Anketa

Idete li redovito na misu?

Da, jednom tjedno
5 (31.3%)
Ne, samo za blagdane
0 (0%)
Ne, od kad je ove države
1 (6.3%)
Ne, od kad mogu čuti ovakve propovjedi
0 (0%)
Ne
10 (62.5%)
Da, svaki dan
0 (0%)

Ukupno Glasova: 13

Glasanje završeno: Veljača 16, 2010, 04:26:02 poslijepodne

Autor Tema: Crkvena zvona  (Posjeta: 37410 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Tur

  • Gost
Odg: Crkvena zvona
« Odgovori #90 : Siječanj 28, 2010, 04:53:30 poslijepodne »
Teško je sada bilo što reći, a da se nekome ne zamjerite. Odabir predsjednika republike je stvar građana i oni su procijenili da je Josipović najbolja osoba za obnašanje te dužnosti. Ja tu odluku poštujem kao građanin, iako mislim da to nije nikako dobar izbor. Što se sada sije, to će se u budućnosti žeti.

Smatram da se Hrvatska u ovom trenutku mora posvetiti puno važnijim problemima. Prvenstveno ne prodati teritorij i popljuvati povijest. Pokušati građanima objasniti što to Europska unija zaista je. Dokazati im da nije ono što gledaju na vijestima ili u Euromagazinu, već da je to korumpirana i opasna organizacija. Pohapsiti sve te lopove koji godinama potkradaju ovaj narod. Izvući se iz krize u koju su nas takvi lopovi i doveli. I još puno toga.
« Zadnja izmjena: Siječanj 28, 2010, 05:15:38 poslijepodne Tur »

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: V svetu ne čudno da redovniki buju biškupi / Cirkvena zvona
« Odgovori #91 : Veljača 06, 2015, 09:50:26 poslijepodne »
31. siječnja 2015.

Intervju z novem krčkem biškupom

Fra Ivica Petanjak:
V svetu ne čudno da redovniki buju biškupi

Mi redovniki smo  fest pokretni, nesmo vezani za jeno mesto i jenu biškupiju. Morti se z mojem  imenuvajnem štelo i zafaliti redovnikem i redovnicam v Hrvatske na nijovomu  životu i delu


Avutor: Draško Celing


Mnoge je iznenadilo Papino imenovanje gvardijana osječkog kapucinskog samostana fra Ivice Petanjka za novog krčkog biskupa. Rođen je 1963. godine u Đakovu. Djetinjstvo je proveo u Drenju, a srednju školu (EMŠC) pohađao je u Osijeku (1978. - 1982.). Potom je uslijedio novicijat u Karlobagu, studij teologije u Zagrebu, doktorat iz crkvene povijesti na Gregoriani u Rimu te pastoralni rad u Varaždinu, Splitu, Zagrebu, Rijeci i Osijeku. Za krčkog biskupa bit će zaređen 22. ožujka na Krku.

Čitali smo u novinama spekulacije, uoči Vašeg izbora. Jedna procjena je bila da bi mogao biti izabran franjevac jer Papa iznimno cijeni taj red, a i sam je, kao isusovac, pripadnik redovništva. Osječki kapucin, biskup na Krku. Zvuči kao mala senzacija!

–  To je tek samo naizgled tako. I za mene je to bila senzacija kada su me izvijestili da me Sveti Otac imenovao za biskupa u Krku. Ipak, treba znati da smo mi redovnici vrlo pokretni, nismo vezani za jedno mjesto i jednu biskupiju. Mi kapucini, imamo svoje samostane u Hrvatskoj, na moru i na kopnu. Uz samostan u Osijeku, nazočni smo još i u Varaždinu, Zagrebu (dva samostana) i Topuskom. Na moru su naši samostani u Rijeci, Karlobagu, Splitu i Dubrovniku. Ja sam, kao mladomisnik, bio godinu dana u Varaždinu, nakon toga četiri godine u Splitu, za vrijeme rata. Potom sam otišao na postdiplomski studij u Rimu. Nakon toga sam bio poslan u Zagreb, bio sam prvo u jednom, pa potom u drugom našem samostanu. Poslije Zagreba sam bio u Rijeci, sve do prije četiri mjeseca. Tamo sam tri godine bio u župnik. Da sam ostao na Rijeci još četiri mjeseca, i da me tamo zateklo ovo imenovanje, onda ne bi bilo toliko čudo, s obzirom da od Rijeke do Krka ima samo pola sata vožnje. Sada kada sam iz Osijeka, izgleda kao da dolazim s drugog kraja svijeta

