Autor Tema: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna  (Posjeta: 330462 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #255 : Srpanj 25, 2011, 10:41:29 poslijepodne »

Međimurske novine, 05.07.2011.

Premišlavanje Jožeka radnika

FALA TI, VINKO ZA VSE KAJ SI NAM DAL…


Piše: Jožek radnik

Kuliko sam mel za čuti Evropa dela jako velikoga pritiska kajbi Lejpa naša čim predi došla za sneho jerbo smo zaprli vsa pristupna poglavlja. Ovi vu Briselo so posebno najgerek kaj jiv navčimo kak zrivati tri svetke vu jeden tjeden i kaj unda vejč od pol države ne dela deset dni. Što zna zna, a znanje je odnevek bilo nejvekše bogactvo! 

Podturen je, posle Svetoga Martina, nazaj dopelal svojega melina na Muro, ali jiv melin dela. Zadnji mlinar vu Podturno je bil gospon Pavlek. Dok je bil mlajši unda so snehe vozile kuruzo i pšenico vu melin, a posle dok je leto proizvodnje napravilo svoje unda je Pavlek hodal po hižaj. Nigdi je nej zapisano jeli je on mel radno vreme isto kak i moži podturenskih snehi, pak je došel mejat melo za kuruzo ruom unda gda so oni bili na poslo. Što zna kak bi se debela kniga mogla napisati o Pavleko i jegovomo melino gda bi melin mogel govoriti i pripovedati. Kuliko je tu bilo vreči, kuliko snehi, kuliko kušleci, kuliko žegetanja, kuliko fačukov…



Piše: Jožek radnik

Ve stopram cajtungi pišejo o temo kakši je bil negdašnji premijer Ivo Sanaderov. Ve se, ipak, zazvedilo kak je on jako fletno skočil z opankov vu svilni anjcug, svilno kravato i laknate šolce. On nam je vsima pripovedal kak moramo vse kupuvati domače, a jemo so oprave šivali šnajderi vu Bečo oliti vu Trsto i Milano. Istina Božek gda je Trst negda bil naš, ali to je bilo tak zdavnja kaj so več i naši stareši to pozabili, ali je zato Beč nigdar nej bil naš, jerbo so Peter Zrinski I Fran Krsto Frankopan došli sam do Bečkoga Novoga Mesta i tam so jiv sfondali jerbo šteli dojti do Beča. No, vsejedno bi ja štel kajbi naša Hrvaška gospodarska komora organizerala malo školo za vse gospodarstvenike vu šteroj bi glavni i jedini profesor bil naš Ivo (čim se vrne iz Salzburga) kaj navči vse naše kapitaliste kak je muoči jako fletno dojti do penez. Ve smo zazvedili gda je Ivo nejsposobneši na sveto jer je za meje od 10 let nagrnul tuliko toga kajbi se i Rokfeler posramil, jerbo je jegovoj familiji trelo več od sto let za takši imetek i vu temo so svoje prste meli i jegov japa i japica, dok je naš Ivo nagrnul vsima vu familiji, kak svojoj tak i ženinoj. Punica i test so niti nej znali kaj so vse, po zeto, herbali.
Vu zadje vreme se nekak čuda motamo okoli smetja. Nejpredi je nedelski načelnik, Mladen Horvatov mel problema z bregima smetja vu Trnovco, očem reči vu Parago,a ve pak takše probleme ima sobočki načelnik, Vladek Domjanićov z conom zvani Lamzek, vu Piškorovco. To je još nej vse, zbogradi smetja je po riti k meši odišel varaždinski gradonačelnik, Ivek Čehokov, i to tak kaj je moral iti i na spoved i to tijam vu Remetinec. Kaj ve morem reči: najte se igrati z smetjom, posprajte vse kaj morete kaj vam nebode moral dojti Uskok kaj vam presortera ono kaj neznate odkod je k vam dojšlo.

Kuliko sam mel za čuti Evropa dela jako velikoga pritiska kajbi Lejpa naša čim predi došla za sneho jerbo smo zaprli vsa pristupna poglavlja. Ovi vu Briselo so posebno najgerek kaj jiv navčimo kak zrivati tri svetke vu jeden tjeden i kaj unda vejč od pol države ne dela deset dni. Što zna zna, a znanje je odnevek bilo nejvekše bogactvo!

Podturen je, posle Svetoga Martina, nazaj dopelal svojega melina na Muro, ali jiv melin dela. Zadnji mlinar vu Podturno je bil gospon Pavlek. Dok je bil mlajši unda so snehe vozile kuruzo i pšenico vu melin, a posle dok je leto proizvodnje napravilo svoje unda je Pavlek hodal po hižaj. Nigdi je nej zapisano jeli je on mel radno vreme isto kak i moži podturenskih snehi, pak je došel mejat melo za kuruzo ruom unda gda so oni bili na poslo. Što zna kak bi se debela kniga mogla napisati o Pavleko i jegovomo melino gda bi melin mogel govoriti i pripovedati. Kuliko je tu bilo vreči, kuliko snehi, kuliko kušleci, kuliko žegetanja, kuliko fačukov…

Sedemdeset let je trelo minuti kajbi se zazvedilo gda je gospon Lojz Sobočanec nejstareši antifašist vu Lepoj našoj. Najme kaj, gospon Lojz je rođeni 21. junjuša 1941. leta i zato je minuli mesec preslavil 70 let živleja, a vsi znamo gda je antifašizam rođeni jeden den kesneše kaj znači gda je Lojz jeden den stareši od antifašizma. Nigdar je nej prekesno kaj istina zide na svetlo dneva.

Minuli tjeden se vgasnula životna sveča čakoskoga glumca, kulturnjaka, novinara, režisera i kaj je vse još nej bil, našega Vinka Lisjaka. Kaj reči? Fala ti Vinko, to je nejmeje kaj mo moremo reči, fala ti za vse kaj si napravil za nas, za Čakovec, za Međimorje. Fala ti za vsaku dobru reč kaj reči si nam znal… A govoril si nam i pisal čuda več nek smo te mi šteli poslušati…


Zvir:
http://www.mnovine.biz/index.php?option=com_content&view=article&id=6703:fala-ti-vinko-za-vse-kaj-si-nam-dal&catid=68:joek-radnik&Itemid=127

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Međimurske novine:
Živopisano izdâjně (onli. ne-potpuno, html)
http://www.mnovine.hr
Elektrônsko izdâjně (pdf)
http://www.mnovine.hr/index.php?option=com_wrapper&view=wrapper&Itemid=95

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Međimursko-novinski premišlant JOŽEK RÂDNIK na tur-for-um-u
(vupisati  Premišlavanje vu iskalicu v desnomu gôrnomu čošku na sledeče stranice):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Pismohrana Jožeka radnika
http://www.mnovine.biz/index.php?option=com_content&view=category&id=68:joek-radnik&layout=blog&Itemid=127&layout=default

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Mlinar v krčmi

Žena išla v melin, nesla vreče,
mlinar pak jo dzodi požegeče.

Naj me, dragi mlinar, žegetati,
kaj mi nebo fertof ves meljnati.

Mlinar ono jemle kaj ga nejde,
zato pak mu se bez hasna prejde.

Mlinar hodi se okoli šanca,
zabil je na kolo deti lanca.

Mlinar ljubi snehe i devojke
rajši nek bi trdil v kompu spojke.

Gazda dene na vreče zlamenje,
mlinar pak potvarja se kamenje.

Mlinar f krčmi navek halaburi,
a vu kompu voda več brburi.

Mlinar f krčmi pije, halaburi,
melin pak vu vodi navek šlafuri.

Mlinar ne za drugo kaj ga škropil,
vezda mo se bode melin ftopil.

http://fly.cc.fer.hr/~kkolac/popevke.htm

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Vide(l)o:
Žiga i Bandisti - Međimurska Erotska, 04:09

Žiga i Bandisti - Međimurska Erotska
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #256 : Listopad 31, 2011, 09:00:12 poslijepodne »

.
Zagorski list, 30.10.2010

ZA DUŠU, ZA SPOMENEK

Spomenki pri goreće svieće


One kaj je morti vredneše, kaj se tiče pokonjike je te kaj se, h denešnju dobu, čez ciele ljete porihtava zadnja stanica ljudi, a ne same oko svetka Sesveti.
.....
Prie se pak vučilje, da ščem prejdeš ljesu tera ide na groblje, moralje je prestati sake larmanje i vihrenjuvanje. Ljudi su se spominjalji, alji po stiha. Tak su poštuvalji večne senje pokojne duši.
.....
I dok bu na miljijun i miljijun svečic i lampuše svietljile po grobljiča po cieljem Svietu, saki se bu zmisljil svojuga draguga pokonjuga. Zmisljil se i h misljima zafaljil za su radost, dobrotu, grde i ljiepe cajte teri su bilji h skupnomu življenju.


Piše: Nevenka Gregurič
 
Slika:
http://www.zagorje.com/thumb.ashx?path=/ckfinder/userfiles/images/komentatori/greguric.jpg&width=430&height=250



Ove se dane po grobljiča po cieljem Svietu špancieraju ljudi i obhajaju svoju dragu pokojnu familjiju, pajdaše, alji i one teri su njim doteknulji životne putece i ostavilji traga. Pod hojkami sake felje, pod ledinami, šaremi rožicami ilji pak pod kameni, spokojne spiju oni teri več z nami ne deljiju ovozemaljske življenje. Našlji su mir h senjami z tere se več ne zbudi. Životni puteci imaju konec tam gde ga živuči postaviju, bilje po pokonjikove želje ilji pak želje familjije.

