Velika Gorica - neovisni forum

Tehnika narodu => Sam svoj majstor => Autor teme: Goričanka - Rujan 10, 2009, 08:10:14 poslijepodne

Naslov: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Goričanka - Rujan 10, 2009, 08:10:14 poslijepodne
Evo, dragi zainteresirani forumaši, otvaram raspravu na temu uzgoja biljaka, kompostiranja i besplatne rekreacije u vlastitom vrtu  ;)

Ove godine sam se opskrbila literaturom o bio uzgoju, koji se prilično razlikuje od klasičnog uzgoja povrća.
Obzirom da mi je ovo prva godina takvog načina sadnje, nisam još pohvatala sve konce, jer mi ni kompost još nije dozrio, ali od nekud se mora početi.
Tako sam se umjesto okopavanja upustila u zastiranje (malčiranje) tla oko biljaka i oduševila se rezultatom.
Zemlja je stalno rahla i duže zadržava vlagu, što je stvarno smanjilo potrebu za zalijevanjem i okopavanjem.
Prihrana koprivinim gnojivom je izvrsna zamjena za stajski gnoj, biljke su otpornije i s manje nametnika.
Poštivanje plodoreda, tj. sadnja biljaka tako da jedne drugima budu dobri susjedi je odlična stvar, jer dodatno pospješuje rast povrća.
Kompostiranje je cijela nauka, ali ništa nedokučivo. Sad sam skužila princip i nadam se vrhunskom kompostu u rano proljeće druge godine.
Jedino što me smeta i na što sam se najteže priviknula je činjenica da samo zemljište ne izgleda onak uredno i lijepo kao što izgledaju klasični vrtovi.
Zemlja zastrta slamom, ili otkosom trave iz dvorišta je zbilja manje lijepa, ali kad se sjetim da motika rijetko dođe u moje ruke, više me ne smeta taj kreativni nered!

Ako vas zanima nešto o takvom načinu uzgoja povrća i voće, pitajte, prepisat ću vam savjete iz knjige koju imam.
 
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Rožica-ljutibijes - Rujan 10, 2009, 09:18:50 poslijepodne
Poštovana Goričanka, lijepo molim, s obzirom na iskustvo, dajte nešto konkretnije ovdje informaciju (jako me to zanima radi primjene u praksi) prihrana koprivinim gnojivom: vrijeme priprave, omjer sastojaka, vremenski rok zrenja ili već čega, način primjene u samom vrtu i sl. detalje. Čula sam o tome ali o detaljima nisam upoznata. Čak sam čula i o koprivi kao eko-zaštitnom sredstvu biljaka u vrtu od nametnika i sl. Pa ako i o tome nešto znate, podijelite s nama.

Molim vas, ako vam nije problem podijelite s nama zainteresiranima vaša iskustva i saznanja, ja osobno ću vam biti vrlo zahvalna.

A sada za vas, mislim da će biti zanimljiv slijedeći podatak: da bi rajčice bile zdrave, otporne na bolesti (plemenjača i sl.) dobro ih je prskati u vremenu rasta s mješavinom 1 litar mlijeka pomješano s 10 litara vode. Stabljiku u toku rasta i razvoja prskati s ovom mješavinom 1 put tjedno, a preporučljivo iza svake kiše ukoliko je u vrijeme rasta stabljike česta izmjena kiše i sunca (jako grijanje nakon kiše). Tako jača stabljika, te plodovi i stabljika ostaju otporni na bolesti uzrokovane velikom količinom vlage i naglim grijanjem sunca. A sve je eko.
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Vegi - Rujan 10, 2009, 09:34:21 poslijepodne
I mene jako zanima ova tema isključivo ko amaterskog vrtlara z slabom kičmom  :), al ipak aktualnog poljoprivrednika s tri gredice paradajza , paprike i zelene šalate, koji se veseli kad mu nekaj zraste i kolko tolko je domaće ( ovisi o sjemenu), no sad moram iti spat jer zutra rano moram na put no se kaj napišete i savjete date  bum pročital , a skomentiral dok se vrnem. Do pondelka lepi pozdrav, nadam se da bu dotle već podosta kojekakvih vrtlarskih tip-trik savjeta.
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: shaka zulu - Rujan 10, 2009, 10:01:08 poslijepodne
Ja sem letos isto prvi put probal taj bio vrt i morem reči da je ziher mejne posla nek z klasikum.Istina,ni se tak idealno kak piše v knige.Npr.
Veli da su merlin i luk dobri susedi,merlin brani luk od lukove muve a luk merlin od merlinove muve,luk raste bliže površine a merlin v gliblinu.Samo kaj letos sav merlin ni uspel obraniti luk od muv ali zato,brate mili,ima merlina kak v pripovesti,po kvalitete i kvantitete.Kak dober razultat bi još navel i grašek teroga sem letos imal 3x više nek inače.Paradajz,teroga ne volim ali sem ga sadil za kokoši i pure,i idemo reči,kak katalizator za druge kulture,je uspel izvanredno.Najprije se valda saka koščica kaj sem ju za flance piknul prijela a jednak tak i flanci kaj sem je presajeval.Inače ne volim paradajz ali ga imaaaaaaaaaaaaaaa...Rekla mi je suseda da je videla na poloprivredne emisije na TV da je paradajz inače jako jalna bilka tak da ju je dobro saditi stalno na istem mestu,da onda uspeva bole nek lani,i po više v kupu.Ja sem je pikal kak su mi pod ruku došli,od 2-8 komadi.Nekteri ga pelcaju da se bu bole debelil i da ne dale tiral,ja ga ne diram tak da non stop cvete i tira,samo kaj mora imati dost vlage i jake kolce.Ja sem zakrkal nutre "kapitalce z Prkovca" ali če dobro zalevaš zemla omekne i kolci se počmu povijati.Osim paradjza i graška pomak vidim i na sliva i grozdju.Sliv ni ovulko bilo 3-4 lete a prije toga 10 dok grozdje ni brojneje ali je puneje.Ono kaj mi paše letos ni bilo nikakovo;vugorki jedva da su zišli,od cele vrečice koščic jedva četiri a od te su se dva kak flanci prijeli,paprika je kilava i još navek cvete.Nabijem ju.I baburu i onu drugu...Mahune su bile dobre na prve berbe za drugu morem reči da je bil podbačaj jel su je zmasakrerali puži i sunce.Kaj se pužev dotikavle lani sem je napajal z pivum,nemreš veruvati kulko ta marva more popiti,ali bezuspešno a letos sem sebično odlučil tu pivu na se potrošiti i mejne se živcerati.Osim ovoga kaj mi treba sadil sem još po 4-5 kulture po gredice da vidim kak se kaj ponaša,tak se tu našlo;rotkvice,regleca,matovilca (za puže,***li mater svoju),kuruze,blitve,šalate,kopra...,čak sem i lobodu pustil da raste.Kaj se kopriv dotikavle,če rano sadiš onda još nimaš nijovoga gnoja.
Sat držim vrt zaprt il dok ne pojem grozdje il do prvoga mraza a onda puščam kokoši nutre da prebereju i zdepileraju kaj jem paše a posle sledi štihajne.Buduči da budu skup z cuckom to zagazile na proleče bum moral još jenput prije setve biti "obrtnik".Osim kaj me reše trave i drača elegantno i gnoje.Ja niš ne komposteram,gnoj i kučni otpad hitam iza štale a onda to živina bar milijon put okrene,da se oslobodi placa na vrtu onda mejnam odredišče transportov a i pepel z peči hitam po vrtu jel sem negde prečital da mu puži nisu baš veseli.
Malčerajne.Letos sem posle obrezivajna somlel se grajne,bilo ga je negde za 6-7 vreč,a onda sem,kak je Goričanka rekla stem zastrl gredice a ostatek sem pokril slamum,imam stare ječmene i do letos nis imal pojma kaj bi žnum osim hititi ju il kokošam na gnezda metati.Ona,navodno,usporava il onemogučava kretajne pužev.Most,na početku.Ono ščem se pokrije zemla ima i drugu funkciju,sprečava isušivajne zemle a bome i drač rasti.Jedino kaj se primene prebilo van bili su loboda i slak.Kora je posebno zafalna za to jel pušča kiselinu.Če ostavite gredice "čelave" sunce je stalno prži i treba je je više zalevati.
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Bilaj - Rujan 11, 2009, 11:38:12 prijepodne
Ja imam jabuke i ja sam sav sretan kada ih pazim i mazim.  :D

Imam ih samo zato da se malo rekreiram u prirodi pod mus. Najviše me mući to što moram kositi i to cijelo vrijeme :-(.

E sada pitanje za vas stručnjake. Kako se boriti s ambrozijom? Meni te beštije samo rastu kao lude. rastu i rastu i rastu. Ja kosim kosim i kosim i nemrem ih se riještiti...
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Mlačanin - Rujan 11, 2009, 11:47:19 prijepodne
Ambrozija se ne kosi ,već treba išćupati sa korijenom,i korjen i stabljika se treba spaliti.
Pogrešno je ambroziju zaorati jer se ona upravo preko tih usitnjenih korjena još više razmnožava.
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Bilaj - Rujan 11, 2009, 12:59:14 poslijepodne
Uff pa meni je onda panika.

ja je imam ko ambrozije  ;D

Imao bih čupati cijeli dan, ali bumo onda to morali napraviti... bolje sada nego opet nagodinu...

A jel postoji kakav herbicid samo za ambroziju...
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Goričanka - Rujan 11, 2009, 01:05:13 poslijepodne
Kunta, ti si moj idol! Tak se dela posel na vrtu!
Ali tebi je lako kad imaš i živinu pak ti zdušno pomažeju  :D
I ki je bogek taj merlin?
Vu moje knige piše da se luk sadi z mrkvom i to je odlična kombinacija. Sve je zdravo i ukusno i mrkva i luk! Muve ni blizu  ;)
Mrkvu sam dugo držala pokrivenu s onom tzv. biofolijom (zapravo je to nekakva staničevina prirodna) koja propušta svjetlost, sunce, kišu i vlagu, ali ne i muhe. Odlična stvar!
Jedino puževe nisam uspjela humano riješiti, a ponorela sam jer su mi pojeli svu brokulu, zelje, kelj, karfiol, salatu, ma totalni horor od njih. I onda sam otišla i kupila nekakvo prirodno sredstvo (na bazi željeza) i posipala po vrtu pa su samo nestali.
Druge godine ide to prije nego se pojave, jer kad se pojave - devastiraju, a tak su odvratni da je to zbilja nevjerojatno.
Ne volim ubijati živa bića, ali ovo je bilo u nužnoj obrani - ili oni ili ja  :D

Kaj se paradajza tiče, to je istina da voli stalno na istoj gredici biti, a sve kaj optrgaš s njega treba ostati na toj gredici. Znači sve zaperke, suve listove, peteljke i slično treba ostaviti na gredici jer paradajz je sam sebi najbolja hrana. Ja i ostatke samoga ploda hitim direktno na gredicu pod biljke i rastu ko bedasti.
Treba reći da se paradajzu ne smije namočiti list, nego se zalijeva isključivo pod korjen. Bilo bi ga dobro zaštititi od prečeste kiše najlonom ako je moguće.
Krastavce sam sadila flance, i sve se super primilo. Ove godine sam im digla mrežu na stupe, pa su se penjali.
Druge godine bum tak i paradajzima naredila mrežu. Čini mi se to bolje nek kolci.

Malčiranje (zastiranje) tla ja sam delala s onim kaj mije došlo pod ruku, od slame, do pokošene trave, suhih grančica, listova kelja i drugog bilja (to se još zove kompostiranje direktno na gredicu). Višestruko se isplati,jer je manje drača, više vbage, zemlja je stalno rahla, uopće se ne skori ispod sloja malča  ;)

Inače, kaj se koprive tiče, najprije moram reći da te tinkture od koprive, jako koncentrirane ima za kupiti u svakoj boljoj poljoprivrednoj apoteci, pa ko nemre sam delati nek si kupi i razređuje s vodom u navedenim omjerima, najbolje s kišnicom, ali svaka odstajala voda je dobra.

KOPRIVINA JUHA (gnojnica)

Kila svježe narezane koprive (list, stabiljka, cvet) potopi se u 10 litara vode, i to u drvenoj ili plastičnoj kanti/bačvi (samo ne u metalnoj) i pusti se da stoji na suncu (ne poklapati dok ne prestane vrenje i gnoj nije gotov).
Kanta se ne puni do vrha jer se tekućina tijekom vrenja zapjeni. Jednom dnevno sve skupa treba snažno promiješati.
Gnoj širi neugodan miris, pa je dobro po površini posipati šaku kamenog brašna (isto ima za kupiti u svakoj poljoapoteci) da suzbije smrad.
Gnoj je spreman za upotrebu kad poprimi tamnu boju i više se ne pjeni. Ovisno o vremenskim prilikama to se dogodi za otprilike 10 do 20 dana i tada se može poklopiti kanta.
Prije upotrebe gnoj se razrjeđuje vodom u omjeru 1:10 za zalijevanje korijena, a 1:20 za prskanje listova protiv nametnika, ili za jako osjetljive biljke.
Gnoj od koprive je izuzetno hranjiv svim vrstama biljaka, pospješuje otpornost na nametnike, jača imunitet biljke, obogaćuje tlo i potpuno je prirodan i ekološki prihvatljiv!

Rožica, savjet s mlijekom se preporučuje i u ovoj knjizi koju imam doma, i isprobano vrijedi  :)

Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: plemenitashica - Rujan 11, 2009, 01:19:02 poslijepodne
I ki je bogek taj merlin?

http://www.forumgorica.com/kajkavski/ni-treiba-spominka-zobiti/new/#new (http://www.forumgorica.com/kajkavski/ni-treiba-spominka-zobiti/new/#new)
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Stjepan - Rujan 11, 2009, 02:20:36 poslijepodne
Ja imam doma knjigu Uput u Ratarstvo i Gospodarstvo za Praktičnu porabu (Zagreb, 1885.).

Ali knjiga ima više dokumentarnu vrijednost nego stvarnu jer se spominje kako miševe treba tamaniti sumpornim dimom, a protiv zečeva treba sadnice omastiti govedjom krvlju.

Goričanka, koju knjigu ti imaš?
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Goričanka - Rujan 11, 2009, 02:28:44 poslijepodne
Ja imam priručnik za biološki uzgoj, tvrdi uvez, hrpa slika. Kupila sam ga u Konzumu na kiosku, bio je snižen na 69 kuna, a redovna cijena je bila 300 kn.
Odličan je za početnike jer sve tumači do detalja i po sto puta, ko za debile  ;D :D
 
naziv: BIO VRT - povrtnjak, voćnjak, cvjetnjak - biološko, organsko, prirodno
autor: Marie-Luise Kreuter
izdavač: Marjan tisak, Split, 2008.

Evo to je ovo http://www.profil.hr/knjiga/bio-vrt/27897/
Sad je 99 kuna.
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Mlačanin - Rujan 11, 2009, 04:51:36 poslijepodne
Ima ,herbicid za širokolisni korov.
Ali oprez,partizan iliti ambrozija mže i po nekoliko godina stajati i mirovati ,pa i u stajskom gnoju i opet ponovno nikne.
Nikne iz onog malo razmrvljenog korjena.

Zato ako ju špricaš korjen ostaje,miruje i ćeka da opet nikna.To je veliko zlo,treba ju ipukati sa svim korjenom,obavezno i to par godina za redom.

Ako ti susjed ima ambroziju i nije ju uništio ,kad ocvjeta evo je opet kod tebe,i tako redom.
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: shaka zulu - Rujan 11, 2009, 11:09:08 poslijepodne
Ja imam jabuke i ja sam sav sretan kada ih pazim i mazim.  :D

Imam ih samo zato da se malo rekreiram u prirodi pod mus. Najviše me mući to što moram kositi i to cijelo vrijeme :-(.

E sada pitanje za vas stručnjake. Kako se boriti s ambrozijom? Meni te beštije samo rastu kao lude. rastu i rastu i rastu. Ja kosim kosim i kosim i nemrem ih se riještiti...
10 kokoš na 600m2 = površina meseca

Kunta, ti si moj idol! Tak se dela posel na vrtu!
...
Ja sem pak mislil da nigdo osim mene ne vrtlari,povrtlari,vočari,kokošari,peradari nek da se ide samo na vritnos fitnes,pilotes,teretane,tajbo,tajči i kave... ;D

Ja imam priručnik za biološki uzgoj, tvrdi uvez, hrpa slika. Kupila sam ga u Konzumu na kiosku, bio je snižen na 69 kuna, a redovna cijena je bila 300 kn.
Odličan je za početnike jer sve tumači do detalja i po sto puta, ko za debile  ;D :D
 
naziv: BIO VRT - povrtnjak, voćnjak, cvjetnjak - biološko, organsko, prirodno
autor: Marie-Luise Kreuter
izdavač: Marjan tisak, Split, 2008.

Evo to je ovo http://www.profil.hr/knjiga/bio-vrt/27897/
Sad je 99 kuna.
To je ta!
Prije sem pisal na forumu da se nigde nemre nabaviti slična literatura a da sem ju zagledal na kiosku to je bila lubav na prvi pogled.A kak me samo teca kaj novine trži gledela... :D To je most jedina kaj ju je prodala... ;D
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Goričanka - Rujan 12, 2009, 09:43:22 prijepodne
Ja sam još jednu kupila, od iste autorice ali drugog naziva (nemam pojma više kak se zvala) i odmah sam ju posudila prijateljici koja mi ju ni više nigdar vrnula  :)
Si mislim, nema veze, ak ju veseli nek joj bu!


Ja sem pak mislil da nigdo osim mene ne vrtlari,povrtlari,vočari,kokošari,peradari nek da se ide samo na vritnos fitnes,pilotes,teretane,tajbo,tajči i kave... ;D


Kakve su to predrasude kunta? Sram te budi  :D ;D

Nego, neku večer je bil na televiziji dokumentarac o dr. Rudolfu Steineru, filozofu, vizionaru, začetniku antropozofije (nauke o ljudskoj mudrosti) i biodimanične poljoprivredne proizvodnje (organsko, biološko, prirodno). Na njegovom učenju temelje se principi Waldorfskog učenja.
Jel neko to gledal?

Ovaj tekst je copy-paste sa HTV-ove stranice iz googleove privremene memorije:

http://209.85.129.132/search?q=cache:7yAJOwQ4oZcJ:www.hrt.hr/index.php%3Fid%3D110%26tx_ttnews%255Btt_news%255D%3D46764%26tx_ttnews%255BbackPid%255D%3D23%26cHash%3D6365dc1d1e+rudolf+steiner&cd=17&hl=hr&ct=clnk&gl=hr (http://209.85.129.132/search?q=cache:7yAJOwQ4oZcJ:www.hrt.hr/index.php%3Fid%3D110%26tx_ttnews%255Btt_news%255D%3D46764%26tx_ttnews%255BbackPid%255D%3D23%26cHash%3D6365dc1d1e+rudolf+steiner&cd=17&hl=hr&ct=clnk&gl=hr)

Rudolf Steiner - modus vivendi

Četvrtkom na HTV-u 1 oko 21.40

Dvodjelni dokumentarac je intrigantna biografija i duhovni putopis koji predstavlja djelo austrijskog filozofa, znanstvenika i vizionara rođenog u Hrvatskoj. Rudolf Steiner je točno opisao izgled Mjesečevog kamenja, predvidio pad boljševičkog sistema, pojavu internet kulture i kravljeg ludila, ali i dao upute za liječenje tumorskih bolesti imelom, kao i mnogo drugih istina koje se danas primjenjuju u pedagogiji, poljoprivredi, medicini...

10. rujna: EURYTHMIA

O genijalnom austrijskom filozofu, znanstveniku i vizionaru Rudolfu Steineru, koji je rođen u Hrvatskoj, a umro u Švicarskoj, snimljeno je u svijetu jako malo filmova. Nevjerojatno je koliko su Steinerove postavke i teze i danas aktualne i primjenljive.

U drugom dijelu filma upoznajemo značaj umijeća euritmije, waldorfske pedagogije, rad zajednica za hendikepirane kao i biodinamičku poljoprivredu. Primjena Steinerovih zamisli jednako je blagotvorna u svim sferama života, kao i djelo Nikole Tesle. Film je sniman 2006./07. u Švicarskoj i Hrvatskoj, a sadrži i scene iz 1990. snimljene u Škotskoj.

Steinerove zajednice i projekti rašireni su na svim kontinentima, a nova znanstvena otkrića stalno potvrđuju njegove uvide.

Scenarist i redatelj: Mladen Santrić
Snimatelj: Mile Tapavički


Pa sad iz toga ne mogu dokučiti jel bu to i drugi četvrtak (2.dio), ali bi voljela to imati doma.
Kak bi čovek došel do toga dokumentarca?
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: plemenitashica - Rujan 12, 2009, 09:52:13 prijepodne

10 kokoš na 600m2 = površina meseca...

Posudite koju kokoš da  sve poščofle i da se Bilaj riješi drača.
Kad se kokoš najie onda nek vam ju vrne, ili još bolje nek skuva juvu pak vas pozove na ručak. :)

Ja sem pak mislil da nigdo osim mene ne vrtlari,povrtlari,vočari,kokošari,peradari nek da se ide samo na vritnos fitnes,pilotes,teretane,tajbo,tajči i kave...

Masaže.. to je najbolje.

Ja imam priručnik za biološki uzgoj, tvrdi uvez, hrpa slika. Kupila sam ga u Konzumu na kiosku, bio je snižen na 69 kuna, a redovna cijena je bila 300 kn.
Odličan je za početnike jer sve tumači do detalja i po sto puta, ko za debile  ;D :D
 
naziv: BIO VRT - povrtnjak, voćnjak, cvjetnjak - biološko, organsko, prirodno
autor: Marie-Luise Kreuter
izdavač: Marjan tisak, Split, 2008.

Evo to je ovo http://www.profil.hr/knjiga/bio-vrt/27897/
Sad je 99 kuna.
To je ta!
Prije sem pisal na forumu da se nigde nemre nabaviti slična literatura a da sem ju zagledal na kiosku to je bila lubav na prvi pogled.A kak me samo teca kaj novine trži gledela... :D To je most jedina kaj ju je prodala...

Nisam pisala ništa u ovoj temi jer pojma nemam o tome, osim kaj imam cvijetnjak, a i tu nisam baš nešto pametna, ali pratim vas.  :)

Tak ste me svi vi skupa "naljutili" da pem i ja danas kupiti tu knjigu i prek zime čitati, pa na proljeće idem u sadnju. Velite da nije teško i da ne uzima puno vremena.

Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Goričanka - Rujan 12, 2009, 10:04:26 prijepodne

Tak ste me svi vi skupa "naljutili" da pem i ja danas kupiti tu knjigu i prek zime čitati, pa na proljeće idem u sadnju. Velite da nije teško i da ne uzima puno vremena.


Drago mi je da se buš pridružila, ali nismo tu nigdar rekli da ne uzima vremena i da ni  teško.
Rekla sam ja da meni ni teško, jer manje kopam nek je to običaj, ali vreme mi zeme, ne preveč, ali dok se sadi, i dok se bere nemreš ne dojti na vrt. Svaki dan se treba naluknuti, popleviti, zalijati, potuči puže i druge nametnike, kompost premetati :)
Ak ne voliš posel na zemlji, sve bu ti teško, ak voliš sve ti bu zabava.
Sve je to individualno  ;)
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Bilaj - Rujan 15, 2009, 11:03:53 prijepodne

10 kokoš na 600m2 = površina meseca...

Posudite koju kokoš da  sve poščofle i da se Bilaj riješi drača.
Kad se kokoš najie onda nek vam ju vrne, ili još bolje nek skuva juvu pak vas pozove na ručak. :)

Nemam sve ograđeno. Onda bi još imal rekreacije trčati i loviti kokoši po selu  ;D
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Vegi - Rujan 16, 2009, 02:01:06 prijepodne
sam pročital, knjigu pem kupiti, a trenutno je stanje takvo da sem paradajze rešil ( am celo leto i nisu bili bog zna kaj) , a ostale su samo tikvanje i ajd falal bogu paprike (e baš ih volim) i to one male ali slatke tzv. "paradajzerice", nekaj mrkve i peršina i to je to s tri gredice klasičnog "štihača po kičmi" uzgoja. ;D
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Bilaj - Rujan 22, 2009, 10:34:43 prijepodne
jel tko kad stavljal kalcija u zemlju?
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Goričanka - Rujan 22, 2009, 01:03:07 poslijepodne
Ja mećem u kompost zdrobljene lupine od jajca, i to je sve kalcija kaj dojde v zemlju pri meni. Niš drugo.
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Bilaj - Rujan 22, 2009, 01:27:38 poslijepodne
meni su rekli da mi fali kalcija u jabukama i da zato imaju neke pjege... :o
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: shaka zulu - Rujan 22, 2009, 05:19:52 poslijepodne
Mene po paradajzu plazne nekakvi "karerani" i SMB (valda) Smrdlivi martini.Neznam jel kakovu štetu delaju ali nekak mi je kožica bole hrapava nek prije.Mislim da sem čak jenoga plesiknul z grozdjem-ni baš bogznakaj za pojesti.Če se komu oče probati...  ;)
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Goričanka - Rujan 22, 2009, 09:08:30 poslijepodne
Al ti negde sad smrdi ze zuba  :o  :)
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....Plodored u povrćarstvu
Autor: shaka zulu - Listopad 08, 2009, 09:44:57 poslijepodne
Plodored u povrćarstvu


Plodored kao sistem biljne proizvodnje koji se na oranicama obavezno mora primjenjivati, predstavlja pravilnu izmjenu usjeva, prostornu i vremensku na proizvodnim površinama. Ratarske i povrtlarske kulture ne bi se smjele neprestano uzgajati na istoj površini, jer se u tlu nagomilavaju štetne tvari, uzročnici biljnih bolesti, štetnici i korovi, a hraniva iz tla se troše jednostrano i nepravilno. Zbog svega navedenog je potrebno sastaviti dobar plodored, odnosno isplanirati prostornu i vremensku izmjenu ratarskih i povrtlarskih kultura, uzimajući u obzir pripadnost pojedine vrste određenoj biljnoj porodici, jer se štetnici i uzročnici biljnih bolesti mogu javljati na različitim biljnim vrstama unutar neke porodice. Na početku je potrebno sve planirane povrtne kulture razvrstati u skupine:

a) lista i cvijeta
b)korijena
c)ploda
d) mahunarke, te  prema pripadnosti određenoj porodici.

SKUPINA    A

Brassicaceae krstašice (kupusnjače) – brokula, kupus, kelj, korabica, rotkvica, repa, cvjetača, raštika, žuta repa, kineski kupus     
Asteraceae (glavočike) – salata, endivija, radić, artičoka

SKUPINA    B

Umbelliferae (štitarke)- peršin, pastrnjak, mrkva, celer, kopar, komorač, kim, anis
Liliaceae (porodica ljiljani)- luk, češnjak, poriluk, luk kozjak,vlasac, Chenopodiaceae (pepeljuge) – cikla, blitva, špinat, vrtna loboda

SKUPINA    C

Solanaceae (pomoćnice) – rajčica, paprika , patlidžan, krumpir
Cucurbitaceae (tikvenjače) – krastavci, tikvice, dinja, lubenica, bundeva, meksički krastavac

SKUPINA D

Fabaceae (mahunarke) – grah, grašak, lima grah, slanutak, bob, zelenčić, leća, soja, sjekirica
Poaceae (trave) – kukuruz šećerac

Osim toga potrebno je uzeti u obzir i izmjenu kultura s različitom dubinom korijena te izmjenjivati kulture s različitim potrebama za vodom i hranivima. Sastaviti dobar plodored sa svim elementima kao što su ophodnja, plodosmjena i odmor tla nije baš jednostavno, jer treba odabrati najpovoljniji način gnojidbe i obrade tla, kulture i sorte, vrijeme sjetve, sadnje i berbe kao i načine njege usjeva. Ukoliko se ista vrsta uzgaja često ili uzastopno na istoj površini, dolazi do smanjenja uroda i kvalitete, do povećanja izvora zaraze bolestima i štetnicima, do povećanja jednogodišnjih i višegodišnjih korova specifičnih za svaku kulturu. Kod čestog natapanja i orošavanja povrća narušava se mrvičasta struktura tla i ubrzava mineralizacija humusa pa tako kulture koje troše puno vode, kao rajčica, paprika, krastavci i kupusnjače se u dobrom plodoredu izmjenjuju s korjenastim, lukovičastim biljem i mahunarkama, koje ne treba puno zalijevati. Prema tome kao dobre predkulture se preporučuju:

Za rajčicu: mahunarke i korjenasto povrće
Za papriku: korjenasto povrće i višegodišnje trave
Za kupusnjače: krumpir, rajčica, paprika, mahunarke, korjenasto povrće, leguminoze
Za korjenasto povrće: rajčica, paprika, krastavac, mahune
Za grašak i mahune: rajčica,paprika,krumpir
Za krastavac i lubenice: paprika, rajčica, krumpir, leguminoze i trave
Za luk: paprika,lubenice, pšenica
U plodoredu je bitno poznavanje zahtjeva biljaka prema pojedinom hranivu.

Lisnate biljke zahtjevaju više dušika: salata, kupus, kelj, karfiola, brokula, kelj pupčar
Biljke ploda – jači zahtjevi za fosforom i kalcijem- rajčica, paprika, patlidžan, krastavci, dinje, bundeve
Korjenaste biljke – jači zahtjev za kalijem- luk, mrkva, češnjak, poriluk,repa, rotkvica, krumpir.

Obzirom da se u blizini korijena koncentracija otopine tla mijenja, jer je ovisna o intenzitetu primanja iona, potrebno je kod fertirigacije održavati optimalnu koncentraciju soli u otopini tla koja se kreće od 0,8-1,2%. Preobilna gnojidba povrća dušikom i kalijem može izazvati povećanje soli u otopini, što može štetno utjecati na rast i razvoj povrća.