Opširnije u tiskanom izdanju Novog lista

Zvir:
http://www.novilist.hr/Vijesti/Regija/Otoci/Fra-Ivica-Petanjak-U-svijetu-nije-neobicno-da-redovnici-budu-biskupi

Citat:
DNEVNI  (ANTI)HRVATIKAN
Fra Petanjak je poruka Vatikana ponajprije Bozaniću – maknite se od moći i politike

...Izbor redovnika na biskupsku funkciju uvijek nagovještava tako nešto. Što potvrđuje i povijest Crkve. Redovništvo u Crkvi u prvim stoljećima nastalo je kao korekcija „dijecezanskom kleru" koji se „ufurao" u kompromise s političkom moći. Sv. Antun pustinjak je osnovao redovnički - monaški „pokret" kao odgovor na krizu Crkve utaljenu s novcem, karijerama i moći (konstantinovska paradigma). Od tada redovništvo uvijek ima „funkciju" gašenja vatre i povratka „izvorima" kada svjetovni kler previše zaplovi i zabludi u seks, politiku i nekretnine. Cijela povijest papinstva svjedoči da su redovnici dobivali moć u Crkvi tek kada bi se Crkva našla u problemima, inače su bili uglavnom marginalizirani. Tipičan primjer je Isusovački red u vrijeme (protu)reformacije. Kada je „grijeh struktura" u Crkvi dosegao razinu da je Luther izgubio živce i napravio shizmu zbog prodaje oprosta. Papa je tada redovnicima (isusovcima) dao neograničenu moć paralelne vlasti. Sv. Ignacije Loyola zato se i zvao „crni papa". Nakon što izvade Crkvu iz gliba teških grijeha, pape i biskupi njihovu moć dokidaju, kao što je „papin car" u austrougarskoj dokinuo Isusovački red kako bi „bozanićevci" i dalje mogli nastaviti petljati s carevima, tj. „Kolindama". Ukratko, kada Crkva da moć redovnicima znači da je u velikim problemima. I ovo papinstvo je, uostalom, nakon 130 godina dano redovniku – isusovcu, papi Franji. Redovnik papa, isusovac, dakle, imenuje redovnika franjevca-kapucina - po svom papinskom imenu (sv. Franje Asiškog). Poruka je sasvim jasna - hrvatski biskupi, maknite se od politike i moći!
...
http://www.dnevno.hr/7dnevno/tema-tjedna/143576-fra-petanjak-je-poruka-vatikana-ponajprije-bozanicu-maknite-se-od-moci-i-politike.html

Kuntaki(n)tarovič:
Ovo bi značilo, teoretski, da smo na putu prema ozdravlenju, defaultu, "0", ravnoteže...

Citat:
Citat:
Nakon što izvade Crkvu iz gliba teških grijeha, pape i biskupi njihovu moć dokidaju, kao što je „papin car" u austrougarskoj dokinuo Isusovački red kako bi „bozanićevci" i dalje mogli nastaviti petljati s carevima, tj. „Kolindama".
Kolimbra Grabar i b(r )ozaničevci
Fra ( Peta)njak – Viš(ijsk)a sila
http://www.forumgorica.com/general-discussion/humor-ili-tu(r)mor/msg55629/#msg55629

Citat:
Citat:
.... povratak „izvorima" kada sovjetnici previše zaplove i zablude u seks, politiku i nekretnine.
Prostitutke iliti kurve iliti kriv(ulj)e na pravomu putu
http://www.forumgorica.com/politika/felix-sreckec/msg55630/#msg55630

Citat:
K suncu prosi vsaka roža
Dragutin Domjanič

K suncu prosi vsaka roža,
K suncu trava vsaka,
Tak i k tebi, Majka Božja,
Srce siromaka.
 