Bljižiju se cajti Sesveti i Dušni dan, gda se od vajkada ljudi katoljičke vere spomeneju svoje pokojne. Kak se mienja življenje ljudi, tak se i mienjaju šege oko sake svetke, tak i toga. One kaj je morti vredneše, kaj se tiče pokonjike je te kaj se, h denešnju dobu, čez ciele ljete porihtava zadnja stanica ljudi, a ne same oko svetka Sesveti. One kaj baš i nie ljiepe je te kaj se ljudi več put pri rihtanju po groblju zapozabiju gde su je, pak se dozavaju, larmaju i spominaju na glas kaj čase kaj na grobljiče ni ne paše.

Prie se pak vučilje, da ščem prejdeš ljesu tera ide na groblje, moralje je prestati sake larmanje i vihrenjuvanje. Ljudi su se spominjalji, alji po stiha. Tak su poštuvalji večne senje pokojne duši. Grobeki su se rihtalji i cinfralji, kak je gdoj najbolje mogel i znal. Skupe i žmehke spomenike nie bilje. Nekteri grobeki su imelji vekše drvene ilji željiezne križe, alji največ ljudi bilje je pod kupčekem zemljice tera se pred Sesvetami rahljila, kopala i cinfrala. Cinfralje se z drugačku zemljicu, črljenu, črnu ilji pak žutem pieskem po vrhu kaj je zgledalje malje drugač nek prie. Po rube grobeke metalji su se diviji kostanji, sesvečke rožice, miehnj i kamenjčeki. Na same Sesvete popoldan doneslji su se, doma spleteni, venčeki, obesilji na križ i hvužgale dvie- tri svečice. Pri grobeku se ostalje stati se dok bi bila gotova meša i blagoslof grobljiča tere je obavil župnik.

Ne same da se je rihtalje grobljiče za svetek, nek se rihtala i hiža k tomu godu. Ribale su se prsnice, podi, klupi i vrata. Preslačile su se i parile hadre kaj bi se na tie dan bilje čiste. Rihtala se je i bolša košta.Sesvete bez pečene guske, race, purana i mljince, pečene gibenice ne bi bila kak spada. Fina košta jiela se za obed na Sesvete i večru gda se vrnule z grobljiča. K večere bi došla familjija z druga mesta pak se pri košte spomenulje sie pokonjike i njihove življenje na tere su se zmisljilji.

Sesvete su bile i svetek teri je značil konec hodenja pastire na pašu z blagem. Dani su kratki hu tem cajtu, pak se same jemput na dan išlje na pašu. Sesvete su bile zadnji dan paše. Pastiri su sobu nosilji flašičičku pijače za splaknuti grlje, fugu kruha i živinsku bocu. Z takvu koštu skončalji su hodenje na pašu, pak su pastiri i balage bilji h miru do prtuljeti.

Kak su poslji po zemlje bilji gotovi, ljudi su imelji več cajta za pajdašuvanje, hofiranje, snubočenje i reklje se da je na Sesvete na grobljiču bil prvi zbir. Te ja značilje da su se puce i dečki nagledavalji i „zacajhalji“ jedni druge. Dečki su z namigavanjem dalji puce znak da mu se dobada. Če bi mu odmegnula, značilje je da trieba krenuti k njenje hiže, za kratki cajt, na snuboke.

Denes, nie več pastire, namigavanje je zaostala ofiracija i več nišče za nju ne mari.

One kaj se več rietke diela, alji stariejši nigdar ne pozabiju, na Sesvete h večer, prie nek se ide spat, na stolu se ostavi kupičička z vodu i z vinčekem. Naj se najde kak okrepa dušicam, tere po veruvanju ljudi, na tie svetek dojdu poluknuti svoju živuču familjiju.

I dok bu na miljijun i miljijun svečic i lampuše svietljile po grobljiča po cieljem Svietu, saki se bu zmisljil svojuga draguga pokonjuga. Zmisljil se i h misljima zafaljil za su radost, dobrotu, grde i ljiepe cajte teri su bilji h skupnomu življenju. Trag suze, prigrnjena h duše živučih, nek ne peče. Nek bu biser teruga su nam daruvalji onie teri su nam cinfralji življenje. Triebame ga čuvati i navieke, a posebne hu ove dane, pri goreče svieče moljiti i zahvaljiti Bogu na bogatstvu teru nam daje biser h naša nadra.


Zvir:
http://www.zagorje.com/clanak/8023/za-dusu-za-spomenek-spomenki-pri-gorece-sviece.aspx


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Pregled člankov « ZA DUŠU, ZA SPOMENEK » gospě Nevenkě Gregurić na POTgoričkomu forumu:
(vupisati  Gregurić v iskalicu v desnomu gôrnomu čošku na sledeče stranice):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Provizorna pismohrana člankov « ZA DUŠU » v Zagorskomu listu:
(vupisati ZA DUŠU, ZA SPOMENEK v gôrnomu desnomu čošku (Google prilagođeno  pretraživajně) na slede e stranice):
http://www.zagorje.com/

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Pregled člankov dete do 2011-10-31:

http://www.zagorje.com/pretraga/?cx=005765998322074358781%3Ahserwgt4jb8&cof=FORID%3A11&ie=UTF-8&q=ZA+DU%C5%A0U%2C+ZA+SPOMENEK&siteurl=www.zagorje.com%2F#976   

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

 
Citat:
IZ BAKINE PUČKE BILJEŽNICE

Sesvete

Kako su u zagorskim domovima tekle pripreme za veliki svetak, blagdan Svih svetih, pomno smo slušali kad nam je o tome pričala hraščinska baka Ivka.

- Prve da se razmeme, Sesvetu su na Dan mrtvih, a dušni dan je drugoga studenoga. Tuo velim jer ljudi pune put znaju zmijiešati te dva dane. Negda sme na te dva dane bili na gruoblju, a vu zadnje vrijieme ide se same na Sesvete. Si sveti su najvekši svetek jer onda si sveci imaju svuoj guod, a duše naših dragih šteri počivaju pod zemljicu svetkuju drugi dan jedanajstoga meseca -  pojašnjavala je baka. Da li se i nekad kupovalo cvijeće kao danas, pitali smo baku.

Nastavek:
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/msg9935/#msg9935 

Citat:
Ivan Goran Kovačič

NA SESVETE

Kaj je tako tužno vsigde?
Žalost mir mi muti.
Je l' na svetu koga igde
da bi štel me čuti?...

Nastavek:
http://www.forumgorica.com/kajkavski/pro(iliti)za-kajkavsku-p(r)oeziju/msg38367/#msg38367
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #257 : Studeni 12, 2011, 12:01:52 prijepodne »

Za dušu, za spomenek, 15.11.2010.

Vinske hamuljije

Svetec Martin je bil dober biškup, zaštitnik vinara, vina , guski, konje i kaj česa još ne. Od mladosti je deljil se kaj je imel siromakem. Zapisane je h stara knjiga da je kak petnajščak jahal, ljiepe obljiečeni h vojne uniforme i ziestal bokca kak se zmrzava na pol golji. Unda mu je z mačem odrezal komad svoje halje i dal mu da se ogrne. Tie bokec bil je Isus teri mu se hjavil h senje po noči.

Nekteri veljiju, a  z tem se Zagorci ponosiju, da je za Zagorce glavni grad, vinograd. Kak su denes grdi cajti, puni laži, krađe, kazanje meseca h vode dobre dojede tuj i tam pogutnuti dobru kapljicu, kaj bi bar na kratki cajt  bilje veselje pri srcu. Ze te se trieba držati do one tera se zna čujti med ljubitelji dobre kapljice:
„ONI KOJI NE PODNOSE VINO MORAJU PODNOSITI STVARNOST!


Piše: Nevenka Gregurić


Martinje je za nami. Ljudi su ga preslavilji i pogutnulji dobru kapljicu. Sveti Martin njim je hkral mošt i ostavil vine. Vinčeke bude na stolu pri sake veseljice, pri poslu, pri žlabranju z pajdaši i pri sake druge priljike čez ljete. Onie teri su na god svetuga Martina potegnulji več, morti jih je malje duže boljiela „buča“. Nu za nadati se da bu poklje par dane i par aspirine prestala bubnjati. Sveti Martin gda krsti mošt radi toga dene h mošteka solji, da glava menje bolji, pak tak unda i mora biti.

Svetec Martin je bil dober biškup, zaštitnik vinara, vina , guski, konje i kaj česa još ne. Od mladosti je deljil se kaj je imel siromakem. Zapisane je h stara knjiga da je kak petnajščak jahal, ljiepe obljiečeni h vojne uniforme i ziestal bokca kak se zmrzava na pol golji. Unda mu je z mačem odrezal komad svoje halje i dal mu da se ogrne. Tie bokec bil je Isus teri mu se hjavil h senje po noči. Kesniejše, čez življenje je pomagal siromake i radi toga su ga štelji za biškupa. Njemu te nie bilje baš  drage. Gda su ga iskalji crkveni starešine da ga preglasiju biškupem on se skril h gusinjak kaj ga nej našel. Alji Bog nie tak štel. Guske su fejst gagale pak su ga tak i crkvenjaki našlji h gusinjaku i otpeljalji sobu kaj bi ga preglasilji biškupem.

