov o pučkomu teatru Buševec
13:47 buševsko-kajkavski Hamlet
15:56 režiser prof. Ivek Rožičov o ostalem buševskem vudrugam
16:44 lutkarska grupa (pelatelica Vera Starešina)
18:38 kajkavski spisatel Josip Kovačevičov (Joža Bizojnkin)
22:17 stareša folklorno-tamburaška sekcija OSS-a („Devojka, devojka, ko rumena jabuka“)
23:38 sudec plemenite sučije Buševec (Plemenite Občine Turopolske) Frajno Kos
26:17 el. mlinarica Dragica Winter
27:26 režiser prof. Ivek Rožičov – zakluček
28:55 stareša folklorno-tamburaška grupa OSS-a („Turopolski drmeš“)

***********

Lijepa naša: Buševec, dokumentarna serija (1991.), 29:39
https://www.youtube.com/watch?v=wANSWxPC0vQ (https://www.youtube.com/watch?v=wANSWxPC0vQ)
Naslov: Odg: O YES YES Bûševec / Sega téla gospodâr
Autor: Ljudevit Kaj - Studeni 19, 2017, 02:50:15 poslijepodne

„Ja sem svoga tela gospodar“ veli Iva u novoj predstavi Pučkog kazališta Ogranka Seljačke sloge Buševec. Budite i vi svoga tela gospodari i kak vam god teško bilo, uzmite ga za ruku i dovucite u Dom kulture Buševec, 19.11.2017. nedjelja u 18 sati. Pogledajte hrvatski klasik Slavka Kolara „Svoga tela gospodar“ u režiji Ivana Rožića (Nikole) i u izvođenju vrhunske glumačke ekipe Pučkog kazališta OSS-a Buševec. Radnja ove izvrsne pripovijetke se odvija u našem kraju, na tren će vas vratiti u prošlost, ali i pokazati da je tema i danas vrlo aktualna. Ljudi se izmjenjuju, ali navike ostaju. Za samo 20kn, koliko će vas koštati ulaznica, možete vidjeti jeste li i vi stvarno „svoga tela gospodari“. Ako pak mislite da predstava vrijedi više slobodno ostavite i dobrovoljni prilog. Znate, ono za kravicu.

Vašem dolasku se veseliju i rada vas imaju; JAKOB (Nenad Lukić), BARA (Irena Rožić), IVA (Tvrtko Kovačević), MARICA (Lea Rožić), JURA-AMERIKANEC (Zlatko Vnučec), KATA (Vera Pribanić), ROŽA (Ana Katulić), KUM ŠIMUN (Stjepan Detelić-Banski), MATA (Saša Robić), DEVER JANKIĆ (Luka Rožić), JAGA (Barica Kovačević) i DORA (Branka Rožić)

2-minutni video iseček večerešne predstave „Svega tela gospodar“
https://www.facebook.com/ogranakseljackesloge.busevec/videos/1264820826952781/ (https://www.facebook.com/ogranakseljackesloge.busevec/videos/1264820826952781/)

**********

Zanimlivo da Ana Katulič (Kočeva) glumi baš šepavu Rožu, istu rolu kak predi 50 let nejna teta Marina.

**********

Plakat:
https://i1.wp.com/oss-busevec.hr/wp-content/uploads/2017/11/Plakat-STG-5-KR.jpg?fit=404%2C640 (https://i1.wp.com/oss-busevec.hr/wp-content/uploads/2017/11/Plakat-STG-5-KR.jpg?fit=404%2C640)

http://oss-busevec.hr/svoga-tela-gospodar-nova-predstava-puckog-kazalista-ogranka-seljacke-sloge-busevec/ (http://oss-busevec.hr/svoga-tela-gospodar-nova-predstava-puckog-kazalista-ogranka-seljacke-sloge-busevec/)
Naslov: Odg: O YES YES Bûševec / Sega téla gospodâr
Autor: kuntakinte - Studeni 20, 2017, 08:10:31 poslijepodne
...Uloga Ive pripala je Tvrtku Kovačeviću koji iza sebe već ima niz predstava.
... Očekivali smo puno manje smijeha, ipak je to tragična priča...