Neke povrtne vrste imaju visoke zahtjeve za pojedinim mikroelementima:

povećan zahtjev za sumporom imaju luk i kupusnjače
veće zahtjeve za željezom imaju: špinat, cvjetača, cikla, blitva,brokula, grah i rajčica
veće zahtjeve za magnezijem imaju: rajčica, patlidžan, blitva i luk
celer ima veće zahtjeve za borom kao i brokula, cvjetača, postrna repa, pri čemu je potreban oprez jer prevelike koncentracije bora mogu biti toksične, naročito kada se koriste podzemne vode u blizini termalnih izvora.           
visoke zahtjeve za manganom imaju: krastavac, salata,luk,grašak i špinat
na nedostatak molibdena osjetljive su: brokula, cvjetača,kupus, ali i salata, luk i špinat.
Navedena mikrohraniva se najčešće nadoknađuju folijarnom prihranom; željeznim i bakrenim sulfatom i helatom, boraxom, solubar i drugim tekućim hranivima sa zastupljenim potrebnim mikroelementima.

U plodored je potrebno uvrstiti i gnojidbu organskim gnojivima. Organska gnojiva su neophodna zbog popravljanja strukture tla, vodozračnog režima, toplinskih, te ostalih bioloških i kemijskih svojstava tla. U povrćarstvu se mogu koristiti: zreli stajski gnoj, komposti i treset.Gnojidbu stajnjakom potrebno je uvrstiti u plodored ispred kultura koje dobro podnose neposrednu gnojidbu stajnjakom.

Kupusnjače i lisnato povrće -dobro reagiraju na neposrednu gnojidbu stajnjakom.
Korjenasto povrće, rajčica i grah –dolaze u plodoredu tek drugu ili treću godinu iza gnojidbe stajnjakom.

Osim toga je potrebno uzeti u obzir i zahtjeve biljaka za optimalnim pH u kojem određene kulture uspijevaju:

pH 6,5 -7,5 – uspijevaju cikla, brokula, kupus, cvjetača, celer, poriluk, salata, dinja, luk, pastrnjak, špinat, šparoga.
pH 5,5 - 6,5 – uspijevaju grah, grašak, rajčica, tikvice, mrkva, krastavac, češnjak, paprika, češnjak,patlidžan,, krumpir, bundeve, postrna repa
pH 4,5 – 5,5 – podnose endivija, komorač, rabarbara, kiselica
Kako je gubitak kalcija redovna pojava na kiselim tlima, kao i kod količina oborina većih od 600-700 mm/god prema potrebi je u plodored potrebno uvrstiti i kalcizaciju, te planirati sadnju povrtne kulture koja slijedi nakon kalcizacije. Ispiranje kalcija u nekim tlima se kreće od 80-100 kg Ca/ha/god, a često i nekoliko puta više. Osim gubitka kalcija ispiranjem, na njegovo osiromašenje značajno utječu korovi i kulturne biljke, a količina odnošenja ovisi o vrsti kulturne biljke i visini prinosa. Najčešći razlog provođenja kalcizacije kao agromeliorativne mjere "popravka" tla je niži pH od potrebnog minimuma u intenzivnom uzgoju bilja. Nizak pH ne samo da uzrokuje više problema u pravilnoj ishrani biljaka, blokirajući ili inhibirajući određene elemente, nego se i direktno odražava na prinos.

U intenzivnom povrtlarskom plodoredu razlikujemo također i predkulturu ( to je najčešće neka rana proljetna ili ozima vrsta kao što je salata, špinat, grašak, mladi luk); te glavnu kulturu, koja ima najdužu vegetaciju ( paprika, kupus, luk) i naknadnu kulturu koja se uzgaja posle glavne kulture ( salata, špinat, mladi luk i dr.). Prema mogućnosti se preporučuje povremeno ubacivanje naknadnih usjeva za zelenu gnojidbu, čime bi se proširio plodored a istovremeno i obogatili tlo organskom tvari.

Kod intenzivne povrtlarske proizvodnje se preporučuje unaprijed napraviti plan npr. četveropoljnog plodoreda gdje ćemo ukupne površine podijeliti na četiri dijela, a sve povrtne kulture svrstati u četiri skupine: A,B,C,D. U prvoj godini, poslije gnojidbe stajskim gnojem, na prvom polju uzgajamo povrće iz skupine A, na drugom polju iz skupine B, na trećem polju stavimo vrste iz skupine C, a na četvrtom skupinu D.

Prema prikazu pojedinih skupina, svake godine je potrebno skupine premjestiti po abecedi tako da se u četiri godine na svim poljima izmijene sve četiri skupine. Prema mogućnosti se može četvrte godine kad se skine usjev zaorati stajski gnoj ili posijati siderate za zelenu gnojidbu. Ukoliko budemo poštivali važnost plodoreda uvjerit ćemo se u dugoročnu korist plodoreda i smanjiti negativne popratne pojave.


Mara Bogović
dipl.ing.
mara.bogovic@hzpss.hr
http://www.hzpss.hr/?page=savjeti,17,190 (http://www.hzpss.hr/?page=savjeti,17,190)
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....Lisne uši na voćkama
Autor: shaka zulu - Listopad 08, 2009, 09:46:07 poslijepodne
1
Grad Zagreb i Zagrebačka županija
5. 5. 2009.
Obavijest ekološkim proizvođačima!

Lisne uši na voćkama

Pojavi lisnih uši pogoduju prekomjerna gnojidba, neodgovarajuća rezidba i loša fizikalna svojstva tla. Kolonije lisnih uši uvijaju listove i uzrokuju skraćenje mladih izbojaka na voćkama. Osim na voćkama lisne uši mogu oštećivati povrće i ukrasno bilje, primjerice ruže. Slika 1. Uvijenost listova jabuke uzrokovana lisnim ušima Voćke treba saditi na prozračnim pozicijama uz mogućnost navodnjavanja. Kraj voćnjaka treba saditi živice, ukrasno grmlje i cvatuće vrste. Očuvana biološka raznolikost doprinosi razvoju korisnih kukaca. Primjerice božje ovčice, zlatooke, muhe cvjetare i uholaže hrane se lisnim ušima. Smanjenju broja štetnih kukaca pomažu i ptice te je u voćnjak potrebno postaviti kućice i hranilice. Slika 2. Božja ovčica u potrazi za lisnim ušima Interesantno je da mravi prate pojavu lisnih uši. Kad na voćkama primijetite mrava pozorno potražite i lisne uši. Njihov suživot predstavlja dobar primjer uzajamne koristi. Mravi se hrane mednom rosom koju luče uši a za uzvrat uši su pozorno čuvane od neprijatelja, primjerice božje ovčice.
Foto: M. Ševar
Foto: Z. Vukov
2
Slika 3. Uvijenost listova breskve uzrokovana lisnim ušima U vrt ili voćnjak korisno je saditi i biljke koje privlače ili pak odbijaju lisne uši primjerice dragoljub, mentu i buhač. Ako prirodna biološka ravnoteža nije uspostavljena a uši se namnože neophodno je kod slabijeg napada za njihovo suzbijanje koristiti juhu od koprive. Pri jakoj pojavi lisnih uši napadnute izbojke treba odrezati, a voćke prskati pripravkom od kalijevog sapuna. Juha od koprive (I. Pelin): Potrebno je 5 kg svježe ubrane koprive. Pri branju treba koristiti samo gornje trećine biljke i to prije cvatnje koprive. Koprivu potopiti u 10 l hladne vode i ostaviti da stoji 24 sata. Dulje držanje koprive u vodi se ne preporuča jer započet će procesi fermentacije te bi se dobila gnojnica umjesto insekticida. Koprivu ocijediti i dodati 90 l vode. Pripravak koristiti za suzbijanje lisnih uši prskanjem. Juha od koprive (O. Schmid, Silvia Henggler): Potrebno je 1 kg svježe ubrane koprive ili 200 g osušene. Pri branju treba koristiti samo gornje trećine biljke i to prije cvatnje koprive. Koprivu potopiti u 10 l hladne vode i ostaviti da stoji 12 sati. Nakon toga pripravak ocijediti i nerazrijeđeni koristiti za suzbijanje lisnih uši prskanjem. Sapunska emulzija (I. Pelin): Sapunska emulzija se koristi za suzbijanje prije svega lisnih uši i grinja. Poznati su preparati na bazi kalijevog sapuna. U 10 l vruće vode rastopiti 1 kg kalijevog sapuna, ohladiti i dodati 90 l vode (po mogućnosti kišnice). Pripravak koristiti za suzbijanje lisnih uši prskanjem. Jabuke prskati tijekom travnja i svibnja kako bi kiša isprala sapun s plodova.
Foto: M. Ševar
3
Recepture preuzete iz literaure: 1. Ivan Pelin (2005): Sredstva za zaštitu biljaka u ekološkoj proizvodnji. OPG Pelin, Osijek. 2. Otto Schmid i Silvia Henggler (1984): Biologischer Pflanzenschutz im Garten. Šesto izdanje, Eugen Ulmer Verlag, Stuttgart. HZPSS, Ured ravnatelja mr. sc. Marija Ševar, načelnica Odjela za integriranu i ekološku poljoprivredu e-mail: Marija.Sevar@hzpss.hr

http://www.hzpss.hr/adminmax/File/e_preporuke/2009_05_05_Lisne_usi.pdf (http://www.hzpss.hr/adminmax/File/e_preporuke/2009_05_05_Lisne_usi.pdf)
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....Navodnjavanje povrtlarskih kultura
Autor: shaka zulu - Listopad 08, 2009, 09:46:52 poslijepodne
Navodnjavanje povrtlarskih kultura


Za normalan razvoj i plodonošenje mnoge povrtne kulture zahtjevaju potrebitu vlagu, te njenim nedostatkom ili pomanjkanjem, biljke iz tla ne mogu usvajati hranjiva što se izravno odražava na prirode.

Ukupne količine vode u različitim vrstama povrća kreću se u intervalu od 85 do 95 %, iz čega se može zaključiti da bez intenzivnog navodnjavanja, posebno ljeti - nema ni rentabilne proizvodnje povrća. Pri upotrebi vode za navodnjavanje povrća važno je poznavati određena pravila za postizanje maksimalnih priroda.

Povrtlarske kulture poput rajčice, paprike, patlidžana, lubenice i dinje najbolje je navodnjavati (npr. kapanje) bez kvašenja nadzemnih dijelova povrća. To su biljke kojima je potrebna veća količina vode u tlu a manje vlage u zraku. Kišenje ovih kultura nije preporučljivo zbog razvoja bolesti na istim.

Sve vrste kupusnjača, zelena salata i krastavci za optimalni uzgoj zahtijevaju istodobno dobru vlagu u tlu i zraku, te se preporuča njihovo zalijevanje kišenjem.

Stanje rasta i razvitka biljke diktira i najveće potrebe za vodom (trenutak nicanja i plodonošenja). Glavati kupus najviše vode treba u trenutku formiranja glavice. Rajčicu i krastavce u trenutku cvjetanja minimalno treba zalijevati a početkom dozrijevanja treba započeti sa obilnijim zalijevanjem.

Za korjenito povrće vrijedi pravilo kontinuiranog navodnjavanja tijekom cijele vegetacije.

Najbolje rezultate navodnjavanjem zbog najmanjih razlika temperature vode i temperature zraka postižu se rano u jutro.

Najlošije rezultate postižemo ako navodnjavamo kada su visoke dnevne temperature a navodnjavamo hladnom vodom, što izaziva šok kod biljke a i biljke su sklonije obolijevanju.

Kvaliteta vode ima važnu ulogu za dobar razvoj biljke i dobre prirode. Najkvalitetnija voda je kišnica te slatka riječna i jezerska voda. Loša voda za navodnjavanje je zaslanjena (bočata) voda što je specifično za dolinu Neretve, posebno u ljetnom periodu.

Tijekom ljeta povrće je preporučljivo navodnjavati više puta sa manjom količinom vode.

Od svih povrtlarskih kultura paprika, krastavci, lubenice i dinje iskazuju najveće potrebe za vodom te ih zbog toga najviše treba navodnjavati.


Milenko Buljubašić, dipl. ing. agr.
Milenko.Buljubasic@hzpss.hr
http://www.hzpss.hr/?page=savjeti,17,98 (http://www.hzpss.hr/?page=savjeti,17,98)
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....Ah, ti puževi!
Autor: shaka zulu - Listopad 08, 2009, 09:50:01 poslijepodne
Neka iskustva sa suzbijanjem puževa na manjim površinama


U zadnjih nekoliko godina imamo sve veće muke sa puževima. Razlog su topla ljeta i proljeća u kojima ima dosta oborina, osim toga svjedoci smo sve većeg broja napuštenih seoskih imanja koja nitko ne održava pa su oni izvor širenja raznih štetočinja.

Puževi najviše brige zadaju vlasnicima vrtova , plastenika, uzgajivačima jagoda no sve češće ih možemo vidjeti i na krumpiru


(Puževi na krumpiru (snimila Jadranka Berić))

pa čak i na kukuruzu.


(Puževi na kukuruzu (snimila Jadranka Berić))

Štete čine hraneći se biljkama, ali isto tako svojom sluzi i izmetom onečišćuju biljku te ona time gubi tržnu vrijednost .


(Štete od puževa na gomoljima krumpira (snimila Jadranka Berić))

Radi se o velikim crvenim ili smeđim puževima golaćima (roda Arion). U literaturi se govori da njihovoj pojavi pogoduje toplo vrijeme (12 - 22 Cº) koje se izmjenjuje sa čestim oborinama tako da vlažnost tla bude od 20- 30 %. Vlažnost tla niža ili viša od navedenih vrijednosti znatno utječe na smrtnost ovih štetnika. Pri nepovoljnim uvjetima (smanjena vlažnost) ovi štetnici se sklanjaju na povoljnija mjesta (ispod kultura veće lisne mase) ili se zavlače dublje u tlo.

Prezimljuju u raznim stadijima razvoja. Jaja polažu u lipnju i srpnju u grupice, a utvrđeno je da jedna jedinka može odložiti 400 - 500 jaja. Za 25 - 30 dana izlazi nova generacija puževa koji postaju spolno zreli za dva mjeseca. Radi se o vrlo pokretljivoj vrsti čija veličina može biti i preko 10 cm. Uglavnom se hrane noću između 21 - 1 sat, a kasnije se povlače na skrovita mjesta (u jagode, mahune, krumpir i sl.).

Vrlo su proždrljivi tako da za jedan dan mogu pojesti i do 50 % svoje težine. Smatra se da 3 - 4 puža po m² mogu uništit usjev uljane repice, a iza kiše u vrtovima nalazimo i više od 10 puževa po m².


(Štete od puževa na uljanoj repici (snimila Jadranka Berić))

Od mjera koje se provode za suzbijanje puževa naše vlasnice vrtova isprobale su veliki broj preporučenih mjera.

Kemijsko suzbijanje zatrovanim mamcima, limacida (Pužomor, Limax, Pužocid, Arion, Mesurol granulat i sl). Pokazalo se kao djelotvorna metoda no kod jake populacije ovog štetnika potrebne su veće količine što je za većinu vlasnika preskupo.
Primjena fizičkih barijera prema starim narodnim običajima: vapno, piljevina izlomljena kora jajeta, gruba kora drveta. Učinkovite metode dok navedene prepreke jače ne navuku vlagu. Kada se to desi puževi jednostavno prolaze preko njih ili nađu neki drugi „slobodan prolaz“. Poznate su i ograde od tankog bakrenog lima koje se ukopavaju do 8 cm dubine, a visina im je 25 cm. Postavljaju se sa one strane odakle je najveća invazija ovih štetnika (šikare, travnjaci i sl). Na puževe ta ograda djeluje odbojno jer njihovo sluzavo tijelo u kontaktu sa bakrom stvara električni naboj. Takove ogradice kod nas je teško nabaviti te ih je moguće također koristiti na manjim površinama.
 Metodu „pivski trap“ nismo ni iskušali jer bi s obzirom na brojnost puževa i veličinu parcela bilo potreban velik broj trapova, a to je dosta komplicirana mjera jer obuhvaća (1) ukopavanje posuda i (2) mijenjanje piva svaka 2 - 3 dana.
 Moguće je koristiti i pripravke po starinskim narodnim receptima. To su pripravci koji se spravljaju od biljaka koje svojim mirisom odbijaju kukce i puževe (lavanda, ružmarin, češnjak, rajčica, kadulja). Pripravci su u vidu juha, eteričnih ulja i sl., njima se kao aditiv može dodati voćni ocat, no mora se provjeriti kod primjene ovih kombinacija fitotoksičnost na pojedine biljne vrste. Sa ovom metodom nemamo iskustva.
Kod nas su stručnjaci sa Agronomskog fakulteta obavili i ispitivanja sa biološkim pripravkom na osnovi nematode (Phasmarhabditis hermaphrodita). Ta nematoda je jedini nametnik puža golaća tako da nema opasnosti za druge životinje. Ona ulazi u tijelo puža i njime se hrani. Puž se prestaje hraniti u roku 3 - 5 dana, a ugiba za 1 - 2 tjedna. Nematoda se u pužu razmnaža i kada puž ugine ona izlazi i traži novog domaćina. Ova metoda se pokazala kao vrlo učinkovita, ekološki prihvatljiva no pripravak je za sada dosta skup i nema ga u prodaji kod nas.
Pisalo se o tome da se puževima hrane kosovi, ježevi, kokoši, patke i dr. Većina ježeva pogine u prometu, kod nas nema puno kosova, a patke i kokoši ljudi drže zatvorene jer se u napuštenim imanjima zadržavaju lisice koje su prirodni neprijatelji tim pernatim životinjama. Dakle ova metoda nije učinkovita.
Kod nas je za vlasnike manjih vrtova za sada najučinkovitija pokazala metoda „privuci i ubij“. Za privlačenje se mogu koristiti hranidbeni mamaci (glavice salate, krumpir, lubenica, dinja, mlijeko). Na mamke će se uhvati velik broj puževa koje uništite.
 

Osim ove biološke metode, na većim vrtovima više se koristi modificirana metoda „privuci i ubij“. Ona se provodi na taj način da u ranim jutarnjim ili večernjim satima 5,30 ili 21 sat (najbolje iza kiše) uzmeš kantu, skupiš što više puževa,


(Puževi sakupljeni u kanti (snimila Jadranka Berić))

a zna se skupiti i više stotinaka ovih životinjica. Zatim se skupljeni puževi posole i smrt nastupa vrlo brzo. Metoda je učinkovita ako je rade svi vlasnici tako se je dešavalo da izlaskom puževa i ljudi izlaze iz svojih kućica.

Koristi se i mehanička metoda tj. nađeni puževi posijeku se „hladnim oružjem“ (noževi, motike i sl). Metoda je agresivna, fizički zahtjevna, ali učinkovita.


(Mehaničko suzbijanje puževa (snimila Jadranka Berić))

Svi oni koji imaju neka bolja saznanja ili su čuli da netko otkupljuje ovakvu vrstu puževa neka se jave na naše stranice.

Još se može savjetovati jedan novi stih za bećarce: „Puževi mi u krumpire stižu, ja ih solim oni roge dižu“.


Jadranka Berić
dipl. ing. agr.
Jadranka.Beric@hzpss.hr
http://www.hzpss.hr/?page=savjeti,17,135 (http://www.hzpss.hr/?page=savjeti,17,135)

Grad Zagreb i Zagrebačka županija
7. 7. 2009.
Obavijest ekološkim proizvođačima!

Ah, ti puževi!


Vrijeme je kada uživamo u svome vrtu i beremo plodove svoga rada, no taj užitak ponekad nam umanji pojava biljnih bolesti ili štetnika, a osobito pojava puževa. Puževi su uglavnom biljojedi, usitnjavaju dijelove biljaka, a neki puževi su mesojedi i hrane se ostacima životinja. Korisni su dio ekosustava.
Pri vlažnom i kišovitom vremenu izuzetno su aktivni te vrtlarima predstavljaju trn u oku.
Najčešće štete u vrtu nastaju od puževa golaća a osobito od crvenog puža golaća (Arion rufus), španjolskog puža golaća (Arion lusitanicus), malog sivog golaća (Deroceras reticulatum) i dr. Prisutnost puževa uočava se po sluzavu srebrnasto sjajnom tragu na biljkama ili tlu. U tlo odlažu od 40 do 500 jaja. Hrane se jedući i oštećujući lišće, stabljike i plodove svih vrsta povrća: kupusnjače, salatu, papriku, mahune i jagode. Od cvjetnih vrsta puževi obožavaju: ljubičice, dalije, cinerarije, ciklame, hoste, ljiljan i peruniku.
Ne hrane se i izbjegavaju češnjak i crveni luk.
Mjere borbe protiv puževa u ekološkoj poljoprivredi mogu biti mehaničke, biološke i kemijske.
Slika 1. Španjolski puž golać - Arion lusitanicus (Foto: M. Ševar)
Mehaničke mjere borbe protiv puževa
- Najprihvatljivije i ekološki najpovoljnije je puževe sakupljati ručno u kasnim večernjim ili pak ranim jutarnjim satima.
Sakupljene puževe moguće je uništiti: dodavanjem kuhinjske soli u posudu s puževima ili dodavanjem vode i sapuna. Moguće ih je i preliti vrućom vodom. Ohlađenu tekućinu potrebno je ocijediti i njome prskati ugrožene biljke, jer takve, prskane biljke puževi ne napadaju. Loše je što biljke, primjerice povrće, dobiju miris po puževima, te ovaj pripravak neće naći primjenu na salati.
Sakupljene puževe moguće je i spaliti na vatri od čistog drva, a potom ohlađenom pepelom nasipati gredice. Gredice je moguće nasipati i s čistim drvenim pepelom. Miris pepela po pužu odbija druge primjerke iste vrste, a sam pepeo dehidrira i nagriza stopalo puža.
Ivan Bašić (2000.) prema receptu Marije Thun predlaže da se iz pepela dobivenog sagorijevanjem puževa pripravi homeopatski koncentrat D-8. Pripravak treba primijeniti prskanjem tla i biljaka uz prethodno dinamiziranje u trajanju od tri minute.
- Nasipanje rubova uz gredicu dehidriranim vapnom je efikasno. Vapno djeluje dehidrirajuće na puža. Treba voditi računa da se višekratnim posipanjem vapnom mijenja pH vrijednost tla.
- Kao mjera borbe protiv puževa u ekološkoj proizvodnji preporuča se nasipanje rubova uz gredicu dijatomejskom zemljom.
- Često se za suzbijanje puževa preporuča uporaba kuhinjske soli, pri čemu se sol nasipa oko gredice. Ova je mjera efikasna ali ekološki neprihvatljiva jer dovodi do zaslanjivanja tla.
- Radi uništavanja puževih jaja u vrtu treba provoditi češću plitku obradu tla.
Postavljanje barijera i ograda za puževe
Gredice je moguće ograditi rubnicima od tankog pocinčanog ili bakrenog lima savinutog prema prikazu na slici. Isti se postavljaju kao mehaničke barijere, pri čemu puževi ne prelaze oštre ivice istih te ne čine štete povrću. Rubnici se postavljaju 10 cm u tlo, a iznad tla 10-15 cm. Takvi ili slični rubnici se izrađuju i od PVC materijala i mogu se naći u trgovinama. Pri njihovom postavljanju važno je obratiti pozornost da nema puževa unutar gredice.
Slika 2. Rubnik od pocinčanog lima
(Preuzeto: .irka-schneckenzaun.de)
Slika 3. Rubnik od PVC materijala
(Preuzeto: .amazon.de)
Duž gredice se mogu postaviti i barijere od bakrenih traka širine 1 cm. Puž glede statičkog elektriciteta ne prelazi takvu barijeru.
Za zaštitu salate od puževa hobistima preporučamo uporabu PVC kragni. Kragna je dizajnirana tako da puž ne može prijeći oštru ivicu.
Slika 4. Kragne za zaštitu salate od puževa (Foto: M. Ševar)
Trapovi i lovne posude
Za ulov puževa mogu se koristiti trapovi i lovne posude.
- U večernjim satima treba postaviti dasku na stazu u vrtu. Ujutro dasku treba podići i sakupiti puževe. Mogu biti od koristi i deblja vlažna tkanina, karton, bale slame, otpaci iz kuhinje i dr., koje također ujutro treba pregledavati. Sakupljene puževe treba uništiti.
Slika 5. Daska u vrtu služi za sakupljanje puževa (Foto: M. Ševar)
- Moguće je oko biljaka postaviti plosnato kamenje i ujutro podignuti. Ispod kamena se nalaze puževi koje treba sakupiti i uništiti.
- Trap od biljnih ostataka: starih listova salate, kore od grejpa, jabuke i krumpira ukopan u tlo ili na razini tla postavlja se u blizini posađenog povrća i prekrije kartonom ili novinama. Ujutro se na takvim mjestima može sakupiti velik broj puževa.
- Za istu namjenu koriste se i lovne posude. Čaše od jogurta ili lovne posude za puža treba ukopati u tlo i postaviti biljne ostatke, voće, suhu hranu za pse i mačke ili pak uliti sirutku. Važno je da posude budu natkrivene.
- Jeste li znali da puževi vole pivo? Ova se spoznaja može koristiti za njihovo suzbijanje. Lovne posude (ili čaše od jogurta) treba ukopati u tlo tako da rub posude bude 1 cm iznad razine tla, a u posude treba uliti pivo. Miris piva privlači puževe. Lovne posude potrebno je redovito kontrolirati, prema potrebi prazniti i dopunjavati pivom. Postoje različiti tipovi posuda, a najbolje su one s poklopcem.
Slika 6. i 7. Posude s pivom za ulov puževa (Foto: M. Ševar)
Slijedi prilog: Mehaničke mjere borbe protiv puževa – 2 dio.
HZPSS, Ured ravnatelja
mr. sc. Marija Ševar, načelnica Odjela za integriranu i ekološku poljoprivredu
e-mail: Marija.Sevar@hzpss.hr
http://www.hzpss.hr/adminmax/File/e_preporuke/puzevi_1dio_2009_7_07(1).pdf (http://www.hzpss.hr/adminmax/File/e_preporuke/puzevi_1dio_2009_7_07(1).pdf)


Grad Zagreb i Zagrebačka županija
14. 7. 2009.
Obavijest ekološkim proizvođačima!

Mehaničke mjere borbe protiv puževa – 2 dio


Ekološka proizvodnja je poseban sustav održivog gospodarenja u poljoprivredi gdje se u borbi protiv puževa koriste mehaničke, biološke i kemijske mjere borbe. Predstavljamo Vam mehaničke mjere borbe protiv puževa – 2 dio: uporaba životinja i kukaca u borbi protiv puževa. Zaštitom korisnih životinja i kukaca i stvaranjem povoljnih uvjeta za njihov život moguće je smanjiti i štete od puževa.
Životinje i puževi
S puževima nećemo imati problema ako u vrtu imamo krticu i ježa.
Povremeno puštanje u vrt kokoši, patki i guski može doprinijeti smanjenju broja puževa. No, kako iste mogu nanijeti štetu povrću, poželjno je u vrt pustiti indijske patke trkačice. One se hrane puževima a ne oštećuju povrće.
Indijska patka trkačica potječe iz Indije. Ime je dobila jer se stalno kreće (trči). Tijelo joj je vitko, usko i gotovo uspravna položaja. Postoji više sojeva koji se razlikuju po boji: bijeli, crni, čokoladni, šareni, jarebičasti i dr. Najbrojniji je bijeli soj. Korištenje indijskih patki omogućava uspješno suzbijanje populacije crvenog puža golaća u jednoj godini.
U Austriji je zaživio projekt pod nazivom "Rent an Ent" što u prijevodu znači "Unajmi patku". Postoji mogućnost u vrijeme intenzivne pojave puževa unajmiti indijske patke trkačice (obvezno dvije) na 4 tjedna. Kada se brojnost puževa regulira patke se vraćaju uzgajivaču.
Slika 1. i 2. Indijska patka trkačica – mužjak i ženka (Preuzeto: www.flickr.com (http://www.flickr.com))
Slika 3. Bijela indijska patka trkačica (Preuzeto: www.freewebs.com (http://www.freewebs.com))
Brojnost puževa reguliraju i zmije, žabe, gušteri i kornjače. Međutim njihova je brojnost smanjena nebrigom za okoliš i prekomjernim korištenjem sredstava za zaštitu bilja.
Kukci i puževi
Prisutnost korisnih kukaca iz porodice trčaka (Carabidae) doprinosi smanjenu broja puževa. Trčci se hrane jajima puževa i puževima, ali i gujavicama, gusjenicama, grčicama, žičnjacima i dr.
Krijesnice, kusokrilci, strvinari i rovci se također hrane puževima.
Manjim puževima se hrane i kožaši, primjerice uholaža, koristan ali ne i omiljen kukac.
Mjere za očuvanje agrookoliša doprinijet će njihovoj zaštiti i povećanoj brojnosti.
Slika 4. i 5. Crni trčak i krijesnice (Preuzeto: www.bvo.zadweb.biz.hr (http://www.bvo.zadweb.biz.hr))
Ptice i puževi
Očuvanjem okoliša, postavljanjem kućica i hranilica za ptice povećat će se i njihova brojnost. Ptice koje se rado hrane puževima su: bijela pastirica, slavuj, crvendać, drozd, čvorak i dr.
Slika 6. i 7. Crvendać i drozd (Preuzeto: www.bvo.zadweb.biz.hr (http://www.bvo.zadweb.biz.hr))
Slijedi prilog: Biološke i kemijske mjere borbe protiv puževa
HZPSS, Ured ravnatelja
mr. sc. Marija Ševar, načelnica Odjela za integriranu i ekološku poljoprivredu
e-mail: Marija.Sevar@hzpss.hr
http://www.hzpss.hr/adminmax/File/e_preporuke/puzevi_2dio_2009_7_14-new.pdf (http://www.hzpss.hr/adminmax/File/e_preporuke/puzevi_2dio_2009_7_14-new.pdf)


Grad Zagreb i Zagrebačka županija
20. 7. 2009.
Obavijest ekološkim proizvođačima!