Malje je čudne gda je jeden tak dober svetec zaštitnik onuga kaj več put pomuti mozak. Ilji nie!?.  Nie on mislil na one teri nemaju meru ni h jelu, ni hpilu, a ni h druge poslje. Vinčeke če se pije rezložne i krieposne daje čoveku jahkost h sakem poslu. Senek su   sakojačke hamuljije povezane za  dobru kapljicu i se kaj se oko nje dogaja. Zna se reči, ak čovek spije malje, dober je kaj janček. Če spije malje več postane hrabri kaj laf. Negda se več nekteri nemreju zabremzati pak si spijeju fejst preveč, a unda su hudi kaj tigri. Oni pak, teri se budiju i lježeju pod „turažu“ rajske kapljice su kaj pajceki teri se valjaju h blatu ilji bi po gospocki reklji kak svinje.

Za ljubitelje rajske kapljice velji se da nigdar ne pijeju osim gda su sami ilji h društvu. Velji se i da ima ljudi teri pijeju od radosti, jedni od žalosti, a jedni pak od jutra.

I tak se pune piše o te drage kaplje tera več put zavlada z čovekem. Gda malje pomuti čoveku pamet h glave, sega se moči nadati. Znalje se reči i da se z pijanem nemaš kaj raspravljati i trieba ga pustiti na miru. Ž njim neš došel nikak koncu raspravljanja.

Vinčeke, tere zoveme  i  rajska kapljica tak ispadne kapljica tera pomuti možđene, a senek je dielec našuga življenja. H Ljiepe naše ljudi mislji da je vinčeke same diel življenju zagorcof, a da drugi rade ne frižaju svoja grla z vinčekem.  Zagorci pak veljiju da nišče neče z praznuga piti.
Malje sme si i mi Zagorci za te krivi. Malje tera naša pesma ne popieva o tomu kak Zagorci očeju piti i kak su, bume reklji, pijanci. One kaj je još grde kaj h glava ljudi okol čuči priča kak Zagorci pijeju loše vine. Največ o tomu šlabekuju oni teri niesu bilji nigdar h prave zagorske klječurke i probalji dober škropec ilji gemišt. Istina i bog da su jedne kratke, alji kratke cajte pri nas caruvalji nasadi od tere se dobivale vinčeke zvane „kraljica plota“. Poklje kaj si  pri pajdašu pogutnul dobre dva gemište če bi išel k domu moral si se držati za plot. Radi toga je ta draga zagorska kapljica dobila tave ime.

Denes več nie tak. Zagorci se moreju pofaljiti da gutneju dobru kapljicu teru se ne posramiju ni h Svietu. Nekteri veljiju, a  z tem se Zagorci ponosiju, da je za Zagorce glavni grad, vinograd. Kak su denes grdi cajti, puni laži, krađe, kazanje meseca h vode dobre dojede tuj i tam pogutnuti dobru kapljicu, kaj bi bar na kratki cajt  bilje veselje pri srcu. Ze te se trieba držati do one tera se zna čujti med ljubitelji dobre kapljice:
„ONI KOJI NE PODNOSE VINO MORAJU PODNOSITI STVARNOST!


Zvir:
http://www.zagorje.com/clanak/8102/za-dusu-za-spomenek-vinske-hamuljije.aspx

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Vide(l)o:
Podvinčani - Daj mi natoči - TV spot, 03:08

Podvinčani - Daj mi natoči - TV spot

Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #258 : Studeni 12, 2011, 12:10:41 prijepodne »
Iz bakine pučke bilježnice

Ake je Martin suh, po zime bu rasel kruh

Piše: Zoran Gregurek


Toplo vrijeme koje nas je snašlo zadnjih dana bila je uobičajena pojava za našu hraščinsku baku Ivku, pučku prognozerku, koja je podosta znaka o čudnim pravilima koja vladaju na nebu.

- Oko Martinja znale je navijek biti deset lijiepih danof štere sme zvali martinske lete. A onda bi došel i Sveti Martin, šteri je uglavnom lijiep i suh. Zate su naši stari rekli: Ake je Sveti Martin suh, po zime bu rasel kruh. Tuo znači da bu zima pogodna za sejatvu, posebne šenice - govorila je baka. Starica je znala i kakva će biti zima za „vladavine“ drugih vremenskih uvjeta na Martinje.

- Ake Martin oblake preganja, nestalnu zimu pripravlja. Takof zakon vrijedi ake oblaki po nebu putuju brže kak prazna kanta po potieku. Če je Martin oblačen i meglen, došla bu zima blaga kak jesen. Same da na Martinje guska po blatu ne lazi, jer se onda na Božič po blatu gazi. A tuo nišči ne vuoli da kiti bor, a vune je blate do vuh ili ne daj Bože, gazdarica se z muhami bori da je ne poiejeju kuhanu šunjku i gibanicu vu špajze - smješkala bi se bakica i ponavljala omiljenu pjesmicu kao svojevrsnu mantru za Martinje: „Došel bu, došel, sveti Martin, vince bu krstil, ja ga bum pil. Kumek moj dragi, dej se napij, duge nas ne bu, daj se ga vžij...“


Zvir:
http://www.zagorje.com/clanak/8091/iz-bakine-pucke-biljeznice-ake-je-martin-suh-po-zime-bu-rasel-kruh.aspx

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Vide(l)o:
KUD Zagorje 1965 - Nikaj na svetu, 01:59

KUD Zagorje 1965 - Nikaj na svetu

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *



cyber (cipek) parikôžar

Martinovo

Došel je došel, sveti Martin,
on ga bu krstil, ja ga bum pil.

Posle bu došel sveti Jandraš,
on me bu pital, pošto ga daš.
Cijena litre, jedan je groš,
kad ga buš popil, došel buš još.

Neke bum popil, a neke prodal,
pak bum rajši oko trsja hodal.
Njegovom rodu bum se veselil,
pak bum z njim veselje i tugu delil.

Vinček me jača, daje mi snagu,
jakši sam odma pri svakom radu.
Delati morem, kad popijem bolje,
od te vinske moči,
ja sam navek dobre volje.


Antun Galeković


Zvir:
http://mraclin.bloger.hr/post/martinovo/1901565.aspx

*****************************************

A ovak jě bilo pred 2 letě:

11. studenoga 2007.

Došel je, došel Sveti Martin !

Leto dan je prešlo i tradicionalno okupljanje stare ekipe povodom obreda krštenja mošta v vino, pri Olasu v kleti na Podvornice, dogovoreno je za subotu navečer 10.11.2007.
Šršekova kotlovina i Jurin roštilj uz mlado olasovo vino i kaj reči: „Ne,ne zanima njih ništa osim dobrega gemišta“.Točno v pol noći mešter ceremonijala, biškup Brko i pomočnik Vito pozvali su mošta: „Mošte stupi napred da te krstimo“.
Pristupilo se obredu uz Martinjske regule, kojim je mošt prekršten v vino. Uz neizostavne recitacije pjesnika Alxa i prepričavanje zgodi iz bliže i dalje povijesti, prigodne pjesme: „kulko kapljic tulko let“ i druge, te puno puno vina, razlaz ekipe je bil tek v ranu zoru.  Martinama i Martinima čestitamo njihov imendan uz onu narodnu: "pamet v glavu".

Živeli !!!

Video:Mladen Š.

Martinje_kod_Olasa, 02:21

Martinje_kod_Olasa
http://mraclin.bloger.hr/post/dosel-je--dosel-sveti-martin-/515914.aspx

*****************************************

Vinska Kaplja - Kvartet Gubec, 02:19

Vinska Kaplja - Kvartet Gubec


Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #259 : Studeni 12, 2011, 12:14:05 prijepodne »

Veliki ritual za krščejne mošta
(z knige: Vinske kaplice i štikleci“, Milan Remenar –Klopotec)

Prešel je prešel Sveti Mihalj
Grozdje dozrelo ja sam ga bral
Došel je došel Sveti Martin
Ona ga bu krstil ja ga bum pil
Jožek v pivnicu s ključi beži
Pipu otpira, ovak kriči:
Denas al zutra mrtev nam glas
Vince ostane ne bude nas
Zato ga pijmo vezda i mi
Doklem na svetu jesmo živi

Pripev sake kitice:
Kumek moj dragi daj se na pi.
Dugo nas nebu daj se ga vži.


Nastevek:
http://www.cedar-agro.hr/down/Krstenje_mosta.pdf


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Vide(l)o:
Biskup Marijan - Martinsko krstenje mosta.flv, 11:41

Biskup Marijan - Martinsko krstenje mosta.flv
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #260 : Studeni 23, 2011, 10:49:48 poslijepodne »

Međimurske novine, 15.11.2011.

Premišlavanje Jožeka radnika

KAJ ŠTO BI ŠTEL SABORNIK BITI!?


Minister za policaje, gospon Karamarko, je vsaki čas prinas vu Čakovco i Međimorjo. Najme kaj, on je hadezeov povjerenik za tretjo izborno jedinico vu štero spada i Međimorje malo. Hoda nas nagovarjat kaj znova damo svoje glase jegovoj stranki, a policaji so vsaki den na cesti. Em merijo kak se fletno pelaš, em te spituvlejo gde si bil, kam ideš i kuliko si spil, em te zalukavlejo ak se spominaš dok se pelaš, em te gledijo je li si zvezani, je li si na lanco, em ti gumije zalukavlejo…, em to delajo vjutro, dopolne, odvečer i vu noči i to po celomo međimorskomo hataro. I unda se bode gospon Karamarko čudil kaj bodo naši ljudi svoje glase dali za promjene???

Za godovno svetoga Martina ...hajdig je vina spretočeno vu suhe požerake naše, hajdig se raci i goski potamanilo, a vse to sam zato kaj bodemo meli čisto i zdravo vino i kaj nam se kalni moštek nebode po stolaj motal. Morem vam reči gda je po krstitkaj bilo hajdig ljudi, pak je nigdar nej bilo teško žabu vu vodo natirati.