http://velikagorica.com/vijesti/kronikevg-49713 (http://velikagorica.com/vijesti/kronikevg-49713)

Kak se neš smejal da ga Irena četiri put tak šlofi da mu opa`ne kapa z glave!  ;D  ;D  ;D
Naslov: Turopolsko kazališče (2/3) – „Mamma mia!“ v zagreBečkomu kazališču Komedija
Autor: Ljudevit Kaj - Prosinac 16, 2017, 12:21:17 poslijepodne
Turopolsko kazališče (2/3) – „Mamma mia!“ v zagreBečkomu kazališču Komedija (v role nesuđene mladenke Sophie Sheridan nastupa i buševska (turopolska) glumica i pevačica Vanda Winter).

*****

Taljanska nogometna reprezentacija se ne vuspela plaserati na svetsko nogometno prvenstvo (SNP) klete v Rusije. V pripetavajnu su bolši ojdni bili Šveđani. Po prvi  put posle 60 let (posle SNP-a baš v Švedske leta 1958.) azzuri buju gledeli SNP samo prek TV.
V taljanskem papernato-(l)elek-tronskemi mediji bili su i članki pod naslovom „Mamma mia“.

Tak se zove i glazbeni šlager (hit) baš švedske grupe ABBA z leta 1975.
Po istoimenomu svetski poznatomu mjuziklu (Mamma Mia!) snimlen jefilm vutemelen na pesmam grupe ABBA. Film je leta 2008. snimlen v Grčke (otok Skopelos).

Ovoga leta snima se filmski nastavek (Mamma mia 2!). Na (Taljanem fizički nepredalekem) otoku Visu 10. listopada 2017 opala je zajna klapa 24-dnevnoga hrvatskoga tala (dela) snimajna.

V zagreBečkomu kazališču komedija nedavno je jubilarno (150. put) zveden mjuzikl „Mamma mia“, v teromu, v sofi.sticerane role (nesuđene mladenke) Sophie Sheridan nastupa i buševska (turopolska) glumica i pevačica Vanda Winter.
Vanda v spomenutomu mjuziklu glumi čer, a ona sama (Vanda) je pred 6 mesec prvi put postala mama.
Vanda je nedavno (pred 3 mesece) nastupila v (l)jubilarne 150. izvedbe mjuzikla, kajti je Ana Magud, poradi betega (bolesti) morala prepustiti svečanu izvedbu.


MAMMA MIA! HERE WE GO AGAIN NA VISU
http://www.journal.hr/lifestyle/kultura/zavrseno-snimanje-mamma-mia-here-we-go-again-visu/ (http://www.journal.hr/lifestyle/kultura/zavrseno-snimanje-mamma-mia-here-we-go-again-visu/)

Gradsko kazališče Komedija: Mamma mia!
http://www.komedija.hr/www/repertoar/mamma-mia/ (http://www.komedija.hr/www/repertoar/mamma-mia/)

Vanda Winter
http://www.komedija.hr/www/ansambl-2/glumacki-ansambl/vanda-winter/ (http://www.komedija.hr/www/ansambl-2/glumacki-ansambl/vanda-winter/)
https://hr.wikipedia.org/wiki/Vanda_Winter (https://hr.wikipedia.org/wiki/Vanda_Winter)

Zašto je Vanda Winter iznenada prekinula porodiljni dopust?
http://www.story.hr/zasto-je-vanda-winter-iznenada-prekinula-porodiljni-dopust-400458 (http://www.story.hr/zasto-je-vanda-winter-iznenada-prekinula-porodiljni-dopust-400458)

Objavila dirljivu 'fotku': Vanda Winter rodila je sina Fabijana
https://www.24sata.hr/show/objavila-dirljivu-fotku-vanda-winter-rodila-je-sina-fabijana-521104 (https://www.24sata.hr/show/objavila-dirljivu-fotku-vanda-winter-rodila-je-sina-fabijana-521104)


(Turopolskoga r)oda radosti: A-ve(zda) Maria

(Turopolka, Buševčica) Vanda Winter oduševila izvedbum na Jelačič placu  

Jel more bolše od Josipe Lisec?