BIOLOŠKE I KEMIJSKE MJERE BORBE PROTIV PUŽEVA


U biološke mjere borbe protiv puževa ubrajamo uporabu predatorskih nematoda i raznih vrsta
biljaka. Od kemijskih mjera u ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji za suzbijanje puževa nije
dopuštena uporaba sredstava za zaštitu bilja tj. limacida.
Predatorske nematode
U novije vrijeme za suzbijanje puževa koristi se predatorska nematoda Phasmarhabditis
hermaphrodita. Ova nematoda nije opasna po zdravlje čovjeka, ali niti za biljke i životinje.
Nematode se najprije razmute u vodi, a potom ostave 3-5 sati da bi se aktivirale. Pripravak se
primjenjuje u večernjim satima zalijevanjem ili prskanjem biljaka i tla uz uvjet da otvor
sapnice bude ≥ 1 mm. Nakon primjene, biljke treba obilno zaliti da bi predatorske nematode
dospjele dublje u tlo.
Biljke u borbi protiv puževa
U prirodi puževi vole biljke koje u svom kemijskom sastavu imaju mnogo mineralnih soli,
osobito karbonata, nitrata, sulfata, fosfata, klorida. Spomenute soli potrebne su puževima za
gradnju kućice, a sadrže ih sljedeće biljke: čičak, jarčevac, rusomača, oštrolist, trputac,
kiselica, lopuh, kopriva, mrtva kopriva, dvornik, maslačak, livadna kadulja, slak, gavez i
mnoge druge.
Puževi ne vole sve biljne vrste osobito one koje imaju sjajan, dlakav ili list prevučen
voštanom prevlakom, a od povrtnih vrsta izbjegavaju češnjak i crveni luk. Stoga je uputno
oko ruba gredice posaditi spomenute vrste a unutar gredice lisnato povrće i dr.
U vrt treba saditi biljke koje svojim intenzivnim mirisom odbijaju puževe: kumin, čubar,
kadulju, gorušicu, paprat, ricinus, timijan, hren, dragoljub, mak i bileć ili kaljužnicu. Osim
sadnje navedenih biljaka uputno je gredicu prekriti s listovima spomenutih biljaka.
Slika 1. Mak u vrtu odbija puža (Foto: M. Ševar)
Uz gredice i u njih uputno je saditi i biljke „mamce“, vrste koje privlače puževe primjerice
kadifu. Povrtnjak tako privremeno dobiva ljepši izgled, uz povrće raste i cvijeće. Na žalost,
kada puževi osjete miris kadife ona postaje njihova hrana, a vrt ostaje bez ugođaja cvijeća.
Slika 2. Kadifa kao biljka „mamac“ privlači puža (Foto: M. Ševar)
Presadnice povrća zaštitit ćemo od puževa uporabom hladne juhe od begonija. Jednu biljku
begonije (Begonia cucullata ili Begonia semperflorens) skupa s cvjetovima treba usitniti i
preliti s 10 litara vode te ostaviti da stoji 2 sata. Ocijeđenu juhu koristiti za potapanje
presadnica prije sadnje ili pak za zalijevanje istih nakon sadnje. Miris ove juhe odbija puževe.
Slika 3. Begonija - Begonia semperflorens (Foto: M. Ševar)
U borbi protiv puževa treba voditi računa i o zalijevanju. Preporuka je da se vrt zalijeva u
jutarnjim satima, jer tada su štete od puževa manje.
Kemijske mjere borbe protiv puževa u ekološkoj proizvodnji
Peletirani mamci
Željezo (III) pirofosfat i željezo (III) fosfat pelete koriste se u ekološkoj poljoprivrednoj
proizvodnji. Proizvod je neotrovan a u trgovini se može naći pod imenom „Arion“ i
„Ferramol“. Nakon hranidbe s peletama željeznog pirofosfata i fosfata puž se prestaje hraniti i
postupno dehidrira. Pelete je uputno postaviti u posude kao mamce. Sadržaj u posudama nije
u direktnom kontaktu s biljkom niti sa tlom, te nema negativnog djelovanja niti opasnosti za
ptice i kućne ljubimce.
Slika 4. i 5. Posude za primjenu mamaca i peleta željeznog fosfata (Foto: M. Ševar)
Uporaba zatrovanih mamaca tj. limacida nije dopuštena u ekološkoj poljoprivrednoj
proizvodnji. Primjenom zatrovanih mamaca dolazi do zagađenja tla i vode te uginuća
organizama koji tamo žive. Najčešće stradaju vinogradarski puž, jež, ptice i kućni ljubimci.
U vrtu bi trebao vladati sklad između biljaka, životinja i čovjeka. Kad taj sklad nije narušen
ne dolazi niti do šteta. No, kad se taj sklad poremeti, štete pa i od puževa mogu biti znatne. No
uvijek postoji alternativa, čitav niz ekoloških mjera koje bi trebalo provoditi u borbi protiv
puževa.
Kada i pored svih navedenih mjera uspjeh u borbi protiv puževa izostane, treba mijenjati
usjev tj. uzgajanu kulturu.
HZPSS, Ured ravnatelja
mr. sc. Marija Ševar, dipl. inž .agr.
načelnica Odjela za integriranu i ekološku poljoprivredu
e-mail: Marija.Sevar@hzpss.hr
http://www.hzpss.hr/adminmax/File/e_preporuke/puzevi_3dio_2009_7_20.pdf (http://www.hzpss.hr/adminmax/File/e_preporuke/puzevi_3dio_2009_7_20.pdf)
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Bilaj - Listopad 08, 2009, 10:19:24 poslijepodne
Jedno pitanje,
     Gdje da ja nabavim stajski gnoj? Danas sve manje ljudi imaju kravice a svinjski ne valja :-[
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Mlačanin - Listopad 11, 2009, 02:22:51 poslijepodne
Jedno pitanje,
     Gdje da ja nabavim stajski gnoj? Danas sve manje ljudi imaju kravice a svinjski ne valja :-[

Prvo prosim odgovor,koliko gnoja i kak ga misliš voziti?
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: plemenitashica - Listopad 11, 2009, 04:09:42 poslijepodne

Prvo prosim odgovor,koliko gnoja i kak ga misliš voziti?
Pa valjda u PVC vrećama.

Hihihih - ako budete tovarili, prosim zovite nas forumaše da vam damo podršku, a bit će i fotić blizu.  :-*
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: plemenitashica - Listopad 11, 2009, 04:11:09 poslijepodne
U mojem cvijetnjaku, ili bolje rečeno zelenjaku raste vrsta čempresa koja je ošišana u 12 kuglica.  Tijekom ljeta šišam novonarasle listiće tako da bi kuglice uvijek imale oblik kuglica.
Međutim, ovo ljeto mi se dogodilo da su se one najdonje počele sušiti. I sad imaju dijelove koji su u fazi sušenja, a dijelomično su ipak zelene.
Ima li lijeka, kako da mi se ne posuše, tj hoće li se uspjeti izvući na proljeće?

Imam samo zimsku fotku, ali vjerujem da ćete znati o kojoj je biljci riječ.

(http://img57.imageshack.us/img57/492/2009003.jpg)
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Mlačanin - Listopad 11, 2009, 07:33:30 poslijepodne

Prvo prosim odgovor,koliko gnoja i kak ga misliš voziti?
Pa valjda u PVC vrećama.

Hihihih - ako budete tovarili, prosim zovite nas forumaše da vam damo podršku, a bit će i fotić blizu.  :-*

A prosim lepo zakaj u pvc vreče,ako može u prikolicu?
Bolje da mi budemo zajedno na koncertu,nek na nametanju gnoja
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: plemenitashica - Listopad 11, 2009, 07:56:40 poslijepodne

Prvo prosim odgovor,koliko gnoja i kak ga misliš voziti?
Pa valjda u PVC vrećama.

Hihihih - ako budete tovarili, prosim zovite nas forumaše da vam damo podršku, a bit će i fotić blizu.  :-*

A prosim lepo zakaj u pvc vreče,ako može u prikolicu?

Kakvu prikolicu. Pak se ne bu po VG vozil u autu sa zakopčanom prikolicom punom gnoja.
Ima da potrpa gnoj u vreće, dobro zaveže da dihtaju, da ne "zasmrdi" grad.  ;D
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Mlačanin - Listopad 11, 2009, 08:15:34 poslijepodne

Prvo prosim odgovor,koliko gnoja i kak ga misliš voziti?
Pa valjda u PVC vrećama.

Hihihih - ako budete tovarili, prosim zovite nas forumaše da vam damo podršku, a bit će i fotić blizu.  :-*

A prosim lepo zakaj u pvc vreče,ako može u prikolicu?

Kakvu prikolicu. Pak se ne bu po VG vozil u autu sa zakopčanom prikolicom punom gnoja.
Ima da potrpa gnoj u vreće, dobro zaveže da dihtaju, da ne "zasmrdi" grad.  ;D

Plemenitašice stvarno shvačate sve doslovno. No dobro niš zato,bar sem se nasmijal.
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: plemenitashica - Listopad 11, 2009, 08:44:25 poslijepodne
Plemenitašice stvarno shvačate sve doslovno. No dobro niš zato,bar sem se nasmijal.
Nekak nisam daleko od vas.  ;)
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Točkica - Listopad 11, 2009, 09:09:49 poslijepodne


Molim, pardonček kaj ću na trenutak skrenuti temu sa tako u8godnih razgovora o transportiranju stajskog gnoja (http://i165.photobucket.com/albums/u44/koskisa/12a.gif)

no imam jedno pitanjce. Naime,to je više problem nego pitanje.

Dakle, već nekoliko godina imam sobnu biljku nolinu (Nolina recurvata, poznatija kao "slonovska noga"), visoku nekih 40-ak centimetara.

Prve dvije-tri godine lijepo je uspijevala i rasla, no tad sam je odlučila presaditi jer je rasla u maloj lončanici. Kupila sam široku i plitku keramičku posudu, baš po pravilima, na dno stavila drenažu, upotrijebila sam kupovnu zemlju za cvijeće, sve napravila po PS-u, kako se to kaže.

No čini se da sam negdje pogriješila (http://i165.photobucket.com/albums/u44/koskisa/emembarrassed.gif) jer od tada moja nolina nekako "kunja" i slabi, listovi su sve više obješeni, kao da polagano umire. I to traje već dobre dvije godine. Pazim na zalijevanje, redovno je prihranjujem, ali ništa joj ne paše i ona je sve slabija, listovi su i dalje zeleni, no sve su više obješeni, izgleda nekako tužno i jadno.

Ima li tko sličnu biljku, tko mi može dati pametan savjet što učiniti?   (http://i165.photobucket.com/albums/u44/koskisa/emot14.gif)
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Bilaj - Listopad 11, 2009, 11:34:50 poslijepodne
Jedno pitanje,
     Gdje da ja nabavim stajski gnoj? Danas sve manje ljudi imaju kravice a svinjski ne valja :-[

Prvo prosim odgovor,koliko gnoja i kak ga misliš voziti?

pa ja imam 25 vočkica pa za to  :)
Hmm... kolikomi to onda treba.

E i da ja bi da je to nekak kompaktno- PVC vreče :-\ , ipak autom ga vozim  :o
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Bilaj - Studeni 15, 2009, 09:07:28 prijepodne
Na onom gastro sajmu pogledajte prije šatora "vrt BEZ motike" čovjek ne koristi ništa umjeto a ima ogromne tikvajne!!!
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: repo - Studeni 26, 2009, 10:37:01 prijepodne
cemprese i tuje koliko ja znam kod nas napada neki pauk,
i koliko znam, a ne znam mnogo, postoji nesto s cim se moze spricati...
mogu se raspitati ako vec nisi pronasla odgovore..

drugo..
tak posisana biljka je isto ko kad primjerice one pudlice koje obriju tak da im ostane kuglica na vrhu repa
i kuglica dlake oko glave... jel to lepo? istina, kako kome...
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: plemenitashica - Studeni 26, 2009, 09:33:45 poslijepodne
cemprese i tuje koliko ja znam kod nas napada neki pauk,
i koliko znam, a ne znam mnogo, postoji nesto s cim se moze spricati...
mogu se raspitati ako vec nisi pronasla odgovore..

Ne, nisam. Hvala unaprijed ako nešto saznate.

Rekli su mi da su to nasilno uzgojene biljke, uvezene iz Nizozemske, i da su tamo hranjene nekim supstancama koje naravno drže biljku na životu dok je u dućanu i dok punoooonoo košta. A onda se u toku samo jedne godine (što je kod mene slučaj) jednostavno počne sušiti i da nema pomoći.
Rastužilo me to, ali kako sada svari stoje istina je, biljka je sve suhlja, donje 3
 kuglice su već gotovo smeđe i samo kaj listići nisu otpali. :'(
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Bilaj - Studeni 28, 2009, 02:00:50 poslijepodne
cemprese i tuje koliko ja znam kod nas napada neki pauk,
Crveni pauk. I ak ja dobro pamtim to se mora spricati sada po zimi jer je prekasno u proljeće :-(
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: shaka zulu - Studeni 29, 2009, 09:59:28 poslijepodne
Kak se razmnožava magnolija?
Nemrem niš dobiti ni z semena ni z pelcerov...
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: shaka zulu - Veljača 22, 2010, 07:10:05 poslijepodne
Vidim des da su nekteri počeli rezati trsje.
Jel prerano,prekesno il taman?
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: shaka zulu - Veljača 27, 2010, 12:26:11 poslijepodne
KALENDAR RADOVA - SIJEČANJ

U polju  Njive su obično zaštićene pokrivačem, a zbog kolebanja temperatura (noću vrlo niske, danju sunčano) stvara se ledena pokorica, koju treba razbijati prohodom traktora. Ako u siječnju ne padnu snjegovi i izostanu niske temperature nastavljaju se jesenski radovi - zimska brazda uz zaoravanje mineralnih gnojiva (uree, fosfornih i kalijevih) i stajnjaka. Ako zatopli, ispušta se voda koja leži na njivi. Izrađuju se planovi proljetnih i ostalih radova tekuće godine. Nabavlja se materijal za proljetnu sjetvu: sjeme, gnojiva, zaštitna sredstva, rezervni dijelovi i ostalo. Obavlja se pregled uskladištenih proizvoda (repa, krumpir u trapovima) koji se utopljavaju.

U staji  Posebna se pozornost poklanja prehrani suprasnih krmača i steonim junicama i kravama. Preživačima se uz sijeno daje i svježa gomoljasto-korijenasta hrana uz dodatak koncentrata. Silažom se hrani sva stoka jer je to najbolja hrana. Perad, a osobito kokoši nesilice, drže se na toplom uz umjetno svjetlo. Ovčari u ovom mjesecu obavljaju mrkanje ovaca radi ljetnog janjenja.
 
U vinogradu  Tko rigola, krajnji mu je rok da to obavi, kopaju se jame za sadnju cjepova, dovozi se stajnjak za proljetnu gnojidbu. Priređuje se kolje, premazuje smolom ili nekim od sredstava za zaštitu drva, namače u otopinu modre galice. Pregledava se žičano-betonska armatura i po potrebi popravlja. Nabavljaju se lozni cjepovi, alat se priprema, nabavlja ili popravlja, kopaju se jame za sadnju na praznim mjestima.

U voćnjaku  Uredite voćke, prihranite ih stajskim i mineralnim gnojivom. Provedite zaštitu od zečeva. Ako nisu preniske temperature, iskopajte jame za sadnju.

U povrtnjaku  Donosi se plan uzgoja povrća u obiteljskom povrtnjaku. Popravlja se ili kupuje alat i inventar, kvalitetno sjeme, mineralna gnojiva i pesticidi. Pripremaju se tople lijehe, klijališna zemlja i bioener-getski materijal. U zaštićenom prostoru priprema se tlo za sjetvu zelja ranog, kelja ranog, cvjetače rane, brokule rane i salate. Na otvorenom prostoru sije se grašak i bob-mahunar. Pregledava se povrće u trapu, podrumu i tavanu.

U podrumu  U ovom mjesecu nastavlja se s prvim pretokom vina ako to nije završeno u prosincu. Zbog niskih temperatura izlučuje se strijež iz vina. Taloženje striježa može se pospješiti pretakanjem vina u hladne nadzemne prostorije ili zračenjem podruma. Vino treba provjeravati, kušajući ga iz svake bačve. Prazne bačve i podrum po potrebi sumporiti, a podrum za sunčanih dana provjetriti.
 
U vrtu  Zemlju pognojite stajskim gnojem, mineralnim gnojivom ili razbacajte kompost. Ako ima snijega, skinite ga s grana ukrasnog drveća i grmlja. Provedite zaštitu od zečeva. Trajnice koje prezimljuju u zatvorenim prostorijama pregledajte i povremeno ih zalijte.
 
U skladištu  Održavati nisku temperaturu pšenice, ječma, kukuruza i sličnih proizvoda.
 
U priobalju  U voćnjaku se čiste i orezuju stabla, suhe i bolesne grane i grančice se spaljuju, za topla vremena obavljaju se i svi ostali poslovi. Mogu se saditi i presađivati voćke kopaju se jame, suzbija medić. Vinograd se orezuje, sade cjepovi, popravlja i postavlja naslon. Sjetva povrća u klijališta: kelj rani, kupus rani, salata.

Gnojidba Trenutak je planiranja izbora mineralnih gnojiva za novu proizvodnu sezonu. Za osnovnu i predsjetvenu gnojidbu NPK formulacije, a za prihranu svih poljoprivrednih kultura tijekom cijele vegetacijske sezone pojedinačna dušična gnojiva.
Za manje površine ili okućnice izaberite FLORINE mala pakiranja mineralnih gnojiva, a za proljetne foli-jarne prihrane FERTINE, tekuća mineralna gnojiva s makro i mikroelementima.
Za sve informacije i stručne savjete obratite se na besplatni telefon 0800 647-647.
http://www.abm.hr/kal-sij.php (http://www.abm.hr/kal-sij.php)
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: shaka zulu - Veljača 27, 2010, 12:26:54 poslijepodne
Kalendar radova
Radovi u vrtu nemaju početak i kraj... U vrtu se radi kontinuirano, sa većim ili manjim intenzitetom u ovisnosti o godišnjem dobu, vremenskim (ne)prilikama, te stanju i potrebama kultura za koje smo se odlučili... Nema opravdanja vrt napustiti nakon ubiranja plodova u jesen i čekati da nas prve sunčeve zrake izvuku u veljači u zapušten raj, jer kud ćeš veći pakao od hvatanja neuhvatljivih termina... Gredice valja pripremati u jesenskim i ranozimskim mjesecima za narednu vegetacijsku sezonu, a ista ne počinje 1.siječnja 2009. nego se lijepo nadovezuje na jesen 2008..


Posijati jesensko-zimske kulture 2008. i pripremiti gredice za proljetnu sjetvu 2009. značit će nam puno kad krenu proljetni radovi, a mi smo već sve pripremili, pa samo lagano sijemo, sadimo i sunčamo se na ožujskome suncu...

Najteži poslovi u vrtu jesu priprema gredica za sjetvu i sadnju i suzbijanje korova. Najveća greška je pomisliti "lako ćemo mi to", pa prionuti onako, na horuk, vikendaški - bez plana i dugoročnog cilja. Ukoliko nismo osobito maštoviti (ili jesmo ali nikad nam nije dosta) tražimo dodatnu inspiraciju i isplati se listati knjige i časopise o uređenju vra i vrtarenju, zamišljati, risati plan itd. Meditativna faza i sve faze sanjarenja neophodne su da bi se stvorila vizija našeg komadića raja na Zemlji. I nije dosta da se stvori, mora se i učvrstiti, oblikovati u plan... Plan se može mijenjati, prilagođavati... pa i vizija, ali ne drastično, dramatično...

Valja se oboružati strpljenjem i planirati najmanje desetak godina unaprijed (ako ne i stotinjak), jer vrta nema da nastao je preko noći... Obično to ide ovako:

Javi se želja potaknuta sličicama iz bogato ilustriranih knjiga i časpisa...
Ono: starinski stolić od kovanog željeza obasjan suncem na terasi popločenoj zagasito crvenom keramikom... na stoliću boca vina, kava, kolači... Pored stolića stolac za ljuljanje... na stolcu knjiga, ilustrirana revija... sve okruženo bujnim zelenilom... s terase pogled na dijete, ženu, priljatelja/icu što ljenčari u mreži za ljuljanje razapetoj između dva stabla jabuke, ili jabuke i kruške, ili kruške i šljive ili...djeca u kućici na stablu...žaba u bari na lopoču...
Ali kad kreneš postane ti jasno da te bole mišići i kosti, da komarci bodu, a sunce peče, da do ostvarenja romatične vizije put vodi kroz bodljikavu šikaru, da gredice zarastaju u korov brzinom sjetlosti, da biljke venu i kržljaju ako je suša, posjaju pljesnive i bolesne kiši li previše, a iste nisu prilagođene takvoj klimi, prava katastrofa... pa se stvari počnu komlicirati. Mnogi odustaju...
No, nikada ne pobjeđuju oni koji odustaju! A odustati se može u bilo kojoj fazi, a najteže će biti na početku - dakle prvih pet do deset godina :) . Nije lako u turbo vremena brzih rezultata i sumnjive zarade posvetiti se nečem što će nam jednom u budućnosti pružiti možda samo neki neopipljiv duhovni užitak, pa možda i nema smisla da se tog posla baš svatko laća... Samo onima profinjenije svijesti, pustolovnijeg duha i jače volje svaki će se napor višestruko isplatiti!
Sad će možda tko zaključiti kako se tu previše filozofira, jer je naslov stranice KALENDAR RADOVA U VRTU, a zna se šta piše u kalendaru! U siječnju se radi to i to i to, u veljači to i to, u ožujku to i to, u travnju to i to... One koji tako razmišljaju upućujemo na izobilje literature na domaćem i stranim jezicima, a pomoći će im i naša Arhiva...

Savjet ove stranice glasi: JUST DO IT! U ljeto/jesen/zimu/proljeće pripemaj gredice za sjetvu: štihaj (ako ti se da i ako je zemlja baš jako tvrda), rahli bio vilama, gnoji i malčiraj, nabavi sjeme, sij, sadi, presađuj, skupljaj plodove, suzbijaj korov, jedi plodove svog rada, skupljaj sjeme i iskustvo... Razumno rasporedi vrijeme rada i odmora, jer dug je to put!

I ne flozofiraj previše...
http://rustica.hr/modules/mastop_publish/?tac=Kalendar_radova (http://rustica.hr/modules/mastop_publish/?tac=Kalendar_radova)
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: shaka zulu - Veljača 27, 2010, 12:27:27 poslijepodne
KALENDAR RADOVA - VELJAČA

U polju  Počinje prihrana pšenice i ostalih ozimih usjeva - ozime zobi, raži, ječma i uljane repice dušičnim i kompleksnim mineralnim gnojivima s povećanim sadržajem dušika. Koristi se mehanizacija i posljednje smrzavanje za prihranu usjeva. Potkraj mjeseca siju se jari usjevi pšenice, zobi, raži i ječma, drl-jaju se i prozračuju tratine na livadama uz prihranu. Na livadama se možebitna voda ispušta u jarke, kanale i vodotokove.
 
U staji  U toplim danima oko podneva staju treba prozračiti, a stoka se pušta na svježi zrak. Tada se staja temeljito očisti i poprave manje štete. Hranidbi stoke i dalje treba pokloniti punu pažnju, posebno osigurati dovoljno minerala i vitamina. Perad i dalje držati na toplom, davati joj kvalitetnu hranu. Guske počinju nesti jaja, savijati gnijezda, pa im treba osigurati odgovarajuće mjesto.
 
U vinogradu  Kad je povoljno vrijeme, može početi rezidba vinograda. Mogu se obaviti svi propušteni radovi - kopanje jama, vađenje starih i osušenih čokota, popravak naslona, nabava i izrada kolja, gnojidba stajnjakom i kompleksnim mineralnim gnojivom, nabava cjepiva i pripravaka za zaštitu bilja.
 
U voćnjaku  Nastavite uređivati voćke. Rane od rezanja premažite voćarskim voskom. Prihranjuju se voćke, obavlja se zimsko prskanje bijelim uljem. Provjeravajte zaštitu od zečeva.

U povrtnjaku  Tople lijehe pune se bioenergetskim materijalom i dobrom klijališnom zemljom. Pripremaju se klijališta za sjetvu ili pikiranje biljčica. Provodi se njega sijanog povrća iz siječnja. U zaštićenom prostoru sije se rani kupus, rani kelj, rana salata, rana cvjetača, rana brokula, rana rajčica, rana paprika, patlidžan, rana korabica, a na otvorenom prostoru bob-mahunar, cikla, grašak, luk, mrkva, peršin, rotkvica. Na otvorenom prostoru sadi se češnjak, krumpir, rani kupus, kelj, kozjak, artičoka. Sadi se rajčica u plastenik. Iz trapa se uklanja trulo povrće.

U podrumu  Ovaj mjesec u podrumu nema posebnih radova ako smo sve obavili na vrijeme. Vino pretočeno u prosincu može se opet pretočiti, ostalo se povremeno kuša i nadolijeva. Ako se vino bistri prirodnim načinom, valja bistriti. Prazne bačve sumporiti i brinuti se o čistoći podruma i inventara. Pregledati buteljirana vina u vinoteci.

U vrtu  U vrtu se reže živica. Pregledajte vrtni alat, popravite ga ili nabavite novi. Možete saditi neke vrste lukovičastog cvijeća ako zemlja nije smrznuta.

U skladištu  Pazite na miris proizvoda. Ako se žito počelo zagrijavati, provjeriti ima li kukaca (žižaka) te primijeniti odgovarajući insekticid. Ohladiti žito, provjeriti stanje graha.
 
U priobalju  Breskva se štiti od štitaste uši i moljca, maslina se liječi od čađavice. U vinogradu se dovršava rezidba i sadnja, provodi zimska zaštita od bolesti i štetnika i prska protiv korova.
Sjetva povrća u klijalištu: paprika rana, patlidžan, rajčica rana.
Sjetva povrća na otvorenom: bob-mahunar, celer, cikla, grašak-biža, kapula, mrkva, peršin, rotkvica, šparga, špinat.
Sadnja povrća na otvorenom: artičoka, češnjak, kapula, krumpir.

Gnojidba Vrijeme je za organizacijske i druge pripreme za proljetnu sezonu.
Voćnjake, vinograde i maslinike u kojima nije obavljena osnovna gnojidba ujesen, treba pognojiti NPK formulacijama u kojima je istaknut sadržaj fosfora i kalija, kao stoje NPK 5-20-30 S, NPK 7-20-30 ili NPK 7-14-21 S.
Za prihranu ozimih usjeva nabaviti KAN 27% N, AN 33,5% N ili UAN 30% N.
Ako pšenica ujesen nije pognojena s dovoljno NPK gnojiva, za prvu prihranu treba nabaviti NPK 20-10--10 ili NPK 15-15-15.
Valja obaviti i gnojidbu livada i pašnjaka, ako nisu poplavljeni, s 300 - 400 kg/ha NPK 8-26-26 ili NPK 15-15-15 ili NPK 20-10-10. Nakon gnojidbe tratinu obično treba podrljati za suha vremena, kad tlo nije suviše vlažno.
http://www.abm.hr/kal-velj.php (http://www.abm.hr/kal-velj.php)
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: shaka zulu - Veljača 27, 2010, 12:27:56 poslijepodne
KALENDAR RADOVA - OŽUJAK

U polju  Počinje prihrana pšenice i ostalih ozimih usjeva - ozime zobi, raži, ječma i uljane repice dušičnim i kompleksnim mineralnim gnojivima s povećanim sadržajem dušika. Koristi se mehanizacija i posljednje smrzavanje za prihranu usjeva. Potkraj mjeseca siju se jari usjevi pšenice, zobi, raži i ječma, drl-jaju se i prozračuju tratine na livadama uz prihranu. Na livadama se možebitna voda ispušta u jarke, kanale i vodotokove.

U staji  U toplim danima oko podneva staju treba prozračiti, a stoka se pušta na svježi zrak. Tada se staja temeljito očisti i poprave manje štete. Hranidbi stoke i dalje treba pokloniti punu pažnju, posebno osigurati dovoljno minerala i vitamina. Perad i dalje držati na toplom, davati joj kvalitetnu hranu. Guske počinju nesti jaja, savijati gnijezda, pa im treba osigurati odgovarajuće mjesto.

U vinogradu  Kad je povoljno vrijeme, može početi rezidba vinograda. Mogu se obaviti svi propušteni radovi - kopanje jama, vađenje starih i osušenih čokota, popravak naslona, nabava i izrada kolja, gnojidba stajnjakom i kompleksnim mineralnim gnojivom, nabava cjepiva i pripravaka za zaštitu bilja.

U voćnjaku  Nastavite uređivati voćke. Rane od rezanja premažite voćarskim voskom. Prihranjuju se voćke, obavlja se zimsko prskanje bijelim uljem. Provjeravajte zaštitu od zečeva.

U povrtnjaku  Tople lijehe pune se bioenergetskim materijalom i dobrom klijališnom zemljom. Pripremaju se klijališta za sjetvu ili pikiranje biljčica. Provodi se njega sijanog povrća iz siječnja. U zaštićenom prostoru sije se rani kupus, rani kelj, rana salata, rana cvjetača, rana brokula, rana rajčica, rana paprika, patlidžan, rana korabica, a na otvorenom prostoru bob-mahunar, cikla, grašak, luk, mrkva, peršin, rotkvica. Na otvorenom prostoru sadi se češnjak, krumpir, rani kupus, kelj, kozjak, artičoka. Sadi se rajčica u plastenik. Iz trapa se uklanja trulo povrće.

U podrumu  Ovaj mjesec u podrumu nema posebnih radova ako smo sve obavili na vrijeme. Vino pretočeno u prosincu može se opet pretočiti, ostalo se povremeno kuša i nadolijeva. Ako se vino bistri prirodnim načinom, valja bistriti. Prazne bačve sumporiti i brinuti se o čistoći podruma i inventara. Pregledati buteljirana vina u vinoteci.

U vrtu  U vrtu se reže živica. Pregledajte vrtni alat, popravite ga ili nabavite novi. Možete saditi neke vrste lukovičastog cvijeća ako zemlja nije smrznuta.

U skladištu  Pazite na miris proizvoda. Ako se žito počelo zagrijavati, provjeriti ima li kukaca (žižaka) te primijeniti odgovarajući insekticid. Ohladiti žito, provjeriti stanje graha.

U priobalju  Breskva se štiti od štitaste uši i moljca, maslina se liječi od čađavice. U vinogradu se dovršava rezidba i sadnja, provodi zimska zaštita od bolesti i štetnika i prska protiv korova.
Sjetva povrća u klijalištu: paprika rana, patlidžan, rajčica rana.
Sjetva povrća na otvorenom: bob-mahunar, celer, cikla, grašak-biža, kapula, mrkva, peršin, rotkvica, šparga, špinat.
Sadnja povrća na otvorenom: artičoka, češnjak, kapula, krumpir.