Piše: Jožek radnik


Minister za policaje, gospon Karamarko, je vsaki čas prinas vu Čakovco i Međimorjo. Najme kaj, on je hadezeov povjerenik za tretjo izborno jedinico vu štero spada i Međimorje malo. Hoda nas nagovarjat kaj znova damo svoje glase jegovoj stranki, a policaji so vsaki den na cesti. Em merijo kak se fletno pelaš, em te spituvlejo gde si bil, kam ideš i kuliko si spil, em te zalukavlejo ak se spominaš dok se pelaš, em te gledijo je li si zvezani, je li si na lanco, em ti gumije zalukavlejo…, em to delajo vjutro, dopolne, odvečer i vu noči i to po celomo međimorskomo hataro. I unda se bode gospon Karamarko čudil kaj bodo naši ljudi svoje glase dali za promjene???

Načelnik opčine Gorčan, gospon Moharič, je zgubil kompasa i uvel je diktaturo. On je alfa i omega cele opčine, celoga sela i on vse nejbole zna. Vse more, a dela samo ono kaj jemo paše. Što bi rekel gda ga denes, vu 21. stoletju, još je takših ljudi? I to prinas. I na sveto. A ja sam mislil gda so se takši zdošli dok je demokracija počela prinas puščati koreje pred kraj minuloga stoletja.

On minuli tjeden je čakoski i naš kulturni center preslavil svoj trideseti rođendan Za tej den so otprli izložbo sliki o temo kak so ga zazidali i kak je preživel ta svoja leta. Vse je to lejpo i dobro sam vam moram reči gda ga nej došlo preveč ljudi, a nejveč so mi falili navučiteli i profesori. Bilo ga jiv jeno par, ali nebrem veruvati gda je našaj prosvetaraj kultura na zadnjemo mesti. Kaj god se napravi vu našemo grado prosvetarov nigdi, pak ne bi oni morali biti prvi, kajbi zutra mogli naši deci reči kaj vse mi imamo i kam oni morajo iti. A kak bodo deca išla gda jim nema što navuka dati, a na mladima bi svet trebal ostati.

Za Vse svece mi je nekaj cvetja ostalo na vrto pak sam to porezal i spravil sam se na pijac kaj to resprodam. Kaj vam bodem rekel, več sam zdavnja nej bil na pijaco, pak sam se sam postavil polek vsih drugih i pozabil sam od mesta platiti. Sam so mi još dva pušleki krizantemi ostali gda je došel šekutor i rebnul me. Nikaj je nej bogal dok sam mo pripovedal gda sam nej znal gda to tre platiti. Zel mi je od mesta i još mi je štrofa vdrapil tak gda je od biznisa nej bilo nikaj. Ostalo mi je za dve vrečice sveči i to oni menši. Mene so mam našli, a ovu gospo Slavico z Svetoga Đurđa vu Trnjo štera ima pokretnoga štacuna (zvuna), a nutri dela starački dom. Vsi to na leta znajo, hajdig je i onih šterima je ostala dužna, dosta je onih šteri so preplatili, a njoj nišči nikaj nebre. Mene so mam rebnuli, a Slavica se na leta šverca. A i najgerek sam kakšega ona, itak, poreza plača?

Milijoni so zgoreli, milijoni so ostali, a još bode trelo milijone potrošiti kaj to vse vu red dotiramo. Tak vam je to bilo, po našim grobljima, za Vse svece. To vam je tej nekši perpetum mobile: kriza je, več nam i na vuha ide vum, penez ga nega, a potrošilo se vejč nek vu Ameriki. Zato smo vam mi Međimorci trinajsto svecko čudo. To vam je nekša sorta perpetum mobile: nemamo, a vsega ga nazadje je i još nam hajdig toga ostane. Dok sam si o temo gruntal na pamet mi je pala ona priča štero mi je cigan Đura negda pripovedal. Rekel je: delo delam, delo me gledi. Nejsam ga razmel pak mi je pojasnil: On je kopal korito, žena Mara je sedela na poceko i gledala ga, a kak je nej mela gače gledalo ga je novo delo. Pak je nej unda bilo čudno kaj so meli dvanajst dece.

Došel je došel sveti Martin, on ga je pokrstil, a ja ga bom pil… Minuloga vikenda je tua pesma nejvečpot bila spopevana po našaj goricaj i pelnicaj. Verjem gda znate gda se za godovno svetoga Martina mošt krsti vu vino, a to zbavljajo vinski biškupi, a posle pijemo vsi. Hajdig je vina spretočeno vu suhe požerake naše, hajdig se raci i goski potamanilo, a vse to sam zato kaj bodemo meli čisto i zdravo vino i kaj nam se kalni moštek nebode po stolaj motal. Morem vam reči gda je po krstitkaj bilo hajdig ljudi, pak je nigdar nej bilo teško žabu vu vodo natirati.

Gda čovek ne poverje, gorčanski načelnik, gospon Moharič, tira nekšo svojo demokracijo vu opčino, a jegova partija ga dene na listino z sabornika. Jako sam najgerek kuliko bode itak glasi dobil vu Gorčano?


Zvir:
http://www.mnovine.biz/index.php?option=com_content&view=article&id=8175:kaj-to-bi-tel-sabornik-biti-&catid=68:joek-radnik&Itemid=127

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Međimurske novine:
Živopisano izdâjně (onli. ne-potpuno, html)
http://www.mnovine.hr
Elektrônsko izdâjně (pdf)
http://www.mnovine.hr/index.php?option=com_wrapper&view=wrapper&Itemid=95

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Međimursko-novinski premišlant JOŽEK RÂDNIK na tur-for-um-u
(vupisati  Premišlavanje vu iskalicu v desnomu gôrnomu čošku na sledeče stranice):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Pismohrana Jožeka radnika
http://www.mnovine.biz/index.php?option=com_content&view=category&id=68:joek-radnik&layout=blog&Itemid=127&layout=default
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #261 : Studeni 25, 2011, 11:33:00 poslijepodne »

Zagorski list, 08.12.2009

ZA DUŠU, ZA SPOMENEK

Cajti Došašča


Nie bilje tak deljejke kaj je važila ona: “Sveta Kata, snieg na vrata“. Pravuga snega ne same da nie za Katarenje nek ga skore nie ni cielu zimu. Kak unda dece povedati kaj bi moglji razmeti, kak je negda u ovem cajtu, gda su počele zornice, kitje i drievlje pucalje od zime. Se naokol bljesikalje se od sunca tere je tuj i tam resladilja glavicu h, bar pol metra, zapadnenjem sniegu. Se oko nas bilje je zamotane h sniežnu bielu plahtu po tere su se same na rietke moglji videti tragi zajčeka ili srnice če bi išlji iskat hrane. Ljudi su se držalji pri svoja hiža, a male tiri po dvorišča bile se od hiže prema štalskem stanju, kopiče, kopam ilji prema ljese i prielaze čez tere su h večerke susedi hodilji jedni k drugem.

Piše: Nevenka Gregurić
 
Slika:
http://www.zagorje.com/thumb.ashx?path=/ckfinder/userfiles/images/komentatori/greguric.jpg&width=430&height=250



Vanje je se nekak čudne za ovie diel h ljetu. Po drievlja još ima sakojačkuga listja, cvieteju prtuljietne rožice. Trava je još zelena i niesem mogla veruvati gda sem vidla na paše kravu, tam kak se ide h Brlekove. Več je denes čudne videti kravu, a još je čudneše na koncu jedanajstuga meseca videti pastira teri mirne sedi na stolčeku dok mujcica mirne pase travicu. Če se pak ima kaj za štuljiti po dvorišča moreš delati h kratke rukave. Baš po ničem nemreš znati da su četiri tjedni do najveseliešuga svetka pri nas katoljike, Božiča, i da su počelji cajti došašča. Zname da su se ljudi zmenilji, alji se borme fejst zmenila i priroda. Kak da nam se oče osvietiti radi toga kaj se ž nju „igrame“ i miešame se h njenji posel.

Nie bilje tak deljejke kaj je važila ona: “Sveta Kata, snieg na vrata“. Pravuga snega ne same da nie za Katarenje nek ga skore nie ni cielu zimu. Kak unda dece povedati kaj bi moglji razmeti, kak je negda u ovem cajtu, gda su počele zornice, kitje i drievlje pucalje od zime. Se naokol bljesikalje se od sunca tere je tuj i tam resladilja glavicu h, bar pol metra, zapadnenjem sniegu. Se oko nas bilje je zamotane h sniežnu bielu plahtu po tere su se same na rietke moglji videti tragi zajčeka ili srnice če bi išlji iskat hrane. Ljudi su se držalji pri svoja hiža, a male tiri po dvorišča bile se od hiže prema štalskem stanju, kopiče, kopam ilji prema ljese i prielaze čez tere su h večerke susedi hodilji jedni k drugem.