KLUČNI PODATKI
Vanda Winter izvanredno je čera na Jelačič placu otpopevala "Ave Mariu", maker su si očekivali Josipu Lisec


Turopôlska trapezarija 1/3

Buševčica Vanda Winter zabâvlala je HTV* gledatelstvo v novoletnomu cirkusu
(* HTV – hrvacko Turopolě volim (imam rad))
Naslov: Odg: O YES YES Bûševec / Sega téla gospodâr
Autor: Ljudevit Kaj - Prosinac 16, 2017, 12:46:21 poslijepodne
Pučko kazalište Ogranka Seljačke sloge Buševec – “Svoga tela gospodar”

16-12-2017 - 16-12-2017

Zbog velikog interesa publike Pučko kazalište Ogranka Seljačke sloge Buševec će ponovno izvesti svoju novu predstavu “Svoga tela gospodar” u Domu kulture Buševec, 16.12.2017. subota u 18,00 sati. Ne propustite ovu jedinstvenu priliku da za samo 20kn vidite naše izvrsne glumce na djelu u ovoj vrhunskoj tragi-komediji Slavka Kolara i u režiji Ivana Rožića.
Nemojte da vam posle bude žal kaj niste bili.

http://oss-busevec.hr/pucko-kazaliste-ogranka-seljacke-sloge-busevec-svoga-tela-gospodar/ (http://oss-busevec.hr/pucko-kazaliste-ogranka-seljacke-sloge-busevec-svoga-tela-gospodar/)

„Ja sem svoga tela gospodar“ veli Iva u novoj predstavi Pučkog kazališta Ogranka Seljačke sloge Buševec. Budite i vi svoga tela gospodari i kak vam god teško bilo, uzmite ga za ruku i dovucite u Dom kulture Buševec...]

(https://i1.wp.com/oss-busevec.hr/wp-content/uploads/2017/12/A3-plakat-STG-Bu%C5%A1evec-page-001.jpg?fit=453%2C640)
Naslov: Turopolsko kazališče (3/3) – Zora riđokosa v kazališču Črešna (Trešnja)
Autor: Ljudevit Kaj - Prosinac 17, 2017, 11:42:26 prijepodne
Preštimani teatrolubci i -lubice,

v zagreBečkomu kazališču „Črešna (Trešnja)“ more se pogledati jako lepo postavlenu predstavu „Zora riđokosa“.

Režiser predstave je Rene Medvešek, Turopolec, po matere (rođena Črnko) Buševčan. V zagreBečkomu HNK je nedavno, v režije istoga Renea Medvešeka, bila premijera komada "Gdo popevle, hudo ne misli" (Tko pjeva, zlo ne misli).

Prek nižešoga vezila službene stranice kazališča moru se videti kipci (slike) i video-iseček.
Jako pofalno je nekuliko turističko-povesne prospektov grada Sejna (Senja)* teri se nude posetitelem na stolu v predvorju kazališča.

Zora riđokosa (stranica kazališča Črešna (Trešna))
http://www.kazaliste-tresnja.hr/predstave/zora-ridokosa/ (http://www.kazaliste-tresnja.hr/predstave/zora-ridokosa/)

Delo na vide(l)o:
Zora riđokosa, Gradsko kazalište Trešnja, 01:11
https://youtu.be/ulCbuVfWiMc (https://youtu.be/ulCbuVfWiMc)

* Grad crvenokose Zore (o serijalu snimanom u Senju 1978.
http://visitsenj.com/wp-content/uploads/2017/05/Zora.pdf (http://visitsenj.com/wp-content/uploads/2017/05/Zora.pdf)

***************************
***************************

I Rene (rođen 1963.)* i brat mu Sven (rođen 1965)** zu ludi od kazališča.
Rene ima 4 komade dece z jenoga braka, a Sven 5 komadi dece z 3 braka.
Mati im Slavica (po devojački Črnko) rođena 1939. je od Matičine.
Rod-bina (rod-pozornica) z Rene-om i Svenom je i pokojni buševski (turopolski) glumec Zvonimir Črnko (Zvona Frajninov)(1936.-2008.)