Gnojidba Vrijeme je za organizacijske i druge pripreme za proljetnu sezonu.
Voćnjake, vinograde i maslinike u kojima nije obavljena osnovna gnojidba ujesen, treba pognojiti NPK formulacijama u kojima je istaknut sadržaj fosfora i kalija, kao stoje NPK 5-20-30 S, NPK 7-20-30 ili NPK 7-14-21 S.
Za prihranu ozimih usjeva nabaviti KAN 27% N, AN 33,5% N ili UAN 30% N.
Ako pšenica ujesen nije pognojena s dovoljno NPK gnojiva, za prvu prihranu treba nabaviti NPK 20-10--10 ili NPK 15-15-15.
Valja obaviti i gnojidbu livada i pašnjaka, ako nisu poplavljeni, s 300 - 400 kg/ha NPK 8-26-26 ili NPK 15-15-15 ili NPK 20-10-10. Nakon gnojidbe tratinu obično treba podrljati za suha vremena, kad tlo nije suviše vlažno.
http://www.abm.hr/kal-ozu.php (http://www.abm.hr/kal-ozu.php)
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Bilaj - Ožujak 01, 2010, 09:19:43 prijepodne
KALENDAR RADOVA - VELJAČA  
U voćnjaku  Nastavite uređivati voćke. Rane od rezanja premažite voćarskim voskom. Prihranjuju se voćke, obavlja se zimsko prskanje bijelim uljem. Provjeravajte zaštitu od zečeva.

I jeste li kaj napravili ovu subotu. Bilo je idealno vrijeme za voćnjak.

Ja sam bil i voskaril sam. Jedno drevo su zecovi dosta pojeli.
Sva ostala drveča sam pofarbal sa bijelom bojom tak da su mi vočke cakum pakum.

Vidio sam sota ljudi koji su već kupovali otrove za špricanje. Ja još nisam ništa špricao. Možda idući vikend.
 ;D
Anyway napakon je došlo proljeće !
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Mlačanin - Ožujak 01, 2010, 10:06:16 prijepodne
Spremam se obrezati orah ,ovih dana i ostale male voćke jer nemam toga puno.
Mislim da do Jurjeva ima još vremena.
Vinograd ionako ne radim,već sam ga zapustil.

Evo ako netko želi poslove u vinogradu i imati berbu grožđa,iznajmim besplatno vinograd,nasad je izabela i direktor,a nalazi se u Vukomeriču kod pilane.
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Bilaj - Ožujak 01, 2010, 10:36:00 prijepodne
Spremam se obrezati orah ,ovih dana i ostale male voćke jer nemam toga puno.
Mislim da do Jurjeva ima još vremena.
Vinograd ionako ne radim,već sam ga zapustil.

Ja ću orezivati tek kada polako počne pupati granje.
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: shaka zulu - Ožujak 01, 2010, 09:52:35 poslijepodne
Ja sem v sobotu počel rezati vočke,vrušil jenu slivu kaj je nikak rodila,obrezal jorgovane,adame-majmune-kaksevečzoveonodrevokajcvete.Des sem nekaj presajal,če se primle most se primlem i ceplejna,počel sem brajdje rezati a one šibe kaj mi se čine fajn bum zakopal.Lani sem se gloga zadobavil i če Bog da najnega bum probal cepiti mušmulu-več sem dokončal z rođakom kaj ju ima za pelcere,il kak se to več zove.Nekaj mi je potiralo od pred dve-tri lete,trebale bi biti divle jabuke,il ruške,za podlogu.Zanimlivo da je jena divlača napolu prestala roditi otkat su autoban otprli...Ja ti niš ne špricam nit umeteram,če kaj je-je,če ni-ni,ali da zvadim po šest mesec dve kile naribane jabuk za štrudlin ze škrijne bole diše nek one z apoteke dučana.
F četrtomu mi mesecu dolaze pure i piščenci.Vrta se bum prijel,kak je to pokojni Joža Pankretič znal reči,da se more z golum ritjum na zemle sedeti.
Gore visoko,dole trdo,kratki dani,duge noči,žena,deca,kriza,degresija,am znaš kak to ide...
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Bilaj - Ožujak 07, 2010, 08:29:01 poslijepodne
Ovaj vikend je bilo super na sluncu ali u hladu- zima za poluditi.
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: shaka zulu - Ožujak 12, 2010, 01:09:05 prijepodne
(http://img28.imageshack.us/img28/6982/regi1.jpg) (http://img28.imageshack.us/i/regi1.jpg/)(http://img411.imageshack.us/img411/7513/regi2o.jpg) (http://img411.imageshack.us/i/regi2o.jpg/)
Regionalni
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Bilaj - Ožujak 15, 2010, 10:35:27 prijepodne
Jeste li kaj ovaj vikend delali.
Ja sam svoje vočkice napakon pošprical s crvenim uljem. Valjda budem ove godine ubil sve te beštije kaj mi napadaju vočkice.

Hmm to je sada zadnje špricanje. Još sam zel malo gnojiva NPK 15-15-15 i pobacal, ali dosta malo. To će valjda još ovaj snijeg zadnji otopiti i upiti u zemlju. Možda je malo prerano ali valjda me ne bude tih 2 tjedna nekaj ubilo.
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: plemenitashica - Ožujak 15, 2010, 06:56:46 poslijepodne
Jeste li kaj ovaj vikend delali.

Ja još n i š t a. Ne znam kaj čekam, valjda da prestane snijeg. Kod mene u dvorištu i cvjetnjaku ga ima još dosta.
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Bilaj - Ožujak 17, 2010, 09:08:15 prijepodne
pa bilo je i kod mene snijega, ali relano gledjaući ovaj snijeg je od danas prošlost :-)
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: cobra - Ožujak 22, 2010, 10:13:05 prijepodne
Isprika ako je ovo već bilo obrađeno jer nisam provjeravao. Posijali smo sjeme paradajza i paprike u plastično klijalište i stavili na klupicu ispod prozora. Manje-više sve je niklo no mladice su tanke i jako visoke. Sada već dodiruju prozirni poklopac i bojim se da će sve stradati ako takove budu presađene na gredicu. Jer ih možda u ovoj fazi trebam presaditi u nešto drugo ili da im vremenski produžim svjetlo nekakvom žaruljom?
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: JosipJoža - Ožujak 22, 2010, 10:28:34 prijepodne
Trebali ste ih nakon nekog vremena kada su izrasle presaditi pojedinačno kako bi se stabljike formirale jače i stabilnije, bile postojanije i čvršće a samim tim i kvalitetnije za sadnju u gredicu, nakon nekog vremena.
Ovako ne znači da će one propasti ali sigurno neće biti kvalitetne i dati odgovarajući rod kao u slučaju da ste ih presadili.
To bi bilo iz mog skromnog znanja o sadnicama i presadnicama ako netko zna bolje, dapače.

Usput jedno pitanje, zimsko špricanje voćki crvenim uljem nije još kasno napraviti?
I da li kiša smeta nakon špricanja, odnosno da li spere to ulje, te da li je nužno novo špricanje nakon kiše, ako je špricanje napravljneo prije kiše?
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: shaka zulu - Ožujak 22, 2010, 05:18:04 poslijepodne
Ja sem čul da se paradajz ne sadi sam nek fkupu po 3-5 komadi i na mesto de si ga i lani sadil.A to se dela zato kaj je po prirode jalen.Tak sem delal par let unazad i nemam lošoga iskustva.
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: cobra - Ožujak 30, 2010, 10:39:53 prijepodne
Trebali ste ih nakon nekog vremena kada su izrasle presaditi ....
Gosp.JosipJoža hvala na odgovoru.Nisam ovih dana bio u prilici javiti se, jer sam dane pretežno proveo u vinogradu. Presadili smo u međuvremenu sadnice, pa ćemo vidjeti što dalje.
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Bilaj - Travanj 28, 2010, 03:42:31 poslijepodne
Gdje se servisiraju kosilice.
Moja je crknula, odnosno radi kao luda (sa full gasom).
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Vager - Travanj 28, 2010, 06:42:27 poslijepodne
Mislim da to Musil u Kobiliću riješi za tren,a ako ne onda znam za ovo, ali u Zg i to čak Mlinovi 8a: http://www.motorama.hr/ (http://www.motorama.hr/) a i čini mi se da bi se moglo  radit o ovome: opruga regulacije gasa B&S 930 463 http://www.motorama.hr/prodaja/rezervni_dijelovi/kosilice_motorne.html (http://www.motorama.hr/prodaja/rezervni_dijelovi/kosilice_motorne.html) ili pogledati na youtube pod how to evo npr: http://www.youtube.com/watch?v=HDQ0elcCOlY# (http://www.youtube.com/watch?v=HDQ0elcCOlY#)

how to repair a briggs and stratton mower part 2
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Bilaj - Travanj 29, 2010, 12:21:31 poslijepodne
how to repair a briggs and stratton mower part 2

Ovo je stvarno dobar link. Tnanks.
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: shaka zulu - Svibanj 02, 2010, 02:20:25 poslijepodne
(http://img101.imageshack.us/img101/5387/wetr.jpg) (http://img101.imageshack.us/i/wetr.jpg/)

Grašek i luk vane a sad još malo gasa z neba.
To te ja pitam! d d d
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: shaka zulu - Svibanj 04, 2010, 05:21:01 poslijepodne
Obavjest voćarima
(04.05.2010.)
 
Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu Sisačko-moslavačke županije obavještava voćare da su oborine početkom tjedna pogodovale razvoju zaraze uzročnikom krastavosti jabuka slabog do srednjeg intenziteta. U zaštiti od krastavosti i pepelnice jabuka preporučujemo primjenu sistemičnih pripravaka: Punch (Panč), Indar, Baycor (Bajkor) ili Systhane (Sistan). Navedenim je fungicidima potrebno dodati jedan od preventivnih pripravaka: Dithane, Mankozeb, Star ili Polyram.
Na nekoliko je lokaliteta zamijećena zaraza s pepelnicom, ponajviše na sorti Idared (Ajdared), te se preporuča mehaničko odstranjivanje zaraženih izboja.
Upozoravamo voćare da je proteklih dana završilo inkubacijsko razdoblje od ranijih zaraza uzročnikom fuzikladija te da je u nedovoljno štićenim nasadima jabuka moguće naći simptome fuzikladija.

Proteklih je dana zabilježen let i odlaganje jaja minera okruglih mina. U nasadima gdje je protekle godine zamijećen jak napad ovog štetnika preporučujemo tijekom ovog tjedna primjenu biotehničkih pripravaka: Rimon ili Runner.
Na nekoliko je lokaliteta u nasadima jabuka zabilježena prisutnost lisnih uši te se u tim voćnjacima po završetku cvatnje mogu primijeniti insekticidi: Calypso (Kalipso), Confidor (Konfidor) ili Actara (Aktara).
http://www.rtl-radio.hr/default/news.php?kat_id=194&news_id=4786#4786 (http://www.rtl-radio.hr/default/news.php?kat_id=194&news_id=4786#4786)

Zlatko Pejakovic - Otrova, otrova (http://www.youtube.com/watch?v=tbd16hL8VEo#)
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: shaka zulu - Lipanj 19, 2010, 06:26:58 poslijepodne
(http://img97.imageshack.us/img97/1425/grunt20100619010a.jpg) (http://img97.imageshack.us/i/grunt20100619010a.jpg/)

Nekakvi su mi škampi došli na trsje.Jel to ima kakovo ime?
 O0
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Newbie - Lipanj 19, 2010, 07:28:57 poslijepodne
(http://img97.imageshack.us/img97/1425/grunt20100619010a.jpg) (http://img97.imageshack.us/i/grunt20100619010a.jpg/)

Nekakvi su mi škampi došli na trsje.Jel to ima kakovo ime?
 O0

De ti to trsje raste i kakvo je grozdje? oces forumase u berbu zvati, da ti to pojedemo hehehehe
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: shaka zulu - Lipanj 19, 2010, 07:47:01 poslijepodne
Pri iže.Kakovo je nemam pojma,šibe sem dobil od teca pred par let,navodno nekaj črno veliko,još ni dosad rodilo.Am viš da je dobro dočem ga gamad napada.Tuduma nečeju ni pogledati...  ;D
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Bilaj - Lipanj 25, 2010, 03:34:07 poslijepodne
Imaš zgodan mali priručnik na fitoagro i na cromos za skinuti i da onda si barem nekaj pročitaš kaj bi koji štetnik mogel biti i koji preparat bi se za to koristil.
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Goričanka - Lipanj 26, 2010, 10:38:51 prijepodne
Ovo čudo sam i ja videla prvi put ove godine na višnjama.
Znutra je šuplo i zgleda kak da je lupina od kakve gusjenice.
A ni, nek je vrak živi!
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Bilaj - Lipanj 29, 2010, 03:07:56 poslijepodne
e stavite žute ploče na orahe da vam ne pocrne.

te žute ploče love muhe. To je ljepilo na žutoj podlozi. Ja sam svoje platio 40 kuna za 10 ploča (ploča je plastika kao A4 papir).
Nadam se da neću imati orahe crne.
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: JosipJoža - Lipanj 29, 2010, 11:49:14 poslijepodne
e stavite žute ploče na orahe da vam ne pocrne.

te žute ploče love muhe. To je ljepilo na žutoj podlozi. Ja sam svoje platio 40 kuna za 10 ploča (ploča je plastika kao A4 papir).
Nadam se da neću imati orahe crne.

Bilaj, koliko ploča stavite po jednom stablu oraha, kako ih rasporedite, jeste imali iskustva s tim ili to prvi put radite, možete li nam malo pojasniti učinak ploča za muhe, što se lijepi za njih, zašto orahi crne-razlog, ako je moguće malo detalnije da nam objasnite.
Hvala unaprijed!
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: cobra - Srpanj 01, 2010, 11:30:50 prijepodne
te žute ploče love muhe. To je ljepilo na žutoj podlozi. Ja sam svoje platio 40 kuna za 10 ploča (ploča je plastika kao A4 papir).
Tih 40 kn ne izgleda puno no ako je više stabala onda je to i trošak. Inače, ja sam te ploče koristio za stabla trešnje i luk. Mogu reći da se jedne godine zaljepilo toliko muha, mušica i insekata da je žuta boja bila u manjini. No pošto imam više stabala, koristio sam žute plastike od telefonije a premazao sam ih tanko sa ljepilom za miševe koje se prodaje u tubama. Sve u svemu, došlo me povoljnije. Osim toga, te plastike sam prvo iskrojio, objesio na poziciju te ih tamo premazao. Sa kupljenim pločama sav sam se zaljepio dok sam ih izdvojio i objesio na grane.
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Bilaj - Srpanj 02, 2010, 09:18:46 prijepodne
Da imaš pravo.

Te žute ploče su samo žute i ljepljive tak da se mogu napraviti bilo kak. Npr prefarbati nešto žuto pa ljepilo za miševe...

Ja sa pločama nisam imao problema. Barem se do sada nisam uspio zaljepiti, makar sam jednom skoro zaljepio šešir na ploču  :)
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: shaka zulu - Srpanj 14, 2010, 12:32:56 prijepodne
KALENDAR RADOVA - TRAVANJ

U polju  Najveći radovi u travnju su sjetva glavnih proljetnih kultura. Početkom mjeseca sije se crvena djetelina, travno-djetelinske smjese, konoplja, lucerna, suncokret, soja, grah i sadi se krumpir. U drugoj polovici sije se kukuruz, najprije raniji hibridi, posebice tvrdunci zatim kasniji i na kraju srednje rani i opet rani, što ovisi o području i klimatu. Zaštićuju se ozimi usjevi od travnih korova do kraja busanja, a od širokolisnih i u vlatanju strogo pazeći na izbor herbidica. Obavlja se prvo tretiranje repičinog sjajnika ako se pojavi (repica u stadiju pupanja prije grananja).
U staji  Stoka izlazi na ispašu ili se počinje hraniti zelenom hranom, postupno, da ne bi došlo do probavnih tegoba. Ako se krmača prasi, treba odojcima osigurati toplinu ukoliko nastupi razdoblje hladnog vremena.

U vinogradu  Dovršavaju se poslovi koji nisu obavljeni prošli mjesec. Početkom mjeseca sade se cjepovi u već pripravljene jame uz dodatak stajskog i mineralnoga gnojiva. Potkraj mjeseca, ako je loza porasla, može se plijeviti i prvi put prskati.
 
U voćnjaku  Po završetku svih proljetnih radova tlo se obrađuje i po potrebi gnoji. Zaštita od zečeva skida se potkraj mjeseca kad se valja pripremiti i za proljetna prskanja. Pratiti izvještaje prognozne službe i prskati prema uputama.
 
U povrtnjaku  Provodi se "kaljenje" prijesadnica za izlazak na polje. Redovito se njeguje sijano i sađeno povrće iz ranijeg razdoblja. Priprema se tlo za sjetvu i sadnju uz odgovarajuće postupke protiv štetnika. U zaštiti od bolesti ne preskočiti postupke na plamenjači luku-kapuli i češnjaku. Prihranjuje se ranije sađeno povrće. Na otvorenom prostoru siju se: cikla, dinja, mahuna, krastavci, lubenice, mrkva, peršin, rajčica, paprika, patlidžan, brokula, tikvice, podzemna koraba, rotkva, rotkvica, crni korijen, špinat, kupus, kelj, korabica, šparga, poriluk, salata. Na otvorenom prostoru sade se: paprika, rajčica, patlidžan, brokula, krumpir, kelj, cvjetača, korabica, salata, šparga, hren.

U podrumu  Treba njegovati obrađivati mlado vino da nas ne iznenade topliji dani. Mlado vino, koje je bilo prvi put pretočeno u prosincu a drugi put u veljači, treba pretočiti sad i treći put i malo zasumporiti. Dolaskom toplog vremena, posebice u južnim krajevima, gdje se vino čuva u nadzemnim konobama, stvaraju se uvjeti za pojavu bolesti vina, pa treba redovito dolijevati i pravovremeno razlijevati vino u manje bačve ako se već nemaju čime dopuniti. Vina koja su dugo mutna i neće se razbistriti treba i pretočiti uz naknadno jače sumporenje. Podrum se mora prozračivati, odsad samo noću, radi što niže temperature i da se na bačve ne uhvati plijesan. U boce se mogu razlijevati laganija stolna i kvalitetna vina. Vina za buteljiranje moraju biti kristalno bistra i pravilno zasumporena.
 
U vrtu  U vrtu je vrijeme sijanja trave. Stari se travnjaci prvi put kose, a nakon toga se zalijevaju i prihranjuju.
 
U skladištu  Bacanjem zrna po površini hrpe provjeriti ima li moljaca. Ako ih ima, upotrijebiti insekticid ili manje količine odmah trošiti.

U priobalju  Posađeno povrće štititi od bolesti i štetnika, čistiti tlo od korova i prema potrebi zalijevati. Oslobođene gredice pripremaju se za novu sadnju ili sjetvu. U voćnjaku se provode redovne mjere zaštite od bolesti i štetnika.
Vinogradi se plijeve, počinje priprema za zaštitu.
Sjetva povrća na otvorenom: celer, cikla, dinje, grah-mahunar, krastavac, lubenica, mrkva, paprika, patlidžan, rajčica, rikvice. Sadnja povrća na otvorenom: paprika, patlidžan, rajčica.
Gnojidba Počinje priprema tla za sjetvu proljetnih kultura. Pšenicu treba drugi put prihraniti KAN-om, UREOM ili UAN-om. Ujesen je trebalo obaviti duboko oranje i gnojidbu NPK formulacijama NPK 8-26-26, NPK 7-20-30 ili NPK 10-30-20. Kukuruz predsjetveno pognojiti s 300 kg/ha ili 200-250 l/ha UAN-a, a startno sa sjetvom unijeti 200 kg/ha NPK 15-15-15. Za krumpir u obradi unijeti 500-600 kg/ha NPK 7-20-30 ili NPK 8-26-26. Za povrće osjetljivo na klor primijeniti 600-700 kg/ha NPK 5-20-30 S ili NPK 7-14-21 S. Primjenom 150 - 200 kg/ha UREE prije sjetve ili sadnje može se izbjegnuti prihrana povrća. Obaviti folijarnu prihranu voćaka, vinograda i maslinika Fertinom V i Fertinom B.
http://www.abm.hr/kal-tra.php (http://www.abm.hr/kal-tra.php)
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: shaka zulu - Srpanj 14, 2010, 12:33:24 prijepodne
KALENDAR RADOVA - SVIBANJ

U polju  Nastavlja se i dovršava sjetva kukuruza. Na ozimim žitaricama obavlja se posljednje tretiranje protiv širokolisnih korova herbicidima koji se smiju upotrijebiti u toj fazi razvoja. Na jarim žitaricama pšenice, zobi, raži i ječmu (do kraja busanja) obavljaju se tretiranja herbicidima protiv travnih (uskolisnih) korova. Započinje zaštita ozimih žitarica od bolesti i štetnika. Obavlja se možebitno drugo tretiranje uljane repice protiv sjajnika (prije cvatnje).
U staji  Sva stoka počinje se hraniti zelenom svježom hranom, no kod toga treba biti oprezan da ne dođe do nadma. Pri davanju zelene djeteline stoka se napaja prije hranidbe ili nakon nekog vremena. Mladoj ždrebadi dobro je dati uz pašu nešto zobi te im njegovati kopita. Mlada goveda i ostali podmladak te rasplodna stoka neka što više borave na pašnjaku.
U vinogradu  Loza je u punom porastu i kad prođe opasnost od mrazeva počne se plijeviti. Kod toga pazimo koje ćemo mladice ostaviti za iduću godinu bez obzira na to jesu li rodne ili nerodne. Kod čokota koji su vrlo oštećeni od zime ili su se osušili, ostavimo mladice koje tjeraju s podnožja i od kojih iduće godine oblikujemo trs. Još jednom pregledamo prskalice i pripremljena sredstva za zaštitu i počinjemo prskati prema uputama antiperonosporne službe: vežu se narasle mladice.
U voćnjaku  U VOĆNJAKU su voćke u cvatu. Tlo se ispod voćaka okopa i prihranjuje.
U povrtnjaku  Provodi se zaštita protiv svih nametnika na povrću, posebice protiv plamenjače luka- -kapule i rajčice. Okopava se povrće, prihranjuje se i plijeve se korovi, priprema se tlo za sjetvu i sadnju povrća. Tlo se drži na ugaru do sadnje novog povrća. Ako je vrijeme sušno, jače se zalijeva povrće, i to nakon sjetve, sadnje i ujutro. Siju se: cikla, mahuna, mrkva, peršin, brokula, kupus, kelj-pupčar, cvjetača, podzemna koraba, rotkva, crni korijen, krastavac, tikvice, korabica, poriluk, salata. Sade se: rajčica, patlidžan, brokula, celer, salata, poriluk.
U podrumu  Nastavlja se s njegom vina i redovitim pregledima. Bačve trebaju biti dopunjene, ako je vrućina treba paziti da se zrak u podrumu previše ne ugrije. Prozore na sunčanoj strani zasjeniti te ih otvarati samo noću.
Redovito dolijevati bačve i nadzirati vino zbog možebitne pojave mana ili bolesti. Ako se u vinu osjeti miris po octu, znak je da je oboljelo. Bačvu treba hitno pretočiti bez zraka, vino zasumporiti sa 20 - 40 g/l kalijevog metabisulfita i držati je punu. Praznu bačvu dezinficirati. Sumporiti prazne bačve i podrumsku prostoriju. Svaku promjenu na mladom vinu treba dobro uočiti i zaključiti kako s njim postupiti. Po potrebi odnijeti vino na pregled.
U vrtu  U VRTU se okapa bilje i razrahljuje zemlja. Ako je suho, treba početi zalijevati. Vani se sadi ljetno bilje nakon opasnosti od pojave mrazeva.
U skladištu  Potrošiti stare zalihe žitarica. Očistiti prostoriju za novo žito. Obaviti nužne zidarske radove. Svježe obojiti zidove.
U priobalju  U voćnjacima se provode redovite mjere zaštite od bolesti i štetnika. Posebice sprječavati crvljivost plodova trešnje i maraske. U vinogradu se nakon plijevljenja nastavlja sa zaštitom od peronospore i pepelnice. Povrtnjaci se čiste od korova, štite od bolesti i štetnika, beru se dozrele kulture i posebno se pazi da biljke imaju u tlu dovoljno vlage. Sjetva povrća: cikla, celer, grah-mahunar, mrkva, peršin. Sadnja povrća: paprika, patlidžan, rajčica.
Gnojidba Istovremeno sa sjetvom ili sadnjom okopavina startno gnojimo s NPK 15-15-15, NPK 8-26-26 ili NPK 10-30-20. Svibanj je vrijeme prihrane livada koje se intenzivno koriste. Nakon skidanja prvog otkosa obavite prihranu sa 150 - 200 kg/ha UREE, KAN-om ili UAN otopinom. Uljanu repicu prihraniti sa 150 - 200 kg/ha UREE ili KAN-a ili 150 - 200 l/ha UAN-a. Vrijeme je sjetve, sadnje i presađivanja različitih povrtnih kultura. Prije sadnje povrća u dubokoj obradi pognojiti s 500 - 700 kg/ha NPK 5-20-30 S ili NPK 7-14-21 S, a u pred-sjetvenoj obradi s 200 - 300 kg/ha istih gnojiva. Vinogradi i voćnjaci prihranjuju se sa 100 - 150 kg/ha KAN--a. Vinogradi se mogu prihraniti i sa 0,5 - 1%-tnom otopinom UREE. Prije cvatnje za bolju oplodnju primijeniti Fertinu B u koncentraciji 1%, a nakon cvatnje prskati 1 - 2%-tnom otopinom Fertine G. Započeti intenzivno prskanje voćnjaka Fertinom Ca.
http://www.abm.hr/kal-svi.php (http://www.abm.hr/kal-svi.php)
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: shaka zulu - Srpanj 14, 2010, 12:33:52 prijepodne
KALENDAR RADOVA - LIPANJ

U polju  U POLJU. Nastavlja se međuredna kultivacija kukuruza, krumpira, suncokreta, soje i drugih okopavina koji nisu do tada prihranjene ili su iz bilo kojeg razloga u slabijoj kondiciji.
Sredinom lipnja obavljamo glavnu i naknadnu sjetvu heljde na slobodnim ili naknadno oslobođenim površinama košnjom krmnog bilja. Vrlo uspješno mogu se sijati rani hibridi kukuruza iz grupe FAO 100, 200 i 300, zatim sirka i drugih kultura kraće vegetacije, kao krumpira i graha.
U prvom desetodnevlju lipnja obavlja se košnja grahorice, crvene djeteline i već drugi otkos lucerne za sijeno uz kraće zadržavanje u otkosima zbog manjeg gubitka lišnja i kvalitete općenito. Početak lipnja najpogodniji je gotovo u svim našim krajevima za košnju livada, jer je trava u cvatnji, a tada se dobije i najkvalitetnije sijeno. U drugom i trećem desetodnevlju obavlja se žetva ozimog ječma i ranijih sorti uljane repice te prva postrna sjetva kukuruza, krumpira, heljde, soje (ranije sorte) sve za zrno ili silažu, kao i postrna sjetva (kultura za zrno, silažu ili zelenu gnojidbu). Obavlja se priprema za žetvu raži, jarog ječma, jare pšenice, jare zobi.
U staji  U ovom mjesecu pune se staje podmlatkom, kojem treba osigurati dovoljno kvalitetne i raznovrsne hrane. Paše i zelene hrana osnova su hranidbe uz dodatak odgovarajućih minerala i vitamina. Staje treba održavati hladnim i što je više moguće uništavati muhe koje uznemiravaju stoku.
U vinogradu  U lipnju je vinograd u najbujnijem porastu, pa je i mnogo poslova. Prije cvatnje ga oplijevimo, zaštitimo od peronospore i pepelnice sistemičnim fungicidima te prvi put prskamo protiv sive truleži. Nakon cvatnje nastavljamo zaštitom i prihranom dušičnim gnojivima.
U voćnjaku  U VOĆNJAKU se obavlja zaštita voćaka. Ne tretiraju se voćke čiji se plodovi uskoro beru. Obavlja se zelena rezidba i počinje berba ranih sorti.
U povrtnjaku  Provodi se priprema za sjetvu i sadnju povrća, zaštita rajčica, krumpira, luka-kapule, češnjaka, mahune, ali i protiv drugih nametnika ako se jave na povrću. Plijeve se korovi, sve više treba zalijevati povrće. Prekopava se tlo nakon berbe. Sije se: cikla, grah mahunar, mrkva, kupus, kelj, kelj pupčar, cvjetača, salata, radić, raštika, brokula, peršin, podzemna koraba, rotkva, korabica, poriluk, endivija. Sadi se: cvjetača, brokula, kupus, kelj, kelj pupčar, paprika, patlidžan, korabica kasna, salata, poriluk.
U podrumu  Ovaj mjesec s vinom nema posebnih poslova. Najvažnije je održavati podrum što hladnijim, bačve da budu potpuno pune, a vino dovoljno zasumporeno. Povremeno se pregledava da se uoče možebitne promjene.
Ako su kvalitetna vina sazrela, treba i njih razliti u boce uz prethodno sumporenje do potrebne doze (20-25 mg/l slob. SO2). Bačve koje ostaju prazne oprati, ocijediti i zasumporiti. Bačve s vinom redovito dolijevati, ako je podrum suh češće, jer je ljeti hlapljenje vina veće.
U vrtu  U VRTU se provodi zaštita protiv korova i raznih štetnika kemijskim sredstvima ili mehaničkim postupcima.
U skladištu  Prskati površine insekticidom (malation, diklorvos) nekoliko dana prije unošenja novog žita. Stare zalihe proizvoda koje nisu potrošene smjestiti u posebnu prostoriju.
U priobalju  U vinogradu je najvažniji posao zaštita od peronospore i pepelnice uz ostale radove oko njega. Masline se štite od moljaca a maraska od ospičavosti. U povrtnjaku se bere dozrelo povrće, ostalo se redovito zalijeva, štiti od bolesti i korova. Siju se kelj, kupus, cvjetača i ostale kulture koje se rasađuju za jesensku i zimsku proizvodnju. Sjetva povrća: artičoka, bamija, celer, cikla, cvjetača, grah mahunar, kelj zimski, kelj pupčar, kupus zimski, mrkva, peršin, poriluk, radič, rajčica.
Gnojidba Vrijeme je intenzivnog razvoja ozimih i proljetnih kultura. Ozimi usjevi su u fazi cvatnje i početka nali-jevanja zrna. Ako usjevi nisu dovoljno ishranjeni, još se može intervenirati prihranom dušičnim gnojivom. U toj fazi najbolje rezultate daje folijama prihrana dušikom. Za žitarice preporučujemo 25 - 30%-tnu otopinu UREE u količini 100 - 150 l/ha. Kasna folijama prihrana (sve do cvatnje) daje osobito dobre rezultate u povećanju kakvoće žitarica. Obavite prvu kultivaciju kukuruza uz prihranu sa 150 - 200 kg/ha KAN-a. Kukuruz se može folijarno prihraniti i 3%-tnom otopinom Fertine R u fazi 6-8 listova. U voćnjacima se obavlja folijama prihrana Fertinom V i Fertinom Ca, u vinogradima Fertinom G, u maslinicima Fertinom V i UREOM. Početak je intenzivnog tretiranja plodovitog povrća i krumpira Fertinom Ca i Fertinom B za ljepši, zdraviji plod i gomolj, a za opću kondiciju i potpunu ishranjenost povrća namijenjena je Fertina P. Za sprječavanje truleži glave šećerne repe primijeniti Fertinu B u količini 50 l/ha, a najbolje ju je primijeniti dvaput po 20 - 25 l/ha.
http://www.abm.hr/kal-lip.php (http://www.abm.hr/kal-lip.php)
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: shaka zulu - Srpanj 14, 2010, 12:34:40 prijepodne
KALENDAR RADOVA - SRPANJ