Nastavek:
http://www.forumgorica.com/kajkavski/pro(iliti)za-kajkavsku-p(r)oeziju/msg51679/#msg51679

K soncu prosi vsaka roža - Župni zbor Plešce – live, 03:07
"Zdravo Marija 2013", Župni zbor župe Presveto Trojstvo - Plešce, na zestanku župne zborov grada Čabra, Crkva Sv.Antuna Padovanskoga - Čaber, 07.12. leta 2013.

K soncu prosi vsaka roža - Župni zbor Plešce - live
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: B(r )ozaničovci / Cirkvena zvona
« Odgovori #92 : Veljača 06, 2015, 09:54:25 poslijepodne »
B(r )ozaničovci

25.12.2014.

Božičnu mešu v ZagreBečke katedrale tradiocionalno su pohodili i političari

Ov Bogek (Božič) je v političkomu smislu obiležen predsedničkem zebirajnem, a Bozaničovu Bogekovu (božičnu) propoved pohodili su aktuelni predsednik Ivek Josipovičov ter kandidati Kolinda Grabar Kitarovičova i Milan Kujundžičov.


Četvrti kandidat Ivan Vilibor Sinčić pojavio se prije mise te je svima samo kratko čestitao Božić i otišao. Suzdržao se od političkih poruka kao i preostali kandidati koji su poslušali Bozanićevu poruku i kritiku, te je nakon mise nisu htjeli komentirati.

Predsjednički kandidati zatražili su nakon mise da posjete Bozanića kako bi mu čestitali Božić no iz Crkve su poručili da se neće uključiti u predizbornu kampanju i da će ih sve primiti u Nadbiskupskom dvoru s jednakim tretmanom za sve.

I dok je dio građana sačekao predsjedničke kandidate kako bi ih pozdravili, dio je negodovao zbog politiziranja blagdana koji bi po njihovu mišljenju u potpunosti trebao biti lišen politike.


http://hr.n1info.com/a18906/Vijesti/Predsjednicki-kandidati-pohrlili-na-misu-kod-Bozanica.html

Citat:
Bila vam je minulo soboto i nedelo moja Teca Franca pre svoji sestri, a moji drugi teci, Malči v belom Zagreb grado. Kak več obedve imajo dosti mehina na plečima, očem reči, več skorom osemdeset let se poteplejo po ovomo sveto, pak vam nebrejo preveč dugo spati nek se zaron stanejo i to predi nek kokot zakukuriče. Tak so se i v minulo nedelo stale nekaj predi od šeste vure i odišle so se špancerat po Zagrebo. Zagreb i Zagrepčanci so spali, a pasal jim je i friški zrak. Kak teca Malča stanuje blizo Kameniti vrati dospomenule so se kaj odidejo do Marijice i zmolijo nekaj za sebe, svojo deco, vnuke, prevnuke i drugo rodbino. Dok so došle čistam blizo spazile so gospona Ivija kak se molil Marijici najbrž nek mo pomore kaj izbore dobi. Znate kak je to, pomalem so tukle zadje vure, odborniki so se več pomalem doma lišpali predi nek bodo otprli vrata biračkomo telo, pak si je i Ivo gruntal: A kaj ak Božek ipak postoji? I črvek mo je ne dal mira, pak se je rano vjutro i stiha dosmickal do Marijice kaj joj pošepetne par lepih reči kaj mo ona pre svojemo sineko Jezušu zmoli sam još jenoga mandata. Kak smo vidli, ipak je to bilo prekesno. Neje niti Božek Ivijo vse pozabil ono kaj ga je ne priznal. A što zna kak bi bilo da je Ivo došel za Božić? Vsi znamo kaj je Božek napravil z sinekom razmetnim, a kaj z desnim razbojnikom na Kalvariji. Isto tak znamo kak so prešli težaki šteri so delali v Božekovom vinogrado!!!? Brzčas je ipak malo predugo čakal!!!??

http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/msg55572/#msg55572

(K)AMENITA VRATA
Klapa 'Maslina - Još su navek odškrinuta vrata (Nove popevke) KRAPINA 2013, 04:02

Klapa 'Maslina - Još su navek odškrinuta vrata (Nove popevke) KRAPINA 2013

Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549