Počele su po našem kalendaru zornice, fejst rane meše. Denešnja deca i mladi nemreju znati i imeti h svoja srca takvu radost kak negda ljudi i deca gda su išlji k zornica. Nie se bilje teške rane h jutre zbuditi i obliči h mrzla komora čez čieve obločece nie bilje nič videti. Po nji je mraz i zima našarale takve slikarije kaj ni jeden umetnik nemre napraviti. Toplje obljiečeni i z par surki na sebe, noge zamotane h nuče, išlje se od doma k zornice kak god da je cirkva bila deljejke. Starši su navieke išlji napre i delalji tiri. Nekteri su i h ruka neslji karabiterice kaj bi posvitljile po putecu če nie bila mesečina. Išlje se prema cirkve z sakuga breščeka i jarka, a brbotanje, moljitva ilji pesma stišavala se gda se došle bljiže cirkve. Kak da denes poviem svoje hnuke, a da bi me razmela, kak su mi palci na noga bilji mrzli i ozeblji, alji da sem senek rada išla na zornicu? Kak da razme kak mi je bilje ljiepe iti za babami i mužmi teri su imelji kožnate naboksane škornje, a oni su pri sakomu koraku zaškripalji. Škripanje škornji po sniegu davne je pozabljena mužika, alji još navike igra h moja vuha. A h cirkve tiskanje i gužva tera nas je se griela. Nišče nie z nosem frkal gda mu je nosnice dražila duha po štalje, kočaku ilji košte. H stiske jeden prema drugem grelji su se ljudi za miešne vrieme i tak zgreti poklje meše krenulji prema domu.

Sveti Mika, teri je h prvem tjednu Došašča, dece je na okna h  škornju ostavil malje cukara i pomaranđu. K zločestem je znal dojti Kramus z košem i lanci kaj jih je malje poplašil. Unda nie bilje plavuga teljefona kaj bi prijavilji muža teri je hodil po sela plašit huncuta. A od takve „presenečene“ huncute denes su senek nektri doktori, profešuri, akademiki...

Teške je reči kaj bi denes triebalje deti h škorenje ilji cipul dece kaj bi ji tak fejst razveseljilje kak nas negda, napoljitanka“Jadranka“, ljizanka ilji športska čokoladica.

A hu tem cajtu Došašča sakojački su godi tere ljudi svetkujeju. Jeden od njih je i sv. Barbara.  Negda se na tie svetek odriezala kitica z čriešnje. Če je do Božiča kitica čriešnje precviela, znalje se da bu sljedeče ljete rodne i plodne i da mu se trieba raduvati.


Zvir:
http://www.zagorje.com/clanak/6744/za-dusu-za-spomenek-cajti-dosasca.aspx

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Pregled člankov « ZA DUŠU, ZA SPOMENEK » gospě Nevenkě Gregurić na POTgoričkomu forumu:
(vupisati  Gregurić v iskalicu v desnomu gôrnomu čošku na sledeče stranice):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Provizorna pismohrana člankov « ZA DUŠU » v Zagorskomu listu:
(vupisati ZA DUŠU, ZA SPOMENEK v gôrnomu desnomu čošku (Google prilagođeno  pretraživajně) na slede e stranice):
http://www.zagorje.com/

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Pregled člankov dete do 2011-11-25:

http://www.zagorje.com/pretraga/?cx=005765998322074358781%3Ahserwgt4jb8&cof=FORID%3A11&ie=UTF-8&q=ZA+DU%C5%A0U%2C+ZA+SPOMENEK&siteurl=www.zagorje.com%2F 

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Vide(l)o:
Trio Liburni - Kate moja, cvite bili, 03:02

Trio Liburni - Kate moja, cvite bili
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #262 : Studeni 26, 2011, 10:27:05 poslijepodne »
Zagorski list, 06.12.2010.

ZA DUŠU, ZA SPOMENEK

Došašče


Došašče, nekak nas vrača h cajte prie pune ljiet. Bilji su unda cajti gda se reklje:
“Sveta Kata snieg za vrata„ pak je vrieme gda se išlje na prvu zornicu snegek pokril naše kraje. Išlje se rane h jutre po sniežne tiri, a škornji su pri hodenju cviljilji. Ljudi su reklji da popievaju med sobu:
„Stric, vujec, stric, vujece“!
Došašče je od vajkada bil cajt pripravljanja za najveseljieši svetek med našemi ljudmi. Bil je te cajt gda se se rihtalje za svetkuvanje rođenja maluga Isuseka



Piše: Nevenka Gregurić
 
Slika:
http://www.zagorje.com/thumb.ashx?path=/ckfinder/userfiles/images/komentatori/greguric.jpg&width=430&height=250



Bože moj kak se ljete same preobrne. Negda dok je čovek mlad, do dvajsetoga ljeta, cajti se vlji
 
Bože moj kak se ljete same preobrne. Negda dok je čovek mlad, do dvajsetoga ljeta, cajti se vljiečeju kaj lačne ljite. Zdej se par put obrneš, ljetu je kraj i več je počel snieg poljehku prhutati. Baš to prhutenje snjegeca hu ovem cajtu gda je počelje.

Došašče, nekak nas vrača h cajte prie pune ljiet. Bilji su unda cajti gda se reklje:
“Sveta Kata snieg za vrata„ pak je vrieme gda se išlje na prvu zornicu snegek pokril naše kraje. Išlje se rane h jutre po sniežne tiri, a škornji su pri hodenju cviljilji. Ljudi su reklji da popievaju med sobu:
„Stric, vujec, stric, vujece“!

Došašče je od vajkada bil cajt pripravljanja za najveseljieši svetek med našemi ljudmi. Bil je te cajt gda se se rihtalje za svetkuvanje rođenja maluga Isuseka.

Spravljanje za Božič negda i zdej, tak se fejst razljikuje kaj bi relji kaj noč i dan. Od početka Došašča ilji bi po domači bilje bolje reči čakanja Božiča negda, ljudi su bilji h spomenku o tomu veselemu cajtu, rihtalji svoje stanje, hiže i familjikju kak bi čisti dočakalji svetek.
Bilji su te cajti gda se h duge večeri počel delati kinč za cimere, poljehku pribirale hadre za parenje, ribale prsnice, popravljale maznice, a pri ljudi kak da je bilje posebne veselje. H sirotinjske dome saku bi večerku familjija, susedi i pajdaši bilji na kupu, pak bi se obličeci treslji od radosto i veselja.

Žlabralji su ljudi med sobu o kaj česamu. Puce bi delale kinče ilji našvavale i stiha šeptale med sobu o dečka teri su njim se dopadalji. Pri tomu su dobre pazile da jih stareši nej čulji. Babe bi naprezale vuhe kaj bi mogle nekaj čujti, a i same šeptale o semu kaj se po selje dogajalje i delale špota. Nie bilje nikakve halabuke, kričanja i sakojačke hamulji teri denes več put ljudi mučiju. Stiha i rezložne, sirotinjski, bez pune pobelare, ljudi su od početka Došača ovršavalji svetke teri su njim prihajalji. H prve dane bilji su tuj sv.Andija, Barbara i Nikula ilji Mika. H večerku prie goda hodilje se popievat podoknic za godovnjaka. Onie teri je imel god ilji imendan, pevače podoknic pozval je fižu, ponudil nekaj za pregristi i pogutnuti, a unda su negda h spomenku i hamuljije znalji dočakati sitne vure.

H naše kraje dosta se držalje do sv. Barbare. Morti radi toga kaj je pri nas bilje pune rudnike, a ona je bila zaštitnica rudare. Nu nju su kak sveticu poštuvalji vonjki artiljerci, moljilje je se za čuvanje od groma. Ona je bila i zaštitnica ljehke smrti. Barbara je bila mučenica jer se protif volje svojuga oca priklonula krščanstvu. Otec ju je dal zazidati h kulu z dva obloka gda je prešel h rat kaj nej z kule mogla ziti van. Gda se je vrnul imel je kaj videti. Ona je dala napraviti trejti oblog kak križ. Srditi otec dal ju je mučiti. Kak bi ju osakatilji i ranilji rane bi čudem zacieljele. Na kraju se otec resrdil i sam je odrubil glavu. Radi toga kip ilji sljiku svete Barbare more prepoznati po tomu kaj h ruke ima mač, a kre noge je je kula z obolčeci.Na Brbarenje se pri nas prie,a i zdej, posiela šenička h posudice, kaj bi se do Badnjaka lijepe razelenela. Takaj se h nektere kraje h vodu diela kitica čriešnje. Če je do Božiča precviela moglje se čakati rodne druge ljete.

Najveselješi svetek za pomorce i decu je sv. Nikula ilji Mika. Nikula je jemput zmiril more i radi toga ga poštivaju mornari. Po pripoviedanju, on je i jednomu čoveku teri je imel tri čer dal peneze kaj jih je mogel oženiti. Te je delal poskrivečki gda su se ženile prve dvie. Gda je otec ženil trejtu čer, pazil je gdoj mu te pred vrati ostavlja blage z teru more dati čer zamuža. Čakal ga je pri vrati, a sv. Nikula ga je videl. Popel se na krof i čez rafung, kaj ga nej nišče, spustil peneze. Kak su se pri peči sušilji štunfi, penezi su opalji hu nje. Po pripoviedanju ljudi dobre dece Mikula ostavlja dare h škornju na obločecu. Ž njim ide i Krampus teri ostavlja šibe. Za dobru decu da se ne pokvariju, a za zločestu da se popraviju.

Gda bi se denes hu te veruvalje za nektere veljike triebal bi Krampus ostaviti debelu batinu i naprašiti njim ture.