U polju  Žetvu treba obaviti u što kraćem roku zbog količine i kakvoće priroda kao i ekonomičnosti glavnog posla godine. Obrada, gnojidba i uređenje tla obavlja se "dok je još kombajn na njivi", radi čuvanja dragocjene vlage i razgradnje žetvenih ostataka, klijanja, nicanja i uništavanja korova navedenom obradom.
U isto vrijeme siju se postrne kulture kraće vegetacije za zrno, silažu ili zelenu gnojidbu kao: kukuruz FAO grupe 100, sirak, suncokret, soja, heljda, stočna repa i rauola.
Srpanj je mjesec izvođenja kanalske i putne mreže, drenaže, ravnanja, podrivanja, krtičenja, kalcizacije, Iumizacije i drugih hidrotehničkih i agromelioracijskih zahvata na uređenju tla na oslobođenim površinama. Nakon žetve uzimaju se uzorci tla za kemijsku analizu za potrebe jesenske sjetve. Obavljaju se prve pripreme za sjetvu uljane repice. 
U staji  Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
U vinogradu  Uz stalnu zaštitu prema uputama antiperonosporne službe, u vinogradu se vežu mladice, a potkraj mjeseca obavlja se i zelena rezidba. Tlo se prekopa uglavnom plitko da se spriječi ispar-avnje i sačuva vlaga. Njeguju se posađeni cjepovi, posebno se pazi na uklanjanje brandusa.
U voćnjaku  U VOĆNJAKU se beru ljetne vrste voća. Provodi se malčiranje. Neke voćne vrste mogu se okulirati. I dalje se provodi zelena rezidba.
U povrtnjaku  Povrće je "žedno", treba ga sve više zalijevati. Priprema se tlo za sjetvu i sadnju povrća. Povrće se zaštićuje prema stanju i napadima nametnika. Prekopava se tlo nakon obranih kultura. Okopava se, plijevi i prihranjuje povrće, što se redovito čini poslije zalijevanja ili kiše. Sije se: cikla, grah-mahunar, mrkva, peršin, kupus, kelj, cvjetača, salata, radič, endivija, poriluk, podzemna koraba, rotkva, korabica, a sadi se: kelj, kupus, kelj pupčar, cvjetača, brokula, salata, korabica, radič, poriluk.
U podrumu  Kao i prethodni mjesec, vino se samo povremeno pregledava i po potrebi nadolijeva. U podrumu gdje dolazi do zagrijavanja, treba nastojati da se drže što je moguće hladnijim.
Prozore otvarati samo noću. U primorskim krajevima iskoristiti burno vrijeme za zračenje podruma. Cijevi kojima se uzimaju probe treba prije i nakon upotrebe oprati da ne postanu izvor zaraze octikavošću.
U vrtu  U VRTU je najvažniji posao razbijanje pokorice tla. Ruže se gnoji i okuliraju. Lukovičasto bilje je sazrelo, pa se lukovice vade iz zemlje.
U skladištu  Suho žito spremiti u suhu, hladnu i zračnu prostoriju.
U priobalju  Bere se povrće koje dozrijeva u ovom mjesecu, ostalo se zalijeva i njeguje. Priprema se tlo za sadnju, a potkraj mjeseca počinje sadnja. U vinogradu se nastavlja zaštita od pepelnice i plamenjače i ostali poslovi prema potrebi. S maslina se uklanjaju izdanci i prskaju se prije napada muhe.
Sjetva povrća: brokula - kavulin, celer, cikla, cvjetača, endivija, grah-mahunar, kelj, kineski kupus, kupus zimski, mrkva, peršin, poriluk, radič, salata.
Sadnja povrća: cvjetača, kelj pupčar, kelj zimski, krumpir jesenski - mladi, kupus zimski, salata jesenska.
Gnojidba Odmah nakon žetve ozimih usjeva strnište pognojite sa 100 - 150 kg/ha UREE ili 100 - 120 l/ha UAN-a i plitko unesite u tlo radi razgradnje slame. Nakon toga na tim površinama može se obaviti sjetva postrnih usjeva. Prilikom same sjetve najčešće se koriste NPK formulacije s odnosom hranjiva 1:1:1, a to su NPK 15--15-15 ili NPK 13-10-12.
Povrtnjake, vinograde i voćnjake i dalje prihranjujemo Fertinom Ca, Fertinom B, Fertinom G, Fertinom V i Fertinom P.
Travnjake i sportske terene prihranjujemo Fertinom T, a grmlje, živice i ukrasno bilje Fertinom C namijenjene navedenim vrstama.
Cvjetnjake i na okućnicama prihranjujemo Fertinom C za cvijeće i ukrasno bilje, Fertinom C za pelargonije, surfinije i ostale cvjetnice.
http://www.abm.hr/kal-srp.php (http://www.abm.hr/kal-srp.php)
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: shaka zulu - Srpanj 14, 2010, 12:35:59 prijepodne
KALENDAR RADOVA - KOLOVOZ

U polju  Nastavlja se s uređenjem tla. Obavlja se plitko oranje prethodno prašenih strništa. Kosi se djetelina za sjemensku proizvodnju. Vade se ranije sorte krumpira, a probiraju i uskladištuju za sjeme. Obavlja se sjetva uljane repice travnih i travno-djetelinskih smjesa kao i čistih trava ili djetelina. Kraj kolovoza posljednji je rok košnje otava. 
U staji  Odabiru se grla koja će se ostaviti za rasplod i dalji uzgoj, a ostala se tove i prodaju. Stoka koja je bila na ispaši dohranjuje se prekrupom od ječma, kukuruza ili zobi u željenim količinama. Perad za jesensku prodaju tovimo prisilno i slobodno.
U vinogradu  Zaštita u vinogradu svodi se na obranu od pepelnice i sive plijesni. Potkraj mjeseca obavi se prikraćivanje mladica, a raznozrele stolne sorte se odlistavaju i po mogućnosti mrežama štite od ptica i kukaca. Prema potrebi vežu se mladice, uklanjaju korovi, održava opća urednost vinograda.
U voćnjaku  U VOĆNJAKU se beru ljetne vrste voća. Provodi se zelena rezidba. Obavljaju se cijepljenja na spavajući pup. Ukoliko nema kiše, voćke se zalijevaju.
U povrtnjaku  Pojačan je napad nametnika i potrebna je redovita zaštita. Sve više se tlo suši i sve više treba povrće zalijevati. Prekopava se tlo poslije berbe kultura. Sije se: blitva, mrkva, peršin, grah-mahunar, salata radič, endivija, špinat, poriluk, luk srebrenac, matovilac, kineski kupus. Sadi se: cvjetača, kupus, kelj, kelj pupčar, brokula, salata, radič, endivija, raštika, korabica, poriluk, ljutika.
U podrumu  Nastavljamo s njegom, a prema potrebi i uređenjem podrumskih prostorija. Pregledavaju se prazne bačve, popravljaju prema potrebi, ili ako je podrumar bio aljkav liječe se od octikavosti ili plijesni. Pregleda se i pribor za preradu grožđa i odluči o popravku, uređenju ili nabavi novih dijelova. Nastavlja se s redovnim dolijevanjem vina. Otpražnjene bačve redovito sumporiti, a vino što prije pretočiti u manje posude, najbolje staklene, jer se u njima sazrelo bino najbolje čuva.
U vrtu  U VRTU se reže crnogorična živica. Crnogorično drveće se sadi i presađuje. Ocvale trajnice razmnožavaju se dijeljenjem. Zimsko cvijeće sadi se na otvoreno.
U skladištu  Prebaciti žito lopatama da se ohladi i prozrači. Ukloniti nepoželjne primjese. Pripremiti skladište za kukuruz ili omogućiti razdvajanje pšenice od kukuruza.
U priobalju  U vinogradu počinje berba ranih i stolnih sorata, a u podrumu pripreme za berbu vinskih. Uz uređenje podruma treba pregledati pribor i postupiti prema potrebi. Obavlja se ljetna rezidba višnje i masline, beru se i suše rogač, badem i smokva.
Sjetva povrća: cvjetača, endivija, kelj pupčar, kelj zimski, kupus zimski, krumpir mladi, ljutika, poriluk, radič, raštika, salata.
Gnojidba Prije gnojidbe za jesenske kulture preporučuje se uzeti uzorke tla za kemijske analize, posebice ako se namjeravaju podizati trajni nasadi - voćnjaci i vinogradi. Za meliorativnu gnojidbu treba koristiti NPK 5-20--30 S, NPK 7-20-30, NPK 8-26-26, NPK 6-18-36 ili NPK 10-30-20.
Sjetvu uljane repice treba obaviti u posljednjem desetodnevlju kolovoza, ili u prvom desetodnevlju rujna, ovisno o vlažnosti tla. Prije sjetve uljane repice treba zaorati 300 - 400 kg/ha NPK 8-26-26, NPK 7-20-30 ili NPK 10-30-20, a zatanjurati 150 kg/ha UREE.
http://www.abm.hr/kal-kol.php (http://www.abm.hr/kal-kol.php)
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: shaka zulu - Listopad 05, 2010, 11:03:35 poslijepodne
KALENDAR RADOVA - RUJAN

U polju 
Nastavlja se sjetva uljane repice, djeteline, lucerne, smiljkite, trava i travno-djetelinskih smjesa. Krajnji rok za sjetvu ovih kultura je prvo desetodnevlje rujna. U drugom desetodnevlju rujna sije se ozima grahorica i ozimi grašak te njihove smjese s ozimom raži i ozimom zobi, a potkraj rujna s ozimora pšenicom ili ozimim ječmom. U drugoj polovici rujna započinje jesensko-zimsko oranje površina za proljetnu sjetvu (ne ranije zbog zakorovljenja u jesen i osobito u rano proljeće) jer bi se u proljeće moralo ponovno orati. Beru se rani hibiridi kukuruza, sirka, suncokreta, soje, vadi se krumpir i šećerna repa. Obavljaju se intenzivne pripreme za sjetvu ozime pšenice, ozimog ječma, ozime raži i ozime zobi. Nastavlja se s berbom jarih kultura. 
U staji 
Stoka se polako privikava na prijelaz sa zelene na suhu krmu i nastavlja s tovom. S obzirom na velike količine otpada u ratarstvu (kukuruzinac, lišće šećerne repe i si.) treba misliti kako ih iskoristiti u staji za hranu ili stelju.
U vinogradu 
Grožđe se pregledava, utvrđuje stupanj sladora i zdravstveno stanje i utvrđuje dan berbe. Vinograd treba urediti kako bi berba bila što lakša i veselija, a prerada grožđa brža. Ako je potrebna gnojidba stajnjakom, može se dopremiti za jesensku gnojidbu.
U voćnjaku 
U VOĆNJAKU je berba u prvom planu. Provodi se jesenska obrada tla, kopaju se jame za jesensku ili proljetnu sadnju. Voćke je dobro okopati.
U povrtnjaku 
Zalijeva se prema potrebi. Zaštita povrća od nametnika provodi se prema potrebi. Prekopava se tlo za sadnju novih kultura. Sije se: mrkva, peršin, radič, salata, špinat, matovilac. Sadi se: češnjak, salata, radič, endivija, artičoka, poriluk, luk srebrenac, kozjak, ljutika.
U podrumu 
Podrum, bačve i pribor moraju biti potpuno spremni da prihvate mošt da od njega postane kvalitetno vino. Stoga se ovaj mjesec uredi sve navedeno i berba se dočeka kako dolikuje savjesnom podrumaru.
U prvoj polovici mjeseca treba osigurati sav potreban pribor i materijal za berbu: kalijev metabisulfit, vrelnjače, moštomjer, bentonit, sodu za pranje bačava, selekcionirani kvasac. Podrum treba pripremiti za prihvat nove berbe. Valja ga obijeliti, oprati i raskužiti. Rasušene bačve napuniti vodom da drvo nabrekne, izribati kace i badnjeve, betonske cisterne, također, dobro oprati, a po potrebi obnoviti premaz otopinom vinske kiseline. Provjeriti jesu li svi metalni dijelovi strojeva za preradu zaštićeni bojom, ako nisu izrađeni od nehrđajućeg čelika. Strojeve oprati i na suncu osušiti. Započeti nadzor sazrijevanja grožđa u vinogradu, a kod ranih sorata i berbu.
U vrtu 
U VRTU se sade lukovice cvijeća koje cvate potkraj zime i početkom proljeća. Sadi se dvogodišnje cvijeće. Crnogorično drveće valja zaliti.
U skladištu  Ako se čuva samo kukuruz, odvojiti u posebnu prostoriju stare zalihe. U prostoriju za novi kukuruz iako je svježe obojena prskati zidove insekticidom (malation, diklorvos) nekoliko dana prije unošenja.
U priobalju 
Berba grožđa i njegova prerada plod su uloženog truda tijekom godine. Stoga i jedno i drugo treba obaviti tako, da mlado vino bude nagrada i užitak za vinogradara. U vrtu se bere preostalo povrće, presađuje endivija i salata, sade češnjak i luk, a siju mrkva, peršin, slata i špinat. Masline se gnoje uz istovremenu obradu. Sjetva povrća: celer, matovilac, mrkva, peršin, radič, salata, špinat. Sadnja povrća: artičoka, endivija, poriluk, radič, salata.
Gnojidba
Vrijeme je intenzivne obrade tla na veću dubinu, bilo za sjetvu ozimih usjeva ili za sjetvu proljetnih kultura. Pravi je trenutak rasipanja i zaoravanja ukupnih količina stajskoga gnojiva koje posjeduje gospodarstvo. Sa stajnjakom treba zaorati i NPK gnojiva namijenjena osnovnoj gnojidbi. Koristimo gnojiva NPK 7-20-30, NPK 8-26-26, NPK 5-20-30 S, NPK 10-30-20 ili NPK 6-18-36, ovisno o tipu tla i kulturi za koju se obavlja gnojidba.. Naknadno unošenje istih gnojiva prije sjetve daje znatno lošije učinke, jer se smanjuje aktivacija dušika iz organske tvari tla, a fosfora i kalija iz pričuve. Za pšenicu treba zaorati 300 - 500 kg/ha NPK 8-26--26 ili NPK 10-30-20. Predsjetveno zatanjurati 100 kg/ha UREE ili 100 - 200 l/ha UAN-a. Za povrće koje se sije ili sadi ujesen primijeniti 500 - 700 kg/ha NPK 5-20-30 S, ili NPK 7-14-21 S. U voćnjacima, prije berbe jabuka i krušaka, obavlja se posljednje prskanje Fertinom Ca radi boljeg čuvanja plodova, odnosno bolje skladišne sposobnosti.
http://www.abm.hr/kal-ruj.php (http://www.abm.hr/kal-ruj.php)
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: shaka zulu - Listopad 05, 2010, 11:04:04 poslijepodne
KALENDAR RADOVA - LISTOPAD

U polju 
Slobodne površine nakon krumpira, suncokreta, soje, šećerne repe, sirka, krmnog bilja i ranijih hibrida kukuruza kao i sjemenskoga kukuruza zasijavaju se ozimim ječmom, ozimom raži i sortama ozime pšenice koje zahtijevaju raniju sjetvu. Intenzivno se nastavlja berba kukuruza, šećerne repe i svih proljetnih kultura radi oslobađanja površina za sjetvu pšenice. U listopadu se obavlja najveći dio poslova u godini, jer se preoravaju najveće površine, obavlja se gnojidba stajskim i mineralnim gnojivima i nastoji obaviti sjetva do kraja mjeseca kad završava i otpimalni rok za veći dio sorata, što je ovisno o područjima.
U staji 
Sve je manje mogućnsti ispaše i zelene hrane, pa stoka počinje trošiti što je spremljeno za zimu. Hrane sad ima u izobilju pa stoka određena za tov dobro napreduje. Ovaj mjesec treba da pronesu kokice koje su se izvalile u proljeće. Sve koje nisu pronijele sa 5 - 6 mjeseci, treba izlučiti iz jata kao nesilice.
U vinogradu 
Nakon berbe osnovni je i najvažniji posao jesenska obrada i gnojidba. Svake godine potrebno je pognojiti mineralnim gnojivima, koja se zaoravaju. Kopaju se jame za jesensku sadnju novih voćnjaka ili za popunjavanje, mlada stabla zaštićuje se od glodavaca. 
U voćnjaku 
U VOĆNJAKU se sade nove voćke, obavlja se prihranjivanje. Stari i zapušteni voćnjaci se uređuju.
U povrtnjaku 
Razbacuje se stajski gnoj i rasipa mineralno gnojivo, te se provodi duboko kopanje ili oranje na svim slobodnim površinama za sjetvu ili sadnju povrća u proljeće. Priprema se tlo za sjetvu ili sadnju povrća ovog roka. Iz klijališta se vadi zemlja i razgrađeni bioenergetski materijal. Raskužuju se klijališta, klijališni okviri i klijališni prozori. Skladišti se i konzervira povrće za dugotrajnu zimu. Počinje sjetva boba-mahunara, a nastavlja mrkva, peršin i špinat. Sadi se: češnjak, luk-kapula, salata, radič, artičoka, luk srebrenac, kelj Advent Bonner.
U podrumu 
Prerada grožđa i vrenje mošta osnovni su radovi o kojima ovisi buduće vino. Bijelo grožđe treba što prije isprešati, zasumporeni mošt nakon taloženja odtočiti i dodati vinski kvasac. Na bačve staviti vrelnjače i pratiti tijek vrenja. Temperatura u podrumu treba biti veća od 15° C da vrenje bude potpuno i pravilno. U tom vrenju bačve se nadopune i prati razvoj budućeg vina.
Neposredno prije berbe treba isprati sve bačve, pogotovo one, koje su dulje vremena stajale prazne i često bile sumporene. Kod berbe paziti da berači među grožđe ne stavljaju lišće. Što brže grožđe prevesti iz vinograda na preradu, odmah ga muljati, uklanjati peteljkovinu i dodavati potrebnu količinu kalijevog bisulfita. Bijeli mošt taložiti. Ako je grožđe jače trulo, u taloženju dodavati bentonit. Vrenje provoditi selekcioniranim kvascem. Crni masulj 2 - 3 puta dnevno miješati, ako slabije vrije polijevati. Oprez pri ulasku u podrum zbog opasnosti do gušenja. Crno vino pravovremeno odtakati u zasumporenu bačvu i staviti na bačvu vrelnjaču.
U vrtu 
Sve slobodne površine treba duboko prekopati. Sadi se ukrasno grmlje, posađeno u proljeće lagano se oreže.
U skladištu 
Spremiti suhi kukuruz u suhu, hladnu i zračnu prostoriju.
U priobalju 
Nakon berbe vinograd se gnoji i obrađuje. Nastavlja se rigolanje i priprema za sadnju novog vinograda. Povrtnjak se obrađuje za sljedeće kulture koje će se odmah sijati ili saditi. Sjetva povrća: bob-mahunar, celer, matovilac, mrkva, peršin, špinat. Sadnja povrća: artičoka, češnjak, luk srebrenac, radič, salata.
Gnojidba
U podignutim vinogradima i voćnjacima obavlja se osnovna gnojidba tla sa NPK 5-20-30 S, NPK 7-14--21 S ili NPK 7-20-30.
U skladu s kemijskom analizom tla (ako je napravljena) obavlja se meliorativna gnojidba, a po potrebi kalcizacija i humifikacija tla prije sadnje trajnih nasada. Za njih fosfor i kalij treba dati na zalihu barem za 8 -10 godina, jer je gnojidba svih idućih godina u plićem sloju i skuplja te manje učinkovita.
Nakon berbe jabučnjaci se mogu poprskati 5%-tnom otopinom UREE.
http://www.abm.hr/kal-lis.php (http://www.abm.hr/kal-lis.php)
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: shaka zulu - Listopad 05, 2010, 11:04:27 poslijepodne
KALENDAR RADOVA - STUDENI

U polju 
Nastavlja se berba proljetnih kultura i sjetva ozime pšenice, osobito sorata koji toleriraju kasniju sjetvu. Slobodne površine nakon završetka jesenske sjetve duboko se pooru i gnoje stajskim i mineralnim gnojivima. Brazda ostaje otvorena kako bi mogla bolje i dublje izmrznuti tijekom zime i akumulirati zimsku vlagu, dragocjenu za sljedeću godinu osobito u slučaju suše.
U staji 
Ovaj je mjesec klanja svinja, stoga ih treba hranidbom dobro pripremiti. Pojedine vrste hrane utječu na budući okus mesa i masti, pa o tome treba voditi računa. Hladni dani ne dopuštaju da stoka izlazi, već se treba brinuti za povoljnu toplinu.
U vinogradu 
Nastavljaju se radovi, ukoliko vrijeme dopušta, koji su propušteni prošlog mjeseca. Rigola se ručno ili mehanizacijom gdje dopušta teren. Nabavlja se materijal za proljetne radove. 
U voćnjaku 
U VOĆNJAKU se obrađuje tlo, gnoji se, sade se mlade voćke i provodi zaštita od niskih temperatura i zečeva.
U povrtnjaku 
Tlo u povrtnjaku gnoji se stajskim i NPK-gnojivima, nakon čega se duboko kopa i ore. Pregledava se ventilacija na trapovima i spremištima. Sprema se povrće za dugotrajno čuvanje. Prazne se i raskužuju klijališta, okviri te prozori. Priprema se tlo za sjetvu i sadnju. Sije se: bob mahunar, grašak, mrkva, peršin, a sadi se: češnjak, luk-kapula. Sjetva rajčice u plastenik.
U podrumu 
Podrumi u kojima se nalazi novo vino neka bude temperature barem 14 - 16° C, jer mlado vino ovaj mjesec dovršava tiho vrenje. Bačve trebaju biti uvijek nadopunjene kako ne bi došlo do neželjenih mana ili bolesti vina.
Nakon završenog burnog vrenja svakih 4-5 dana dolijevati bačve. Nadzirati tijek tihog vrenja i kod možebitne pojave mana vina, odmah poduzeti potrebno. Temeljito prati badnjeve, kace i cisterne u kojima je obavljeno vrenje masulja. Kominu do pečenja rakije konzervirati. Ako je vino zastalo u vrenju, a još je slatko, potaknuti vrenje zračenjem i miješanjem taloga.
U vrtu 
U VRTU se zaštićuju od zime lukovice koje prezimljuju vani. Okopava se ukrasno grmlje. Osjetljive vrste zaštićuju se od niskih temperatura.
U skladištu  Provjeriti miris i temperaturu pšenice i kukuruza. Ako su toči, potražiti kukce (žiške ili moljce). Lopatanjem, pri otovrenom prozoru (suhi zrak!), ohladiti žito. Pri pojavi kukaca upotrijebiti odgovarajući insekticid.
U priobalju 
U vinogradu se nastavljaju poslovi iz listopada. Ukoliko se u proljeće sadi vinograd, nabavlja se sav potreban materijal. Nastavlja se s jesenskom obradom i gnojidbom. Sjetva povrća: bob-mahunar, celer, grašak-biža, mrkva, peršin. Sadnja povrća: češnja, mladi luk.
Gnojidba
Na obrađivanim poljoprivrednim površinama nakon berbe ostaje puno biljnih ostataka (kukuruzovina, slama, lišće šećerne repe), pa se prije zaoravanja preporučuje dodati 150 - 200 kg/ha UREE ili 200 - 250 l/ha UAN-a radi brže razgradnje biljnih ostataka. Na taj će se način izbjegnuti tzv. dušična depresija u tlu, ali se ta količina dušika ne računa u gnojidbu iduće kulture.
http://www.abm.hr/kal-stu.php (http://www.abm.hr/kal-stu.php)
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: shaka zulu - Listopad 05, 2010, 11:04:53 poslijepodne
KALENDAR RADOVA - PROSINAC

U polju  
U skladu s prilikama dovršava se zimsko oranje, uz gnojidbu stajskim gnojivima. Ranije sijane ozime pšenice, ječmovi i raži koje su razvile više od 4 lista ili su izbusale potrebno je prihraniti, a na vodom ugroženim površinama vodu ispustiti.
Prosinac je mjesec zbrajanja godišnjih rezultata, planiranja proizvodnje i radova u sljedećoj godini te priprema mehanizacije za prezimljenje, nabave sjemena, gnojiva, zaštitnih sredstva i rezervnih dijelova za iduću sjetvu. Vlastito stručno uzdizanje proizvođači mogu postići praćenjem stručne literature i posjećivanjem stručnih predavanja.
U staji  
S obzirom na hladnoću stoka mora biti u toplim stajama, održavati higijenu, a posebno paziti na hranidbu. Kad vrijeme dopušta, staje se dobro prozrače, obroci se daju redovito u točno određeno vrijeme, u određenoj količini i kakvoći. Perad i nesilice držati na toplom, dobro hraniti i produljavati dan umjetnim svjetlom.
U vinogradu  
Tlo se rigola, navozi se gnoj, priprema se kolje za proljeće, popravljaju žice i stupovi, po potrebi se mijenjaju. Čokoti se čiste, mladi zagrnu radi zaštite od zime i zečeva. Izrađuju se planovi za novu proizvodnju, nabavlja potreban materijal.  
U voćnjaku  
U VOĆNJAKU se voćke posađene ujesen nagrnu zemljom kako se korijenje ne bi smrznulo. Obavlja se prihranjivanje i uređuju se krošnje. Postavlja se kućica i hrana za ptice.
U povrtnjaku  
Tlo se gnoji stajskim i mineralnim NPK-gnojivima. Provodi se duboko kopanje ili oranje na svim slobodnim površinama. Prikuplja se svježi bioenergetski materijal i čuva do doba upotrebe. Popravlja se ili kupuje dotrajali alat ii sitni inventar. Sije se: bob-mahunar i grašak. Pikiranje rajčice u plasteniku. Sije se: rani kupus i rani kelj u zaštićeni prostor.
U podrumu  
Mlado vino koje je dovršilo vrenje te se izbistrilo može se pretočiti prvi put. Posuđe i pribor neka budu besprijekorno čisti i zdravi da se mlado vino u njima ne pokvari. Pri pretoku paziti je li otvoren ili zatvoren, ovisno o sklonosti vina posmeđivanju. Prije prozračiti. Kuha se rakija tropica i drožđenka.
Nastaviti s redovitim dolijevanjem bačava. Kušanjem odrediti vrijeme pretoka. Prije pretoka obaviti kontrolu vina na zrak (zračni test). Ako miris vina nije čist ili vino sadrži mnogo ugljičnog dioksida, pretočiti uz prisutnost zraka. Bez pristupa zraka pretače se ono vino koje na zraku mijenja boju ili sadrži vrlo fine sortne mirise, koji se na ovaj način žele sačuvati. Vino treba svakako sumporiti prije ili za vrijeme pretoka.  
U vrtu  
U VRTU se alat čisti i sprema. Nezasađene površine na koje se sadi u veljači pokrivaju se lišćem, travom ili kompostom.
U skladištu  
Ohladiti zrnatu robu na što nižu temperaturu lopatanjem i zračenjem kad je suhi zrak.
U priobalju  
Vinogradi se obraduju, počinje rezidba na zrelo. Vrtovi se pripremaju za sjetvu i sadnju. Masline se beru, čisti krošnja i spaljuju grane, kopaju jame za sadnju. Sjetva povrća na otvorenom: bob-mahunar, grašak-biža. Sjetva povrća u plasteniku: zimska salata.  
Gnojidba
U sastavljanju zimskih obroka za preživače koristite Benurale - bjelančevinasto fosforno-kalijeve mineralne dodatke stočnoj hrani u gotovim smjesama i silaži. U hranidbi svih kategorija domaćih životinja koristite mineralne dodatke Petrokemije d.d. koji ne sadržavaju komponente životinjskog porijekla. Samo mineralima dobro izbalansirani obroci mogu biti učinkoviti.
http://www.abm.hr/kal-pro.php (http://www.abm.hr/kal-pro.php)
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: shaka zulu - Listopad 05, 2010, 11:05:44 poslijepodne
Luk

Sortiment i jesenska sadnja luka iz lučica
Datum: 05.10.2010.

Kategorija:

Povrtlarstvo
Luk je povrtna kultura umjerenih zahtjeva prema toplini pa je njegov uzgoj moguć i jesenskom sadnjom. Tolerantnost na niske temperature mu je bolja od većine drugih povrtnih kultura tako da se uz pravilnu tehnologiju proizvodnje iz jesenske sadnje u pojedinim sušnim godinama mogu postići i bolji rezultati nego iz proljetneJesenskom sadnjom luk se uzgaja iz lučica pa se za uzgoj koriste one sorte koje se reproduciraju iz lučica. Za uzgoj luka jesenskom sadnjom treba izabrati duboka, dobro propusna tla laganijeg mehaničkog sastava koja su bogata organskim tvarima. Teška, za vodu slabo propusna tla nepovoljna su jer tijekom zime zbog slabe dreniranosti na njima može duže ili kraće vrijeme stajati voda i uništiti usjev.