Zvirek: Rodoslovlja buševskih obitelji,
Rene i Sven Medvešček: str.38 (tabla 12)

* Rene Medvešek (Velika Gorica, 21. lipnja 1963. - ) je hrvatski filmski i kazališni glumac, redatelj i profesor scenskog govora:
https://hr.wikipedia.org/wiki/Rene_Medve%C5%A1ek (https://hr.wikipedia.org/wiki/Rene_Medve%C5%A1ek)

** Sven Medvešek (1965.) je hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.
https://hr.wikipedia.org/wiki/Sven_Medve%C5%A1ek (https://hr.wikipedia.org/wiki/Sven_Medve%C5%A1ek)

Hrvatica teru imaju rad deca z nemačkoga govornoga područja
Crven(olâs)a Zora i nejna bânda klasično jě delo nemačkě (i švicarskě) kniževnosti za decu

***********
Rote Zora i nejna družba tek je jena od mnoge pripovesti za mladež tera bi morti i poleg sedobne velike popularnosti zbegla naše pažne da se ne dela o romanu teroga je sroči Nemec, vun-dal ga 1941. v Švicarske, a čija se pripovest odigrava v predratnomu Sejnu (leta 1939.).
Obširneše:
http://www.forumgorica.com/zabava/mala-svicarska/msg39472/#msg39472 (http://www.forumgorica.com/zabava/mala-svicarska/msg39472/#msg39472)

Sledi više vezil (linkov) vezano za roman (1) i inscenacije – film (2), opera (3), drama (4) i TV (5) „Rote Zore“ v nemačkomu govornomu području.

1)
Die rote Zora und ihre Bande (Roman)
https://de.wikipedia.org/wiki/Die_rote_Zora_und_ihre_Bande_(Roman) (https://de.wikipedia.org/wiki/Die_rote_Zora_und_ihre_Bande_(Roman))

***************************

2)
Die Rote Zora / Deutsch-schwedischer Kinofilm von 2007/2008
https://de.wikipedia.org/wiki/Die_Rote_Zora (https://de.wikipedia.org/wiki/Die_Rote_Zora)

Die Rote Zora (DE 2007) - Deutscher Trailer, 01:58
https://www.youtube.com/watch?v=1Yqg71hYUzc (https://www.youtube.com/watch?v=1Yqg71hYUzc)

***************************

3)
Oper
„Die rote Zora“ im Luzerner Theater als Oper für Kinder und Erwachs, 2008:
http://www.lumc.ch/index.php?id=27&tx_ttnews (http://www.lumc.ch/index.php?id=27&tx_ttnews)[pointer]=3&tx_ttnews[tt_news]=6&tx_ttnews[backPid]=10&cHash=62b38fbf46

Video: aus 'Die Rote Zora', 04:06 (Luzern, Berlin, Leipzig, ? ? ?)
https://www.youtube.com/watch?v=I_FDnV3IWxY (https://www.youtube.com/watch?v=I_FDnV3IWxY)

****
Oper
Die rote Zora an „der Komischen Oper Berlin“, 02:27 (2009)
https://www.youtube.com/watch?v=iuAJRfrnqYI (https://www.youtube.com/watch?v=iuAJRfrnqYI)

Elisabeth Naske: Die rote Zora (Komische Oper Berlin 2009), 02:31
https://www.youtube.com/watch?v=b7BFIHxKiaM (https://www.youtube.com/watch?v=b7BFIHxKiaM)

***************************

4)Drama / Theater
Schauspielhaus Zürich | Die rote Zora und Ihre Bande, 2008:
(inkl. Video, 03:01)
https://www.arttv.ch/buehne/schauspielhaus-zuerich-die-rote-zora-und-ihre-bande/ (https://www.arttv.ch/buehne/schauspielhaus-zuerich-die-rote-zora-und-ihre-bande/)


***************************

5) TV
Die rote Zora und ihre Bande (Fernsehserie)
13-teilige Fernsehserie aus dem Jahr 1979:
https://de.wikipedia.org/wiki/Die_rote_Zora_und_ihre_Bande_(Fernsehserie) (https://de.wikipedia.org/wiki/Die_rote_Zora_und_ihre_Bande_(Fernsehserie))

***

Die Rote Zora 01 Branko kommt ins Gefängnis, 29:09
https://www.youtube.com/watch?v=w4bFAjZvEC0 (https://www.youtube.com/watch?v=w4bFAjZvEC0)