Zvir:
http://www.zagorje.com/clanak/8193/za-dusu-za-spomenek-dosasce.aspx
http://beta.zagorje.com/kolumne/pregled/za-dusu-za-spomenek-dosasce

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Pregled člankov « ZA DUŠU, ZA SPOMENEK » gospě Nevenkě Gregurić na POTgoričkomu forumu:
(vupisati  Gregurić v iskalicu v desnomu gôrnomu čošku na sledeče stranice):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Provizorna pismohrana člankov « ZA DUŠU » v Zagorskomu listu:
(vupisati ZA DUŠU, ZA SPOMENEK v gôrnomu desnomu čošku (Google prilagođeno  pretraživajně) na slede e stranice):
http://www.zagorje.com/

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Pregled člankov dete do 2011-11-26:

http://www.zagorje.com/pretraga/?cx=005765998322074358781%3Ahserwgt4jb8&cof=FORID%3A11&ie=UTF-8&q=ZA+DU%C5%A0U%2C+ZA+SPOMENEK&siteurl=www.zagorje.com%2Fclanak%2F8165%2Fiz-bakine-pucke-biljeznice-snieg-na-jendrasa-veliku-skodu-nanasa.aspx
 
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Vide(l)o:
Ogranek Selačkě slôgě z Bûševca
(promôcija prvoga božičnoga CD-a pod nâzivom Poslunetě dušicě, 2008)

Poslan je angel Gabrijel
Paslan je angel Gabrijel, 02:56

Paslan je angel Gabrijel
« Zadnja izmjena: Studeni 26, 2011, 10:43:59 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #263 : Studeni 30, 2011, 11:32:26 poslijepodne »

Zagorski list 30.11. 2010.

IZ BAKINE PUČKE BILJEŽNICE

Snieg na Jendraša veliku škodu nanaša


Piše: Zoran Gregurek
 
Slika:
http://www.zagorje.com/thumb.ashx?path=/ckfinder/userfiles/images/komentatori/baka.jpg&width=430&height=250


Konac studenog doba je kad se gotovo uvijek mijenja vrijeme i počinje prava zima. Što je o tim danima govorila naša hraščinska baka Ivka, uvijek je bilo korisno poslušati i zapamtiti.

- Je, si zname da sveta Kata – snijeg na vrata. Ali vražji zna biti i Jendraš (30.11.) šteri ima imendan 5 danof pokle Katice (25. 11.). Veli se da snieg na Jendraša veliku škodu nanaša. Jer onda su gliboki snieg i smrzavice ne same dane krej toga goda, več i cijieli dvanajesti i mesec sijiečanj. Tuo znači i da se bu skurile pune drf i da se bu gazda saki put za glavu lovil gda bude deca ili baba z drvarnice išli z punu košaru ciepanic. Treba bu pak iti vu šume, a snijeg je do vuh..., neumorno je pripovijedala baka. Još je gore, napominjala je starica, kada na Andrijino bude lijepo i toplo vrijeme.

- Ake je na Jendraševe jug, dvije Krapine su skup. Rekla bi tak moja babica štera bi sedijiela na stolčecu krej ulaznih vrat i gledela prema nouvomu i staromu koritu Krapine (u Krapina Selu, Konjščini). Gda je na Jendraševe bile južne vrijieme, tople za kratke rukave, brže bi nastupila tak jaka zima da bi se se zaledile i ne bi znali kud hodime, gdje je ledveni put, a gde ledena koura od poteka. Same, tuo nije bile dobre zabiti gda je došla odjuga, onda bi se lafke mogel najti vu ledvene vode i, nedajbuog, se ftopiti ili se tak nazimeti da bi drhtal kak pes na diežđu i morali bi te zamotati vu tuopli blazinu - prisjećala se baka. Baka je ponovila i kako se oblačiti za velike hladnoće.

- Nije dobre na se deti debeli sviter da hodiš kak medved, a spodi imaš same potkušulju ili kombine. Mrzle ti bu a jake buš otprvaljen. Bolje je pune felji oprave imati na sebe i sa nek bu tienka. Če baš 5 ili 6 felji - smijala bi se baka koja je na sebi, kad se živa spustila 20 ispod nule, znala imati majicu kratkih i dugih rukava, haljinu, dvije tanke veste i prsluk bez rukava.


Zvir:
http://www.zagorje.com/clanak/8165/iz-bakine-pucke-biljeznice-snieg-na-jendrasa-veliku-skodu-nanasa.aspx
ili
http://beta.zagorje.com/kolumne/pregled/iz-bakine-pucke-biljeznice-snieg-na-jendrasa-veliku-skodu-nanasa

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

O, o, o, Andrija, super momak si ti... ,
Zagrebečki festival 1962.

Andrija- Ljiljana Petrović, 02:34

Andrija- Ljiljana Petrović
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #264 : Studeni 30, 2011, 11:33:43 poslijepodne »

Zagorski list 30.11. 2009.

IZ BAKINE PUČKE BILJEŽNICE

Na Jendrašove curi želiezni snijieg


Piše: Zoran Gregurek
 
Slika:
http://www.zagorje.com/thumb.ashx?path=/ckfinder/userfiles/images/komentatori/baka.jpg&width=430&height=250


Sveta Kata doniejla nam je lijepo vrijeme što, uzdamo li se u pučku prognozu, gotovo bi sigurno trebalo jamčiti i iznadprosječno topao prosinac. Da li bi se s tim složila naša hraščinska baka Ivka, pučka prognozerka?

- Sveta Kata, snijieg na vrata. Tuo več i mala deca znaju. Same Katica zna na večer iznenaditi, i odjemput se z snegom zametati. Ali drugi svetec, šteri je pet danof pokle Katice, Jendraš (sv. Andrija, 30. studenog), iste tak odlučiva kakve bu vrijieme zadnji mesec vu letu - govorila je baka. Naime, sv. Andrija je poznat po tome što donosi puno oborina.

- Ake na Jendraševe bude snega, onda bu on curel vu takve mrzline da se bu nuoftale. Zate se veli da na Jendraševe curi želiezni snijieg jer se mam zamrzne i tak je trdi kak železe. I po njem je tak teške hoditi, kak po stekljovinju. Jendraš se zato zna narugati Katice ak je duobra i pazi na narod i ne zameče ga z snegom, pak je on tim gorši, kak pravi prostak - smijala bi starica. Andrija je važan za udavače koje se na njegov spomendan moraju prepustiti maštarijama.

- Puce štere se oču ženiti, na Jendrašove navečer nek si sednu krej obluka i gruntaju si o dečku šteri im se dopada i misle kak bi bilo lijiepe da ih kre Valentinova te isti oženi. Veli se da ih sveti Jendraš čuje i da im ispuni želje tak da prišepne sv. Lucije da bu prema njimi milosrdna i da dečkom presvijietli pamet i zbistri oči, i da si zberu puca štera si ga k je srcu dijiela - govorila je baka.


Zvir:
http://www.zagorje.com/clanak/6711/iz-bakine-pucke-biljeznice-na-jendrasove-curi-zeliezni-snijieg.aspx
ili
http://beta.zagorje.com/kolumne/pregled/iz-bakine-pucke-biljeznice-na-jendrasove-curi-zeliezni-snijieg

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Pregled člankov «IZ BAKINE PUČKE BILJEŽNICE» gospona Zoran Gregur(e)ka na POTgoričkomu forumu:
(vupisati  Gregurek v iskalicu v desnomu gôrnomu čošku na sledeče stranice):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Provizorna pismohrana člankov « ZA DUŠU » v Zagorskomu listu:
(vupisati IZ BAKINE PUČKE BILJEŽNICE v gôrnomu desnomu čošku (Google prilagođeno  pretraživajně) na slede e stranice):
http://www.zagorje.com/

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Pregled člankov dete do 2011-11-26:

http://www.zagorje.com/pretraga/?cx=005765998322074358781%3Ahserwgt4jb8&cof=FORID%3A11&ie=UTF-8&q=IZ+BAKINE+PU%C4%8CKE+BILJE%C5%BDNICE&siteurl=www.zagorje.com%2Fclanak%2F6711%2Fiz-bakine-pucke-biljeznice-na-jendrasove-curi-zeliezni-snijieg.aspx 
 
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Vide(l)o:

Andrija Maronić cimbalista iz Podravine, 01:35
zdelatnik i vučitel cimbala z Podravine (Đurđevec)
Citat:
http://www.youtube.com/watch?v=f7SBthc_j4Q

Žiga i Andrija Maronić - Moj golubek, 03:07
međimurska narodna pjesma
Žiga i Andrija Maronić - Moj golubek
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #265 : Prosinac 06, 2011, 11:32:13 poslijepodne »

Ku(kule)le vu z(d)ra(v)ku (pevcu)


Vrtoglavica, 08.11.2011.


Kule vu zraku, kule od reči


Piše: RADAR

Ve kad su prešli izbori vu Velkom Selu pri Dravi za burgemajstera, došli budu drugi, parlamentarni. Pa ve si zgubidani i oni kaj nemaju pametnejšega posla znova larmaju ko bu ak bu, da bu, došel vu parlament hrvacki. A tam je, veliju, lepa hladovina. I jeftino se more dobro piti i jesti, kajti to more biti našim vrlim zastupnikima. Jadni oni. Kad imaju samo 17 tisučaki kuni plačice. Pa si nemreju nekaj bolšega privoščiti. Za pozobati. A i ugled im je vu pitanju ak neju dobro jeli. I pili. Neki više pili nego jeli. Nečega. Kaj im mantre dela. Da posle vu parlamentu laprdati moreju. O semu i svačemu. Uglavnom o ničemu. Kaj je vredno spomena. Kak Jožek vu Veselom kutiču. Dok preveč noje pocucla na prazni želudec. Pa mu je onda žmehko. Kak Zlateku Jegulji kaj vodi nogometni klub vu Velkom Selu pri Dravi. I ima viziju. Pa je vu nekakvom biltenu predi mesec dni napisal da bu klub pobedil vu kupu. I Rabuzinovo sončeko osvojil. Klub je pak odma ispal z kupa. A osvojil bu drugu ligu, bankrot i puno kuli vu zraku kaj kak baloni pokaju same od sebe. I tak dragi moji, zdržitejoš ovih mesec dni. Sa ili bez kuli vu zraku.