Luk je povrtna kultura dosta osjetljiva na kiselost tla pa se uzgoj preporučuje na tlima blago kisele do neutralne reakcije pH vrijednosti 6 - 7. Obvezno se uzgaja u plodoredu i obično dolazi iza kultura koje su gnojene stajskim gnojem kao što su kupus, rajčica, krastavci i paprika. Na istoj površini uzgoj luka ne bi trebalo ponavljati barem tri godine.


Sorta luka Red baron

Osnovnu obradu tla za jesensku sadnju luka potrebno je obaviti odmah nakon skidanja pretkultura na većim površinama oranjem na dubinu 30 cm. Po oranju na srednje plodnim tlima treba pognojiti s oko 600 kg/ha NPK kompleksnog mineralnog gnojiva 7:20:30 i tlo za sadnju pripremiti tanjuranjem ili sjetvospremačem, dok se na manjim površinama i u vrtu obrada i priprema tla obavljaju ručno.

Vrijeme sadnje
Optimalno vrijeme jesenske sadnje luka je druga dekada listopada. Iz takve sadnje do ulaska u zimu biljke će se uspjeti dobro ukorijeniti i pripremiti za prezimljenje.

Preranom sadnjom biljke mogu u zimu ući prerazvijene čime im se sposobnost prezimljenja jako smanjuje, a kasnom pak sadnjom nedovoljno će se ukorijeniti pa ih zimske golomrazice puno lakše oštećuju. Na većim površinama sadnja lučica luka obavlja se mehanizirano sadilicama na prethodno pripremljene gredice ili na ravno tlo, a u vrtu ručno. Na pripremljene gredice lučice luka se sade u redove razmaka 25 - 30 cm. Razmak posađenih lučica u redu treba biti 8 - 10 cm.

Lučice luka sorte Holandski žuti

Sade se po veličini ujednačene lučice promjera 1.5 - 2 cm. Za proizvodnju se koriste neproklijale lučice, a sadnja se obavlja na dubinu 3 - 4 cm.

Jednim kilogramom srednje krupnih lučica moguće je zasaditi površinu 12 – 15 m2. Iako Hrvatska ima povoljne uvjete za proizvodnju lučica, ta je proizvodnja potpuno zanemarena tako da se cjelokupne potrebe uvoze. Hrvatska godišnje uvozi oko 1.500 tona lučica luka, najviše žutog, no i značajne količine crvenog i bijelog. Od sorti luka žute boje ovojnih listova jesenskom sadnjom iz lučica u Hrvatskoj se najviše uzgaja sorta Holandski žuti i hibrid Centurion, od crvenog luka sorta Red baron, a od bijelog luka Majski srebrenac.

Sortiment
Holandski žuti je sorta luka plosnatih glavica žuto smeđih vanjskih ovojnih listova. Glavice
su dosta čvrste s dobro zatvorenim vrhom. Relativno su krupne s prosječnom masom 80 – 90
grama. Unutrašnjost glavice je bijela i umjerene je ljutine.

Centurion F1 je srednje rani hibrid okruglasto plosnatih lukovicažutosmeđih ovojnih listova
dobre čvrstoće. Unutrašnjost lukovice je žućkastobijela, a okus je blago ljut. Sadržaj suhe tvari
je oko 12%. Dobre je skladišne sposobnosti.

Red baron je kasna sorta ljubičastih ovojnih listova. Lukovice su okruglastog oblika, visine 6 –
7 cm i promjera 7 – 8 cm. Blago ljutog je okusa, čvrstih ovojnih listova i sadržaja suhe tvari oko
12%. Pravilno uskladišten, dobro se čuva kroz duži period.

Majski srebrenac je rana sorta okruglasto plosnatih glavica prosječne težine oko 50 g. Glavice su obavijene bijelimovojnim listovima. Unutrašnjost glavice je bijele boje, a okus je slatkast. Namijenjen je prvenstveno za ranu proljetnu potrošnju u svježem stanju.
http://www.agroklub.com/povrtlarstvo/sortiment-i-jesenska-sadnja-luka-iz-lucica/3852/ (http://www.agroklub.com/povrtlarstvo/sortiment-i-jesenska-sadnja-luka-iz-lucica/3852/)
Naslov: Odg: LOVOR VISNJA
Autor: Dado Ivazzi - Studeni 27, 2010, 10:43:12 prijepodne
Dal neko zna gdje ima povoljno, po kokoj cijeni i da su barem 70- 100 cm ???
Naslov: Odg: LOVOR VISNJA
Autor: Vegi - Studeni 27, 2010, 12:30:59 poslijepodne
Dal neko zna gdje ima povoljno, po kokoj cijeni i da su barem 70- 100 cm ???

Videl sam ih u onom rasadniku u Kolodvorskoj ( tam do vulkanizera), a cijena im je bila oko 25 kn ak sam dobro zapamtil, no nisu baš bili veliki rastom.
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Dado Ivazzi - Prosinac 01, 2010, 04:01:24 poslijepodne
To je povoljnije, jer su kod sajma 35Kn !  Thx Vegi !
Naslov: Odg: LOVOR VISNJA
Autor: spoofy - Prosinac 01, 2010, 09:02:22 poslijepodne
Dal neko zna gdje ima povoljno, po kokoj cijeni i da su barem 70- 100 cm ???

Mislim da su u MBM-u u Lučkom bile po 30 kuna, cca 60 cm visoke.
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Bilaj - Prosinac 01, 2010, 09:46:27 poslijepodne
E jedna stvar.
Ako planirate nabavljati trešnje probajte nabaviti one sa podlogom Gisela 5 jer ta podloga je minjaturna pa se ne trebate penjati kao majmun po trešnje  ;)
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Zagorec BP - Prosinac 02, 2010, 07:40:55 prijepodne
Imam pitanje za vas iskusnije.  :)

Da li je u ovom podneblju (Ribnica -> tlo od pijeska i šljunka) moguće zasaditi živu ogradu od čempresa ili tuja i koja od tih dviju vrsta  bi bila izdržljivija na vremenske neprilike (vrućine i zimu).

Bilo bi super da je to neka visoka vrsta jer želim zakloniti pogled prema svojem "prekoplotoviću" koji ima totalno neuredno dvorište puno grmlja i ostalih gluposti. >:D

Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: amarkulin - Prosinac 02, 2010, 01:00:55 poslijepodne
Gdo bu čekal da drveče zraste...?
Am ti je leže zid podiči.  :P
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Zagorec BP - Prosinac 02, 2010, 03:21:12 poslijepodne
Za to trebam platiti građevinsku dozvolu - ovo je jeftinije (45 metara žive ograde i fertik) 8)
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: kuntakinte - Prosinac 05, 2010, 02:32:32 poslijepodne
Da li je u ovom podneblju (Ribnica -> tlo od pijeska i šljunka) moguće zasaditi živu ogradu od čempresa ili tuja i koja od tih dviju vrsta  bi bila izdržljivija na vremenske neprilike (vrućine i zimu).

Zemeš beciklin i lagano špijuneraš susede.Tak vidiš kaj se kak drži.
To se zove iskustvena metoda.
Ak misliš imati il imaš cucka zabi na čamporeze.Nekak se ne vole...  :D

Bilo bi super da je to neka visoka vrsta jer želim zakloniti pogled prema svojem "prekoplotoviću" koji ima totalno neuredno dvorište puno grmlja i ostalih gluposti. >:D


Ak malo počkaš most se negvo grmlje il šumadija dost podigne pak te ekstra investicije spasi.
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Zagorec BP - Prosinac 06, 2010, 07:01:27 prijepodne
Ideja nije loša.
Baš bi mogel malo pogledati i pitati susede kaj napraviti. :)

A kaj se tiče cucka, imam nekakvu veliku crnu zvijer koja je na sajli i pokriva nekih 100m2 i mogu mu ograničiti dio kretanja koji bi ugrozio tuje (čemprese).
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Bilaj - Prosinac 06, 2010, 09:14:30 prijepodne
Možda probaj staviti tramvajsku živicu. To raste kao ludo i dosta brzo naraste.

Tuje rastu polagano i dugo im treba da narastu.
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Bilaj - Veljača 27, 2011, 07:02:46 poslijepodne
jel se kaj dela u vočnjacima.
Sada bude valjda skoro kraj te zime.

Ja sam već nekaj orezival, samo nisam pametan jesam li nekaj pametnoga napravil ili samo štete jer je sada fakat mrzolo.
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: koko-vg - Veljača 27, 2011, 07:04:46 poslijepodne
sjetil sam se po temi voćnjaka predavanja od prije par godina ... čovjek je objašnjaval kak se vočke "bijele" sa vapnom u kasnu jesen, te da im je to na neki način zaštita preko zime, a kod nas u proljeće ... (da susedi vide da se nekaj delalo ...)
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Bilaj - Ožujak 02, 2011, 06:33:21 poslijepodne
sjetil sam se po temi voćnjaka predavanja od prije par godina ... čovjek je objašnjaval kak se vočke "bijele" sa vapnom u kasnu jesen, te da im je to na neki način zaštita preko zime, a kod nas u proljeće ... (da susedi vide da se nekaj delalo ...)

Da, tak su i meni govorili. tri razloga:
Jedno je da odgodi prerano sazrijevanje vočki odnosno da ne prerano krenu sokovi u vočki.
Drugo je da po zimi za vrijeme sunčanih dana se ne zagrije kora pa da kad padne noć od hladnoće popuca.
A treći je dezinfekcija.

Za ovu dezinfekciju bi trebalo koristiti mješavinu vapna (5 kila), soli (pol kile) i sumpora (0,25 kila - ne znam u kojem obliku). U toj kombinaciji sumpor u mješavini dezinficira samo drvo i smanjuje broj štetočina i boleščina.
Ja sam samo farbal s običnim vapnom. Nisam koristil tu kombinaciju nego sam samo kupil običnu verziju vapna u dučanu.

Ideja farbanja jest čim padne zima da se pofarba. Samo prilikom farbanja treba paziti da kad se farba da ne bude ispod nule- znaći sve je ok samo dok je iznad nule.
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Bilaj - Ožujak 12, 2011, 08:30:42 poslijepodne
jel tko danas bio u vočnjaku?

jeste kaj rezali. Ja sam posadil dva trsa :-)
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: kuntakinte - Ožujak 12, 2011, 08:39:57 poslijepodne
Večinu sem porezal početkom tjedna,nekaj i prije,des sem rešil jabuku i ribizlin.Šibe od ribizlina sem dal susede a od nje dobil tujnu i nekakovo cveče (mene ta imena nikak nejdu v glavu,tak da mi je treba magnolije neeeeeeebi se setil imena da je za vubiti).Još bi trebal somleti granje i pohitati po greda al to bu došlo na red da bu čas.
Kakve si trse posadil?Nekaj kupovno il..?
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Mlačanin - Ožujak 13, 2011, 11:34:35 prijepodne
Ja sem posadil dve jabuke.
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Bilaj - Ožujak 13, 2011, 10:04:07 poslijepodne
Kakve si trse posadil?Nekaj kupovno il..?

Najprovjereniju sortu - Isabelu :-)
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Jaguar - Ožujak 14, 2011, 10:33:53 prijepodne
Može mi netko pomoći oko voćki.
Imam nekoliko sortnih jabuka, trešnju, šljivu, marelicu, breskvu, nekoliko vrsta krušaka.
ovih dana sam ih obrezao, voćke su mlade 2 godine, pošpricao crvenim uljem, mala stabla pobojao živim vapnom uz dodatak soli, sulfat nisam dodavao, jesam li sve dobro napravio i šta je najbolje još napraviti u sljedećem razdoblju, do listanja i cvata a i kasnije tijekom ljeta? Hvala unaprijed na svakoj pomoći.
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Bilaj - Ožujak 14, 2011, 10:40:37 prijepodne
ovih dana sam ih obrezao, voćke su mlade 2 godine, pošpricao crvenim uljem, mala stabla pobojao živim vapnom uz dodatak soli, sulfat nisam dodavao, jesam li sve dobro napravio i šta je najbolje još napraviti u sljedećem razdoblju, do listanja i cvata a i kasnije tijekom ljeta? Hvala unaprijed na svakoj pomoći.

Pa ne znam za živo vapno (valjda gašeno :-).
Sumpor se stavlja da dezinficira. Ako nisi stavio sumpor mislim da ne trebaš ni sol stavljati. Vapno se stavlja zbog boje. I stavlja se po zimi.

Sada ono što treba obvezatno napraviti jest uzeti ureu (ili kan) i baciti ju 1.4. i 1.5. (nemoj pretjerivati s ureom jer češ više stete nego koristi napraviti).

Možeš još špricati s borom ali ja nisam stručnjak za bor i nikada nisam špricao s borom.
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Jaguar - Ožujak 14, 2011, 10:51:58 prijepodne
ovih dana sam ih obrezao, voćke su mlade 2 godine, pošpricao crvenim uljem, mala stabla pobojao živim vapnom uz dodatak soli, sulfat nisam dodavao, jesam li sve dobro napravio i šta je najbolje još napraviti u sljedećem razdoblju, do listanja i cvata a i kasnije tijekom ljeta? Hvala unaprijed na svakoj pomoći.

Pa ne znam za živo vapno (valjda gašeno :-).
Sumpor se stavlja da dezinficira. Ako nisi stavio sumpor mislim da ne trebaš ni sol stavljati. Vapno se stavlja zbog boje. I stavlja se po zimi.

Sada ono što treba obvezatno napraviti jest uzeti ureu (ili kan) i baciti ju 1.4. i 1.5. (nemoj pretjerivati s ureom jer češ više stete nego koristi napraviti).

Možeš još špricati s borom ali ja nisam stručnjak za bor i nikada nisam špricao s borom.

Hvala, da gašeno vapno krivo sam napisao.
A šta je bor?
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Bilaj - Ožujak 14, 2011, 10:58:56 prijepodne
A šta je bor?

Bor ti je neki mikroelement (isto kao dušik) koji služi za zametanje plodova.
Njega treba jako jako malo. Otopina bora od 20 kila ide na 10000m2 stoga tog bora treba jako jako malo dodavati.

Odi u neku poljoapoteku i tamo pitaj za neko gnojivo koje ima i bora u sebi. Ali ja njega nikada nisam koristio tako da ne znam detalje kako i kada špricati.
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Jaguar - Ožujak 14, 2011, 02:10:24 poslijepodne
A šta je bor?

Bor ti je neki mikroelement (isto kao dušik) koji služi za zametanje plodova.
Njega treba jako jako malo. Otopina bora od 20 kila ide na 10000m2 stoga tog bora treba jako jako malo dodavati.

Odi u neku poljoapoteku i tamo pitaj za neko gnojivo koje ima i bora u sebi. Ali ja njega nikada nisam koristio tako da ne znam detalje kako i kada špricati.

Hvala Bilaj, možda se javi još netko sa iskustvom iz vočnjaka, pa nam pomogne svima zajedno.
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: kuntakinte - Ožujak 15, 2011, 11:23:01 poslijepodne
Kakve si trse posadil?Nekaj kupovno il..?
Najprovjereniju sortu - Isabelu :-)

Primene se crno počelo plakati.
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Bilaj - Travanj 04, 2011, 09:50:19 prijepodne
Primene se crno počelo plakati.

Ovo nisam vjeroval dok nisam videl kak zaista plače :-)

Jedno pitanje za breskvare. jeste li pošpricali protiv monilije laxe?
Ta glupa glivica mi je poharala moje breskve. Nadam se da će biti ove godine. Šprical jučer pa budemo vidjeli kaj bude bilo.
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: kuntakinte - Travanj 21, 2011, 12:21:09 prijepodne
Kaj ste do čera napravili-napravili ste.V zemlu se više nesme dirati...  8)
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Bilaj - Travanj 21, 2011, 08:57:50 prijepodne
kaj nije još samo danas.
Od sutra se ne dira.
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: kuntakinte - Travanj 21, 2011, 10:28:54 poslijepodne
Mene je suseda rekla "do četrtka" a sad jel i on nutre il ni...

Kak su one jabuke kaj kupiš bez grančice ravne kak štil od metle a ak ju sam uzgajaš/m zgleda kak metla?
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: kuntakinte - Travanj 23, 2011, 12:14:55 prijepodne
Des sem malo prenušil pri tete,veli;

četrtek se sme delati predpoldan
petek se nesme
sobotu se sme (predpoldan)
nedelu nesme
pondelek (valda) sme

Ni ona ni preveč sigurna a ima i sekakove primerov.
A ja sem mislil da se opče nesme...
Naslov: Odg: Invazija na vrt....
Autor: kuntakinte - Travanj 29, 2011, 11:25:12 poslijepodne
Ima do problemof z nekakovemi črnemi črvi il gusenica cca 10-20 mm duline na luku turjaku i češnaku?
Naslov: Odg: Invazija na vrt....
Autor: Bilaj - Travanj 30, 2011, 09:38:19 prijepodne
Ima do problemof z nekakovemi črnemi črvi il gusenica cca 10-20 mm duline na luku turjaku i češnaku?

Ja imam smao na jabukama gkupe uši i cijelo vrijeme ubijam te uši :-(
Naslov: Odg: Invazija na vrt....
Autor: spoofy - Travanj 30, 2011, 09:52:29 prijepodne
Ima do problemof z nekakovemi črnemi črvi il gusenica cca 10-20 mm duline na luku turjaku i češnaku?

Ja imam smao na jabukama gkupe uši i cijelo vrijeme ubijam te uši :-(

S čim ih tamaniš?  Ja imam na voćkama rupe po listovima   mravi se šetaju po njima.
Kak da se te napasti rešim?
Naslov: Odg: Invazija na vrt....
Autor: Bilaj - Travanj 30, 2011, 03:10:06 poslijepodne
S čim ih tamaniš?  Ja imam na voćkama rupe po listovima   mravi se šetaju po njima.
Kak da se te napasti rešim?

nemam sada tu bočicu da pročitam ali mislim da je cromosul sl 200 s tim da računaj da taj cromosul se može koristiti samo nakon što je prošla cvatnja, otrovan je za pčale (znači špricati noću) i kadenca je 21 dan (znači ništa od trešanja :-).

Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Zagorec BP - Svibanj 02, 2011, 07:29:32 prijepodne
        Maslačak   !?!?!?!?

Imam pitanje za iskusnije. Da li postoji kakvo kemijsko sredstvo da se u travnjaku oko kuće suzbije maslačak.

Potpuno mi je potisnuo djetelinu i travu. Širi se kao blesav, posebno poslije poplave. Uklanjam ga mehanički, ali ga ima na stotine.

Pozdrav.

Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Bilaj - Svibanj 02, 2011, 07:54:42 prijepodne
Krivo sam rekao Confidor SL 200 je to s čim tamanim uši. I tamanim na veliko.

http://www.bayercropscience.com.hr/Insekticidi/Confidor_SL/ (http://www.bayercropscience.com.hr/Insekticidi/Confidor_SL/)

Za maslačke. I ja ih imam milion i još toliko. Ja ne znam kako ih se riješiti. Ja u živam u njihovim padobrancima :-)
Ali koliko znam postoje herbicidi za širokolistni korov pa onda se njega pošprica po travi i ubije sve što ima široke listove a ostavi samo uskolisnu travicu :-)
Toga ima fest pa samo otiđi u poljoapoteku bilo koju i dat će ti već nekaj.

Osim toga postoje i još specijalizirane tekučine koje onda baš moraš jedan po jedan korov mazati i ubijati ali to nikada nisam radio.
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Zagorec BP - Svibanj 02, 2011, 08:11:21 prijepodne
Hvala, budem probal.

Strah me je da si ne uništim živicu i ostale nasade, ali probat ću pažljivo špricati.

Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Bilaj - Svibanj 02, 2011, 09:47:23 prijepodne
E i da, šprica se uvijek ili rano ujutrno ili kasno navečer kada nema nikakvog vjetra i kad ne lete pčele. 
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: kuntakinte - Svibanj 02, 2011, 09:58:17 poslijepodne
Strah me je da si ne uništim živicu i ostale nasade, ali probat ću pažljivo špricati.

*Š živicu- briguj nase,decu,ženu i cucka.
Mislim da ti to ni otrovno samo maslačku nek i tebe...
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Zagorec BP - Svibanj 03, 2011, 06:56:47 prijepodne
Možda ga ipak onda iskopam i ponovo posijem travu i djetelinu
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Vegi - Svibanj 03, 2011, 09:12:55 prijepodne
A zbog čega te smetaju bezazleni maslačci.? Ovo je njihovo vrijeme i kasnije će ih biti manje.
Bilo kakvo špricanje otrova nije dobro rješenje, a ako želiš lijep i uredan travnjak, tada ti ga je najbolje redovito kositi rotacionom kosilicom i za koji mjesec dobiti ćeš finu zgusnutu travicu.
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Bilaj - Svibanj 03, 2011, 09:21:08 prijepodne
Možda ga ipak onda iskopam i ponovo posijem travu i djetelinu

Ja sam svoj vočnjak dvije godine bijal sa totalnim herbicidom ali nije baš urodilo nekim trajnijim plodom.
Sada se veselim kada vidim maslačke :-).

Doma nemam neki pametniji način nego da ih brutalno svaki put vadim s nožem. Treba odstraniti i korijen maslačka. Nakon nekoliko godina uludih intervencija ipak je sada urodilo plodom jer nemam maslačke i rijetko koji drugi korijen.
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Zagorec BP - Svibanj 04, 2011, 07:27:26 prijepodne

Ma ja kosim travnjak valjda svakih 5 dana, ali maslačci su mi u jednom dijelu dvorišta tako prevladali da su potisnuli ostalu travu i djetelinu. Napravio sam si nekakvu spravu za čupanje korijena , ali to je dosadan i dugotrajan posao.

Možda mi je trava i djetelina uništena nakon poplave, ali u drugom dijelu dvorišta je sve OK.

Znam da je maslačak zdrav za puno stvari, ali ja hoću travnjak, pa sam ga odlučio potamaniti mehanički.


 8)
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Mlačanin - Svibanj 04, 2011, 09:19:36 prijepodne

Ma ja kosim travnjak valjda svakih 5 dana, ali maslačci su mi u jednom dijelu dvorišta tako prevladali da su potisnuli ostalu travu i djetelinu. Napravio sam si nekakvu spravu za čupanje korijena , ali to je dosadan i dugotrajan posao.

Možda mi je trava i djetelina uništena nakon poplave, ali u drugom dijelu dvorišta je sve OK.

Znam da je maslačak zdrav za puno stvari, ali ja hoću travnjak, pa sam ga odlučio potamaniti mehanički.


 8)



Sada nakon poplave , biti će sigurno obilnog uroda i drugi plodova, ako ih imaš zasađenih.
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Bilaj - Svibanj 04, 2011, 09:46:03 prijepodne
Sada nakon poplave , biti će sigurno obilnog uroda i drugi plodova, ako ih imaš zasađenih.

Jel ovo sarkazam  ::)

Poplava nije opasna za vočnjak ako traje kratko.
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Zagorec BP - Svibanj 04, 2011, 11:07:43 prijepodne
Dok su vatrogasci veslali po dvorištu, odalamili su mi po jednoj mladoj jabuci - sada je strgana ali iz cijepljenog dijela raste nova. A voda nije donijela ništa korisnoga. Drvena građa koja je bila uskladištena na dvorištu se pomakla i legla na jednu trogodišnju lipu i ubila je (lipa se osušila - jbg). Smrzle su mi se breskve  - dva komada, stradalo cvijeće, živica itd. Kupine se osušile.


Bude naraslo novo, valjda.


 :D
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Jaguar - Svibanj 04, 2011, 12:20:39 poslijepodne
Oko voćki imam neke rupe, sve rupa na rupi, kao rupe od zmija, tako nešto, krtice nisu mislim one izrove zemlju na kup.
Što bi to moglo biti, jeli ima netko sličnih iskustava. Pokušao sam malo ubadati zemlju oko voćki i propada sve, kao da su neki tunelčići ispod. Nisam ranije imao takvih gluposti, trava je bila uvijek lijepo i uredno pokošena i do ovog proljeća nisam uočavao takve rupe. Hvala unaprijed!
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Bilaj - Svibanj 04, 2011, 01:07:02 poslijepodne
Oko voćki imam neke rupe, sve rupa na rupi, kao rupe od zmija, tako nešto, krtice nisu mislim one izrove zemlju na kup.
Što bi to moglo biti, jeli ima netko sličnih iskustava. Pokušao sam malo ubadati zemlju oko voćki i propada sve, kao da su neki tunelčići ispod. Nisam ranije imao takvih gluposti, trava je bila uvijek lijepo i uredno pokošena i do ovog proljeća nisam uočavao takve rupe. Hvala unaprijed!

Da ti nisu poljski miševi ili goluharice?

Ja sam za vikend kosio i gleda osam kako miševi jure po travnjaku. Za njih je najbolje uzeti mišomor odnosno u rupe stavi pšenicu koja je otrovana (ima za kupiti). Inače miši pojedu korijen i onda se stablo samo osuši :-(

Ja sam imao krtice (i još uvijek imam). I rečeno mi je da krtice rade više dobroga nego lošega pa da ne treba njih tjerati nego ako te smeta samo sa grabljama poravnaj vrh brijega te ih nemoj tjerati ili ubijati.
Eto tako su meni rekli.
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Zagorec BP - Svibanj 04, 2011, 02:44:43 poslijepodne
Tunele pod zemljom rade voluharice. Jedu mladi korijen voćke, te ona zaostaje, propada ili se suši. Ima sredstvo za trovanje koje se nagura u rupu tako da do toga ne može doći pas. Izgleda kao crveni gumeni bombon. Mislim da je to krvni otrov jer je predviđen i za trovanje štakora.

http://hr.unichem.si/?tpl=produkt&pid=1427 (http://hr.unichem.si/?tpl=produkt&pid=1427)

Ja sam se uglavnom tako riješio voluharica, a prije toga sam stavljao karabid u rupe, zaljevao ga vodom, te zatrpavao te rupe. Razvijao se plin acetilen koji ih je tjerao ili trovao - bezuspješno.
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Jaguar - Svibanj 04, 2011, 04:54:06 poslijepodne
Bilaj, Zagorec BP hvala na informacijama i savjetima, sutra ću odmah primjeniti jer imam rupa po travnjaku i oko voćki i biljki na destke, onda su to sigurno te voluharice ili kak Bilaj veli goluharice, opake su izgleda, buše i kopaju a svako malo primjetim i nove  rupe, nakon ove zime po travnjaku sam dobio male kanaliće, izgleda sve kam su se kretale i kopale, nakon zime i vode zemlja se oblegla i ostali su mi sve kanalići, kao labirint.
Dakle otrov, iako sam ja prijatelj životinja ali ove voluharice nisu moji prijatelji, uništiše sve što dobro napravim.
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: kuntakinte - Svibanj 05, 2011, 11:34:01 poslijepodne
Ak imaš kokoši;
-ne kosiš travu
-kumpletna populacija pužof,mišof i kojekakove podzemne volov(uharic) je pod kontrolum.
Čak i krtica ak zaluta dobi po čuče.
Jedini za*b je kaj nemreju po vrtu se špancerati celo leto.Nek samo pol.Jel kak su cunami za nametnike tak su i za vočke i povrčke.Na jesen i proleče em prirodno gnoje (il refleksno  ;D ) em rešavaju puže,gliste i drugo kaj stane f klun.

V ove dva dane sem zamalo (Zamalo!  ;D ) z šalatum pojel 4 puže- to mi se z ovum "dućanskum" nemre dogoditi...(Nis brojil kulko sem je pojel.Kak i črvov z jabuka.Il ruška. )

Ak je dalko od vočki i sega korisnoga a f pitajnu su "štaki-ji",štakori,zakipi se kotel vode...Nis probal al tak vele.
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Newbie - Svibanj 06, 2011, 07:58:04 prijepodne
Zamalo, ne lazi kunta....
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Vegi - Svibanj 06, 2011, 08:40:14 prijepodne
Ak imaš kokoši;

Ak se očeš rešiti trave i imati travnjak kak v Maksimiru, samo pustiš par kokoši i stvar je rešena. Za dva meseca imel buš golu zemlicu  ;D.
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Newbie - Svibanj 06, 2011, 06:06:27 poslijepodne
Za travnjak velicine cca 30 x 50 metara, kupiti 12 kitara nitro razredjivaca, i paziti da nema kise sljedecih par dana... pospricati travnjak, i sigurno se rjesavate svega korova. cak i raznih voluharica i krtica.
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: kuntakinte - Svibanj 06, 2011, 09:54:52 poslijepodne
Zamalo, ne lazi kunta....

Morem ti je donesti...  ;D
Boli su od cucka za kučnoga lubimca.
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Bilaj - Svibanj 08, 2011, 09:26:29 prijepodne
jel vama kaj smrznuto?
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Jaguar - Svibanj 08, 2011, 09:30:15 prijepodne
jel vama kaj smrznuto?


Krastavci, Krumpir........ >:(
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Bilaj - Svibanj 08, 2011, 11:15:53 prijepodne
Meni za sada kak izgleda samo jedan malecki orah.  :(
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: kuntakinte - Svibanj 08, 2011, 07:42:49 poslijepodne
Pri mene se živo i zdravo,je da je kilavo i da se jedva giba...Rekel mi je jen da mu je napolu mraz krumper od*...
Jel bu skoro kakove kiše?
Des je ob pet trebala padati al se nekaj skurvalo...
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Vegi - Svibanj 08, 2011, 10:08:35 poslijepodne
Pri mojem starom , grah pofureni total, a stradala i svaka druga stabiljka kuruze, ne one standardne, tu ni nema , nego ovih par vrtnih domačih šečerci, kaj je posadil za pečenice ili kuhanje. Malo je i mlado trsje dobilo, a i di koj paradajz.
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: kuntakinte - Svibanj 14, 2011, 12:02:04 prijepodne
Proglašena elementarna nepogoda u Velikoj Gorici i Općini Orle
13.05.2011.
Župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić, proglasio je elementarnu nepogodu za područje Grada Velike Gorice i Općine Orle nastalu uslijed niskih jutarnjih temperatura 5., 6. i 7. svibnja 2011. godine koje su prouzročile šteta na poljoprivrednim kulturama.