Die Rote Zora 02 Die Mutprobe, 25:28
https://www.youtube.com/watch?v=4PAEqX_lY5o&t=23s (https://www.youtube.com/watch?v=4PAEqX_lY5o&t=23s)

Die Rote Zora 03 Die Burg der Uskoken, 25:51
https://www.youtube.com/watch?v=0cJQ6DKI4sk (https://www.youtube.com/watch?v=0cJQ6DKI4sk)

Die Rote Zora 04 Der Fischer Gorian, 25:35
https://www.youtube.com/watch?v=JBB-SdHHt4M (https://www.youtube.com/watch?v=JBB-SdHHt4M)

Die Rote Zora 05 Der Kampf mit den Gymnasiasten, 25:21
https://www.youtube.com/watch?v=vV7TrD8d0PM (https://www.youtube.com/watch?v=vV7TrD8d0PM)

Die Rote Zora 06 Flucht in die Berge, 25:21
https://www.youtube.com/watch?v=a4M94qMqZQM (https://www.youtube.com/watch?v=a4M94qMqZQM)

Die Rote Zora 07 Die Hexe Kata, 25:38
https://www.youtube.com/watch?v=BKL1UqnJ2ZA (https://www.youtube.com/watch?v=BKL1UqnJ2ZA)

Die Rote Zora 08 Der grosse Fang, 25:20
https://www.youtube.com/watch?v=LgD-auw2xKA (https://www.youtube.com/watch?v=LgD-auw2xKA)

Die Rote Zora 09 Brankos erste Liebe, 25:20
https://www.youtube.com/watch?v=kkQGXeA40tI (https://www.youtube.com/watch?v=kkQGXeA40tI)

Die Rote Zora 10 Unverhoffter Reichtum, 25:19
https://www.youtube.com/watch?v=pRq2FRyoDqw (https://www.youtube.com/watch?v=pRq2FRyoDqw)

Die Rote Zora 11 Der Kampf der Kraken, 24:15
https://www.youtube.com/watch?v=A2OwBdtvuKQ (https://www.youtube.com/watch?v=A2OwBdtvuKQ)

Die Rote Zora 12 Eine Stadt steht Kopf, 25:35
https://www.youtube.com/watch?v=iyllrYzqLBo (https://www.youtube.com/watch?v=iyllrYzqLBo)

Die Rote Zora 13 Es leben die Uskoken, 25:06
https://www.youtube.com/watch?v=epkibZTenus (https://www.youtube.com/watch?v=epkibZTenus)
Naslov: 9. predstavi na Gorice i Buševce 07./08.04.2018. / 21. SKAZŽ / O YES YES Bûševec
Autor: Ljudevit Kaj - Travanj 07, 2018, 01:10:21 prijepodne
Sobotu i nedelu 07./08. travna 2018. na Gorice i Buševcu se bu moglo (mukte) pogledati 9 kazališne predstavi v ramu (v okviru) 21.SKAZŽ-a.

*****

Prec. OSS-a:
Lijepi pozdrav svima, a osobito ljubiteljima kazališta,
ponovno imamo jednu poslasticu za sve Vas, te vas stoga pozivamo u Dom kulture Buševec i POU Velika Gorica
07. i 08.04.2018 na 21.Smotru kazališnih amatera Zagrebačke županije.
Bit će tu za svakog po nešto, od lutkarskih predstava i baleta za najmlađe, predstava za djecu i mlade,
naravno i predstava za sve generacije. Dođite u Buševec i zabavite se,a da nemorate potrošiti niti lipe.
Letak i programska knjižica su u prilogu pa izaberite nešto od ponuđenog.
Glumci iz svih krajeva naše županija vas željno išćekuju.