Zvir:
7 plus - Regionalni tjednik, br. 390, 8. studenoga 2011.
http://www.regionalni.com/poetna/regionalni-on-line

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Tak imam te rad(ar)

Videlo:
Dragec sa citrom - Moj Zagreb, tak imam te rad, 03:30

Dragec sa citrom - Moj Zagreb, tak imam te rad
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #266 : Prosinac 06, 2011, 11:33:13 poslijepodne »

Međimurske novine, br. 847, 2011 11 29

AKO GA DAM KUKURIKAČAJ NADO MI GA POTEPLI???

Zna se što nas je dopelav, očem reči, dovlekev do toga gde smo ve, ali ne vidim nikoga šteromo, oliti šteroj, bi mogel veruvati kaj nas bode z te kaljuže oliti blata zvlekel (ili zvlekla) vum.
Več parpot sam se prijel kaj si gruntam ovak: po čemo so to Zoranek i Vesnica (čitaj: Milanovič i Pusič), očem reči, kukurikači bolši od Jace i Karamarkija? To me več dugo gvinta i furt si gruntam komo bi svojega glasa dal, a kaj ga ne bi potepel. Vsi znamo gda je skorom pol hadezeovcov završilo vu Remetinco, jerbo so našli i dimo odnesli one peneze štere so nej zgubili. Neje to bilo lejpo od jiv, ali i ne ruom lefko je to bilo priznati.
Što zna, mortik je pravzaprav Jaca nej tak huda kak se pripoveda, a niti pak so kukurikači nej tak dobri kak se falijo. Nej znati kak bi jiv dragi Božek presortiral gda bi jiv moral podeliti na dobre i na one druge i gde bi što završil?



Piše: Jožek radnik

Verjem gda vsi znate gda bodemo išli glase davat vu nedelo, 4. decembra, na godovno svete Barike štera je patron zidarov i graditelov, šteri vu ovomo cajto nemajo kaj delati. A vsi zanmo gda zidari ne ziđejo niti drugi meštri (tesari, vodači, strujači, pigeri, taraceri, malari…) nemajo kaj delati i zbogradi toga je prinas, očem reči, vu Lepoj našoj takša meglena situacija i vsi smo vu istomo d…., kaj nebom rekel i ne znamo gda bodemo se žnjega vum zvlekli. Zbogradi tega se i vsi ravnamo v nedelo glase davat kaj nekaj, tobož, spremenimo. Štel sam vam reči gda je i moja soseda Barika vu nedelo godovnica. Kaj ne znate Bariko? A, žnjom vam je ova meglena situacija čuda lepša i budučnost štero ona nudi je čuda svetleša od ove kaj nam nudijo političari. Ali to sam za one šteri prejdejo jenoga praga dok si ona bode znova zbirala. Ne kanim vam reči kak sam vam ja pre njoj zišel jerbo bodete unda vse znali, a mogli bi i jalni biti kakši ste je. Bodite malo najgerek,bar do nedele. Kaj se ovih pravih izborov za sabornike dotikavle morem vam reči gda vam je i meni, če duže dale, vse meje jasno što je tu bolši, a što hujši. Zna se što nas je dopelav, očem reči, dovlekev do toga gde smo ve, ali ne vidim nikoga šteromo, oliti šteroj, bi mogel veruvati kaj nas bode z te kaljuže oliti blata zvlekel (ili zvlekla) vum. Več parpot sam se prijel kaj si gruntam ovak: po čemo so to Zoranek i Vesnica (čitaj: Milanovič i Pusič), očem reči, kukurikači bolši od Jace i Karamarkija? To me več dugo gvinta i furt si gruntam komo bi svojega glasa dal, a kaj ga ne bi potepel. Vsi znamo gda je skorom pol hadezeovcov završilo vu Remetinco, jerbo so našli i dimo odnesli one peneze štere so nej zgubili. Neje to bilo lejpo od jiv, ali i ne ruom lefko je to bilo priznati. No, što zna je li bi bili priznali gda so jiv nej, naša Tamara, kak glavna tužibaba i drugi policaji, uskoki ili pak poskoki pred zid dotirali. Pak to me i nejbole gvinta, je li so ovi, šteri so ostali, vredni kajbi jim glasa dal? Što zna, mortik je pravzaprav Jaca nej tak huda kak se pripoveda, a niti pak so kukurikači nej tak dobri kak se falijo. Nej znati kak bi jiv dragi Božek presortiral gda bi jiv moral podeliti na dobre i na one druge i gde bi što završil?

A ovi drugi kaj kukuričejo nam kajkaj toga obečuvlejo i delijo nam papernate ropčeke sam so nam nej rekli za kaj jiv bodemo ponucali? Je li bodemo morali delati tak kaj bodemo šmrkljavi sam kaj jim bode dobro ili pak nam bodo išle suze dok zazvedimo komo smo glasa dali. Zato preštimane pajdašice i prefrigani pajdaši, pamet vu glavo dok bodete išli glasa davat, jerbo sam jenoga imate i vsakih štiri leti vas (nas) nucajo i zato nam je, brzčas, čuda bole gda glasa damo posle kuhanoga vina nek z ropčekom vu žepom ili pak z šalom okoli šijaka. To z šalom je nej za igrati jerbo se šal more zategnuti črez kratek čas, a na škrge je jako teško dihati. Još nekaj me gvinta: kak bode, itak, gospon Moharič gospodaril z mojim glasom? Glasa davat sikak tre iti, a nej se vkrej držati od toga dela, jerbo sam se zmislite kak vam je bilo gda ste se ženili? Stareši so vam prepovedali gda se i vu tej posel treba iti spametno i gda nam bode, brzčas, huje, ali smo nej posluhnuli i sikak smo pristali kaj nas zarinkajo. Ak ste ožejeni, bole ili pak meje srečno, unda se vam, vu nedelo, nebre nikaj hudoga pripetiti.

Vu ove dneve pred izbore nam je malo standard zrasel. Ne moramo hoditi na gablec, ne moramo obedovati, a niti večerjati samo zajtrekovati, a posle nas političari hranijo po cele dneve. Neje lefko niti našaj želocaj kaj vse morajo precerati vu ovo vihrasto predizborno vreme.

Kak je to vse lejpo posloženo, a unda ljudi i dodelavlejo tak gda vam je denes tak: jempot olimpiski pobjednik zanavek olimpiski pobjednik, ak ne verjete meni pitajte bar rokometaše, ali isto vam je tak i vu politiki: jempot političar, zanavek političar, pitajte bar gospođo Zgrebec.

Saki den nam kažejo nekše nove ankete o temo što bode pobedil na nedelnaj izboraj, ali ja vam vu to nikaj ne verjem jerbo jedno velijo vu pondelek, a drugo v petek tak gda sam vam ja nazval profesora Baltazara, kak nejvekšega fahmana za te posle i pital sam ga što bode itak pobedil v nedelo: Otpovedal mi se spametno i preštimano, spametneše mi je nej mogel. Pobedili bodo oni šteri bodo vejč glasov dobili ili pak oni šteri bodo (po skrivečki) glase brojili. Brzčas čovek zna kaj govori, pak je on več ve nej tak mladi.


Zvir:
http://www.mnovine.biz/index.php?option=com_content&view=article&id=8339:ako-ga-dam-kukurikaaj-nado-mi-ga-potepli-&catid=68:joek-radnik&Itemid=127

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Videlo:

Zvlekel sem babu z blata ja vun
I nosil sem doma tej zmazani kljun
Kaj mislite da je mučala
za falu je hujša postala

Vinički tamburaši - Žlabrava baba (Vinska kapla), 03:16

Vinički tamburaši - Žlabrava baba
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #267 : Prosinac 06, 2011, 11:34:19 poslijepodne »

Zagorci smo, l(j)udi pravi


DNEVNIK TATE   BENA, 2011-11-29

Obećanje ludom radovanje

Do sad u Vladi nije bil niti jedan Zagorec rođen na području naše županije. I onda se opet čudimo kak se pri nama nigdar nič ne napravi. A gdo se bi izboril za nas. Nešči z Osijeka, Splita, Rijeke ili Zadra? Evo, odmah sutra. Hoću reći malo sutra.



Piše: Tomislav Benčić

Kad se samo zmislim prijašnjih izbora i kaj su sve oni teri su šteli da se njih bira obećavali. Tih obećanja je bilo tolko da se niti nemrem svega zmisliti. Ali se dobro zmislim nekih stvari vezanih uz Zagorje. Reklo se da se bu pruga popravila. Ali se nije. Rekli su da se bu popravila i stara zagorska. Ali kak te godine kad se to trebalo dogoditi nije bilo dost penez za sve ceste, pa se popravila samo stara karlovačka uz još jedno obećanje da bu zagorska popravljena druge godine. Ali nije ni do dana današnjeg.

Vezano uz prugu trebal se delati i pothodnik na zabočkom kolodvoru jer sve više i više ljudi hodi prek štreke. I dalje tak hodiju. Jedino kaj su željeznice napravile da se ne hodi prek štreke je da su deli ogradu. Pa sad ljudi ideju prek žice.
Zmislim se da je bilo i riječi o cesti od Zaboka do Krapine. I o brzoj cesti od Mokrica prek Marije Bistrice do Popovca se naveliko pripovedalo. Ali samo do izbora. I sad se opet počelo. Ali samo pripovedati. Već ljetama se obećava i dvorana h Zaboku. No prva lopata još nije zapičena. Obećanja, loše isprike,... obećanja, loše isprike,... obećanja, šutnja,... i tak od predizborne kampanje do predizborne kampanje.