Nakon Županove Odluke o proglašenju elementarne nepogode, Gradsko/Općinsko i Županijsko povjerenstvo, izvršit će procjenu šteta i u zakonskom roku dostaviti izvještaj Državnom povjerenstvu za procjenu šteta od elementarnih nepogoda.
http://www.gorica.hr/2011/05/proglasena-elementarna-nepogoda-u-velikoj-gorici-i-opcini-orle/#more-8273 (http://www.gorica.hr/2011/05/proglasena-elementarna-nepogoda-u-velikoj-gorici-i-opcini-orle/#more-8273)

Kaj je ovo vic ili ...?
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Bilaj - Svibanj 16, 2011, 12:41:18 poslijepodne


Kaj je ovo vic ili ...?

Pa i nije. znam ljude kojima su jagode sve pocrkale :-(
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: kuntakinte - Svibanj 16, 2011, 10:47:55 poslijepodne
Des gledim,prošli tjeden se na pol krumpera po jen list "nasmežural" a sad ga susedi okapaju-lišča kak f pripovesti.Niš mu ni.I to napolu de je navečer i po noči temperatura navek 2-3° nižeša nek f selu.
Mene ovo smrdi na "HDZ-jabuke"... Elementarka,a nigde unazad dva tjedne ni bilo ni crtice da je kaj naje*...

Most za mesec dan zijde kaj v R/GTu...
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Zagorec BP - Svibanj 17, 2011, 07:23:49 prijepodne
Krumpir je stvarno jako otporan.

Ove godine ga ne sadimo u vrtu jer nam uzima puno prostora, a nikakva korist, već u jutenoj vreći - tako da kad malo prolista zatrpamo lišće slojem zemlje i tako odmatamo vreću u visinu i zatrpavamo krumpir. Navodno, krumpir tako stvara puno gomolja.

Kad je bio mraz, sve lišće je crklo, ali za tri dana , kao da i nije bilo mraza (nažalost dva mlada oraha su nastradali jako i baš nemam sreće s njima, a susjedu rastu orasi k'o blesavi).
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Bilaj - Svibanj 17, 2011, 08:30:01 prijepodne
Des gledim,prošli tjeden se na pol krumpera po jen list "nasmežural" a sad ga susedi okapaju-lišča kak f pripovesti.Niš mu ni.I to napolu de je navečer i po noči temperatura navek 2-3° nižeša nek f selu.
Mene ovo smrdi na "HDZ-jabuke"... Elementarka,a nigde unazad dva tjedne ni bilo ni crtice da je kaj naje*...

Ha čuj, za to nikada ne bi stavio ruku u vatru.
Sigurno i tu ima nekaj.
Ali ja zanm da je meni bila šteta ali baš da mi je bila elementarna šteta i nije.
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: kuntakinte - Svibanj 18, 2011, 10:19:47 poslijepodne
Petak Svibanj 20

14:00
+24°
 3 kmh
Oblačno i slaba kiša
Vjerojatnost oborine: 93%
Vlažnost: 53%

20:00
+22°
 9 kmh
Djelomično oblačno, moguća kiša s grmljavinom
Vjerojatnost oborine: 11%


Subota Svibanj 21

11:00
+23°
 2 kmh
Djelomično oblačno, moguća kiša s grmljavinom
Vjerojatnost oborine: 65%

14:00
+25°
 8 kmh
Oblačno i slaba kiša
Vjerojatnost oborine: 85%

17:00
+23°
 6 kmh
Oblačno
Vjerojatnost oborine: 33%

Sad bi treba sunca za črešne i ribizlin,od preveč kiše budu spucali.Ak bu jakši veter treba bi i trsje povezati...
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Bilaj - Svibanj 23, 2011, 07:23:07 prijepodne
meni je za glupe uši. Imam ih milion.
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Jaguar - Svibanj 23, 2011, 10:39:23 poslijepodne
Konačno jedna dobra, prava, proljetna kiša, bez tuče.
Iako neće idealno pogodovati svima ali poljoprivredi i vrtovima u cjelini hoće. :)
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Bilaj - Lipanj 01, 2011, 01:56:56 poslijepodne
ja sam dobil grinje na orasima?!?!? :o

je i vi imate takovih napastnika?
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Zagorec BP - Lipanj 02, 2011, 01:24:16 poslijepodne
Ima uputa na internetu kako se riješiti napasnika prirodnim putem.
Pomoću mravlje kiselina iz kopriva - koprive odstoje u vodi 24 sata te se tom tekućinom špricaju napadnuti usjevi.
Ne znam detalje... :(
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Jaguar - Lipanj 02, 2011, 10:08:16 poslijepodne
Ima uputa na internetu kako se riješiti napasnika prirodnim putem.
Pomoću mravlje kiselina iz kopriva - koprive odstoje u vodi 24 sata te se tom tekućinom špricaju napadnuti usjevi.
Ne znam detalje... :(

Da istina tak sam i ja čul da se kopriva koristi kao zaštita ali i kao gnoj/prehrana ovisno o tome koliko dugo stoji u vodi.
Neznam detalje recepture, ali uglavnom kraće držanje u vodi je zaštita( do tjedan dana) a kasnije ukoliko se duže drži u vodi koristi kao prehrana biljkama. To je prirodni pripravak, ali imal sam prilike vidjeti onu koja duže stoji u vodi, ta ima grdi miris.
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Zagorec BP - Lipanj 03, 2011, 07:20:32 prijepodne
Evo linka na zanimljiv članak o prirodnoj zaštiti bilja:

http://mojcvijet.hr/content/view/175/73/ (http://mojcvijet.hr/content/view/175/73/)

Ja primjenjujem priču sa gnojivom od koprive.


 8)
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Bilaj - Lipanj 03, 2011, 10:23:22 prijepodne
http://mojcvijet.hr/content/view/175/73/ (http://mojcvijet.hr/content/view/175/73/)

Thnks ovo je fakat pametno
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Bilaj - Lipanj 06, 2011, 08:48:05 prijepodne
Jel kaj vama ova oluja napravila?
Ja još nisam otišao do vočnjaka ali nada se da budem uskoro.
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: kuntakinte - Kolovoz 19, 2011, 09:35:21 poslijepodne
Pa malo črn,pa malo bel,pa malo po sliva,pa malo po breska...Tu i tam se preseče z paradajzom...  :P
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: kuntakinte - Rujan 15, 2011, 10:16:35 poslijepodne
Jel do ima kaj za letošne jabuke povedati?
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: kuntakinte - Rujan 19, 2011, 12:22:52 prijepodne
(http://img834.imageshack.us/img834/2451/imgp0995a.jpg) (http://imageshack.us/photo/my-images/834/imgp0995a.jpg/)
Ruška letos cvete drugi put
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Jaguar - Rujan 19, 2011, 08:38:05 prijepodne
Imam nekoliko mladih voćki, koje sam u proljeće(ali izgleda prekasno) špricao crvenim uljem(izgleda i prejake koncentracije) od kojih mi se 4-5 voćki osušilo, međutim jedna od tih suhih se sada u jesen probudila, izlistala i procvjetala, taj fenomen mi nije jasan, pa ukoliko netko ima spoznaja i zna o čemu se radi, biti ću zahvalan za svaki savjet. Mogu li očekivati da će te voćke na proljeće biti ponovno žive ili ih moram vaditi.
Predpostavljam da sam sa crvenim uljem, moguće prekasno špricanim poremetio voćkama ritam življenja/mirovanja.
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: mglavovic - Rujan 19, 2011, 06:47:55 poslijepodne
Imam nekoliko mladih voćki, koje sam u proljeće(ali izgleda prekasno) špricao crvenim uljem(izgleda i prejake koncentracije) od kojih mi se 4-5 voćki osušilo, međutim jedna od tih suhih se sada u jesen probudila, izlistala i procvjetala, taj fenomen mi nije jasan, pa ukoliko netko ima spoznaja i zna o čemu se radi, biti ću zahvalan za svaki savjet. Mogu li očekivati da će te voćke na proljeće biti ponovno žive ili ih moram vaditi.
Predpostavljam da sam sa crvenim uljem, moguće prekasno špricanim poremetio voćkama ritam življenja/mirovanja.

 "Gle malu voćku poslije kiše, dođem s crvenim uljem i nema je više"
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Jaguar - Rujan 19, 2011, 07:05:26 poslijepodne
Imam nekoliko mladih voćki, koje sam u proljeće(ali izgleda prekasno) špricao crvenim uljem(izgleda i prejake koncentracije) od kojih mi se 4-5 voćki osušilo, međutim jedna od tih suhih se sada u jesen probudila, izlistala i procvjetala, taj fenomen mi nije jasan, pa ukoliko netko ima spoznaja i zna o čemu se radi, biti ću zahvalan za svaki savjet. Mogu li očekivati da će te voćke na proljeće biti ponovno žive ili ih moram vaditi.
Predpostavljam da sam sa crvenim uljem, moguće prekasno špricanim poremetio voćkama ritam življenja/mirovanja.

 "Gle malu voćku poslije kiše, dođem s crvenim uljem i nema je više"

glavonjiću imam osjećaj da tebi bolje ide botoks nego voćarstvo. ;D
Pitao sam forumaše i ako neznaš nemoj mi se lijepiti na post bez ikakvog razloga ako neznaš odgovor. 8)
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Bilaj - Rujan 19, 2011, 08:45:11 poslijepodne
bakar je otrovan za biljku (i ljude) kada se probudila.
kada spava onda je neutralan za biljku.

ali pazi bakar je teški metal i bolje ga je manje staviti nego previše. Probaj ako nisi siguran staviti bijelo ulje (crveno ulje je biljelo + crveno).

A jesi li siguran da si dobro posadio. Možda su se i smrzle? Meni su ove godine crkle 4 jabuke :-(
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Jaguar - Rujan 19, 2011, 09:04:52 poslijepodne
bakar je otrovan za biljku (i ljude) kada se probudila.
kada spava onda je neutralan za biljku.

ali pazi bakar je teški metal i bolje ga je manje staviti nego previše. Probaj ako nisi siguran staviti bijelo ulje (crveno ulje je biljelo + crveno).

A jesi li siguran da si dobro posadio. Možda su se i smrzle? Meni su ove godine crkle 4 jabuke :-(

Jesam dobro sam ih posadio, sada su već treća godina kako su posađene i bile su dobre do ovog proljeća, kada sam ih pošpricao uljem, očito kako i velite prejake koncentracije i to najvjerojatnije prekasno, kada se biljka počela buditi pa čak i pupati, zanimljivo nisu sve, od njih 20-ak 5 voćaka je stradalo, a jedna je sada izlistala i procvjetala od tih 5. Očito je da sam sa prejakom koncentracijom napravio loše za biljke.

Hvala Bilaj za informacije, vidjet ću što će biti iduće proljeće s njima, možda ožive, ak ne vadit ću ih i saditi nove, ali sa uljem ću svakako biti oprezniji ubuduće.
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: tromblon - Rujan 20, 2011, 08:09:40 prijepodne
očito kako i velite prejake koncentracije i to najvjerojatnije prekasno

Onaj papirić zalijepljen na ambalaži na kojem su neka sitna slova jest deklaracija i uputa o uporabi. To bi svakako trebao pročitati kako bi znao adekvatno rukovati takvim namjenskim sredstvima. Osobito zapamti ovo  „UKOLIKO DOĐE DO GUTANJA OBRATITE SE SVOM LIJEČNIKU“ :D
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Bilaj - Rujan 20, 2011, 09:55:00 prijepodne
Bolje ih je saditi u zimu. Nakon što otpadnu svi listovi a nije blato (odnosno voda kada iskopaš rupu)- tad treba saditi.

A možda su ti miševi pojeli korijen. To ti isto može biti uzrok.
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Jaguar - Rujan 20, 2011, 02:20:09 poslijepodne


A možda su ti miševi pojeli korijen. To ti isto može biti uzrok.

Moguće i to, jer ovo ljeto sam imao otvoreni rat s voluharicama, hrpa ih je bila po vrtu i dvorištu, oko voćki je bilo isto jako puno rupa od voluharica, čak sam primjetio da je korijen bio u zraku, pa sam kopao, zalijevao vodom, do blata i gazio oko korijena, da korijen dobije zemlju, već sam pisao o voluharicama i bio sam i još uvijek sam u dilemi, što je uzrok.
Hvala Bilaj na savjetu, znam da je voćke bolje saditi u zimu nego u proljeće ali mislio sam vidjeti prvo hoće li pupati na proljeće, jer ako ih povadim sad a možda će se oporaviti, kak i ova koja je sada izlistala i procvjetala.
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: tromblon - Rujan 20, 2011, 03:12:00 poslijepodne
možda si ih naopako zasadio, trebao si prvo pitati za savjet.
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Bilaj - Rujan 20, 2011, 03:34:28 poslijepodne
znam da je voćke bolje saditi u zimu nego u proljeće ali mislio sam vidjeti prvo hoće li pupati na proljeće, jer ako ih povadim sad a možda će se oporaviti, kak i ova koja je sada izlistala i procvjetala.

Ma je. Ali najgore ako na proljeće vidiš kakvo je stanje, onda je već prekasno za sadnju.

Ja bum nažalost moral saditi 4 nove. Isto su mi se osušile. Borile su se cijelo vrijeme.
Ne znam zašto. Možda sam ih krivo posadio pa je zgorio korijen. Možda je krlima bila preoštra za njih.
Ne znam stvarno zašto. krtica imam milion ali one ne jedu korijen.

Ali su zato ostale jabuke bile dobre.

Sada bum sadil crisp pink, golden rush i topaz :-) pa da vidimo jel bude bilo kaj dobroga.
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Jaguar - Rujan 20, 2011, 04:15:18 poslijepodne
Ma je. Ali najgore ako na proljeće vidiš kakvo je stanje, onda je već prekasno za sadnju.

Ja bum nažalost moral saditi 4 nove. Isto su mi se osušile. Borile su se cijelo vrijeme.
Ne znam zašto. Možda sam ih krivo posadio pa je zgorio korijen. Možda je krlima bila preoštra za njih.

Ili rizikovati i čekati ili saditi nove, no vidjet ću.
Moguće da su i preplitko posađene, iako sam ih sve jednako sadio, nekako si msilim da su ipak voluharice najveći razlog, da su uništile korijen, iako možda se korijen i oporavi ako ga nisu do kraja pojele, neznam.
Možda ipak ostavim i rizikujem do proljeća, kako bi bio siguran treba li ili ne vaditi i nove saditi.

Teško je kada bi htio imati 30 različitih voćaka a onda pak svaku vrstu treba njegovati na svoj način, ne ide ono generalno jednako za sve. Ali dobro, malo i učim oko voćki, u tom smislu ja sam mlad voćar.
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Jaguar - Rujan 20, 2011, 04:17:54 poslijepodne
možda si ih naopako zasadio, trebao si prvo pitati za savjet.

A da nisi ti malo naopako zasađen, pa ulijećeš tako s budalaštinama i glupostima, po tko zna koji put već, kada se vodi ozbiljna diskusija i razmjenjuju iskustva i savjeti? :P
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: mglavovic - Rujan 20, 2011, 07:01:30 poslijepodne
možda si ih naopako zasadio, trebao si prvo pitati za savjet.

A da nisi ti malo naopako zasađen, pa ulijećeš tako s budalaštinama i glupostima, po tko zna koji put već, kada se vodi ozbiljna diskusija i razmjenjuju iskustva i savjeti? :P

Evo jaguara poslije kiše, dođe s crvenim uljem i nema voćaka više ;D ;D ;D
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: mglavovic - Rujan 20, 2011, 07:02:07 poslijepodne
možda si ih naopako zasadio, trebao si prvo pitati za savjet.

možda je kopao rupe s druge strane ;D
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: kuntakinte - Rujan 21, 2011, 12:27:12 prijepodne
Odlična berba u Vukomeričkim goricama       
Autor Vlado Mikulčić     
Utorak, 20 SEPTEMBER 2011 22:25 
Ova godina odlična je za vinogradare budući je obilovala lijepim, toplim i sunčanim vremenom. Tako je već prvim vikendom u mjesecu rujnu u Vukomeričkim goricama započela ovogodišnja berba grožđa. Pjesma i odlično raspoloženje bilo je prisutno skoro na svakom brijegu, što i ne čudi s obzirom da su vinogradari više nego zadovoljni sa kvalitetom ubranog grožđa, a i s količinom. Ono je ove godine veoma zdravo, bez bolesti sa puno sladora i zadovoljavajućim kiselinama, tako da se berba odvijala u fazi pune zrelosti grožđa. Sve to ukazuje da će se iduće godine piti vina odlične kvalitete. Berba je završila sredinom mjeseca, a vrijednim vinogradarima predstoje mnogobrojne aktivnosti u podrumima vezane uz primarnu preradu grožđa, pretoke, bistrenje, filtriranje, stabilizaciju, te njegu i čuvanje vina. Stoga slobodno možemo reći da za to vrijedi ona stara poslovica ¨važno je biti dobar vinogradar, ali još je važnije biti dobar podrumar¨. E, pa živjeli !
http://www.grozd-vg.hr/ (http://www.grozd-vg.hr/)
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Bilaj - Rujan 21, 2011, 10:37:05 prijepodne
Teško je kada bi htio imati 30 različitih voćaka a onda pak svaku vrstu treba njegovati na svoj način, ne ide ono generalno jednako za sve. Ali dobro, malo i učim oko voćki, u tom smislu ja sam mlad voćar.

Eh jesi li voćar ili voćkar?
voćari prodaju a voćkari uzgajaju  ;)

Problem je što kod različitih vrsta (jabuka) je sve isto ali termin nije jednak. nešto treba ranije a nešto kasnije.

Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Jaguar - Rujan 21, 2011, 12:41:19 poslijepodne

Eh jesi li voćar ili voćkar?
voćari prodaju a voćkari uzgajaju  ;)

Problem je što kod različitih vrsta (jabuka) je sve isto ali termin nije jednak. nešto treba ranije a nešto kasnije.

U tom smislu sam voćkar.
Da istina, imam 6 vrsta jabuka, 4 vrste krušaka, 3 vrste šljiva, trešnja, marelica, breskva, kiwi........
I obzirom na termine, teško ih je sve odvojeno njegovati, a svake je po jedna ili dvije sadnice.
Ali dobro, ja učim po malo i rekreiram se. Hvala Vama na svakom savjetu!
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Bilaj - Rujan 21, 2011, 01:24:38 poslijepodne

Eh jesi li voćar ili voćkar?
voćari prodaju a voćkari uzgajaju  ;)

Problem je što kod različitih vrsta (jabuka) je sve isto ali termin nije jednak. nešto treba ranije a nešto kasnije.

U tom smislu sam voćkar.
Da istina, imam 6 vrsta jabuka, 4 vrste krušaka, 3 vrste šljiva, trešnja, marelica, breskva, kiwi........
I obzirom na termine, teško ih je sve odvojeno njegovati, a svake je po jedna ili dvije sadnice.
Ali dobro, ja učim po malo i rekreiram se. Hvala Vama na svakom savjetu!

Ja isto.
9 trešanja, 3 breskve, 5 novih šljiva i 7 starih, 5 oraha i 21 jabuka :-)
I jabuke planiram podebljati :-)
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: mglavovic - Rujan 21, 2011, 05:22:45 poslijepodne


Da istina, imam 6 vrsta jabuka, 4 vrste krušaka, 3 vrste šljiva, trešnja, marelica, breskva, kiwi........


Da nemaš možda crvene jagode i piljevinu?
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Jaguar - Rujan 21, 2011, 08:25:18 poslijepodne


Da istina, imam 6 vrsta jabuka, 4 vrste krušaka, 3 vrste šljiva, trešnja, marelica, breskva, kiwi........


Da nemaš možda crvene jagode i piljevinu?

Imam jednog pijetla al nije za tebe, naj se nametati zabadava. ;D
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: kuntakinte - Rujan 24, 2011, 10:50:50 poslijepodne
Kako preraditi grožđe u kvalitetno vino?
Objavljeno na dan 18. 09. 2011.
SAVJETI VINOGRADARIMA
Berbu grožđa mnogi su vinogradari već priveli kraju, no pravi posao tek slijedi.Ubrano grožđe treba što prije početi prerađivati, kako bi se izbjegla izloženost nepoželjnim procesima-savjetuje naš vinogradar Mirko Crnković iz Martinca. Muljanje je početna faza prerade, a obavlja se motornim ili ručnim muljačama. Nakon toga slijedi prešanje, koje se može olakšati raznim enzimima koji imaju zadatak omekšati grožđe, i sačuvati bolju aromu. Taloženje mošta bitno je jer se njime uklanjaju mehaničke nečistoće, primjerice, zemlja i kemijska sredstva kojima je loza tretirana. Nakon taloženja, slijedi otakanje, doslađivanje i dodavanje selekcioniranih kvasaca.
http://www.bjelovarac.hr (http://www.bjelovarac.hr)
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: kuntakinte - Prosinac 20, 2011, 08:53:00 poslijepodne
(http://img819.imageshack.us/img819/9938/imgp3365x.jpg) (http://imageshack.us/photo/my-images/819/imgp3365x.jpg/)

Presadil sem pred dva tjedne breskvu.Des vidim da su ju zajci oglobali a slive pošišali.Nis se nadal da budu v kvar išli takoreči v selo,ma,nis opče mislil o tem.
E,sad...
Znam da se breskva more jako dobro regenererati ak se otrgne il odreže.Jesu je ove nevole presudile il ima šemse zajnu?
Ono dole kaj zgleda kak lišaji je drevo bez kore.
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: spoofy - Prosinac 20, 2011, 10:32:11 poslijepodne
Ak ni pojeđeno skroz unaokol ima šanse da potera i da se oporavi. Moje iskustvo s par vočki kaj su mi tak oglodali je da je najbolše odrezati  ispod pojeđenoga (važno je da je iznad cijepa) i ona bu za dve lete takva kakva je sad. Meni su pojeli dve jabuke i dve trešnje i sve su terale ali na kraju se posušilo, pa sam odrezal dole i opet su poterale. Od onda mećem obavezno one mrežice za zaštitu na sve voćke kaj ih imam.
Svaka škola se plaća.


(http://img819.imageshack.us/img819/9938/imgp3365x.jpg) (http://imageshack.us/photo/my-images/819/imgp3365x.jpg/)

Presadil sem pred dva tjedne breskvu.Des vidim da su ju zajci oglobali a slive pošišali.Nis se nadal da budu v kvar išli takoreči v selo,ma,nis opče mislil o tem.
E,sad...
Znam da se breskva more jako dobro regenererati ak se otrgne il odreže.Jesu je ove nevole presudile il ima šemse zajnu?
Ono dole kaj zgleda kak lišaji je drevo bez kore.
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Bilaj - Prosinac 21, 2011, 09:19:04 prijepodne
ali tu ranu treba dezinficirati (bakrom ne znam točno kak) i onda prekri sa voskom.
I temperatura mora biti viša od 0.
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: koko-vg - Prosinac 21, 2011, 10:33:52 prijepodne
... ako ne znaš kak , kaj ga onda savjetuješ ?

Ja sam svoje voćke još prije tri tjedna pripremio za zimu ...  premazao vapnom ... da, to se sad dela !
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Bilaj - Prosinac 21, 2011, 11:33:22 prijepodne
... ako ne znaš kak , kaj ga onda savjetuješ ?

Joj stvarno svašta se od tebe može očekivati.
dezinfekcija se treba napraviti- i to je pametan savjet.
Ako ti ne znaš ništa pametnije reč, onda bolje šuti.
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: koko-vg - Prosinac 21, 2011, 12:15:33 poslijepodne
ali tu ranu treba dezinficirati (bakrom ne znam točno kak) i onda prekri sa voskom.
I temperatura mora biti viša od 0.

am nis ja napisal DA NE ZNAM KAK ... 

Da, od mene se može svašta očekivati, ako dam prijedlog kako zaštititi voćke prije zime .

Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Bilaj - Prosinac 21, 2011, 01:07:15 poslijepodne
Nisi napisao ne znaš kak ali ono što si napisao napisao si polovično i bolje bi bilo da ništa nisi napisao.

Ja sam svoje voćke ... pripremio za zimu ...  premazao vapnom ... da, to se sad dela !

Vočke se ne premazuju vapnom nego mješavinom: vode, gašenog vapna, sumpora i kuhinjske soli.
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: koko-vg - Prosinac 21, 2011, 01:55:36 poslijepodne
Krpina je napisao i omjer u kojem to treba miješati, ali i kad se samo vapnom premaže, ima svrhu te je bolje nego ne poduzeti ništa

http://www.vinogradarstvo.hr/index.php?s=757 (http://www.vinogradarstvo.hr/index.php?s=757)
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: kuntakinte - Svibanj 14, 2012, 11:34:03 poslijepodne
(http://img39.imageshack.us/img39/6775/imgp4483.jpg) (http://imageshack.us/photo/my-images/39/imgp4483.jpg/)

I posle 3-4 lete i 1.876.528 pokušajev ceplenja eto i prvoga rezultata!  8)
Nevrekel ga...
Da je dete več bi pregovorilo i prehodilo...  :P
I kaj je najbole; nemam pojma kaj sem i na kaj!
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Zagorec BP - Lipanj 06, 2012, 12:42:06 prijepodne
Dragi forumaši, ima li tko iskustva sa uzgojem tuja?
Naime, kupio sam sjemenke tuje (skroz je sitno), pa me zanima da li je netko od vas već uzgajao istu i da li postoji kakav preporučeni prostor za to i postupak koji funkcionira.

Pozdrav
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: kuntakinte - Lipanj 17, 2012, 01:22:28 prijepodne
Umnožavanje slavonskog češnjaka
Ugovori za državnu poljoprivrednu zemlju do 30. rujna
Državnu zemlju dobit će velike ribe, a njih će pojesti europske
http://agrar.hr/ (http://agrar.hr/)

Vuna proizvod ili otpad
http://www.komora.hr/ (http://www.komora.hr/)

Mali povrtnjak – korist i ukras
 Opsežna istraživanja provedena tijekom posljednjih nekoliko desetljeća pokazala su da je povrće vrlo važno zbog svojih hranjivih svojstava. Povrće osigurava organizmu korisne i lakoprobavljive tvari – šećer, nezamjenjive aminokiseline, bjelančevine, masti, mineralne soli, vitamine i enzime. Povoljno utječe na ljudski organizam, regulira probavu i povećava biološku vrijednost ostalih namirnica. Najkorisnije je svježe povrće, jer sadržava više vitamina od toplinski obrađenog.
 Velika je prednost uzgoja povrća u vlastitoj proizvodnji mogućnost branja plodova kada oni dosegnu optimalnu zrelost i pun okus, što nije slučaj kod industrijskog i intenzivnog uzgoja kada se s berbom čeka do trenutka maksimalnog prinosa.
...Toplina i svjetlo
 Za nicanje i disanje biljaka, rast, cvatnju, oprašivanje i druge procese potrebna je određena temperatura. Primjerice, na 15 °C cikla niče za 5 do 6 dana, a na 5 °C za 22 dana. Kupus uzima triput više fosfora pri temperaturi od 16 do 22 °C, nego pri temperaturi od 2 do 6 °C. Pri temperaturi od 15 °C fotosinteza kod krastavaca prestaje.
...Važnu ulogu u rastu i razvoju povrtnog bilja igra temperatura vode. Kad se toploljubivo povrće zalijeva vodom temperature od 14 do 16 °C, postaju drvenasto. Temperatura vode za zalijevanje trebala bi biti veća od 20 °C.
...Dugotrajan uzgoj istih povrtnih kultura na jednom mjestu izaziva štetne posljedice; zbog jednostrana korištenja hranjivih tvari zemlja se brzo iscrpljuje, gomilaju se uzročnici bolesti i štetnici; kvari se struktura tla i urodi određene kulture iz godine u godinu se smanjuju. Zbog toga je potrebno pridržavati se plodoreda. Međutim, u malom vrtu mogućnost pravilna plodoreda nije velika, ali se ipak treba pridržavati nekih pravila. Urodi luka, mahuna, graška i srednje kasne rajčice smanjuju se ako se nekoliko godina za redom uzgajaju na istom mjestu. Istraživanja su pokazala da u četvrtoj godini uzgoja na istom mjestu luk daje 40% niže urode, a kod graška urodi su 20% manji. Rana rajčica i rani krumpir mogu se na istom mjestu uzgajati bez pridržavanja plodoreda, a da to ne utječe na urode, samo ako se nakon njih kao postrana kultura uzgaja kukuruz. Kod srednje kasne rajčice vrlo niski urodi dobivaju se ako je prethodna kultura bila srednje rana rajčica, a urodi su najveći ako se uzgaja nakon mahuna i graška. Dobre su pretkulture krumpir, paprika i špinat, loša je pretkultura kasni kupus. Paprika daje najviše urode ako se uzgaja nakon krumpira, graška, mahuna i kasnog kupusa, a najlošije su predkulture rana rajčica i paprika. Kasni kupus najbolje je uzgajati nakon mahuna, graška, ranog krumpira, srednje kasne rajčice i paprika, a nepovoljna je pretkultura špinat. Površina malog povrtnjaka mora se što racionalnije koristiti, a to se uglavnom postiže uzgojem nekoliko kultura. Kod zajedničkog uzgoja povrća moguće su različite kombinacije, a spomenut ćemo samo neke:
 mrkva + peršin + rotkvice
 mrkva + peršin + endivija
 endivija + rani kupus
 paprika + mrkva ili peršin
 krastavci + mrkva ili peršin
http://www.gospodarski.hr/Publication/2012/6/mali-povrtnjak-korist-i-ukras/7608 (http://www.gospodarski.hr/Publication/2012/6/mali-povrtnjak-korist-i-ukras/7608)

Uzgoj purana na okućnici
 Prilično velika potreba za prostorom, osobito glede zatravljenog ispusta, zasigurno je jedan od razloga što susrećemo tako malo uzgajatelja purana. Oni koji raspolažu s dovoljno dvorišnog prostora i posebno se zanimaju za purane trebali bi se posvetiti ovoj grani uzgoja peradi. Osim u Hrvatskom zagorju i Prigorju, purani također dobro uspijevaju u većem dijelu kontinentalne Hrvatske, te u Ravnim kotarima i Zagori.
...Ali danas se sve to rješava s preventivnom uporabom lijekova. !!???
...Inače, odrasli purani su iznenađujuće otporni na nepovoljne vremenske uvjete. Takvo držanje peradi potpomaže oštru prirodnu selekciju.
...Naravno da nijednom uzgajatelju nije drago da gubi jaja zbog kuna, štakora ili ježeva jer mu je svako jaje dragocjeno.
http://www.gospodarski.hr/Publication/2011/18/uzgoj-purana-na-okunici/7518 (http://www.gospodarski.hr/Publication/2011/18/uzgoj-purana-na-okunici/7518)

Hrana ove skupine životinja su u prvom redu beskralješnjaci (kukci i njihove larve kao i kolutićavci), no jedu i male kralježnjake kao i strvinu. U manjoj mjeri jedu i biljni materijal kao korijenje i voće.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Je%C5%BEevi (http://hr.wikipedia.org/wiki/Je%C5%BEevi)
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: kuntakinte - Kolovoz 28, 2012, 08:54:35 poslijepodne
Jel ima de na Gorice za kupiti flaš za kiselenje vekše od 5l volumena?
Čemu služi demižon z velikem otvorom, cca. 100- 140mm?
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: kuntakinte - Kolovoz 31, 2012, 11:11:34 poslijepodne
Započela berba
http://www.grozd-vg.hr/ (http://www.grozd-vg.hr/)

https://picasaweb.google.com/101331838799024895385/BerbaHrvacic2012#5782736154491700082 (https://picasaweb.google.com/101331838799024895385/BerbaHrvacic2012#5782736154491700082)

Kakvo je ovo grozdje?
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Tazika - Siječanj 20, 2013, 08:35:51 poslijepodne
PURANI - ISKUSTVO JEDNOG POČETNIKA (apsolutnog :-\)

ili

PURANI DALEKO LETE


 Tek što smo doselili u Vukomerečke Gorice iz grada, a i zato kaj smo uz kuću (nehotice) dobili još neke građevine i prek 3 hektara okućnice, odlučili smo uzgojiti neku perad (to je kao najlakše). Neznam više kak, ali odlučili smo se za purane. Zagorske.