*****

Vevo je pregled predstavi, a nijov sadržaj more se prečitati v programske knigice:
http://oss-busevec.hr/wp-content/uploads/2018/04/SKAZZ-Programska-knjizica-2018.pdf


Raspored i lokacija predstav:
https://i2.wp.com/oss-busevec.hr/wp-content/uploads/2018/03/SKAZ%C5%BD-Plakat-2018-skazz-7-prog.jpg?fit=452%2C640

iliti:
SUBOTA 07. 04. 2018. - Dom kulture Buševec
17,00-18,30 - PAX - Amatersko kazalište POU Samobor
GEŠTALT PLAC

19,00-20,30 - Pučko kazalište OSS-a Buševec
SVOGA TELA GOSPODAR

NEDJELJA 08. 04. 2018. - POU Velika Gorica
11,00-12,00 - Baletni studio Jastrebarsko
ČAROBNA ŠKRINJA (balet)

NEDJELJA 08. 04. 2018. - Dom kulture Buševec
14,00-14,40 - Gradsko kazalište Jastrebarsko
NAJVEĆA TAJNA (lutkarska predstava)

15,00-15,40 - Amatersko kazalište Josip Badalić Križ
JADI MLADOG PERE (za djecu)

16,00-16,45 - Amatersko kazalište Josip Badalić Križ
TKO ĆE POMOĆI PEPELJUGI (za djecu)

17,00,18,00 - Zelinsko amatersko kazalište ZAMKA
VIŠE SREČE DRUGI PUT

18,15-19,45 - Kazališna amaterska družina POU Vrbovec
ZRNO DOBROTE

20,30-21,30 - Zaprešićko kazalište za djecu i mlade
TKO ĆE SVE TO POJESTI (za mlade)

Zvir:
http://oss-busevec.hr/21-skazz-u-busevcu/
Naslov: Odg: O YES YES Bûševec / 16. Dečje igre – dečji folklorni festival, 28-04-2018.
Autor: Ljudevit Kaj - Travanj 28, 2018, 02:16:54 poslijepodne
16. Dečje igre – dečji folklorni festival
Buševec, 28-04-2018.

Šesnajsto leto za redom Ogranek Selačke sloge Buševec organizera „Dečje igre“- zestanke dečje (od 4-15 let) folklorne skupin.
Na ovoletnem Dečjem igram sudeluju KUD „Velika Mlaka“ (Velika Mlaka), KUD „Banova Jaruga“ (Banova Jaruga), KUD „Koledišće“ (Jezera, Murter), HKUD „Prigorec“ (Markuševec), HKUD „Petar Zrinski“ (Vrbovec) te domačini Ogranek Selačke sloge Buševec.

Dojdete sobotu 28.04.2018. od 17 vur v Društveni dom Buševec i vuživajte v dečjomu popevajnu, tancajnu i igre.
Podržete decu v občuvajnu našoga folklora i kulturne baščine.

http://oss-busevec.hr/16-djecje-igre-2018/

(https://i0.wp.com/oss-busevec.hr/wp-content/uploads/2018/04/16.djecje-igre.jpg)
Naslov: Odg: O YES YES Bûševec / 21. turopolska večer 17. lipna 2018.
Autor: Ljudevit Kaj - Lipanj 17, 2018, 10:55:18 prijepodne
21. Turopolska večer
17-06-2018

Ogranak Matice hrvatske Velika Gorica i Ogranak Seljačke sloge Buševec, pozivaju vas da dođete 17.06.2018. na 21. Turopolsku večer u Dom kulture Buševec i Etno zadrugu Buševec od17 sati.
Moći ćete pogledati film o žgancima kojeg je režirala Romana Rožić, te će se promovirati slikovnica “Ptičice u Turopoljskom vrtiću“-Ivanke Rožić, a bit će tu i pjesme, svirke, recitacija, skečeva i priča.

U programu, osim OSS-a Buševec, nastupit će djeca iz područne škole Buševec, članovi Etno udruge Kurilovec sa skečevima ”Kak se tržiju jajca” i ”Kak i je” te s pričom o trgovini na Dolcu i Društvo žena Pleso sa skečom ”Na ulici”.