I jesmo li iz svega izvukli neku pouku? Ne! Bar mi Zagorci nismo. Nas su furt držali za bedake i delali bedake z nas. To se more videti i po izbornim listama. H našoj izbornoj jedinici ih je 31. Od toga na 10 lista nije nišči iz Zagorja. A na još 10 ima jedan ili dva iz Zagorja. I onda se nakon izbora čudom čudimo kaj h saboru ne sedi nišči iz Zagorja. Ili morti dva - tri. Pa malo vrtim film unatrag. I pokušavam se zmisliti nekog s područja naše županije h Vladi. I nemrem se zmisliti niti jednog. Nešči bu sigurno rekel daje Jarnjak bil h Vladi: Je bil je. Ali on je z Bednje tera je h Varaždinskoj županiji. Čak niti ne živi h našoj županiji. Živel je recimo Kajfež. I bil je h vladi. Čermak živi h Zagorju. I bilje h Vladi. Ali njih dva nisu Zagorci.

Dakle da rezimiramo. Do sad u Vladi nije bil niti jedan Zagorec rođen na području naše županije. I onda se opet čudimo kak se pri nama nigdar nič ne napravi. A gdo se bi izboril za nas. Nešči z Osijeka, Splita, Rijeke ili Zadra? Evo, odmah sutra. Hoću reći malo sutra.


Zvir:
Zagorski list, br. 424, 29.11.2011
http://www.zagorje.com/

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Videlo:
Faringaši - Zagorci smo, ljudi pravi, 04:12

Faringaši - Zagorci smo, ljudi pravi
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #268 : Prosinac 15, 2011, 10:54:30 poslijepodne »

Zagorski list 13.12. 2010.

IZ BAKINE PUČKE BILJEŽNICE

Sveta Lucija i kokotova noga


Piše: Zoran Gregurek
 
Slika:
http://www.zagorje.com/thumb.ashx?path=/ckfinder/userfiles/images/komentatori/baka.jpg&width=430&height=250


- Od svete Lucije do Božiča dan je dugši za kokotovu nogu, onulike za kulike kokok korači, kaj znači da je kmica krajša same četiri ili pet minut. Nije pune, ali se pozna jer do Lucije dan same do četiri vur i skore se niš popuoldan vune nemre napraviti – govorila je naša hraščinska baka Ivka koja je u prosincu imala pune ruke posla jer se više dana pripremala za Božić, a i 12. mjesec „obiluje“ pučkim izrekama pa je imala znatiželjnih sugovornika na pretek. Od svete Lucije (13. prosinca) u narodu se nekad prakticiralo nekoliko običaja, koji imaju gotovo karakter obreda.

- Svetu Luciju z velikim nestrpljenjem najviše su čakale puce za ženidbu. One su već kre Martinja na dvanajst paperekov napisale po jedne ime dečka šteri im se dopada. Gda su saki dan odhitile po jen paperek, gda su se vračale od meše, na polnočke bi zeznale ime svojega nuovoga muža. I to nije bedastuoča jer je pune dekli tak jake veruvale da bude zele toga i toga dečka, da su mu uspele z glavu zavrteti i na kraju se oženiti za njega - rekla je baka. Na svetu Luciju vrlo je često znao padati i snijeg jer je poznata izreka kako „sveta Luca snijeg nabuca“.

- Sveta Lucija drvarica, trinajst danof do Božiča. Tak se navijiek govorile, a značile je da se od Lucije do Božiča, gda zna biti dosta mrzle, tek pripravljam za ljutu zimu. Jer, ne veli se zabadava da nema prave zime do Božića. Tek je onda na redu dugi i ladni sijiečenj i veljača vu koje zna biti tak oštra zima da vrbe krej putoka pucaju - pripovjedala je starica.


Zvir:
http://www.zagorje.com/kolumne/pregled/iz-bakine-pucke-biljeznice-sveta-lucija-i-kokotova-noga

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Vide(l)o:
Kupil san ti prstenac...prstenac si zela, ma mene nisi otela. ma luce, ma luce,
luli-luli-lulice
. susedice moja.....

www.croinfo.net - Mirko Cetinski - Kupil sam ti prstenac - Trsat 11.12.2009..mp4, 02:34

www.croinfo.net - Mirko Cetinski - Kupil sam ti prstenac - Trsat 11.12.2009..mp4
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #269 : Prosinac 15, 2011, 11:01:34 poslijepodne »

Glas Podravine, 02.12.2011. 

Moza(i)k (z jajci)


A kaj da danas kuham?

Pak je došlo vreme kolina


Pak nam je došlo vreme kolina, a bome je i meni već drugo leto kak v Glasu pišem o kolinama. Nekak mi se čini da smo od bivše države ipak nekaj zadržali: klanje svinja krajem studenoga. Nekad je v to vreme počela seoba ljudi iz metropole i drugih gradova prema selu gde su živeli roditelji ili nekakvi bliži rodaki, dobre duše koji su shranili pajceka, dali prostor za klanje, nabavili poznatog selskog mesara i druge usluge koje z tem idu.

Moja familija je dolazila hrpimice iz Zagreba: sestra i šogor, vujec, vujna i njezina sestra tu i tam. Uglavnom je bilo veselo cei dan, al mi ni do dan danas nije jasno kak smo svi stali vu onu našu staru hižu i ka smo se svi smestili na spanje. Ali znate onu: "Dok družina nije besna niti niža nije tesna". Istoga mesara smo imali pune dvajst tri lete i znali smo svi točno kaj treba delati: kud on okom tu mi skokom.

Za mesara je ponekad imal čudne navike. Mi smo se svi v jutro veselili dinstanim jetricama, frišketini i moždanima, a on to ni štel ni videti. Zadnjih par let sam mu moral speći nekaj na roštilju, a priznajte da to baš ni bogznakakav posel v zimi. Čim je v jutro došel pri prvi rakijici je pital: "Kolko imate ovo leto kaše?" Za one koji nisu baš vpučeni v mesariju puno kaše je značilo i puno nadevanja čurki, a to mu je bil najtežeši posel. Moram vam priznati da smo moj prijatel Slavo i ja tak nekak isto reagirali puno let posle dok smo mi bili glavni mesari.

Tak se je jemput dogodilo, dok smo klali pri jednom pajdašu, daje uz nekakvu mlednu pikaču imal fajn kaše. Da si malo skratimo muke kašu smo malo odgrabili i hitili prek plota k susedi vu sneg. Naravno da to nisu vidli domaćini, ali su nas v proljeće otkrile susedine kokoši jer su nakon kaj se otopil sneg počele zobati kašu a to je pak vidla naša domaćica. Onda je već bilo kasno da nam da no-no.

Posle ovoga spomenutoga mesara je došel v našu hižu kakti prvi majstor Slavo i bome je već debelo premašil one dvajst tri lete. Ak sam dobro zračunal tome je već prek trist pet let. No v to vreme više ni bilo preveč živoga klanja, ali se ni ništ promenilo kaj se tiče više gazdi pa mi se čini da se broj i povečal. Tak se je znalo dogoditi da Slavo i ja imamo po četrt polovice, pa onda tolko i moji starci i sestra, pa onda jedno vreme i kum Andrija, a znali su se pridružiti i Slavojevi tast i punica a bome
jedno leto i njegov šogor.

Nebi verovali da se dve-tri lete dogodilo daje pri meni v podrumu bilo i po dvadesetak onih sindikalnih polovici. Kolko je bilo kobasi, prezvuršti i čurki za nadeti morete si misliti. Jen dan smo delali samo meso i pripremali meso za kobase a drugi dan sve ostale proizvode. Bilo je posla strahota ali da znate: bilo je i jako veselo.


                                                         ivan.ferencak@kc.t-com.hr

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Pondelek
Juha/Glavno jelo: Ak ste imali koline sigurno vam je ostalo kolinskoga zelja z mesom. U to uvalite samo kuhani grah i imate odličan obed.
Desert: Početak je tjedna al ipak popite jedan pol-pol.

Tork
Juha: Podravkina juha iz vrečice.
Glavno jelo: Jetra na naglo s puno crnjaka.
Desert: Ledeni čaj.

Sreda
Juha: Prežgana juha.
Glavno jelo: Krvavice, rastani krumpir i kiseli krastavci.
Desert: Salenjaki z pekmezom.

Četrtek
Juha: Krem juha od mešanog povrća.
Glavno jelo: Pečena špicrebra, pečeni krumpir, šalata.
Desert: Posladite si s jednim pudingom.

Petek
Juha: Riblja juha (odrežite ribi glave i repove i dodajte dost povrća).
Glavno jelo: Pečene pastrve v kuruznom brašnu, kuhani krumpir na putru.
Desert: Čaša vina posle ribe navek paše.

Subota
Juha: Danas ju preskočite.
Glavno jelo: Krpice sa zeljem i za prilog zdinstajte malo junečeg bočinga.
Desert: Vikend je počel - opustite se uz pivo.

Nedela
Toplo predjelo: Par komadića kruha stostajte, premažite z malo putra i domaće jetrene paštete.
Juha: Juha od pilećeg sitniša z vrhnjem.
Glavno jelo: Pohani picek, rizibizi, zelena šalata.
Desert: Štrukli z jabukama i piće po izboru ukućana.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Međimurski Jezeraš (F črne čurke ide kaša, sol i ? ), 06:09

a: Domači kruh                 b: Kojski drek
c: Svijska jajca                 d: Svijska krf


Međimurski Jezeraš ( F črne čurke ide kaša, sol i ? ) 
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549