Jedva smo nabavili piliće i skupo smo ih platili, i daleko smo po njih išli.
Prvo su bili u kutiji sa žaruljom, onda smo jen stari ormar položili na leđa i tamo su rasli sa žaruljama, onda smo ih premjestili u štalu.
Maleni su rasli (k'o ludi) a proljeće zatoplilo, pa smo ih počeli puštati van.

Smiješnih li životinja... joj kad ih se setim! - ajmo natrag na priču: pratili su me svugdje, ko cucki. Valjda su mislili da sam im ja mama. Ja kod susede na kavici, kad čujemo vani neku gužvu, auti stoje a moje jato me traži po selu.

A onda, jednoga dana, jedan puran je zamahao krilima i - poletio!
Ee, to im je bila nova fora.
Počeli oni letjeti. Svi.
Prvo nisko, par metara, pa sve više.
Preko krošanja voćaka, pa prek pol brega.
Počela onda ja njih tražiti po selu i po bregu, pa po bregima. Sva sela naokolo su znala da su to moje pure, pa bi me dozivali prek brega i pokazivali di mi je jato.
Jer te životinje uopće nemaju potrebe vratiti se na mjesto otkuda su krenule - samo idu, idu i idu. Nikad nije bilo skakavaca ko te godine, hodaš kroz travu i slušaš kak skaču - ma kao da hodaš uz more i slušaš valove (skakavaca po travi). Purani narasli, zjačali se, prekrasni su bili, pol muških pol ženskih - ma milina jedna!
Ujutro otvorim vrata od štale, a oni već čekaju, samo izlete, zamahnu krilima i polete niz breg, odmah hvataju visinu i ode ludo jato...!
Seljaci samo gledaju, kažu: mi ovak nekaj još nigdar nismo videli.
Već su i jaja počeli nesti (počelE), mislimo kak bi sad već mogli smanjiti broj muških (da izvinete) ali tad su već bili svoji, ne više naši...
I tak, jedne večeri, idem ja po njih, dozivam - odzivaju se oni, čujem ih, ali ih ne vidim. Hodam po livadi uz potok, sve u krug, a nikak im prići bliže. Gledam i po granama, ali ih nema.
I onda pogledam gore, još više, pa najviše - a oni po vrhovima onih ogromnih joha i kaj sve tam ne raste, smjestili se nebu pod oblake.
I neće sići dole, ma nemam šanse.

Dignem se još pred zoru, idem na potok - pure se digle prije mene, pol sam našla a pol... od nekih samo malo perja (lisice odnijele) a neke leže, utrobe im pojedene a krila i prazna rebra ostala... jesu to bili škanjci, ili kaj?
Zanimljivo je ovo: većinom su muški stradali, i to oni najjači. Da nisu oni išli braniti ženske? Ili su bili teži pa su spavali na nižim granama? Neznam. Jer ostatak jata smo pojeli mi.
Tak da, kaj se njih tiče, izišli su na isto.

A kaj se naše računice tiče, jest da smo pol jata izgubili, ali ono drugo pola je bilo tak fiiiiiinooo!!!

Jedna suseda je došla pokazat nam kak ih klat i očistit. Divila se i divila, da takvoga MESA još ni videla: i masni su bili, umastili se jedući skakavce s početka priče (zato su i leteli sve dalje, jer su naš breg već bili obrstili) i druge insekte, i puni mišića, pogotovo prsnih, za letenje.

A druga suseda, mudra jedna žena, veli da se tek posle setila zakaj su tak čudni ti purani bili: trebali smo nabaviti i jednu staru kokoš da ih odgoji, i onda oni nikad nebi proletjeli.

Ovako su letjeli JER IM NITKO NIJE REKAO DA TO NE MOGU.
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: kuntakinte - Siječanj 21, 2013, 07:09:46 poslijepodne
http://www.slideshare.net/ranca76/marie-luise-kreuter-bio-vrt (http://www.slideshare.net/ranca76/marie-luise-kreuter-bio-vrt)
Kaj se pužev dotikavle; str. 110
Moje iskustvo, nemam "pomarančaste balavce" ali imam "grobare"- gore črni, dole beli (ovi prvi mrle po polu), od berbe do setve kokošji team building po vrtu, tu i tam črep, komad deske (da znam de je bum našel). Tak je desetkujemo ko Prvu proletersku na Lubinem grobu da pri miru morem obaviti setvu. Budući da posle toga kokoši nemaju pristupa a grede su pokrite z slamum il malčom i uredno se zaleva i gnoji z koprivinum juvum to je za puže raj tak da se do sedmoga meseca pak razbahate. V prevodu znači da više niš nemreš posaditi nit posejati od nje, samo presaditi. Ak ti je do nečega stalo a nečeš to podeliti z balavci, po mene, bilo bi najbole to deti pod najlon (il stalno il dok se ne odmekne od zemle).

A pure... Iskustvenum metodum; gubitek 50-70%, samo sem prvo leto imal 20%- to je bila valda početnička sreča. Za ovo z kokošjum sem čul, ali more biti i pišče, da je nafči jesti. Ja ti z tem nemam brige jel zimam se skupa, tak da saki ima svega vučitela.
Veliš muški su ablegen prvi. Moje iskustvo; najinteligentnije kokoši su črlene (nesilice), iako je najmejna i najslabeša prva bu došla do jela i najviše pojela. Posle toga dojdeju beli piščenci- oni bi za jelo napravili se, i zgazili tri pure na putu do kopajne, a inače je držim ko glupe ko noč. Bele pure su 2X bedasteše od bele piščencov a purani 3X (ti jednostalno nisu točni!!!). Jeno leto su si tri (!!!) potrgali noge (i letos jednak) z tem da si je jen strgal i krilo (na dve meste), četrti je imal hematom na noge, peti funtu na glave (!!?)- ko ratni inavalidi.(Tak da je  moram pomalo "rešavati", i to ide v gubitek.) Pure vode brigu o sebe, imaju čisto perje, briguju de budu sele... Purani imaju perje kak da se sami šišaju, taj il bu sel na najvekši kup drek il v najvekše blato, i to ga ne * 2%.
Z ovemi "brončanemi" nemam nekakvo pozitivno iskustvo- imal sem je jemput, prvi i zajdni put (al to nisu zagorski, rekel bi). Jesu otporneji, (jen je mali zletel v gnojčinu, ja ga zvadil z roglami i del pod žarulu- ko novi, da je bil beli za jen dan bi abšisal) ali em su mejni em su (pre)masni. Da velim mejnia a mislim na to da mi je je težeše očistiti jel imam prste "ko čevape" a i nemaš na čem zube pošteno zestati. I vuz se to još imaju prst sala po hrbtu (!!!). Primene nimaju prelazne ocene. Bele su druga pesma, da je čistiš to je komocija, da prepoloviš prsa za v škrijnu to su kak dva svijnski krmenatlini (istina, samo je treba dočkati).
Kak sem napisal bele su osetlive tak da bi trebale biti nutre dok jem oni brabonjki ne zrasteju po vratu, iako ni to ni meritorna metoda. Osetlive su na rosu, meglu, kojekakve promene... Ne veli se zabadof "osetliv si kak pure" (trejte lice jednine v kontekstu purića).
Kad je kolem najprije rešavam purane jel sem čul da su jako emotivni pak je inače zna srce pobrati da skuže kaj se događa.
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: @Franjo@ - Siječanj 21, 2013, 08:37:00 poslijepodne

kunti,

da sam zensko dala bi ti.. >:D
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: kuntakinte - Siječanj 21, 2013, 08:47:35 poslijepodne
Njofra, misliš... inače ne dajem ali tebi bih dala...  :-*
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: @Franjo@ - Siječanj 21, 2013, 09:14:26 poslijepodne
kunti ,

kibi dabi..

dogovoreno..

ak treba isel bum na kurs kod milanovicke...

zoki,sory.. samo prije jovanovica. >:D
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: kuntakinte - Siječanj 25, 2013, 08:59:44 poslijepodne
Često se oko korijena voćke stavlja polomljeno staklo protiv voluharica. Mlade voćke su posebno na meti voluharica pogotovo ako podloga nije sijanac koji im nije tako ukusan.
http://www.gazdarica.com/stranice/vrt/sezona/Kako-posaditi-vocku (http://www.gazdarica.com/stranice/vrt/sezona/Kako-posaditi-vocku)

Zaštita vrta na prirodan način
...Ogradite vrt lavandom i ružmarinom...
 Vrlo je dekorativno ako uz kameni rub vrta zasadite lavandu i ružmarin. Osim izvanrednog estetskog dojama, postiigli ste i zaštitu od puževa. Kamenjem, ružmarinom i lavandom postavili ste barijeru koju puževi ne vole. Puževe odbijaju i neke biljke kao što su dragoljub (Tropeolum majus), kadulja (Salvia officinalis), timijan (Timus serpilum), ricinus (Ricinus communis)  pa te biljke valja saditi uz rub gredice.
 Dakle, prilikom izgradnje vrta, pomno birajte što zasaditi uz rub!
http://www.gazdarica.com/stranice/vrt/sezona/Zastita-vrta (http://www.gazdarica.com/stranice/vrt/sezona/Zastita-vrta)
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Tazika - Siječanj 26, 2013, 01:21:03 poslijepodne
Ovi narančasti puževi - ti koji su iz laboratorija pobegli, vjerojatno španjolskog - pojeli su mi ne samo dragoljub i lavandu, nego i kaktuse :o i to najbodljikavije!
Nesmem kamen na zemlju staviti, evo ih ispod kamena pa čim sunce zađe oni izplaze - pravi vampiri :o!!!
Izgubim volju za ikaj saditi čim ih se setim! Došli su u Selo Moje Malo pred 3 lete.
Prije toga se čuo jauk iz Kraljevca, pa su pali Dvoranci, pa se čulo o njima s okolnih bregova - i bili su tu! Ma ne samo da pojedu, nego sve zabalave, zagade, zasmrde - več po smradu znam da su mi u vrtu! Pružim ruku da si uberem jabuku - oni na jabuci?!
I ČUJE IH SE KAK ŽVAČU -ma fuj! Čučnem, utihnem, i čujem kak mi jedu sve u vrtu!

"Njih ni vrag neće", veli suseda (jer ih ni patke neće, a ni svinje).

Gleda ih moj sin, imal je tada 6-7 let, gleda, i veli: "Mama, ove naranđaste nije Bog stvorio." Bez upitnika na kraju rečenice; čista sigurna tvrdnja.

Otrov ih NE ubija - pospi ih sa čim oćeš, njima ništa. Osim soli. Najbolje blagoslovljene, ali radi i "obična": posoliš ga, i on se pred tvojim očima pretvori u hrpicu naranđaste pjene :o - niš ne ostane, za 10 - 20 sekundi samo malo smrdljive pjene.
Onda odma dođu njegovi pajdaši i jedu njega. Ma fuj. Sve najgore kaj postoji zbrojano je u toj neprirodnoj živini.
Možeš ga posoliti, možeš mu (mačetom) glavu odrubiti, ili ga na sunce metnuti - samo tako ih možeš ubiti. Baš ko vampire nekakve. Ali uvek ostane ljigavo ljepilo, danima, tam gde su bili, i smrdi.
Kad preplazi preko paradajza, to ni sa VIM-om nemreš oprati. Oguliš ga debelo, onak muški - a i sredina je gorka. Sve moraš baciti.

Uzela ja u dučanu neko ljepilo protiv puževa, pa napravila krug oko paradajza. Sunce zađe, i imam kaj videti: naranđasti izlazi iz zemlje po stabljici paradajza :o!!!

Tak da, velim: nemam volje za planiranje vrta, kad ih se samo setim...
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: kuntakinte - Siječanj 26, 2013, 02:25:31 poslijepodne
 U BRITANSKIM VRTOVIMA
Najezda divovskih puževa golaća
 Divovski puževi golaći, za koje znanstvenici vjeruju da su stigli na listovima salate iz Španjolske, preplavit će ove godine britanske vrtove. Puževi vrste Arion vulgaris narastu do 13 centimetara, kanibali su i mogu uništiti sve vrtne usjeve i biljke. Prvi su put otkriveni u istočnom dijelu zemlje krajem prošle godine, a potvrđeno je da su nova vrsta na britanskim otocima. Očekuje se da će se milijuni tih puževa proširiti po vrtovima. Identificirao ih je entomolog Ian Bedford nakon što je u vlastitom vrtu pronašao na stotine puževa. Vrlo se neugodno iznenadio opazivši da golaći ne jedu samo zelenilo - navalili su i na mrtvog miša, vrtne puževe s kućicom, čak su se jeli i međusobno. Milijuni jajašaca puževa ubojica zakopano je ispod lišća i samo čekaju proljeće.
 - Posebice smo zabrinuti što je ova vrsta stigla u Veliku Britaniju. Mnogo je izvještaja iz svih dijelova zemlje o velikim problemima koje ti puževi prouzročavaju. Mislim da će se ljudi susretati s ogromnim količinama ovih napasnika, kazao je.
 Osim ukrasnih biljaka, voća i povrća, pojest će i uvele biljke, gljive, životinjski izmet i lešine na cesti. Jarko su narančasti ili crvenkasto-smeđi, a obitavaju u vrtovima, staklenicima, na igralištima i rubovima polja. Životni vijek im je godinu dana, za to će vrijeme položiti 400 jajašaca koja će se izleći nakon 3 do 5 tjedana. Mogli bi posve uništiti milijune vrijedne usjeve uljane repice, a u Skandinaviji su već nanijeli jako mnogo štete. Bedford sada istražuje križaju li se puževi ubojice s domaćim vrstama, i može li ih se suzbiti uobičajenim sredstvima protiv puževa.
http://www.glas-slavonije.hr/187044/15/Najezda-divovskih-puzeva-golaca (http://www.glas-slavonije.hr/187044/15/Najezda-divovskih-puzeva-golaca)

Zgkeda jedino "odmjerenim udarcem cigle u potiljak".
Dobro biološko oružje, stari su naši prije govorili jednak i za krumperovu zlaticu, da je prije II. rata opče ni bilo.
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Tazika - Siječanj 28, 2013, 09:10:59 prijepodne
Zovu ih ŠPANJOLSKI puževi.
Došli su k nama (i u ostale evropske zemlje) zajedno sa salatom i paradajzima iz Španjolske.
Španjolska je poznata kao zemlja koja je prva proizvodila GM povrće, i to u ogromnim količinama: bila je poligon za GM hranu u Evropi.
Ljudi koji nemaju sreću da si mogu sami uzgojiti hranu dobro poznaju španjolske paradjze: oni lijepi paradajzi "lepi kak da su vumetni" koji mirišu na ribu. A kad se pokvare mirišu na crknutu ribu.

Španjolski puževi su se proširili u isto vrijeme kad i GM povrće iz Španjolske. Prije NISU POSTOJALI. Nikad i od nikog zabilježeni.
Krumperova zlatica je postojala i ranije, samo u Ameriki. Posle II. rata je dovežena sim.
Ovi vrak NI POSTOJAL prije nek GMO.

To jest Arion vulgaris, samo kaj je ovaj naš vulgarniji nego drugdje: kakvih 13 centimetara; jednog sam zmerila prije nek sam mu dala ciglom za vrat: 21 (dvadeset i jedan) centimetar :o !!!

Gadovi smrdljivi genetski modificijerani!!!
Našli bumo mi več načina da ih se rešimo >:D
(samo još uvek neznam KAK?!)

...ak su im jaja skoro pa neuništiva, nemaju "prirodnih neprijatelja", svaki zleže oko 400 jaja a več ih je prek 400 u sakem vrtu... nisam neki lumen iz matematike, ali :'(
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: kuntakinte - Siječanj 28, 2013, 09:46:24 prijepodne
Našli bumo mi več načina da ih se rešimo >:D
(samo još uvek neznam KAK?!)
Se sečaš svijnske i kokošje gripe?
Več negdo zanje ima leka samo treba kritična masa. (Potencijalne kupcov.) A dal bi glavu da negde ima besplatni i sem dostupni "lek" ali ni "komercijalno isplativ".
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Tazika - Siječanj 28, 2013, 10:06:07 prijepodne
Kritična masa puževa u mom vrtu je dosegnuta već prve okupirane godine. Da ih metneš na kup, puno kil bi to bilo!
Morti Englezi nekaj zmisliju...

Fora sa SOLI bi bila dobra kad nebi ostajale smrdljive ljepljive fleke.

Moj sin ih je lani skupil par kil u novine, i onda ih je sve spalil.
Muž je prošel i hrpicu pepela hitil u vrt, u kut gdje je bilo najviše puževa (tam gdi bacam ostatke iz kuhinje nadajuć se kompostu od tog).

Mesec dan nijenog puža ni bilo videti tam gdi je hitil taj pepel!

To bi moglo bit rešenje (kom se ne gadi skupljati ih pa paliti)
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Jaguar - Siječanj 28, 2013, 10:21:00 prijepodne
Negdje sam čul ili pročital kako je dobro okolo vrta razvući bakrenu žicu i kad puži naiđu na nju, mam se vrate nazaj, bakar ih "prži" navodno i nemaju hrabrosti ići dalje preko bakrene žice.
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: kuntakinte - Siječanj 28, 2013, 10:07:32 poslijepodne
@Tazika
Je, a na večer? Oni delaju od kad opane rosa pak do jutra. Kaj delaš trejtu smenu?
Viš, sad si mi dala za misliti... Ak je toga smetja puno pole a ne jeju travu; kaj jeju? I ak ne jeju travu- zakaj ju ne jeju? Am bi več popasli celo pole...

A ograda od lima il desek v obliku brojev 1 il 7 de je kluka okrenuta prema van? Ono, Maginot i Siegfried "balko balonja" linija..?

...Pivo je potrebno mijenjati svaka dva-tri dana i ukloniti utopljene puževe koji ne mogu odoljeti mirisu piva. Tu su i drugi hranidbeni trapovi načinjeni od ostataka voća, primjerice lubenica, dinja, ananasa, grejpa, ili pak mlijeka, sirutke, kao i mješavine vode i kvasca, koje su također neodoljive najezdi puževa.
 Među narodnim sredstvima protiv puževa u povrtnjaku su i obične fizičke barijere: pilovina, gruba kora od drveta, vapno, oštri šljunak ili izlomljene kore od jajeta. Sve to skida sluz s puževih stopala i onemogućava im kretanje pa puževi ugibaju od dehidracije. Dosta je efikasna i barijera (ograda) od tankoga bakarnog lima. Ona se ukopava na dubinu od osam centimetara u tlo, a visoka je oko 25 centimetara. Na puževe ograda djeluju odbojno jer prema vlažnom stopalu puževa bakar stvara električni naboj, koji tjera nametnike. Bakarne trake posebno su djelotvorne na mjestima gdje povrtnjak treba obraniti od vanjske najezde puževa s okolnih livada, živica ili zapuštenih travnjaka.
http://gorila.jutarnji.hr/profile/biljke/2011/06/07/zatita-od-pueva-u-vrtu-puevi-u-vrtu---sredstva-protiv-pueva-i-suzbijanje-pueva (http://gorila.jutarnji.hr/profile/biljke/2011/06/07/zatita-od-pueva-u-vrtu-puevi-u-vrtu---sredstva-protiv-pueva-i-suzbijanje-pueva)

25+8=33X opseg vrta= HRK. Most se buš za kratko rešila pužev ali se buš zadobavila ciganov. Još ak imaš i bakrenu limariju na hiže- ajnc-a!  :D

09.05.2010.
Nematode u borbi protiv puževa - oprez
 Evo posebno izdvajam najnoviju sofisticiranu metodu ubijanja puževa koja se naveliko primjenjuje u Hrvatskoj, iako sam ja osobno skeptik naspram nje. Ne u pogledu njene učinkovitosti, nego naspram samih nematoda. Uskoro bi nam se moglo dogoditi da jednog štetnika zamijenimo drugim, pa ćemo tražiti način kako da istrijebimo nematode No da ne duljim evo o ćemu je riječ.
...I sad sam još malo proučavala - istraživanja potvrđuju da se primjenom nematoda ubijaju sve vrste svih mogućih vrsta puževa do totalnog istrebljenja, utjecaj na ostale životinje nije ispitivan, jer još nisu utvrdili na koje će slijedeće domaćine priječi nematode nakon istrebljenja puževa.
Hrvatska je samo jedna od povelikog broja Europskih zemalja koje uz odobrenja svojih Ministarstava poljoprvrede vrše eksperimentiranje sa nematodama na velikim površinama
http://www.pijanitvor.com/archive/index.php/t-5502.html (http://www.pijanitvor.com/archive/index.php/t-5502.html)

Mada faka...
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Tazika - Siječanj 29, 2013, 05:06:55 prijepodne
Bakrena žica, ha?
Trebala bi biti bakrena traka.
I onda treba svaku stabljiku paradajza oviti bakrenom trakom. Jer velim vam: oni PO STABLJICI paradajza ispuzavaju iz zemlje :o - niš ne pomaže ak ukopaš bakrene trake OKO stabljike u zemlju, moraš na stabljiku i to na visini od preko 15 - 20 cm (da ju ne preskoče)
-ajde, probaću to... Ali kaj sa ostalim biljem??? Povrće, cveće - oko svakog da oplećem bakrene trake?!

Imaš praf, Kunta... travu neće jesti. Sve hoče, travu ne. Interesantno.
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Jaguar - Siječanj 29, 2013, 10:25:20 prijepodne
Bakrena žica je dobra za one koji su u pješadijskom napadu izvana. ;D

Za ove, koji dolaze iz zemlje, hm to je zanimljivo, nisam primjetio takav napad,
to su valjda nutarnji neprijatelji a s njima se navijek najteže boriti. ;)
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: kuntakinte - Veljača 09, 2013, 09:20:31 poslijepodne
05.05.2013 TERME JEZERČICA, DONJA STUBICA
PROLJETNI SAJAM CVIJEĆA IZ BAKINA VRTA
 Naglasak je na tradicijskom cvijeću, tradicijskom uresnom grmlju  i sadnicama zelene živice.Prodaja  sadnica cvijeća i začinskog i ljekovitog bilja, te izbor najautentičnijeg zagorskog pušleka - kitice cvijeća iz bakina vrta.
http://www.tzkzz.hr/hr/dogadjanja/2013/05/ (http://www.tzkzz.hr/hr/dogadjanja/2013/05/)

28.07.2013 - 29.07.2013 Gotalovec/Budinščina
TAK SE NEGDA PRI NAMI DELALE
 Dvodnevni kulturno-umjetnički program uz prikaz težačkih poslova i običaja (predenje na kolovratu, kovači, mljevenje u staroj vodenici, pranje na potoku, izrada košara, izrada bačvi, peglanje na stari način, ručno mljevenje kukuruza...). Program uprizoruju mještani Gotalovca i Topličice a odvijat će se na dva seoska dvorišta „kod melina“ i „kod Bočkaja“. Mob. 098 721 123
http://www.tzkzz.hr/hr/dogadjanja/2013/07/ (http://www.tzkzz.hr/hr/dogadjanja/2013/07/)

Znači ak očete pravoga domačega cvetja- pravac Dolna Stubica.
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Jaguar - Veljača 09, 2013, 09:47:19 poslijepodne
Kunta kad je najbolje špricati voćke s crvenim uljem?
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: kuntakinte - Veljača 10, 2013, 07:08:54 poslijepodne
Ne špricam.
Mislim da su tu negde koko il Bilaj odgovorili.
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Zagorec BP - Veljača 27, 2013, 02:00:25 prijepodne
05.05.2013 TERME JEZERČICA, DONJA STUBICA
PROLJETNI SAJAM CVIJEĆA IZ BAKINA VRTA
 Naglasak je na tradicijskom cvijeću, tradicijskom uresnom grmlju  i sadnicama zelene živice.Prodaja  sadnica cvijeća i začinskog i ljekovitog bilja, te izbor najautentičnijeg zagorskog pušleka - kitice cvijeća iz bakina vrta.
http://www.tzkzz.hr/hr/dogadjanja/2013/05/ (http://www.tzkzz.hr/hr/dogadjanja/2013/05/)

28.07.2013 - 29.07.2013 Gotalovec/Budinščina
TAK SE NEGDA PRI NAMI DELALE
 Dvodnevni kulturno-umjetnički program uz prikaz težačkih poslova i običaja (predenje na kolovratu, kovači, mljevenje u staroj vodenici, pranje na potoku, izrada košara, izrada bačvi, peglanje na stari način, ručno mljevenje kukuruza...). Program uprizoruju mještani Gotalovca i Topličice a odvijat će se na dva seoska dvorišta „kod melina“ i „kod Bočkaja“. Mob. 098 721 123
http://www.tzkzz.hr/hr/dogadjanja/2013/07/ (http://www.tzkzz.hr/hr/dogadjanja/2013/07/)

Znači ak očete pravoga domačega cvetja- pravac Dolna Stubica.

Budinščina - moj kraj gdje sam odrastao (Sveti Križ). Pravo čudo kak zagorci još čuvaju tradiciju u Gotalovcu, a u Sv. Križu su zajednički mlin uništili i napravili autobusnu stanicu.

Evo jednog linka koji ne otkriva previše (http://www.vlastitivrt.pondi.hr/fotografije.html (http://www.vlastitivrt.pondi.hr/fotografije.html)), a napravljen je onako, više iz zafrkancije. Morao bih malo doraditi stranicu. Valjda budem jednog dana.

http://www.vlastitivrt.pondi.hr/index.html (http://www.vlastitivrt.pondi.hr/index.html)
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: tromblon - Veljača 27, 2013, 09:34:17 poslijepodne
Negdje sam čul ili pročital kako je dobro okolo vrta razvući bakrenu žicu i kad puži naiđu na nju, mam se vrate nazaj, bakar ih "prži" navodno i nemaju hrabrosti ići dalje preko bakrene žice.

Majke ti, gdje čitaš ovakve ludorije? Da ti nije Zdravko Lučić rekao kad je bio u elementu?
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: Tazika - Ožujak 17, 2013, 10:25:36 prijepodne
Neznam g. Lučića, meni su za bakrene žice rekli ozbiljni, školovani ljudi (tipa agronomi i veterinari) - kad puž sa svojom sluzi dođe na bakar stepe ga struja. Objasnili su mi i način na koji puževa sluz tako reagira na bakar, nisam zapamtila, meni je važna samo informacija.
A da li to zaustavlja pužju najezdu ili ne, reći ću vam čim zatopli i posadim flance, i stavim bakrenu žicu oko njih :D

..toliko su mi se zgadili ovih par godina otkad su osvojili i moje selo da nema što neću poduzeti da ih se riješim >:D -ako bakar ne funkcionira, a trebao bi, nabavit ću i trkaće patke, koliko god ih treba ;D
Naslov: Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Autor: kuntakinte - Svibanj 04, 2013, 09:15:02 prijepodne
Bazga je svuda oko nas
Uštedite i iskoristite ovu iznimno ljekovitu biljku
http://www.portal53.hr/svastara/125-svastara/9274-bazga-je-svugdje-oko-nas.html (http://www.portal53.hr/svastara/125-svastara/9274-bazga-je-svugdje-oko-nas.html)

Jel treba imati ispit za bedzgu i jel brajne protuzakonito?
* ju EU...
Naslov: Odg: Oprez u podrumu: Vrenje mošta može biti kobno!
Autor: kuntakinte - Listopad 04, 2013, 12:58:06 prijepodne
Oprez u podrumu: Vrenje mošta može biti kobno!
 Sezona branja grožđa i spremanje mošta u vinske podrume na samom je vrhuncu. Ranijih je godina Policijska uprava međimurska bilježila slučajeve trovanja građana do kojih je dolazilo u podrumima u kojima se odvijalo vrenje mošta, pa stoga ponovno žele upozoriti i podsjetiti  građane na opasnosti koje vrebaju uslijed mogućeg trovanja plinom ugljičnim dioksidom koji se oslobađa prilikom vrenja mošta.
 Alkoholno vrenje je proces u kojem se nizom biokemijskih procesa u metabolizmu kvasca razgrađuje šećer i pretvara u alkohol i CO2 (ugljični dioksid) - plin teži od zraka koji se nakuplja u donjim dijelovima slabije ventiliranih podruma. Ovisno o površini podruma, istiskuje zrak u gornje slojeve, tako da dolazi do situacije da kisik neophodan za disanje postaje nedostupan.
...
http://www.emedjimurje.hr/opcenito/oprez-u-podrumu-vrenje-mosta-moze-biti-kobno (http://www.emedjimurje.hr/opcenito/oprez-u-podrumu-vrenje-mosta-moze-biti-kobno)