Dođite podržati očuvanje turopoljskoga govora!

https://oss-busevec.hr/21-turopolska-vecer/

(https://i0.wp.com/oss-busevec.hr/wp-content/uploads/2018/06/Ogranak-Selja%C4%8Dke-sloge-BU%C5%A0EVEC11-page-001.jpg?fit=452%2C640&ssl=1)

Naslov: Odg: O YES YES Bûševec /Cipeki na Cip(e)ru
Autor: Ljudevit Kaj - Kolovoz 12, 2018, 05:37:55 poslijepodne
10. Uluslararası Göçmenköy Taşkınköy Kültür ve Sanat Festivali
06-08-2018 - 12-08-2018

Ako ljetujete na Nikoziji, Cipar i to u periodu od 06.-12.08.2018., dođite na 10. Međunarodni festival kulture i umjetnosti.
Sudjelovati će Turska, Makedonija i Hrvatska, a lijepu našu s ponosom predstavlja Ogranak Seljačke sloge Buševec. Našim domaćinima i njihovim gostima u Nikoziji i okolnim mjestima predstaviti ćemo se koreografijama Turopolja, Posavine, Draganića i kao posebnu “poslasticu” izvest ćemo Dubrovačko kolo poskočicu (Linđo).
Vjerujemo da ćemo i ovog puta kao i do sada na najljepši mogući način promovirati Lijepu našu kroz pjesmu, ples i tamburu, ali i putem promo materijala koje ćemo podijeliti na Cipru.

https://oss-busevec.hr/10-uluslararasi-gocmenkoy-taskinkoy-kultur-ve-sanat-festivali/
https://oss-busevec.hr/
(https://i2.wp.com/oss-busevec.hr/wp-content/uploads/2018/08/cipar.jpg?resize=150%2C150&ssl=1)

*****

Nikozija / Nikos-i-ja / Mikec-i-ja

Citat:
VU TOJ TUR(OPOL)SKOJ ZEMLI

Vu toj turskoj zemli
jedna kruška bila
di je moja mila
pet groši brojila  (2x)

http://www.forumgorica.com/index.php?topic=1533.msg46156#msg46156

Dunja Knebl - VU TOJ TURSKOJ ZEMLI, 02:20
https://www.youtube.com/watch?v=L4HSHqCZk9E#

KUD "Mačkovec", Mačkovec:  Vu toj Turskoj zemlji (0:20-1:59)
https://www.youtube.com/watch?v=3aXp5kSV7AA#ws

Citat:
Selim II.
Bio je sultan Osmanlijskog carstva od 1566. do svoje smrti 1574. godine. Bio je sin sultana Sulejmana Veličanstvenog i sultanije Hurem.
Sva vlast u državi tijekom njegove kratke vladavine se nalazila u rukama očevog velikog vezira Mehmed paše Sokolovića.
Zbog svoje velike ljubavi prema vinu poznat je i kao Selim II. Pijanica, a orijentalisti sa početka 19. stoljeća navodili su da je upravo zbog ljubavi prema vinu i osvojio Cipar.
https://hr.wikipedia.org/wiki/Selim_II.
Naslov: Odg: BOŽEČJI (BOŽIČNI) KONCERTLIN / O YES YES Bûševec
Autor: Ljudevit Kaj - Prosinac 22, 2018, 05:00:04 poslijepodne
Ogranek “Selačke sloge” Buševec
dariva Vam


BOŽEČJI (BOŽIČNI) KONCERTLIN

v cirkve Sv. Iviča (Ivana) Krstitela (v) Buševce
teri bu se održal
dana 22.12.2018. (v) sobotu
z početkom ob 20:00 vur

Gosti: Vokalisti Sv. (J)ožeka (Josipa) z Velike Gorice

Dojdete i podelite skup znami radost Bogeka (Božiča)

****

Božični (Bogekovi) cajti su cajti darivajna i lubavi, a Ogranek Selačke sloge Buševec vam po 24. put z lubavi i od srca oče daruvati svoj Božični koncertlin, teri bu se održal v cirkve Sv. Iviča (Ivana) Krstitela (v) Buševce 22.12.2018., sobota z početkom ob 20 vur.
Koncertlin su pripravili Dražen Kurilovčan i Zoran Jakunič naši vokalni i tamburaški pelateli.
Retki Gosti: Vokalisti Sv. (J)ožeka (Josipa) z Velike Gorice

Želimo vam blagoslovlen Božič i srečno i vuspešno leto 2019.

Člani OSS-a Buševec
https://www.facebook.com/ogranakseljackesloge.busevec
http://www.oss-busevec.hr

(https://scontent-lht6-1.xx.fbcdn.net/v/t1.0-9/48412256_1706846082750251_2108924217595527168_n.jpg?_nc_cat=111&_nc_ht=scontent-lht6-1.xx&oh=96453f0e0789d612fea30f68156c155f&oe=5C97F869)
Naslov: Odg: O YES YES Bûševec / Predstavlajne knige J. Kovačeviča “Mrtva vojska v hodu"
Autor: Ljudevit Kaj - Svibanj 04, 2019, 01:05:03 poslijepodne
(I) turopolski osvinčeni iliti olovni cajti
(nem. „Blei“, slovenski kajkavski „svinec“ = olovo)

Predstavljanje knjige Josipa Kovačevića “Mrtva vojska u hodu”
Objavljeno: 2. svibnja 2019

U izdanju Naklade K. Krešimir objavljena je nova knjiga Josipa Kovačevića, književnika i kulturnog djelatnika iz Buševca. U knjizi „Mrtva vojska u hodu“ Josip Kovačević obradio je jednu od najaktualnijih političko-povijesnih tema – Bleiburg, Križni put i događaje vezane uz kraj Drugog svjetskog rata, a likovi su mahom naši seljaci i obični ljudi koji su se našli u paklu rata.

Predstavljanje knjige održat će se u srijedu, 8. svibnja 2019. u 19.00 sati, u Gradskoj vijećnici, zgrada Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica, Zagrebačka 37. O knjizi će govoriti autor Josip Kovačević, urednica knjige Marica Kordić, a kulturna djelatnica Romana Rožić, dipl. TV i filmska redateljica rodom iz Buševca i dugogodišnja suradnica Ogranka Seljačke sloge Buševec, iznijet će svoj osvrt na knjigu i burna događanja opisana u njoj, a koja su neizbježno obilježila i područje Turopolja. Moderatorica predstavljanja je ravnateljica Gradske knjižnice Velika Gorica Katja Matković Mikulčić.

Tekstove iz knjige čitaju Drago i Matija Katulić, a u popratnom umjetničkom programu nastupa Ogranak Seljačke sloge Buševec.

Josip Kovačević rođen je 9. ožujka 1936. u Buševcu, u Turopolju. Završio je osnovnu školu u rodnom mjestu i Zagrebu, a srednju ekonomsku školu u Zagrebu. Radio je desetljećima kao knjigovođa u Radioindustriji (RIZ) Zagreb, a sada je u mirovini. Bio je osnivač i urednik lpkalnog lista „Glas Buševca“ i „Godišnjaka“ Ogranka kulturno-umjetničkog društva Seljačka sloga Buševec. U tom se društvu bavio i amaterskom kazališnom djelatnošću (redatelj i glumac). Od početka 60-tih godina objavljuje novele i članke u raznim listovima i časopisima. Među njegovim objavljenim djelima valja istaknuti „Ženidbu turopoljskog plemenitaša Vida Lackovića“, roman „Tragom vezirskog tuga“, priče za djecu „Jastreb iz turopoljskog luga“, monografiju „Obiteljska zadruga plemenitih Kovačevića“ te „Dramska djela“. Najizvođenije djelo mu je „Turopoljska svadba“ koja je izvođena na radiju te uprizorena na kazališnim daskama i televiziji.

*****
Mrtva vojska u hodu

predstavljanje knjige Josipa Kovačevića

 Gosti: Josip Kovačević, autor

Marica Kordić
, urednica knjige

Romana Rožić, dipl. TV i filmska redateljica

Katja Matković Mikulčić, ravnateljica Gradske knjižnice Velika Gorica

Tekstove iz knjige čitaju Drago i Matija Katulić

U umjetničkom programu nastupa Ogranak Seljačke sloge Buševec

Srijeda, 8. svibnja 2019. u 19.00 sati

Gradska vijećnica

POUVG, Zagrebačka 37


http://www.knjiznica-vg.hr/sredisnji-odjel-za-odrasle/predstavljanje-knjige-josipa-kovacevica-mrtva-vojska-u-hodu/

(http://www.knjiznica-vg.hr/sredisnji-odjel-za-odrasle/wp-content/uploads/sites/2/2019/05/kovacevic-web-965x400.jpg)